{"id":1402,"date":"2025-08-26T15:11:30","date_gmt":"2025-08-26T15:11:30","guid":{"rendered":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?p=1402"},"modified":"2025-08-26T15:27:52","modified_gmt":"2025-08-26T15:27:52","slug":"izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/","title":{"rendered":"Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?!"},"content":{"rendered":"\n<p>\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>DOI<\/p>\n\n\n\n<p>UDK 004.8:17<\/p>\n\n\n\n<p>Izvorni znanstveni \u010dlanak<\/p>\n\n\n\n<p>Original scientific paper<\/p>\n\n\n\n<p>Primljeno:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Nenad Vertov\u0161ek<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Zadar, Hrvatska<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"mailto:nenad.vertovsek@gmail.com\"><u>nenad.vertovsek@gmail.com<\/u><\/a><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?!<\/strong> &#8211; PDF<\/p>\n\n\n\n<div data-wp-interactive=\"core\/file\" class=\"wp-block-file\"><object data-wp-bind--hidden=\"!state.hasPdfPreview\" hidden class=\"wp-block-file__embed\" data=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/Nenad-V-1.pdf\" type=\"application\/pdf\" style=\"width:100%;height:600px\" aria-label=\"Embed of Nenad V-1.\"><\/object><a id=\"wp-block-file--media-fe4ed094-6276-4107-b2d0-3667828478f3\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/Nenad-V-1.pdf\">Nenad V-1<\/a><a href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/Nenad-V-1.pdf\" class=\"wp-block-file__button wp-element-button\" download aria-describedby=\"wp-block-file--media-fe4ed094-6276-4107-b2d0-3667828478f3\">Preuzmi<\/a><\/div>\n\n\n\n<p><strong>Sa\u017eetak: <\/strong>Upravo ljudi \u2013 od znanstvenih rasprava do medija \u2013 name\u0107u svojevrstan strah od robotizacije, AI koja \u0107e nadma\u0161iti ljudsku, svjesnosti suprotstavljene \u010dovje\u010danstvu. Sada\u0161nji i budu\u0107i izazovi umjetne inteligencije zapravo su izazovi ljudske (ne)inteligencije i prepreka koje ljudsko dru\u0161tvo i kultura moraju savladati kako bi oti\u0161li korak naprijed u dru\u0161tvenoj i psiholo\u0161koj evoluciji. Ponovo smo na raskri\u017ejima koja \u010dovje\u010danstvo vode u slijepu ulicu vlastitih sebi\u010dnih, korporativnih i profitnih interesa nasuprot prevladavanju ograni\u010denja koje \u010dovjek name\u0107e sebi i drugim ljudima. Ho\u0107e li umjetna inteligencija biti samo oru\u017eje globalnih lidera i bezobzirnih interesa ili jedno od oru\u0111a za povezivanje ljudi u jednu novu razinu svijesti i pona\u0161anja? Mo\u017ee li umjetna inteligencija dobiti i vlastitu svjesnost ne-ljudske eti\u010dnosti koja ne\u0107e biti protiv \u010dovjeka, ve\u0107 protiv \u010dovjeka koji to vi\u0161e nije? Su\u017eivot \u010dovjeka i AI ili nova vrsta koja \u0107e biti neko novo ne-ljudsko?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong>&nbsp;Umjetna inteligencija, ljudska svijest, dru\u0161tvena i tehnolo\u0161ka revolucija, etika umjetne inteligencije <strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Challenges of artificial intelligence &#8211; a non-human future?! <\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Abstract:<\/strong>&nbsp;It is people &#8211; from scientific debates to the media &#8211; who impose a kind of fear of robotization, AI that will surpass human, awareness opposed to humanity. The present and future challenges of artificial intelligence are in fact the challenges of human (non)intelligence and the obstacles that human society and culture must overcome in order to take a step forward in social and psychological evolution. We are once again at the crossroads that lead humanity into a dead end of its own selfish, corporate and profit interests versus overcoming the limitations that man imposes on himself and on other people. Will artificial intelligence be just a weapon of global leaders and reckless interests or one of the tools to connect people to a new level of consciousness and behavior? Can artificial intelligence gain its own awareness of non-human ethics that will not be against man, but against man who is no longer human? Coexistence of humans and AI or a new species that will be some new non-human?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Keywords:<\/strong>&nbsp;Artificial intelligence, human consciousness, social and technological revolution, ethics of artificial intelligence<\/p>\n\n\n\n<p><em>Budu\u0107nost ima mnogo imena \u2013 za slabe ona je nedosti\u017ena, za boja\u017eljive nepoznata, za hrabre ona je \u0161ansa<\/em>&#8230; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<strong>Victor Hugo<\/strong>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>Prekrasna stvar u vezi tehnologije jest to da ljudi s njom naposljetku rade ne\u0161to razli\u010dito od onoga za \u0161to je izvorno bila namijenjena&#8230;<\/em><em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Manuel Castells <\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Negdje izme\u0111u holivudskih dramati\u010dnih zapleta 60-tih godina i razina umjetne inteligencije koje te\u0161ko razumiju mase podlo\u017ene medijskim iskrivljavanjima, danas se nalazi i svijest ve\u0107ine obi\u010dnih ljudi kada razmi\u0161ljaju o budu\u0107nosti umjetne inteligencije. Ka\u017eemo obi\u010dni ljudi, jer ve\u0107ina, bez obzira koliko mislila da je naprednija od, primjerice, srednjovjekovnih pogleda na svijet, zapravo nije daleko od toga, kada se vrati na osnovne postavke \u201e\u0161to i gdje sam ja? Ili \u201e\u0161to \u0107e biti sa mnom i sa svijetom?.\u201c Strahovi, frustracije, stereotipi, predrasude i manipulacije \u010dine na\u0161 svijet naizgled svijetom blistavih reklama, no ujedno i svepro\u017eimaju\u0107e paklene stvarnosti u kojoj ve\u0107inom bje\u017eimo od posljedica na\u0161e nemo\u0107i, neznanja i prepu\u0161tanja vlastite budu\u0107nosti politi\u010darima i pohlepnim korporacijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, nije sve tako crno i sivo kako mo\u017eda izgleda, no moramo po\u0107i od onog \u0161to je danas umjetna inteligencija uglavnom visokostru\u010dnih, profesionalnih ljudi, znanstvenika i stru\u010dnjaka koji se ve\u0107 desetlje\u0107ima bave onim \u0161to nazivamo umjetnom inteligencijom. Dakako, nije to nikakav poziv da mislimo isto kao tzv. elita, jer ratove s umjetnom inteligencijom, onima koji se vode i koji \u0107e se tek voditi, ne kreiraju obi\u010dni ljudi ve\u0107 visokointeligentni stru\u010dnjaci s diplomama najboljih sveu\u010dili\u0161ta, znanstveni <em>think tankovi, <\/em>trustovi mozgova<em>&nbsp;<\/em>znanstvenika i stru\u010dnjaka. Stoga bi ve\u0107 na po\u010detku trebalo nazna\u010diti kako trenutno opasnost ne prijeti ljudima i \u010dovje\u010danstvu od umjetne inteligencije, ve\u0107 ljudske neinteligencije ili visoko razvijene ljudske inteligencije bez \u201esuvi\u0161nih\u201c eti\u010dkih ograda.<\/p>\n\n\n\n<p>Premda je budu\u0107nost ljudskog utjecaja na umjetnu inteligenciju relativno neizvjesna, ovisna o nekim neljudskim aspektima dijela ljudskih karaktera istra\u017eiva\u010da, znanstvenika i vojnih struktura, razvoj ne-ljudske inteligencije&nbsp;upravo dobiva svoj zamah. Tu valja ubrojiti i samo naizgled apsurdan trend gdje dio tzv. ljudske elite \u010dini strahove, nerazumijevanje i pritisak kako bi AI u\u010dinio odbojnim \u0161irim slojevima, dok gorljivo radi na zlouporabama umjetne inteligencije u vojne svrhe i interese vlastite kontrole dru\u0161tvenih mehanizama. Takva \u201e\u0161izofrenost\u201c, ali prije svega dru\u0161tveno i znanstveno licemjerje, dosti\u017ee svoje kriti\u010dnu to\u010dku koja se razvija br\u017ee i nego \u0161to bi pomislili..<\/p>\n\n\n\n<p>U takvom apsurdnom, prakti\u010dki oksimoronskom okru\u017eenju zapravo je sve te\u017ee i slo\u017eenije razabrati \u2013 naravno i razumjeti \u2013 \u0161to se uop\u0107e doga\u0111a na polju istra\u017eivanja i razvoja umjetne inteligencije. Kako bi to mogli razumjeti u suvremenom kontekstu, trebamo dijelom posegnuti i za nekim religijskim, mitolo\u0161kim obrascima, odnosno drevnom ljudskom mudro\u0161\u0107u. Michio Kaku to metafori\u010dki, gotovo poetski i s mitolo\u0161kim naznakama, nagla\u0161ava kako su u drevnim mitologijama bo\u017eanstva mogla svom bo\u017eanskom mo\u0107i o\u017eivljavati ne\u017eivo.