{"id":1411,"date":"2025-08-26T20:28:56","date_gmt":"2025-08-26T20:28:56","guid":{"rendered":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?p=1411"},"modified":"2025-08-26T20:29:35","modified_gmt":"2025-08-26T20:29:35","slug":"umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/","title":{"rendered":"Umjetna inteligencija izme\u0111u mi\u0161ljenja i oblikovanja"},"content":{"rendered":"\n<div data-wp-interactive=\"core\/file\" class=\"wp-block-file\"><object data-wp-bind--hidden=\"!state.hasPdfPreview\" hidden class=\"wp-block-file__embed\" data=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/Dafne-Petar.pdf\" type=\"application\/pdf\" style=\"width:100%;height:600px\" aria-label=\"Embed of Dafne-Petar.\"><\/object><a id=\"wp-block-file--media-4c4ba585-e946-47b1-b894-6be5d430669b\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/Dafne-Petar.pdf\">Dafne-Petar<\/a><a href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/Dafne-Petar.pdf\" class=\"wp-block-file__button wp-element-button\" download aria-describedby=\"wp-block-file--media-4c4ba585-e946-47b1-b894-6be5d430669b\">Preuzmi<\/a><\/div>\n\n\n\n<p><strong>Sa\u017eetak<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Rad je rezultat zajedni\u010dke, <em>trans<\/em>-disciplinarne suradnje izme\u0111u filozofije i grafi\u010dke tehnologije, koja je nastavak uvida prezentiranih pod naslovom \u201eAI u kontekstu <em>e-<\/em>izdava\u0161tva\u201c na rujanskom <em>Simpoziju filozofije medija 2024<\/em>. (godine) u Zagrebu. Simpozijsko je izlaganje sadr\u017eajem ve\u0107inom obuhva\u0107alo obja\u0161njenja specifi\u010dna tehni\u010dkoj, grafi\u010dkoj struci, tako da je filozofski aspekt ostao nedovoljno iskazan, sa svrhom da bude izlo\u017een u nastavku istra\u017eivanja \u0161to ovaj rad i predstavlja. Drugi razlog vezan za (iz)ostavljanje filozofskog aspekta iz simpozijske prezentacije je metodolo\u0161ke prirode. To je pitanje (filozofskih) temelja ra\u010dunalno-grafi\u010dkih i proizvodno-tehni\u010dkih implikacija, a s obzirom na <em>e<\/em>-izdava\u0161tvo, \u0161to je bila dominantna tema spomenute prezentacije. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da autori u radu polaze od teze da je stvaranju bazi\u010dnog proizvoda &#8211; <em>e<\/em>-knjige <em>(EPUB-a) <\/em>u grafi\u010dkoj produkciji i <em>e<\/em>-izdava\u0161tvu imanentna filozofija \u2013 elektroni\u010dkog izdava\u0161tva: spoj filozofskog mi\u0161ljenja i ra\u010dunalno-tehnologijske problematike s obzirom na primjenu u epistemolo\u0161kom pogledu rezultirao je tim novim pristupom razumijevanju tehnike i grafi\u010dke industrije u 21. stolje\u0107u. Pristup temi nazna\u010denoj u naslovu ovoga rada je refleksivno-analiti\u010dki-misaoni, jer autori, zapravo, analiziraju i promi\u0161ljaju refleksiju visokih tehnologija, ra\u010dunalne revolucije i <em>e<\/em>-evolucije u kontekstu filozofske hermeneutike koja predstavlja misaonu podlogu koja se kroz <em>EPUB,<\/em>&nbsp;kao tehnologijski proizvod, manifestira. To je kontekst filozofije tehnike u optici razmatranja njezine biti, o \u010demu je <em>in exstenso<\/em>&nbsp;razmi\u0161ljao, razmatrao, pisao i u svojim djelima raspravljao jedan me\u0111u najve\u0107im misliocima (tehnike), glasoviti njema\u010dki filozof 20. stolje\u0107a, Martin Heidegger. Teorijski okvir rada oslanja se na dva Heideggerova djela, koja su prema mi\u0161ljenju autora rada krucijalna za ovu problematiku: <em>Doba slike svijeta<\/em>&nbsp;i <em>\u0160to se zove mi\u0161ljenje?