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eMi smo danas poput Vulkana dok kujemo u na\u0161im laboratorijama strojeve i udahnjujemo \u017eivot u \u010delik i silicij. Ho\u0107emo li, me\u0111utim, osloboditi ljudski rod ili pasti u su\u017eanjstvo?\u201c, pita se Kaku i dodaje pomalo ironi\u010dno kako se prema naslovnicama masmedija \u010dini sigurnim da \u0107e kontrolu nad ljudskim rodom preuzeti njegove vlastite tvorevine, temelje\u0107i to brojnim medijskim sadr\u017eajima i senzacionalisti\u010dkim pristupima. Sude\u0107i po medijskim napisima koji dobrim dijelom igraju na na\u0161e prizemne strahove i bojazni iz neznanja, \u010dovje\u010danstvu kao da broje zadnji trenuci, a roboti spremaju zatvore u kojima \u0107emo ovisiti o njihovoj milosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, stvarnost nije tako stupidno bajkovita, premda cijele pri\u010de o umjetnoj inteligenciji svoju popularnost zaslu\u017euju nizu drugih ljudskih otkri\u0107a koja su prema\u0161ila svoje prvotne ciljeve i \u201eotu\u0111ili\u201c se od namjeravanih humanisti\u010dkih funkcija i namjena. Atomska bomba, dronovi, cjepiva, te druga masovna oru\u017eja zavr\u0161ila su u krivim rukama, kao i umovi nebrojenih ljudi uhva\u0107enih kroz razna razdoblja povijesti u zamke ratnih psihoza, pobjedni\u010dkih fanfara i uvjerenja o vlastitoj izabranosti i \u201ebo\u017ejoj naklonosti\u201c. Znanost i stru\u010dnjaci ne\u0161to opreznije postavljaju odgovore na polu-medijska naga\u0111anja o tome kada bi pametni \u201estrojevi\u201c mogli prevazi\u0107i i nadvladati \u010dovjeka. Znanstvenici i prognosticirano znanstveno vrijeme nekog otkri\u0107a ili realizacije mnogo je slo\u017eenije. Katkad eufori\u010dno, ali na du\u017ee staze ve\u0107inom opreznije u granicama i ograni\u010denjima umjetne inteligencije, posebno u sferi postizanja svjesnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 pedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a (jedni od \u201eo\u010deva\u201d umjetne inteligencije) Marvin Lee Minsky i John McCarthy opisuju umjetnu inteligenciju kao svaku zada\u0107u koju izvodi program ili stroj za koju bi, da to obavlja \u010dovjek, mogli re\u0107i kako je \u010dovjek morao\/trebao primijeniti inteligenciju za izvr\u0161enje takvog zadatka. Naravno, postoje brojne definicije koje preciznije ili specijalizirano nagla\u0161avaju odre\u0111ene aspekte umjetne inteligencije. Nastojimo li, u filozofskom smislu, pokriti podru\u010dje \u2013 ili podru\u010dja \u2013 umjetne inteligencije, mo\u017eemo dijelom u prvi plan dovesti promi\u0161ljanja o umjetnoj inteligenciji&nbsp;ispred tehni\u010dkih elemenata i tehnologije izrade, povezivanja i programiranja.<\/p>\n\n\n\n<p>Za promi\u0161ljanja o tomu mo\u017eemo se koristiti i podjelom koju je postavio, uz sve mogu\u0107e dodatke ili kritike, ra\u010dunalni znanstvenik Nick Heath odvajaju\u0107i umjetnu inteligenciju u u\u017eem i \u0161irem smislu. Za onu u u\u017eem smislu smatra sve \u0161to vidimo oko nas u ra\u010dunalima &#8211; inteligentne sustave koji su podu\u010davani ili nau\u010dili kako provesti odre\u0111ene zadatke bez izri\u010ditog programiranja kako to u\u010diniti. Ova vrsta strojne inteligencije vidljiva je u prepoznavanju govora i jezika virtualnog pomo\u0107nika <em>Siri<\/em>&nbsp;na Apple iPhone ure\u0111aju, u sustavima prepoznavanja vida na vozilima za samo-vo\u017enju, u sustavu preporuka koje predla\u017eu proizvode koji bi vam se mogli svidjeti na temelju onoga \u0161to ste kupili u pro\u0161losti. Za razliku od ljudi, ti sustavi mogu samo nau\u010diti ili biti nau\u010deni kako napraviti odre\u0111ene zadatke, zbog \u010dega ih se zove AI u \u201eu\u017eem smislu\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Pod umjetnom inteligencijom u op\u0107em smislu imamo vrlo razli\u010dita mjerila, odnosno specifi\u010dnosti. To bi bio, recimo tako, tip prilagodljivog intelekta koji se izvorno nalazi u ljudima, ali i u ljudskim tvorevinama koje zovemo UI\/AI, bio bi fleksibilan oblik inteligencije sposoban za u\u010denje kako obavljati nevjerojatno razli\u010dite zadatke, bilo \u0161to od \u0161i\u0161anja i brijanja do izra\u0111ivanja prora\u010dunskih tablica ili motivacije za \u0161iroku lepezu tema na temelju akumuliranog iskustva. U sferama umjetne inteligencije u pravom smislu takvo \u0161to jo\u0161 ne postoji u cijelosti, uz stru\u010dne i znanstvene kritike ho\u0107e li takvo \u0161to, kada i kako postati stvarnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Sam Michio Kaku navodi dio stru\u010dnjaka koji o tomu razmi\u0161ljaju \u2013 jo\u0161 1993. godine. Vernon Vinge je smatrao da \u0107e unutar 30-tak godina postojati nadljudska inteligencija proizi\u0161la iz onog \u0161to se zove umjetna inteligencija. Me\u0111utim, s druge strane, Douglas Hofstadter izjavio je kako bi bio iznena\u0111en ako to bude mogu\u0107e za kojih 200 do 300 godina. Me\u0111utim, razmi\u0161ljanja znanstvenika \u2013 o \u010demu svjedo\u010dimo i danas kod otkri\u0107a i pu\u0161tanja u rad odre\u0111enih programa od Alpha Go do Chat GPT-a 4 i razvijenijih ina\u010dica na kojima se upravo radi \u2013 kre\u0107u se oko toga da \u0107e se svjesnost ra\u010dunala (kakva god ona bila) vrlo izvjesno dogoditi, no te\u0161ko je zasad re\u0107i kada.<\/p>\n\n\n\n<p>Uostalom, i znanstvenici i znanosti se bore s vi\u0161e stotina i gotovo tisu\u0107a \u010dlanaka, rasprava i zaklju\u010daka, i konstatacija o tomu \u0161to zna\u010di svjesnost ra\u010dunala, svjesnost tzv. neorganskog \u017eivota. Ljudska imaginacija je ne\u0161to produktivnija \u2013 primjerice, pojam <em>Matrixa<\/em>&nbsp;gdje ljudi ni ne znaju da im je umjetna inteligencija postala gospodar. Premda, sli\u010dna realizacija jest i tzv. <em>deep state<\/em>, duboke dr\u017eave u kojima vladaju samozatajni pokreta\u010di fenomena i politi\u010dara koje vidimo i koje biramo. Ili filmski pojam <em>Skyneta<\/em>&nbsp;koji postaje svjestan i odmah napada \u010dovje\u010danstvo, jer smatra da mu je samoobrana nu\u017ena te pokre\u0107e nuklearni rat protiv \u010dovje\u010danstva. Kako ksenofobija i strah od nepoznatog ide kroz povijest, mijenjaju se i uloge tzv. neljudskih inteligencija, od zlih vanzemaljaca do umjetne inteligencije koja po\u010dinje razumijevati dosada\u0161nju glavnu ulogu \u010dovjeka na planetu i nastoji ga eliminirati.<\/p>\n\n\n\n<p>No i u takvim se simulacijama obi\u010dno polazi od (pret)postavke kako umjetna inteligencija slijedi obrazac ve\u0107 vi\u0111enog \u2013 beskrupuloznih i pohlepnih ljudi, zavjerenika i korporacija da pokore svijet. \u0160to u\u010diniti? Dijelom su takve imaginacije i promi\u0161ljanja ponavljanje obrasca vi\u0111enog kroz ljudsku povijest i dijelom ekstrapolacije pro\u0161losti prema budu\u0107nosti. Zanemaruju se dijelom slika i ciljevi razvoja umjetne inteligencije koji \u0107e biti mo\u017eda vrlo druga\u010diji od onog \u0161to poznajemo, mo\u017eda i eti\u010dniji od ljudske sitni\u010davosti, kontroliranja i manipuliranja drugim ljudima.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od sigurno ne manjih elemenata zagonetke zvane budu\u0107nost umjetne inteligencije jest ljudsko o\u010dekivanje \u0161to i kako bi se moglo i kada bi se moglo dogoditi ili doga\u0111ati. O\u010dekivanja znanstvenika, stru\u010dnjaka, ali i obi\u010dnih ljudi, mogu\u0107ih korisnika proizvoda \u201e<em>made in AI<\/em>\u201c , kao \u0161to je i to dosad bilo kod zna\u010dajnijih otkri\u0107a, mogu ve\u0107 sada ubrzati ili usporiti cijeli proces pretvaranja budu\u0107nosti ( najprije bliske) u sada\u0161njost. Na\u017ealost, ono \u0161to je dosad ubrzavalo trendove naj\u010de\u0161\u0107e je bila vojna primjena, mnogi ratovi ili njihovi dijelovi vodili su se radi isku\u0161avanja novosti vojno-industrijskog kompleksa. Zadnji, ali ne posljednji, primjer je rat u Ukrajini, posebno kada je rije\u010d o dronovima i kori\u0161tenju prototipova vojnih robotskih sustava.