<\/em>&nbsp;Tehni\u010dki, dakle, prakti\u010dni dio teme rada referira se na utjecaj Gutenbergove tiskarske tehnologije na koncept suvremenog (<em>e<\/em>-)izdava\u0161tva. U kojoj je mjeri ono odmaknulo od tiskarske tehnologije 15. stolje\u0107a: mo\u017eemo li govoriti o tiskarskoj i izdava\u010dkoj tehnologiji 21. stolje\u0107a, baziranoj na principima (engl.) <em>Artificial Intelligence<\/em>&nbsp;(<em>AI<\/em>) \u2013 a (\u0161to je digitalno ili izdava\u0161tvo <em>Desctop Publishing &#8211; DTP<\/em>), kao o revoluciji u izdava\u0161tvu op\u0107enito ili su posrijedi samo modificirani sadr\u017eaji: spoj slike i rije\u010di \u0161to stvara aplikaciju, zapravo, digitalni piktogram. Je li on tehnolo\u0161ka revolucija ili ne, to je autore potaknulo na istra\u017eivanje bjelodano na sljede\u0107im stranicama.<\/p>\n\n\n\n<p>Klju\u010dne rije\u010di:&nbsp;<em>AI, cogito, grafi\u010dka produkcija i primjena, EPUB, filozofija elektroni\u010dkog izdava\u0161tva, analogno, digitalno, mi\u0161ljenje &nbsp;<\/em><em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>UVOD<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Rad predstavlja nastavak istra\u017eivanja na temu \u201eAI u kontekstu <em>e<\/em>-izdava\u0161tva\u201c,&nbsp;koju su autori predstavili na ovogodi\u0161njem interdisciplinarnom simpoziju <em>Centra za filozofiju medija<\/em>, odr\u017eanom u drugoj polovini mjeseca rujna u Zagrebu, u prostorima <em>Poslovnog veleu\u010dili\u0161ta Zagreb<\/em>.&nbsp;Kako je glavna tema simpozija bila posve\u0107ena najdiskutabilnijoj temi dana\u0161njice, umjetnoj inteligenciji <em>[UI]<\/em><em>,<\/em>&nbsp;tako je, a prema uobi\u010dajenim, simpozijskim, akademskim uzusima, odabir prezentacijske teme zahtijevao &#8216;vezu&#8217; s umjetnom inteligencijom i to na na\u010din koji to simpozijska publika, mo\u017eebitno, ne bi o\u010dekivala ili pozdravila, a to je &#8211; povezati filozofiju s grafi\u010dkom tehnologijom u podru\u010dju oblikovanja i primjene na primjeru <em>e<\/em>-knjige (<em>EPUB-a<\/em>). Dakle, govorimo o temi: filozofija elektroni\u010dkog izdava\u0161tva, o kojoj, zapravo, koliko su autori uspjeli istra\u017eiti \u2013 do sada nitko nije eksplicitno pisao u pod-<em>trans<\/em>-disciplinarnom vidu, kod nas, pa niti u inozemstvu.&nbsp;Priroda istra\u017eivanja je njegov okvir odredila kao <em>trans<\/em>-disciplinarnu poziciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Problematika umjetne inteligencije, promatrana kroz kontekst &#8216;filozofije elektroni\u010dkog izdava\u0161tva&#8217;, biti \u0107e eksplicirana u dva tematska bloka. Prvi blok je kontekstualno dvoaspektan. Jedan aspekt obuhva\u0107a oblikovanje misaone strukture, dakle, to se ti\u010de pozicije u stilu &#8211; kako uop\u0107e pristupiti spomenutoj temi s obzirom na to da refleksivni pristup zahtijeva &#8216;skiciranje&#8217; povijesno-filozofskih odrednica, za koje smatramo da le\u017ee u temelju koncepta umjetne inteligencije shva\u0107ene kroz princip <em>cogita<\/em>. To nazivamo<em>&nbsp;proto<\/em>-umjetnom inteligencijom. Ona je rezultat metafizi\u010dke retrospektive na liniji Descartes \u2013 Platon \u2013 Gutenberg.