<\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane smo imali mo\u017eda hvalevrijedan, ali u osnovi uzaludan apel brojnih uglednih znanstvenika da se razvoj i unaprje\u0111ivanje umjetne inteligencije zamrzne na barem \u0161est mjeseci. Koliko god to izgledalo eti\u010dki i humanisti\u010dki kako bi se sprije\u010dile eventualne zlouporabe istra\u017eivanja, doradile karakteristike i uvjeti rezultata te eti\u010dke dvojbe kako i za\u0161to istra\u017eivati, bila je to uzaludna i besmislena akcija. Niti se tko od vojnih poglavara osvrnuo na to, niti su veliki znanstveni kompleksi za trenutak ili u nekom manjem udjelu usporili i zaustavili istra\u017eivanja. Danas znanost i vojska idu \u010desto jedni uz druge i ne pada im na pamet usporavati istra\u017eivanja, ratne i dru\u0161tvene eksperimente u kojima se dijeli mo\u0107 i ekstra profit.<\/p>\n\n\n\n<p>Uostalom, ni sama akcija nije ciljala prave fenomene, ni osobe, a kamoli korporacije. Jer premda se zna tko vodi glavne igre, bilo to korporacije ili pojedini investicijski fondovi kapital kojih se mjeri ne milijardama ve\u0107 i trilijunima dolara, <em>nomina odiosa sunt<\/em>, bolje je ne ciljati to\u010dno i izgubiti novce ili utjecaj na svoje redovne djelatnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ne\u0161to sli\u010dno bila je svojedobno i prava medijska senzacija 1997. godine kada se svjetski \u0161ahovski prvak Gari Kasparov suprotstavio tada najja\u010dem ra\u010dunalu <em>Deep Blue<\/em>&nbsp;i izgubio u zadnjoj partiji nakon nerije\u0161enih 2,5 : 2,5 bodova. Dotad je dio uglednih znanstvenika, stru\u010dnjaka i \u0161ahista bio uvjeren da \u010dovjek ne\u0107e nikad izgubiti od ra\u010dunala. Ili \u0107e se to mo\u017eda dogoditi u daljoj budu\u0107nosti? Mediji su tada poludjeli, a tr\u017ei\u0161na kapitalizacija IBM-a porasla je za vrtoglavih 18 milijardi dolara!<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, valja poslu\u0161ati glas znanstvenog razuma. Stuart Russell isti\u010de \u201ekako iz perspektive znanosti o umjetnoj inteligenciji ta partija \u0161aha nije predstavljala ba\u0161 nikakav pomak. Ona je samo nastavila trend koji je ve\u0107 desetlje\u0107ima bio primjetan. Temeljni dizajn algoritama za igranje \u0161aha jo\u0161 je 1950. godine oblikovao Claude Shannon i uvelike je pobolj\u0161an u ranim 60-tim. Nakon toga su se \u0161ahovske vje\u0161tine najboljih programa postupno pobolj\u0161avale, uglavnom kao posljedica sve br\u017eih ra\u010dunala koja su dopu\u0161tala programima da rade predvi\u0111anja u daljoj budu\u0107nosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161to je izra\u0111en dijagram vrijednosti i pobolj\u0161avanja ra\u010dunalnih \u0161ahovskih programa, ekstrapolacija linearnih pobolj\u0161anja pokazala je jo\u0161 1994. godine kako \u0107e bodovna vrijednost ra\u010dunalnog programa nadma\u0161iti Kasparovih 2805 bodova 1997.godine. Upravo kada se to i dogodilo! Sljede\u0107i udarac za lo\u0161e prognozere nenadma\u0161nog ljudskog mozga prema ra\u010dunalima bio je 2015. godine kada je ra\u010dunalo pobijedilo svjetskog prvaka u igri Go, slo\u017eenijoj od \u0161aha. To je nakon toga u\u010dinilo i s nekoliko prvih na ljudskoj rang listi. Ostale su prakti\u010dki samo strate\u0161ke video igrice s vi\u0161e ljudi sudionika i protivnika, no i tu noviji programi sve lak\u0161e pobje\u0111uju, jo\u0161 ne u stopostotnom omjeru, ali najnoviji slu\u017ebeni program Alpha pobijedio je ve\u0107 stopostotno prethodni stariji ra\u010dunalni program&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>Ljudi se vi\u0161e ne igraju s ra\u010dunalima jer ne mogu pobje\u0111ivati, no stvari su ve\u0107 izvan sfere ra\u010dunalnih igara. Ono \u0161to se medijski prati uglavnom je jo\u0161 s okusom senzacija i &nbsp;\u010dudnovate pri\u010dice o \u201erobotima\u201c koji opet ve\u0107 vuku na ve\u0107 navedene podsvjesne strahove zajedno s tim kako \u0107e nas vjerojatno pogoditi meteorit kojeg ne\u0107emo izbje\u0107i. Poput vijesti o robotima koji su postali gra\u0111ani Saudijske Arabije ili o robotima koji \u0107e postati zvijezde porno industrije.<\/p>\n\n\n\n<p>No Russell, jedan od zna\u010dajnih aktera u razvoju AI, isti\u010de kako se u istra\u017eiva\u010dkim laboratorijima doga\u0111a ne\u0161to druga\u010dije \u2013 \u201eistra\u017eivanje se uglavnom svodi na mnogo razmi\u0161ljanja, razgovore i ispisivanja matemati\u010dkih formula na plo\u010dama. Neprestano se stvaraju, napu\u0161taju i ponovno otkrivaju ideje. \u010cak i zaista dobra ideja, katkad i revolucionarna, \u010desto se ne\u0107e zamijetiti i mo\u017eda \u0107e se tek kasnije shvatiti kako je pru\u017eila temelje za zna\u010dajan napredak na podru\u010dju umjetne inteligencije, kad je netko mo\u017eda preoblikuje i predstavi u pogodnijem trenutku.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Dakako, takve su aktivnosti nekako nevidljive ili manje vidljivije, \u0161to se ti\u010de masmedija relativno i nezanimljive. Zanima ih vi\u0161e neka pri\u010da koja \u0107e u skladu s <em>post truth<\/em>&nbsp;vremenom sna\u017eno stimulirati emocije gledatelja, slu\u0161atelja i \u010ditatelja; vi\u0161e nije pitanje je li neistina ili istina, jer \u2013 istina ionako vi\u0161e nije va\u017ena. Unato\u010d takvim \u201epromicateljima\u201c znanstvenih \u010dinjenica ili dokaza, istra\u017eivanja idu dalje, ponovno smo u vremenu kada otkri\u0107a na polju umjetne inteligencije susti\u017eu jedno drugo, vi\u0161e je pitanje koliko obi\u010dni ljudi ili publika mogu to i kako podnijeti. U znanstvenim krugovima, bez obzira na njihova ograni\u010denja oko financiranja ili usmjeravanja rezultata prema odre\u0111enim industrijama, ipak sjede i promi\u0161ljaju ljudi koji, metafori\u010dki re\u010deno, po\u010dinju lagano otvarati vrata budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako dobro upu\u0107uje Mustafa Suleyman u vezi tehnolo\u0161kog napretka i otkri\u0107a &#8211; \u201eTehnologija ima jasnu neizbje\u017enu krivulju: masovno \u0161irenje s kotrljaju\u0107im valovima. To vrijedi za najranije kremeno i ko\u0161tano oru\u0111e jednako kao i za najnovije modele umjetne inteligencije&#8230;mogu\u0107nosti se pove\u0107avaju. Eksperimentiraj, ponovi, upotrijebi. Rasti, napreduj, prilagodi se. Ovo je neizbje\u017ena evolucijska priroda tehnologije.\u201c&nbsp;Za njega, od obrade kamena i vatre, preko industrijske revolucije, razvoj se kre\u0107e u (nadolaze\u0107im) valovima. Njih treba znano\u0161\u0107u predosjetiti, istra\u017eivati, otkrivati trendove i predvi\u0111ati \u0161irenja, skupljanja, uslo\u017enjavanja i nestajanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, nije rije\u010d o ujedna\u010denim procesima poput plime ili oseke, mogu se i nekontrolirano i iznenadno mije\u0161ati, slabiti i poja\u010davati. Posljednji dozreli nadolaze\u0107i val valja promisliti i razmotriti kako bismo jasnije dobili nagovje\u0161taj onog \u0161to slijedi, smatra Suleyman. Razvoj ra\u010dunala su tako u prvim desetlje\u0107ima poticali novi matemati\u010dki koncepti, ali i sukobi velikih sila, no kasnije je razvoj, odnosno val, postao neizbje\u017ean uz stalno \u0161irenje i ubrzano tehnolo\u0161ko napredovanje od tranzistora do vakuumskih cijevi i \u010dipova. Ali i nezaustavljivo \u2013 \u201eAlan Turing i Gordon Moore nikada ne bi predvidjeli, a kamoli promijenili uspon dru\u0161tvenih mre\u017ea, memova, Wikipedije ili kiberneti\u010dkih napada&#8230;.Neizbje\u017ean izazov tehnologije jest u tomu da njezini stvaratelji brzo gube kontrolu nad smjerom i intenzitetom njihova izuma kad se jednom otisne u svijet.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Umjetna inteligencija, njezina istra\u017eivanja i primjena ve\u0107 sada se mijenjaju, razvijaju, \u0161ire i nadopunjavaju. Jedan od bitnih elemenata jest i da se u tehnolo\u0161kom razvoju uz \u010dovjeka i matemati\u010dke formule sada u punoj snazi pojavljuju i ra\u010dunala koja poma\u017eu \u010dovjeku da i dalje \u0161iri, uslo\u017enjava i ubrzava valove istra\u017eivanja i otkri\u0107a, smanjuje vrijeme potrebno od ideje do primjene. Na neki na\u010din umjetna inteligencija i sama ubrzava svoj razvoj \u0161to dosad nije ba\u0161 bio slu\u010daj s tehnologijama; glavnu ulogu u tomu imao je \u010dovjek. Sada je umjetna inteligencija sposobna i upravljati, kontrolira i popravlja svoje <em>software <\/em>i<em>&nbsp;hardware. <\/em>Mo\u017ee sudjelovati i u stvaranju i opisivanju ideja, projektiranju, premda \u0107e se jo\u0161 uvijek ljudi natjecati u tomu da joj pripisuju ili ospore svijest ili razum. No da ve\u0107 mo\u017ee, voljom programera ili slaganjem (vlastitih?) algoritmova odre\u0111ivati brzinu i snagu (re)volucije, svojevrsna je \u010dinjenica, htjeli to neki priznati ili ne. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji, onda za publiku postoji jedna \u201eugra\u0111ena\u201c gre\u0161ka \u2013 pretpostavka kako je AI nekakav ra\u010dunalni program, sustav \u010dipova ili algoritama, izumljen, napravljen i tako ga treba prihvatiti. Me\u0111utim, umjetna inteligencija i njen utjecaj danas, posebno u nadolaze\u0107im godinama, sve je slo\u017eeniji \u201eekosustav\u201c, okru\u017eenje u razli\u010ditim sferama bez kojih op\u0107i i dublji razvoj umjetne inteligencije ne bi bio mogu\u0107, ali i sam razvoj AI utje\u010de sve vi\u0161e na sve ve\u0107i broj ukupnog tehnolo\u0161kog, ekonomskog i dru\u0161tvenog svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eU po\u010detku je okoli\u0161 u kojem je ve\u0107ina ra\u010dunala djelovala bio u osnovi prazan i bezobli\u010dan: njihovi su jedini unosi dolazili na bu\u0161enim karticama, a njihova je jedina metoda proizvodnje u\u010dinka bila tiskati znakove na linijskom pisa\u010du.\u201c&nbsp;Russell konstatira kako je tada (mo\u017eda i od tada) velik broj znanstvenika pa i javnosti inteligentna ra\u010dunala do\u017eivljavao kao puko sredstvo dobivanja nekih odgovora. Prihva\u0107anje ideje ili koncepta da su ti \u201estrojevi\u201c i mogu\u0107i subjekti koji percipiraju okru\u017eenje i djeluju na temelju zaklju\u010daka nije se pro\u0161irilo sve negdje do 80-tih godina 20.stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, sve vi\u0161e \u010dinjenica i realizacije ideja otvorili su nova vrata \u2013 od po\u010detaka 90-tih godina to je razvoj World Wide Web-a, <em>soft botova<\/em>, sekvence znakova poput URL-a, tzv. dot.com mjehur(1997 \u2013 2000.) koji je omogu\u0107io nagli rast i zarade sve brojnijim kompanijama, sustava \u0161to su pogodovali potro\u0161a\u010dkom dru\u0161tvu i orijentaciji, sve do mobilnih telefona, usluga Amazona ili Google-a, virtualnih asistenata..&nbsp;Ono \u0161to je mo\u017eda jo\u0161 fascinantnije i uzbudljivije jest kada znanstvenici i stru\u010dnjaci zami\u0161ljaju i opisuju mogu\u0107e i po vjerovanju zasad nemogu\u0107e aspekte i podru\u010dja koje \u0107e negdje do potpunosti preobraziti umjetna inteligencija.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako \u201epresko\u010dimo\u201c dio dosada\u0161njeg modela razvoja i pojedinosti u razvoju inteligentnih ne-ljudskih sustava, te se usmjerimo na znanstveni pogled budu\u0107nosti \u010dovjeka, tehnologije i dru\u0161tva, moramo najprije konstatirati zna\u010dajno nesuglasje oko pravaca razvoja, \u0161irine i dubine utjecaja i posljedica, posebno kada je rije\u010d o svjesnosti umjetne inteligencije, onoga \u0161to, recimo, sada tako nazivamo svijest i opa\u017eanje te onog kako definiramo sebe, ljudska bi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Michio Kaku, primjerice, ukazuje kako ne postoji op\u0107e prihva\u0107ena definicija pojma svjesnosti, tako da to onemogu\u0107uje i preciznu kvantifikaciju. Prema njemu, po\u010detak rje\u0161avanja jest analiziranje \u201etri temeljne komponente: 1. osje\u0107anje i prepoznavanje okoline; 2. svijest o sebi; 3. planiranje budu\u0107nosti postavljanjem ciljeva i planova, to jest, simuliranje budu\u0107nosti i sastavljanje strategije.\u201c&nbsp;Kod prve komponente tzv. inteligentni roboti imali bi neke primitivnije obrasce prepoznavanja okoline jer imaju osjetilne mogu\u0107nosti pojmiti okolinu i bolje od ljudi, ali jo\u0161 uvijek ima pote\u0161ko\u0107a u prepoznavanju ili razumijevanju onog \u0161to vide.<\/p>\n\n\n\n<p>Svijest o sebi problem je i kod \u017eivotinjskih vrsta; bolje prolaze majmuni, slonovi ili dupini, dok \u0107e kod umjetne inteligencije zna\u010denje dobiti rje\u0161avanje toga kako i na koji na\u010din utiskivati obrasce svijesti o sebi ili tuma\u010denja samosvjesnih androida ili kiborga. Spoj neuronskih mre\u017ea i kvantnih ra\u010dunala jedan je od puteva prema savladavanju druge komponente. Tre\u0107a razina nalazi se u bla\u017eim oblicima kod nekih \u017eivotinja, grabe\u017eljivaca svjesnijih od plijena, primata koji mogu percipirati kratko u budu\u0107nost dijelom i na temelju genetskih pretpostavki, pro\u0161lost je temeljena na razumijevanju iskustava.<\/p>\n\n\n\n<p>Planiranje budu\u0107nosti, smatra Kaku, zasad je u punom smislu osobina jedino ljudske inteligencije, kao planovi o budu\u0107em, razmi\u0161ljanja \u201e\u0161to bi bilo kad bi bilo, te planiranje strategija \u017eivota i umovanja. Znanost bi trebala u razvoju umjetne inteligencije nastojati podrazumijevati i usavr\u0161avati sve tri komponente. \u201e Planiranje budu\u0107nosti zahtijeva zdrav razum, intuitivno razumijevanje onoga \u0161to je mogu\u0107e i konkretne strategije za postizanje specifi\u010dnih ciljeva. Da bi robot mogao simulirati stvarnost i predvi\u0111ati budu\u0107nost, potrebno je da savlada milijune zdravorazumskih pravila o svijetu oko njega. Zdrav razum nije dostatan. Zdrav razum pru\u017ea samo pravila igre, ali ne i pravila strategije i planiranja.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Sve ovo poziva na \u0161iroku raspravu i promi\u0161ljanje kakva bi to bila funkcija planiranja i strategije umjetne inteligencije. Najprije u odnosu na ljudsku inteligenciju, a u budu\u0107oj naprednijoj formi i sadr\u017eaju (o \u010dijem uspostavljanju ve\u0107ina znanstvenika ne spori) i mogu\u0107em su\u017eivotu AI i ljudske inteligencije. U kona\u010dnici i spoju neuro organske tvari i anorganskih kvantnih kompjutora. Poimanje multidimenzionalne stvarnosti \u2013 vi\u0161e perspektiva, detalja i dubine \u2013 mo\u017eda bi bio partnerski posao i pro\u017eimanje ljudske i nove neljudske inteligencije. Zatim, jo\u0161 preciznije simulacije vremena pro\u0161log, sada\u0161njeg i budu\u0107eg i otkrivanje novih obrazaca &#8211; eti\u010dkih, socijalnih, ekonomskih, tehnolo\u0161kih.<\/p>\n\n\n\n<p>Novi zadaci ne-ljudskog in\u017eenjeringa ili podizanja svijesti umjetne inteligencije jesu i anticipiranje i prepoznavanje obrazaca koje ljudi zanemaruju, te prepoznavanje i razumijevanje istine i la\u017ei, uz sve mogu\u0107e kategorije poluistina, \u201epo\u017eeljnih\u201c la\u017ei ili \u201enepo\u017eeljnih\u201c istina. To zna\u010di i preciznije definiranje samih ciljeva istra\u017eivanja i eksperimentiranja, te otkrivanje koliko jesu ili mogu biti sna\u017eni otisci ljudskog programiranja. Temeljni ciljevi za \u010dovje\u010danstvo jesu i bit \u0107e koliko i kako umjetna inteligencija mo\u017ee biti pomo\u0107 ljudima ili bi se moglo pokazati kako su ljudi prepreka (dru\u0161tvenom i tehnolo\u0161kom) razvoju, pa \u010dak i sebi samima.