<\/p>\n\n\n\n<p>Platon nam je va\u017ean za razumijevanje simbolike spoznajnog procesa opisanoga u VII. knjizi <em>Dr\u017eave<\/em>: alegorija sa spiljom. Njezine epistemi\u010dke elemente nalazimo u mehanizmu iz kojeg princip umjetne inteligencije proizlazi: znanje vs. privid kod Platona. Preto\u010deni u jezik tuma\u010denja umjetne inteligencije ozna\u010duju kartezijanske aspekte spoznavanja: <em>clare <\/em>et <em>distincte<\/em>, koji se izre\u010deni jezikom kompjutora\u0161a ili nekog tehnologa daju protuma\u010diti izrazima algoritam, baza, modul, in-<em>forma<\/em>-cija &#8211; <em>AI-ja<\/em>. Tu je zna\u010dajan i Nijemac Gutenberg, zato \u0161to je njegov tehnolo\u0161ki princip ovisio striktno o mehanizmu ruku \u2013 tzv. analogno tiskarstvo, koje u drugom dijelu rada obja\u0161njavamo kroz sinopsis sinteti\u010dki oblikovanog zvuka u pop-glazbi osamdesetih godina 20. stolje\u0107a, zato \u0161to je taj period u temporalnom pogledu od iznimne va\u017enosti za tuma\u010denje geneze koncepta \u201eelektroni\u010dko\u201c, odnosno, \u201estrojevno\u201c ili \u201ema\u0161inski\u201c, prema Martinu Heideggeru \u2013 doba digitalizacije u ra\u010dunalstvu, proizvodnji krenulo je, smatramo, s pri\u010dom o ZYX ritmu, tj. <em>italo<\/em>-glazbi. (1) odnos artificijalnog i elektroni\u010dkog; (2) stvaranje <em>e<\/em>-zvuka i (3) <em>EPUB <\/em>\u2013 <em>e-<\/em>glif.<\/p>\n\n\n\n<ol style=\"list-style-type:upper-roman\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>\u00a0MI\u0160LJENJE I OBLIKOVANJE<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<ol style=\"list-style-type:upper-roman\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Umjetna inteligencija i princip: <\/strong><strong><em><strong><em>cogito<\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Umjetna inteligencija, govore\u0107i s pozicije objekta filozofskih istra\u017eivanja, je fenomen&nbsp;koji tra\u017ei da ga se istra\u017ei teorijski i prakti\u010dno. Ta dva pola pristupa tuma\u010denju, kada govorimo o umjetnoj inteligenciji ili <em>AI-ju<\/em>&nbsp;\u2013 \u0161to je op\u0107e-uvrije\u017eeni globalni izraz koji se udoma\u0107io i na jezi\u010dnim terenima gdje engleski jezik nije slu\u017ebeni,&nbsp;ali je dominantni strani jezik, i to u prvome redu zahvaljuju\u0107i ra\u010dunalnim tehnologijama&nbsp;i <em>gaming<\/em>-industriji koja je globalizirala <em>AI<\/em>, onda se o tom konceptu diskutira \u2013 za ne re\u0107i \u2013 metodolo\u0161ki ne usustavljeno, da se poslu\u017eimo anglizmom: <em>scatered<\/em>&nbsp;\u2013 nasumi\u010dno \u201erazlomljeno\u201c. Jedni taj koncept dovode u vezu s kreativnim industrijama,&nbsp;drugi u <em>AI-ju<\/em>&nbsp;tra\u017ee i gledaju izvore za \u201e\u017eustru raspravu\u201c.&nbsp;Na tre\u0107oj se strani pojavljuju didakti\u010dki aspekti koji predstavljaju <em>par excellence<\/em>&nbsp;akademski poticaj usmjeren prema oblikovanju, nazovimo, &#8216;zajedni\u010dkog jezika&#8217; u diskursu o umjetnoj inteligenciji: <em>online<\/em>&nbsp;nastava i \u201eu\u010denje na daljinu\u201c.&nbsp;U svakom slu\u010daju, pojam je u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu akademsko, medijsko, znanstveno, tehnologijsko, dru\u0161tveno i moralno te duhovno, pa i religijsko pomodarstvo. I nema te studije o umjetnoj inteligenciji, diskursa, svakodnevnih razmatranja, djelovanja i \u010dinjenja koji bi isklju\u010dili dijapazon i posljedice u\u010dinaka tog koncepta na svakodnevni \u017eivot, razumijevanje i napredak. Ti su u\u010dinci primarno vezani za tri stvari, koje \u0107emo nominalno odrediti kao genealogiju, domenu i slijed.