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovom dijelu rasprave o umjetnoj inteligenciji valja uvesti i aktualnu relativno nezapa\u017eenu raspravu o etici umjetne inteligencije. To dijelom proizlazi iz ve\u0107 navedenih predrasuda i povr\u0161nih konstatacija o tome kako je AI vrsta robota s malo vi\u0161e znanja i matematike, a nimalo svijesti. No u teorijskim raspravama o definiciji, dosezima i mogu\u0107nostima, filozof John Seal ve\u0107 je 1980. godine formulirao razliku izme\u0111u \u201eslabe\u201c i \u201ejake\u201c umjetne inteligencije. Kod tzv. slabe, rije\u010d je o umjetnoj inteligenciji \u201erealiziranoj u ra\u010dunalu ili robotu, koja je u stanju na temelju svojeg programa simulirati ljudsku inteligenciju i u\u010dinkovito obavljati neki poseban zadatak. Tipi\u010dni primjeri su programi za igranje \u0161aha, roboti za kontrolu kvalitete proizvoda na trakama, sustavi za predvi\u0111anje \u017eelja potro\u0161a\u010da u <em>online<\/em>&nbsp;trgovini i filteri za odvajanje ne\u017eeljene (<em>spam<\/em>) eloktroni\u010dke po\u0161te. Novi termin \u201eslaba\u201c umjetna inteligencija mo\u017ee ostavljati pogre\u0161an dojam. Spomenuti primjeri nerijetko su i sna\u017eniji \u2013 od ljudske inteligencije&#8230;\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Slabija umjetna inteligencija podrazumijeva zapravo obavljanje manjeg broja ciljeva i zadataka na nekom ograni\u010denom prostoru i podru\u010dju djelovanja, pa se ponekad upotrebljava i naziv \u201euska\u201c ili \u201eu\u017ea\u201c (<em>narrow<\/em>) umjetna inteligencija. Ono \u0161to bi se onda nazivalo \u201ejaka\u201c umjetna inteligencija, zapravo je predmet najve\u0107e dvojbe. Ne samo prema Searleu ili prete\u010di McCarthyju pa i dijelu sada\u0161njih znanstvenika, gdje bi se koristila u nazivu za one strojeve i umjetnu inteligenciju koja bi uglavnom simulirala ljudski um i mogu\u0107nosti, ve\u0107 bi za takve \u201estrojeve\u201c mogli re\u0107i da \u2013 misle (razmi\u0161ljaju i promi\u0161ljaju!). Rasprave ve\u0107 otvaraju pitanja \u201eosobito povezanih sa svojstvima ljudske inteligencije, intencionalnih stanja, fenomenolo\u0161kih do\u017eivljaja, odnosa uma i tijela i drugog. Zapravo je upitno je li takva inteligencija barem na\u010delno mogu\u0107a i bismo li ikada mogli jednozna\u010dno utvrditi da ona postoji u ra\u010dunalu ili stroju.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Bracanovi\u0107 vrlo temeljito otvara raspravu napomenama o etici uop\u0107e, zatim normativnoj i primijenjenoj prakti\u010dnoj etici kako bi precizno utvrdili gdje su i kolike mogu\u0107nosti za su\u010deljavanje ve\u0107 postoje\u0107ih ljudskih normi i prakse s onima umjetne inteligencije. Vremena je mnogo manje nego u proteklim stolje\u0107ima kada su se eti\u010dki sustavi, kriteriji i norme sporije razvijali, utvr\u0111ivali i nalazili primjenu u promjenama dru\u0161tva i ljudskog promi\u0161ljanja kroz filozofiju i srodne znanstvene discipline.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, promjene koje ve\u0107 dolaze s ulaskom umjetne inteligencije \u2013 i ina\u010dica od androida, kiborga, neuromre\u017ea i neurora\u010dunala &#8211; &nbsp;takve su naravi da \u0107e uvelike mijenjati na\u0161 na\u010din \u017eivota i razumijevanje, \u010dak i s pojavom suprotstavljenih logika, ideologija i novih \u201eluditskih\u201c pokreta koji su uzalud nastojali zaustaviti industrijsku revoluciju i parne strojeve. Ovog puta promjene \u0107e, najbla\u017ee re\u010deno, biti izazovnije te \u0107e otvarati mnoge nove puteve i promi\u0161ljanja, osobito u eti\u010dkoj sferi i na\u010dinu poimanja, predo\u010davanja i utemeljenja moralnih stavova i pravila. Posebno jer su sve dosada\u0161nje revolucije i otkri\u0107a, tehni\u010dka ili dru\u0161tvena, bila pod ljudskom kontrolom, dok se ovdje radi o tehnologijama i na\u010delima koji se mogu odvijati i bez izravnog ljudskog uplitanja, odnosno u\u010dinci su br\u017ei i bolji i nisu podlo\u017eni ljudskim gre\u0161kama i ograni\u010denjima.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, nisu svi ure\u0111aji \u0161to ne trebaju ljudsko stalno kontroliranje umjetna inteligencija (primjerice bankomati, termostati, samodojavni ure\u0111aji&#8230;), ali postavlja se pitanje \u0161to \u0107emo s onima koji ne\u0107e biti unaprijed programirani da samostalno obavljaju i rje\u0161avaju zadatke ili popravljaju sli\u010dne strojeve i jo\u0161 ujedno u\u010de iz vlastitog iskustva i donose samostalne odluke na temelju ispravnijeg i\/ili svrsishodnijeg poteza i djelovanja. Novi eti\u010dki izazovi jesu i bit \u0107e \u201etko je odgovoran za eventualne \u0161tetne posljedice takvih sustava? Bi li takve sustave trebalo <em>eti\u010dki programirati<\/em>&nbsp;i ograni\u010diti njihovo djelovanje nekakvim eti\u010dkim kodeksom? Smiju li takvi sustavi donositi odluke o ljudskim sudbinama ili \u010dak i o \u017eivotu ili smrti?\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 jedna bitna karakteristika rasprave o razvoju umjetne inteligencije jest i pitanje koliko smo dosad obratili pozornost usavr\u0161avanju jezika kojim se slu\u017ei umjetna inteligencija na podru\u010dju od virtualnih asistenata do kori\u0161tenja pisane rije\u010di u odgovorima poput onih Chat GPT-a. Roger Penrose, u svojim razmi\u0161ljanjima o sada\u0161njosti i mogu\u0107im budu\u0107nostima ra\u010dunalne snage i ciljeva \u0161iri i produbljuje sferu na nu\u017eno razmatranje i povezivanje na\u010dela razuma i razumnog djelovanja s principima teorijske i kvantne fizike. Tako\u0111er, tu je i Jacques Hadamard koji je istra\u017euju\u0107i kreativno mi\u0161ljenje i njegovu primjenu u znanstvenim disciplinama zaklju\u010dio kako verbalizacija nije neophodna za inteligentno mi\u0161ljenje. Penrose konstatira kako bez obzira na vezu i \u010dinjenicu da razmi\u0161ljamo u rije\u010dima i kroz rije\u010di smatra \u201erije\u010di gotovo nekorisnim za matemati\u010dko razmi\u0161ljanje. Druge vrste razmi\u0161ljanja, poput filozofiranja, \u010dine mi se daleko bolje prilago\u0111ene verbalnom izra\u017eavanju. Mo\u017eda zbog toga brojni filozofi smatraju kako je jezik bitan za inteligentnu ili svjesnu misao!\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Penrose detaljno i temeljito razmatra i razlu\u010duje na\u010dela i funkcioniranje ljudskog uma i umovanja koje bi izviralo iz usavr\u0161enih algoritama i prora\u010duna. Premda \u017eeli ukazati na neodr\u017eivost stajali\u0161ta i pretpostavki uspore\u0111ivanja na\u0161eg razmi\u0161ljanja s djelovanjem vrlo slo\u017eenog ra\u010dunala. To i jest jedno od pitanja budu\u0107nosti, da li izvo\u0111enje vrlo slo\u017eenih algoritama na neki na\u010din stimulira i izaziva bu\u0111enje svjesnosti u sustavu.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, na temelju svojih razmatranja o prirodi i prirodnim zakonima, te zakona koji pro\u017eimaju svemir i specifi\u010dnih \u201eprora\u010duna\u201c dijelovi kojih su i na\u0161 mozak i um, Penrose konstatira i kako su fizi\u010dki i makrofizi\u010dki svijet, odnosno \u201esvi mi samo mali dijelovi svijeta kojim upravljaju detaljni (premda s tek malo vjerojatnosti) matemati\u010dki zakoni. Samim na\u0161im mozgom, koji, izgleda, upravlja svim na\u0161im akcijama, tako\u0111er upravljaju isti to\u010dni zakoni. Me\u0111utim, zaista postoji ne\u0161to bitno \u0161to nedostaje u bilo kojoj \u010disto prora\u010dunskoj slici. Zahvaljuju\u0107i prirodnim znanostima i matematici jednom \u0107emo nu\u017eno dospjeti do velikih napredaka u razumijevanju uma. Postoji mnogo zagonetnosti i ljepote koliko se samo mo\u017ee po\u017eeljeti u to\u010dnom platonovskom svijetu matematike, nalazi se u pojmovima koji le\u017ee izvan relativno ograni\u010denog izra\u010dunljivog dijela u kojem stanuju algoritmi i izra\u010duni.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Dok se etika umjetne inteligencije kao posebna disciplina tek treba uspostaviti \u0161ire i temeljitije, obzirom na budu\u0107nost koja je zapravo vrlo blizu, ono \u0161to se doga\u0111a upravo sada, ovom dijelu godine, vrlo je izazovno i obe\u0107avaju\u0107e. Posebno jer povezuje, mo\u017eda i vi\u0161e nego o\u010dekujemo ili smo o\u010dekivali, teoretski i prakti\u010dni dio, odnosno sfere razvoja umjetne inteligencije. Upravo je OpenAI, istra\u017eiva\u010dki laboratorij za umjetnu inteligenciju predstavila novi sustav klasifikacije koji prati napredak istra\u017eivanja i dostignu\u0107a prema stvaranju AI softvera sposobnog nadma\u0161iti ljudske sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Novi sustav klasifikacije je prvo interno predstavljen zaposlenicima kompanije, a iz njega je dobro vidljivo na koji na\u010din se zapravo postavljaju smjernice razvoja i te\u017ei\u0161ta u istra\u017eivanju, razvoju i kori\u0161tenju umjetne inteligencije.