<\/p>\n\n\n\n<ol style=\"list-style-type:upper-roman\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em><strong><em>Genealogija<\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Pod genealogijom podrazumijevamo metodologiju. To je primarno kartezijanska tzv. pred-hermeneuti\u010dka pozicija. Pozicija koja je, ako je promi\u0161ljamo kroz prizmu kartezijanizma u 17. stolje\u0107u, &#8216;jedino&#8217; <em>\u0161to<\/em>&nbsp;se na diskurzivnoj razini \u010dini teorijski plauzibilnim, kada je rije\u010d o odabiru misaone pozicije koju se \u017eeli zauzeti spram diskursa o umjetnoj inteligenciji, i to zahvaljuju\u0107i Descartesu koji je &#8216;raz\/<em>otkrio<\/em>&#8216; famozni <em>cogito<\/em>-koncept.&nbsp;\u0160to bi to bio <em>cogito<\/em>? &#8211; Mo\u017eda ni s\u00e2m Descartes, tada, u 17. stolje\u0107u, i vi\u0161e od sto godina prije Francuske revolucije, ne bi znao objasniti taj koncept tako dobro kako ga je objasnio u \u010detvrtoj knjizi <em>Diskursa o metodi<\/em>,&nbsp;da je <em>cogito<\/em>, u metodolo\u0161kom pogledu, postao ishodi\u0161tem novovjekovne metafizike, kako dobro zapa\u017ea Heidegger u <em>Dobu slike svijeta<\/em><em>.<\/em>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Descartes je bio svjedokom (za na\u0161e vrijeme) jednog&nbsp;me\u0111u najrigoroznijim oblicima ka\u017enjavanja u povijesti: giljotine. S dru\u0161tveno-politi\u010dkog i kulturnog stanovi\u0161ta, kartezijanska istina o metafizi\u010dkom konceptu na\u0161eg postojanja koje izvire iz nutrine: iz svijesti o samo-postojanju, smrtna kazna (giljotinom, op. a.), osim \u0161to je bila dijelom svakodnevnice, bila je i obi\u010dajno&nbsp;ka\u017enjavanje. Descartes obja\u0161njava kako se pona\u0161a dekapitirano ljudsko tijelo: ono funkcionira i bez glave prema principu mehani\u010dkih kretnji koje stimulira rad \u017eiv\u010danog sustava \u2013 trzanje \u017eivaca. To dalje zna\u010di da na tragu Descartesa mo\u017eemo kazati da je post-refleksivni \u010din rezultat \u201eodrubljene glave\u201c, jer tijelo pamti; mi\u0161i\u0107i pamte radnje:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201e(\u2026) jer vidimo da se netom odrubljene glave jo\u0161 uvijek pokre\u0107u i grizu u zemlju, iako u njima vi\u0161e nema du\u0161e; dalje, do kakvih promena mora do\u0107i u mozgu kada smo budni, spavamo ili sanjamo; kako svetlost, razni zvuci, mirisi i ukusi, zatim toplina i sva ostala svojstva spoljnih predmeta, mogu uz pomo\u0107 \u010dul\u00e2, u mozak utisnuti razli\u010dite ideje (\u2026).\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Descartes ho\u0107e re\u0107i da na\u0161 um radi neovisno od fizi\u010dke svijesti i prirodnih zakona, ali da du\u0161a postoji, dokle, postoji cjelina. Dekapitacija predstavlja rastjelovljenu cjelinu, \u010diji dijelovi zasebno sekvencionalno funkcioniraju prema principu refleksa \u2013 to je refleksna memorija, do odre\u0111enog trenutaka. Jer po\u0161to du\u0161a napusti tijelo, \u010dovjek umire, ali tijelo radi. S filozofske strane, Descartes preslikava aristotelovsko shva\u0107anje \u201eanima forma corporis\u201c, ali u biotehnicisti\u010dkom pogledu stvara uvide za nove spoznajne temelje koji su \u010detiri i vi\u0161e stolje\u0107a putovali do mozgova in\u017eenjera: vojnih, strojevnih i ra\u010dunalnih te stvorili princip umjetne inteligencije, gdje se ra\u010dunalno trzanje, kako nazivamo generiranje informacija pod