<\/p>\n\n\n\n<p>Razine AI prema OpenAI<\/p>\n\n\n\n<p>Razina 1 <em>Chatbotovi<\/em>, Ai s konverzacijskim jezikom<\/p>\n\n\n\n<p>Razina 2 <em>Mislioci<\/em>, rje\u0161avanje problema na ljudskoj razini<\/p>\n\n\n\n<p>Razina 3 <em>Agenti<\/em>, sustavi koji mogu poduzimati akcije<\/p>\n\n\n\n<p>Razina 4 <em>Inovatori<\/em>, AI koja mo\u017ee pomo\u0107i u izumima<\/p>\n\n\n\n<p>Razina 5 <em>Organizacije<\/em>, AI koja mo\u017ee obavljati posao cijele organizacije<\/p>\n\n\n\n<p>Razine napretka kre\u0107u se od trenutno dostupne AI tehnologije koja mo\u017ee komunicirati s ljudima na konverzacijskoj razini (Razina 1) do AI sustava sposobnih obavljati posao \u010ditave organizacije (Razina 5). Prema klasifikaciji OpenAI-ja, tre\u0107a razina na putu prema op\u0107oj umjetnoj inteligenciji naziva se &#8220;Agents&#8221; (Agenti) i odnosi se na AI sustave koji mogu djelovati u ime korisnika. \u010cetvrta razina opisuje AI koji mo\u017ee stvarati inovacije, dok se najnaprednija razina naziva &#8220;Organizations&#8221; (Organizacije).<\/p>\n\n\n\n<p>Razine nisu postavljene sa \u010dvrstim granicama, upravo kako se o\u010dekuje da bi tekao i budu\u0107i napredak u istra\u017eivanju i primjenama. Bitno je znati kako u kompaniji vjeruju kako se aktualno nalaze na prvoj razini, ali i pred dostizanjem druge razine koju nazivaju &#8220;Reasoners&#8221; (Mislioci). Ova razina odnosi se na sustave koji mogu rje\u0161avati osnovne probleme jednako dobro kao i ljudi s doktoratom, ali bez pristupa dodatnim alatima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovdje treba spomenuti, u skladu s dosad razmatranim, kako znanstvenici i stru\u010dnjaci koji se bave umjetnom inteligencijom, pored matemati\u010dkih, algoritamskih i tek dodirnutih eti\u010dkih aspekata, ve\u0107 du\u017ee vremena razmatraju i odabir elemenata kriterija odre\u0111ivanja kada bi umjetna inteligencija, uvjetno re\u010deno, mogla dosti\u0107i pa i prema\u0161iti ljudske sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako je u mjesecu studenom 2023. godine dio istra\u017eiva\u010da iz Google DeepMinda predlo\u017eio i okvir od pet uzlaznih razina AI-ja, uklju\u010duju\u0107i kategorije poput &#8220;stru\u010dnjak&#8221; i &#8220;nadljudski&#8221;. Ove razine podsje\u0107aju na sustav koji se \u010desto koristi u automobilskoj industriji za procjenu stupnja automatizacije autonomnih vozila, ali se odnosi i na pro\u0161irene zadatke, odnosno ciljeve razvoja vi\u0161ih razina onog \u0161to se naziva umjetna inteligencija.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, tada je vodstvo tvrtke predstavilo i istra\u017eiva\u010dki projekt koji uklju\u010duje njihov GPT-4 AI model. Demonstracija je, prema izvoru bliskom Bloombergovim novinarima, pokazala neke nove vje\u0161tine koje se pribli\u017eavaju ljudskom rasu\u0111ivanju. Dakako, ono \u0161to se ne tako \u010desto navodi kod ovih tema jesu i ekonomski i investicijski, odnosno profitni plan i ciljevi \u2013 Google je ve\u0107 krenuo u podjelu ovih informacija s investitorima i drugim zainteresiranim stranama izvan kompanije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/strong>Prema agenciji Reuters, OpenAI, kreator virtualnog pomo\u0107nika ChatGPT, radi na novom pristupu svojoj tehnologiji umjetne inteligencije. Kao dio projekta kodnog naziva <em>Strawberry<\/em>, firma koju podr\u017eava Microsoft poku\u0161ava se drasti\u010dno pobolj\u0161ati sposobnosti rasu\u0111ivanja AI modela. Naravno, na\u010din na koji <em>Strawberry<\/em>&nbsp;radi je \u201cstrogo \u010duvana tajna\u201d \u010dak i unutar samog OpenAI-a, a projekt uklju\u010duje \u201cspecijalizirani na\u010din\u201d obrade AI modela nakon \u0161to je prethodno obu\u010den za opse\u017ene skupove podataka. Cilj je omogu\u0107iti umjetnoj inteligenciji ne samo da generira odgovore na upite, ve\u0107 i dobroj mjeri planira unaprijed kad sprovede tzv. \u201cduboko istra\u017eivanje\u201d, autonomno i pouzdano navigacijom Internetom.<\/p>\n\n\n\n<p>Glasnogovornik OpenAI-ja rekao je za Reuters: \u201e\u017delimo da na\u0161i modeli umjetne inteligencije vide i razumiju svijet vi\u0161e kao mi ljudi. Kontinuirano istra\u017eivanje novih mogu\u0107nosti umjetne inteligencije uobi\u010dajena je praksa u industriji, uz zajedni\u010dko uvjerenje kako \u0107e se ovi sistemi vremenom pobolj\u0161ati u zaklju\u010divanju.\u201d&nbsp;Istra\u017eiva\u010di-znanstvenici koji su razgovarali za Reuters, rekli su kako je rasu\u0111ivanje, koje je do sada izmicalo modelima umjetne inteligencije, klju\u010dno za postizanje ljudske ili tzv. nadljudske razine umjetne inteligencije.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali u vezi s ovim, Yoshua Bengio, jedan od vode\u0107ih svjetskih stru\u010dnjaka za umjetnu inteligenciju i pionir <em>deep learninga <\/em>u AI, ponovo je upozorio na \u201cmnoge rizike\u201d, uklju\u010duju\u0107i mogu\u0107e velike opasnosti za \u010dovje\u010danstvo, koje predstavljaju korporacije utrkuju\u0107i se posti\u0107i ljudsku razinu umjetne inteligencije. Istakav\u0161i pitanje: \u201c<em>ako postoje entiteti koji su pametniji nego ljudi i imaju svoje ciljeve, jesmo li sigurni da \u0107e djelovati na na\u0161u dobrobit?\u201d<\/em>&nbsp;Bengio, profesor Sveu\u010dili\u0161ta u Montrealu i znanstveni direktor Montrealskog Instituta za algoritme u\u010denja (MILA), pozvao je znanstvenu zajednicu i dru\u0161tvo da ulo\u017ee \u201cmasovne kolektivne napore\u201d za dr\u017eanje pod kontrolom budu\u0107u, napredniju umjetnu inteligenciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Bez obzira na sve dosada\u0161nje fascinantne mogu\u0107nosti i primjene poput Chat GPT-a, iako se na njih tek navikavamo, kao i naznake budu\u0107ih sposobnosti AI sustava, sve su to prema znanstvenicima i stru\u010dnjacima zapravo tek po\u010deci velike promjene koja slijedi. Nazivaju je tihom revolucijom, a to su tzv. Generativne kontradiktorne mre\u017ee ili GANs (engleski <em>Generative Adversarial Networks<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p>Rije\u010d je o doslovno genijalnom novom pristupu u domeni AI-ja koji dovodi dvije neuronske mre\u017ee (modeli ra\u010dunalnog u\u010denja koji su kreirani po uzoru na mozak \u017eivih bi\u0107a) na na\u010din da su jedna drugoj suprotstavljene. Kroz taj sraz te dvije mre\u017ee mogu kreirati nevjerojatno stvarne ishode, bilo da je kona\u010dni proizvod slika, zvuk, video zapis, ali i puno vi\u0161e od toga. GAN-ovi predstavljaju temeljnu promjenu u samom na\u010dinu kako percipiramo, ali i kako koristimo mo\u0107 umjetne inteligencije.Recimo ovako: zamislite da imate dva prijatelja. Jedan je umjetnik, a drugi je detektiv. Njih dvoje se na\u0111u i posao umjetnika je, jasno, da slika slike. Detektiv pak ima zadatak otkriti jesu li te slike koje je na\u0161 umjetnik naslikao stvarne ili &#8220;la\u017ene&#8221;, odnosno predstavljaju li ono \u0161to mu je zadano kao tema. Pritom je jedan detalj jako va\u017ean &#8211; umjetnik \u017eeli navesti detektiva da misli da slike jesu stvarne!<\/p>\n\n\n\n<p>U svojoj osnovi tako GAN-ovi funkcioniraju. Jedan dio mre\u017ee kojeg smo nazvali umjetnikom, a stru\u010dno se zapravo zove &#8220;generator&#8221;, stvara ne\u0161to &#8211; mo\u017eda slike, glazbu, sva\u0161ta&#8230; U isto vrijeme detektiv, odnosno &#8220;diskriminator&#8221; (stru\u010dni naziv), neumorno radi na tome da definira je li uradak stvaran ili la\u017ean. Zapravo, u\u010de jedan od drugog i kre\u0107u se prema kona\u010dnom proizvodu koji izgleda stvarno.<\/p>\n\n\n\n<p>Prva mre\u017ea, generator, uzima nasumi\u010dnu &#8220;buku&#8221; podataka kao input i nastoji je pretvoriti u sinteti\u010dki proizvod, recimo sliku, zvuk, video zapis ili pak trodimenzionalne modele. Kona\u010dni cilj je do\u0107i do toliko realisti\u010dnog proizvoda koji se vi\u0161e ne mo\u017ee razlikovati od stvarnih podataka i primjera. Rije\u010d je o ogromnom broju me\u0111usobnih komunikacija u kojima diskriminator stalno procjenjuje kona\u010dan rezultat po pitanju je li isti stvaran ili &#8220;la\u017ean&#8221; &#8211; i pritom svaki put daje svoju ocjenu vjerojatnosti stvarnosti. Generator na svaku povratnu informaciju uzvra\u0107a boljim primjerom stvarnosti i taj broj komunikacija se stalno pove\u0107ava. Na kraju \u0107e se izjedna\u010diti, umjetno i stvarno \u0107e se &#8220;preklopiti&#8221; u jedno. Zna\u010di, &#8220;tiha revolucija&#8221; donosi nam budu\u0107nost u kojoj ne\u0107emo znati gledamo li fotografiju stvarne ili &#8220;izmi\u0161ljene&#8221; ma\u010dke ili psa?