upravom ra\u010dunala kao inteligentnog stroja naziva inteligencijom; umjetnom jer je memoriju za sabiranje baza podataka \u2013 software stvorio \u010dovjek, ali ta memorija radi i proizvodi (podatke) neovisno od njega\/nje. To je mehanizam odrije\u0161ene inteligencije koji je ni\u0161ta drugo nego preslika cogita u ra\u010dunalni svijet. Drugo, u odnosu na tijelo, prirodoznanstveno, shva\u0107anje mehanizama refleksa posredstvom pam\u0107enja: radnje koje tijelo dekapitiranog \u010dovjeka \u010dini, jesu radnje refleksa \u0161to ih je \u017eiv\u010dani sustav dekapitiranog tijela memorirao. Descartes, osim dokaza da mi\u0161ljenje materijalizira ideje \u2013 stanovita asimilacija kognicije i <em>eidosa<\/em>&nbsp;\u2013 to je na\u0161 <em>cogito<\/em>; na\u0161a inteligencija, prema Descartesu ovisi o &#8216;ja&#8217;-du\u0161evnom mehanizmu koji stvara moralnu dimenziju \u2013 to je metafizika, gdje je mi\u0161ljenje u slu\u017ebi morala, a moral pitanje svijesti (i du\u0161e, op. a.); Descartes nam poma\u017ee shvatiti osnovni princip umjetne inteligencije. Ona ima prirodoznanstveni <em>pathos<\/em>: otjelovljenje. Ho\u0107e se re\u0107i da <em>cogito<\/em>&nbsp;tra\u017ei tijelo: biolo\u0161ko ili kiborgizirano. Zato \u0161to je to mehanizam svijesti; ona je takva da joj je imanentan integritet, u samoj ideji shva\u0107anja nje same. <em>Cogito<\/em>&nbsp;je (\u010disto, op. a.) mi\u0161ljenje, umska djelatnost odrije\u0161ena od (ljudskog) tijela, ali zajedno s njime stvara novi aspekt: samosvijest. To je mehanicisti\u010dki pristup umjetnoj inteligenciji. Razumijevanje mehanizma mi\u0161ljenja \u010dovjeka \u2013 na algoritamski na\u010din, pri \u010demu to \u0161to smo opisali izrazom &#8216;algoritamski&#8217; predstavlja numeri\u010dko-informati\u010dko-informacijsko obja\u0161njenje Descartesovog aksioma <em>clare et disctincte<\/em>.&nbsp;Jasno i odjelito! I kada se taj koncept post mortem (dekapitiranog) ljudskog tijela preslika na shva\u0107anje kiborga, percipiramo promjenu u tijelu, ne u memoriji. Ne\u0161to poput misle\u0107ega tijela. <em>Cogito <\/em>kao misle\u0107e &#8216;ja&#8217; transponiran uz pomo\u0107u modernih tehnologija nekoj ma\u0161ini stvara robota ili ma\u0161inu koja misli. \u010cini se da je Heidegger, kada je raspravljao o \u201estrojevnoj tehnici\u201c, na pameti imao robota. Velikim je misliocima u povijesti filozofije, poput Aurelija Augustina, Tome Akvinskog, pa \u010dak i Johna Lockea, kako se dadne zaklju\u010diti temeljem prethodno iznesenog, promaknulo shva\u0107anje da je ljudski mozak \u2013 um algoritam za sebe i da je razum univerzalan, a um partikularan. Velikim kriti\u010darom kartezijanskog <em>cogita<\/em>&nbsp;u dana\u0161nje vrijeme smatra se kanadski mislilac Charles Taylor, a poradi rasprave oko osobnog identiteta. Kako objasniti jedinstvenost; autenti\u010dnost osobnog identiteta, pod pretpostavkom da je <em>cogitu<\/em>&nbsp;svejedno na koje ili \u010dije se tijelo &#8216;priklju\u010di&#8217;?! &#8211; U tome se sastoji poanta onoga \u0161to smo za potrebe na\u0161ih istra\u017eivanja nominalno odredili kao &#8216;genealogiju&#8217;. To je uvid vezan za razumijevanje fenomena umjetne inteligencije, odnosno, njezine prirode \u2013 koja je, kako smo poku\u0161ali objasniti, istovremeno odrije\u0161ena i integrirana. A \u0161to li je to drugo, nego Descartesov \u201eclare et distincte\u201c! Radnje svojstvene umjetnoj