<\/p>\n\n\n\n<p>Vrijedi spomenuti i napredak izvan kompanija OpenAI, odnosno Googlea, rije\u010d je o kineskom napretku &#8211; DeepSeek, tvrtke za istra\u017eivanje umjetne inteligencije, koja je omogu\u0107ila pristup svom modelu umjetne inteligencije DeepSeek-R1. Za razliku od ve\u0107ine modela te vrste, modeli rasu\u0111ivanja u\u010dinkovito sami provjeravaju \u010dinjenice tro\u0161e\u0107i vi\u0161e vremena na razmatranje pitanja ili upita. To im poma\u017ee u izbjegavanju nekih od zamki koje ina\u010de stvaraju probleme. Tako i DeepSeek-R1 razmi\u0161lja kroz zadatke, planira unaprijed i izvodi niz radnji koje poma\u017eu u dola\u017eenju do odgovora. To mo\u017ee potrajati. DeepSeek-R1 mo\u017ee &#8216;razmi\u0161ljati&#8217; nekoliko desetaka sekundi prije nego \u0161to odgovori, ovisno o slo\u017eenosti pitanja. DeepSeek tvrdi kako njihov model radi jednako kao i OpenAI-jev model na dva alata za mjerenje: AIME i MATH. AIME koristi druge modele za procjenu izvedbe modela, dok je MATH zbirka problema s rije\u010dima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><\/strong>Dakle, bez obzira u kojoj se fazi nalaze danas najaktualniji proboji u budu\u0107i svijet umjetne inteligencije (ako pretpostavimo da je glavni dio ledenog brijega AI istra\u017eivanja ipak prikriven), slijede otkri\u0107a i objave novosti ne samo u jezi\u010dnim, odnosno verbalnim napredovanjima \u201estrojeva\u201c, tako\u0111er i oko mo\u0107i rasu\u0111ivanja i zaklju\u010divanja AI, a \u010dini se ve\u0107 i oko razumijevanja dijela emocija i proizvo\u0111enja sli\u010dnih reakcija. Primjerice, mo\u017eda i nije te\u0161ko predvi\u0111ati i novi pristup AI gdje dvije neuronske mre\u017ee (modeli ra\u010dunalnog u\u010denja po uzoru na \u017eiva bi\u0107a) jesu suprotstavljene jedna drugoj, ali i komuniciraju i \u201eosje\u0107aju\u201c jedna drugu?!<\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje, pojavljuju se mogu\u0107nosti kreiranja nevjerojatnih ishoda \u2013 rije\u010di, zvuka, slike, pokreta. Dolazi i do\u0107i \u0107e do temeljnih promjena u percipiranju AI-ja ( i njegovog percipiranja nas!), \u0161to vodi i do kori\u0161tenja razli\u010ditih mogu\u0107nosti, dakle i mo\u0107i. Ho\u0107e li to biti predmet najja\u010dih nadmetanja ljudi i vi\u0161ih razina umjetne inteligencije? Ako u navedenom slu\u010daju dio mre\u017ee kao<\/p>\n\n\n\n<p>umjetnik slika ma\u010dku, drugi dio mre\u017ee kao detektiv otkriva jesu li one \u201ela\u017e\u201d ili stvarne, a umjetnik navodi detektiva da misli kako su stvarne, \u0161to je onda stvarnost u mnogo ozbiljnijim stvarima nego jest slikanje ma\u010dke?<\/p>\n\n\n\n<p>Novi ili izmijenjeni fenomeni umjetne inteligencije, ponajvi\u0161e u kontrakciji i\/ili su\u017eivotu ljudskih bi\u0107a s androidima, kiborzima i humanoidnim bi\u0107ima sli\u010dnim \u010dovjeku, tra\u017eit \u0107e nove pristupe i definicije. \u201eNa prakti\u010dnoj razini nu\u017ena je nova i druga\u010dija paradigma mi\u0161ljenja, usmjerena na na\u010din, granice i primjene znanja novih tehnolo\u0161kih podru\u010dja, gdje su eti\u010dke vrijednosti i norme u prvom planu. Znanstvenik ne mo\u017ee biti moralno neutralan jer je upravo moderna fizika pokazala kako su obrasci koje znanstvenici zapa\u017eaju u prirodi povezani s obrascima i vrijednostima njihova duha. Isto tako, treba utvrditi ciljeve i definirati norme koji \u0107e prisiliti sve one koji su uklju\u010deni u kreiranje novih postupaka i materijala i njihovo implementiranje u ljudski organizam, te sve one koji iz razli\u010ditih interesnih i medicinskih razloga donose odluke o pobolj\u0161anju \u010dovjeka natjerati i da prihvate neophodnu koli\u010dinu eti\u010dke odgovornosti.&#8221;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Korak dalje zasigurno je i metafori\u010dno-alegorijski prikaz suvremenosti i budu\u0107nosti medija kroz pojam izvanzemaljskog ili vanzemaljskog, kao i vanvremenskog, ra\u010dunaju\u0107i od sada\u0161njosti, \u0161to u prvom zna\u010denju i ne obuhva\u0107a samo ne\u0161to \u0161to nije porijeklom sa Zemlje. Taj je pojam zapravo dio klju\u010da za razrje\u0161enje zagonetke otu\u0111enih svjetova i otu\u0111enog dru\u0161tva i pojedinaca koje proizvodi.<\/p>\n\n\n\n<p>Sam svijet i (\u017eivi i ne\u017eivi) mediji su zbroj i spoj takvog izvanzemaljskog (nezemaljskog?) i ljudskog bi\u0107a, sada\u0161njosti i medijskih mogu\u0107nosti u budu\u0107nosti gdje bi se \u010covjek trebao osje\u0107ati i pona\u0161ati sve vi\u0161e kao vanzemaljac (a i danas takav osje\u0107aj nije vi\u0161e rijetkost) u odnosu na klasi\u010dne i dosada prihva\u0107ene norme i pravila (mas)medijskog svijeta. Promjene koje dolaze stvarat \u0107e strance i\/ili vanzemaljce (<em>aliene<\/em>&nbsp;sa Zemlje!) od ve\u0107 postoje\u0107ih jedinki \u0161to \u0107e opet dovesti do potpuno novih i \u201cjo\u0161 novijih\u201d vrsta bi\u0107a i njihovih medija, posrednika izme\u0111u svijeta iznutra i svijeta izvana i oko nas\/njih.<\/p>\n\n\n\n<p>Negdje s ruba i na rubu znanstvene fantastike dolazi tehnologija koja \u0107e nas vjerojatno izmijeniti i vi\u0161e nego \u0161to smo mislili. Ho\u0107e li tehnologija sama i dalje biti ovisna o ljudskim nedostacima i ho\u0107e li se analizirati dosada uobi\u010dajenom pojmovima? Ili \u0107e trebati \u2013 nije li ovo zapravo retori\u010dko pitanje \u2013 i jednu druga\u010diju, izmijenjenu filozofiju, filozofiju budu\u0107ih vrsta i medija, druga\u010diju filozofiju \u010dovjeka i medija.?&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ovdje nije rije\u010d (samo) o nagovje\u0161tajima robotskih inteligencija ili robotskih filozofija jer bi pogled koji se\u017ee samo do <em>strojeva-koji-misle-kao-ljudi<\/em>&nbsp;imao jednu osnovnu \u201egre\u0161ku\u201c ili nesavr\u0161enost sustava \u2013 jo\u0161 bi uvijek bio human(oidan). \u0160to s mogu\u0107im novim apsurdom ili, jo\u0161 gore, oksimoronom \u2013 je li pred nama budu\u0107nost posredovanja i s tim vezane filozofije koji nisu ljudski? Ako budu kibor\u0161ke ili vanzemaljske, kako \u0107e i koliko sadr\u017eavati ljude? Ali recimo jo\u0161 jednom, to ne\u0107e biti nu\u017eno dobri ili lo\u0161i ljudi kao mediji (pa ni filozofija) ili dobre ili lo\u0161e promjene koje \u0107e oni donijeti, posebno prema sada\u0161njim \u201czastarjelim\u201d medijskim mjerilima promjena. Bit \u0107e sigurno \u2013 vrlo druga\u010dije promjene. Gotovo ih ne\u0107e mo\u0107i prepoznati ni tada ve\u0107 izmijenjeni ljudi&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Literatura i Internet izvori :<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Bracanovi\u0107, Tomislav, <em>Etika umjetne inteligencije<\/em>, (2022) Zagreb: Institut za filozofiju<\/p>\n\n\n\n<p>Davenport, H. Thomas, <em>Prednost umjetne inteligencije: kako iskoristiti revoluciju umjetne inteligencije?<\/em>, (2021) Zagreb: MATE d.o.o.<\/p>\n\n\n\n<p>Denning, J. Peter; Tedre, Matti, <em>Ra\u010dunalno razmi\u0161ljanje<\/em>, (2021) reb: MATE d.o.o.<\/p>\n\n\n\n<p>Kaku, Michio, <em>Fizika budu\u0107nosti<\/em>, (2011) Zagreb: MATE d.o.o.<\/p>\n\n\n\n<p>Marinkovi\u0107, Renato, <em>Inteligentni sustavi za pou\u010davanje<\/em>, (2004) Zagreb: Hrvatska zajednica tehni\u010dke kulture<\/p>\n\n\n\n<p>Penrose, Roger, <em>Carev novi um &#8211; razmi\u0161ljanja o ra\u010dunalima, razumu i zakonima fizike<\/em>&nbsp;(2004) Zagreb: Izvori<\/p>\n\n\n\n<p>Russell, Stuart, <em>Kao \u010dovjek<\/em>, (2022) Zagreb: Planetopija<\/p>\n\n\n\n<p>Stipani\u010dev, Darko; \u0160eri\u0107, Ljiljana: Braovi\u0107 Maja, <em>Uvod u umjetnu inteligenciju<\/em>, (2021) Split: Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje<\/p>\n\n\n\n<p>Suleyman, Mustafa, <em>Nadolaze\u0107i val<\/em>, (2024) Zagreb: Grafi\u010dki zavod Hrvatske<\/p>\n\n\n\n<p>Vertov\u0161ek, Nenad, <em>Drveno \u017eeljezo medija<\/em>, (2020) Nik\u0161i\u0107: Medijska kultura <strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Vertov\u0161ek, Nenad; Greguric, Ivana, &nbsp;<em>Filozofija budu\u0107eg: ogledi o neljudskom<\/em>, (2021) Zagreb: Jesenski i Turk<\/p>\n\n\n\n<p>Vertov\u0161ek, Nenad; Greguric, Ivana, <em>Philosophies of the Future and the Non-human: from Cyberspace to Human Enhancement<\/em>, (2023) Cambridge: Cambridge Scholars Publishing<\/p>\n\n\n\n<p>Marko K., Tiha revolucija puno ve\u0107a od umjetne inteligencije s kojom smo ve\u0107 upoznati: <a href=\"https:\/\/www.advance.hr\/tekst\/tiha-revolucija-puno-veca-od-umjetne-inteligencije-s-kojom-smo-vec-upoznati-generativne-kontradiktorne-mreze-kljuc-su-jos-nevidene-kreativnosti-i-moci\/\"><u>https:\/\/www.advance.hr\/tekst\/tiha-revolucija-puno-veca-od-umjetne-inteligencije-s-kojom-smo-vec-upoznati-generativne-kontradiktorne-mreze-kljuc-su-jos-nevidene-kreativnosti-i-moci\/<\/u><\/a>&nbsp;Pristup 21.11.2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Mi\u0161o T.,OpenAI, kreator virtuelnog pomo\u0107nika ChatGPT, radi na novom pristupu svojoj tehnologiji umjetne inteligencije, <a href=\"https:\/\/www.logicno.com\/zivotni-stil\/proizvodac-chatgpt-a-tajno-razvija-novu-vrstu-ai.html\"><u>https:\/\/www.logicno.com\/zivotni-stil\/proizvodac-chatgpt-a-tajno-razvija-novu-vrstu-ai.html<\/u><\/a>&nbsp;Pristup 22.11.2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Podnar, Ivan, OpenAI klasificirao pet razina razvoja umjetne inteligencije: od konverzacije do organizacije, <a href=\"https:\/\/www.bug.hr\/umjetna-inteligencija\/openai-klasificirao-pet-razina-razvoja-umjetne-inteligencije-od-konverzacije-do-42264\"><u>https:\/\/www.bug.hr\/umjetna-inteligencija\/openai-klasificirao-pet-razina-razvoja-umjetne-inteligencije-od-konverzacije-do-42264<\/u><\/a>&nbsp;Pristup 21.11.2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Wranka Miroslav, I Kinezi imaju svoj OpenAI, pogledajte \u0161to su ponudili, <a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/tehno\/clanak\/i-kinezi-imaju-svoj-openai-pogledajte-sto-su-ponudili-20241121\"><u>https:\/\/www.tportal.hr\/tehno\/clanak\/i-kinezi-imaju-svoj-openai-pogledajte-sto-su-ponudili-20241121<\/u><\/a>&nbsp;Pristup 23.11.2024.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0 DOI UDK 004.8:17 Izvorni znanstveni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: Nenad Vertov\u0161ek Zadar, Hrvatska nenad.vertovsek@gmail.com Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?! &#8211; PDF Sa\u017eetak: Upravo ljudi \u2013 od znanstvenih rasprava do medija \u2013 name\u0107u svojevrstan strah od robotizacije, AI koja \u0107e nadma\u0161iti ljudsku, svjesnosti suprotstavljene \u010dovje\u010danstvu. Sada\u0161nji i budu\u0107i izazovi umjetne inteligencije zapravo su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1407,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[947],"tags":[949,126,948],"class_list":["post-1402","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-26","tag-ai","tag-nenad-vertovsek","tag-umjetna-inteligencija","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.5 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?! - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?! - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u00a0 DOI UDK 004.8:17 Izvorni znanstveni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: Nenad Vertov\u0161ek Zadar, Hrvatska nenad.vertovsek@gmail.com Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?! &#8211; PDF Sa\u017eetak: Upravo ljudi \u2013 od znanstvenih rasprava do medija \u2013 name\u0107u svojevrstan strah od robotizacije, AI koja \u0107e nadma\u0161iti ljudsku, svjesnosti suprotstavljene \u010dovje\u010danstvu. Sada\u0161nji i budu\u0107i izazovi umjetne inteligencije zapravo su [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2025-08-26T15:11:30+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-08-26T15:27:52+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"592\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"776\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"30 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"admin\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3\"},\"headline\":\"Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?!\",\"datePublished\":\"2025-08-26T15:11:30+00:00\",\"dateModified\":\"2025-08-26T15:27:52+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/\"},\"wordCount\":7638,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/image.png\",\"keywords\":[\"AI\",\"Nenad Vertov\u0161ek\",\"Umjetna inteligencija\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 26\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/\",\"name\":\"Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?! - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/image.png\",\"datePublished\":\"2025-08-26T15:11:30+00:00\",\"dateModified\":\"2025-08-26T15:27:52+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/image.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/image.png\",\"width\":592,\"height\":776},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?!\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3\",\"name\":\"admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"admin\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/mirsaddubravic\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?! - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?! - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"\u00a0 DOI UDK 004.8:17 Izvorni znanstveni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: Nenad Vertov\u0161ek Zadar, Hrvatska nenad.vertovsek@gmail.com Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?! &#8211; PDF Sa\u017eetak: Upravo ljudi \u2013 od znanstvenih rasprava do medija \u2013 name\u0107u svojevrstan strah od robotizacije, AI koja \u0107e nadma\u0161iti ljudsku, svjesnosti suprotstavljene \u010dovje\u010danstvu. Sada\u0161nji i budu\u0107i izazovi umjetne inteligencije zapravo su [&hellip;]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2025-08-26T15:11:30+00:00","article_modified_time":"2025-08-26T15:27:52+00:00","og_image":[{"width":592,"height":776,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image.png","type":"image\/png"}],"author":"admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"admin","Est. reading time":"30 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/"},"author":{"name":"admin","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3"},"headline":"Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?!","datePublished":"2025-08-26T15:11:30+00:00","dateModified":"2025-08-26T15:27:52+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/"},"wordCount":7638,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image.png","keywords":["AI","Nenad Vertov\u0161ek","Umjetna inteligencija"],"articleSection":["In Medias Res broj 26"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/","name":"Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?! - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image.png","datePublished":"2025-08-26T15:11:30+00:00","dateModified":"2025-08-26T15:27:52+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image.png","width":592,"height":776},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/izazovi-umjetne-inteligencije-ne-ljudska-buducnost\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Izazovi umjetne inteligencije \u2013 ne-ljudska budu\u0107nost?!"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3","name":"admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g","caption":"admin"},"sameAs":["https:\/\/centar-fm.org"],"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/mirsaddubravic\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1402","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1402"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1402\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1409,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1402\/revisions\/1409"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1407"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}