inteligenciji su procesuiranje podataka \u0161to se naziva razabiranjem \u2013 od latinskog i<em>ntelligo<\/em>&nbsp;(razabirem; kalkuliram). Zatim, memoriranje ili pohranjivanje podataka. Radnje koje su neovisne od radnji tijela. Ta misle\u0107a materija nije ni\u0161ta drugo do li tehnolo\u0161kim rje\u010dnikom opisano kiberneti\u010dko bi\u0107e: dekapitirani, Descartesov \u201eodrije\u0161eni subjekt\u201c; misle\u0107i entitet koji opona\u0161a \u010dovjeka &#8211; kiborg. Kiborg je antropomorfna umjetna inteligencija; \u201ekiberneti\u010dko ra\u010dunalo\u201c. Kiborg je neka vrsta <em>pseudo<\/em>-\u010dovjeka. Operacionalizirana inteligencija odjenuta u biotehnolo\u0161kim posredstvima dizajnirano ruho. Dakle, na\u0161a prva pretpostavka jest ta da umjetna inteligencija, shva\u0107ena kao entitet, nije novitet ve\u0107 kartezijansko otkri\u0107e.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em><strong><em>1.1.2.<\/em><\/strong><\/em><\/strong>&nbsp;<strong><em><strong><em>Domena<\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Drugo, domena. \u0160to bi to bila domena u kontekstu <em>cogita<\/em>? \u2013 Spoznajna domena umjetne inteligencije jest filozofija. Me\u0111utim, na ovu tvrdnju mogli bi &#8216;uzviknuti&#8217; znanstveno-dru\u0161tveni elitisti: tzv. <em>IT<\/em>-ovci, mada taj izraz nema smisao, jer morfolo\u0161ki predstavlja obi\u010dnu kraticu prema engleskom izrazu <em>Information Technology<\/em>. Taj su kontekst oblikovale telekomunikacijske korporacije. Op\u0107enito, informacijske tehnologije ozna\u010duju djelotvorne mehanizme specifi\u010dne u primjeni nanotehnologij\u00e2.&nbsp;To je tr\u017ei\u0161ni naziv i nema nikakve veze s akademskim &#8216;establi\u0161mentom&#8217;, kako se nerijetko i pogre\u0161no shva\u0107a koncept <em>IT<\/em>-a. Njegova su elita danas softverski in\u017eenjeri; arhitekti programa koji su sastavni dio industrijsko-tr\u017ei\u0161nih mehanizama koji putem operativnih sustava u znanosti, gospodarstvu; obrazovanju; medicini, pa i pravu grade mre\u017eu informacijskih i komunikacijskih kanala koji slu\u017ee jednoj globalnoj unifikaciji; ne\u0161to poput izgradnje kolektivne (ne)svijesti. To je post-jungovsko naslije\u0111e koje se repetira, do\u010dim dotaknemo temu svjesno-nesvjesnoga i antropomorfne arhetipove \u2013 gdje <em>sui generis<\/em>&nbsp;spada i umjetna inteligencija. Dio te slo\u017eene mre\u017ee arhetipski konstruirane svijesti ili <em>cogita<\/em>&nbsp;postalo je <em>e<\/em>-tiskarstvo. <em>E<\/em>-knjiga je evolucija za tiskarsku industriju. Me\u0111utim, za ekonomiju, ona je, kada je u pitanju koncept vlasni\u0161tva, prekretnica jer mijenja njegovu definiciju:<\/p>\n\n\n\n<p>(K)ad kupimo e-knjigu na nekom web-servisu, ona ostaje vlasni\u0161tvo prodava\u010da: on ju je samo iznajmio &nbsp;i mo\u017ee to opozvati kad god mu se prohtije (\u2026).\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Digitalni alati klasi\u010dnu ekonomiju pretvaraju u nesigurnu zonu razmjene dobara koja nema \u010dvrsto odredi\u0161te, \u0161to je dijalektika fromovskog&nbsp;stila: imati-nemati koncept ekonomije. Ra\u010dunalno-programska struktura to omogu\u0107uje, jer <em>software-i<\/em>&nbsp;tako i funkcioniraju, kao mehanizmi instalacije. Jer ako ih se de-instalira, onda sa servera ili (hrv.) poslu\u017eitelja nestaje i kompletna procedura zajedno sa svrhom poradi koje se <em>software-<\/em><em>i<\/em>&nbsp;i instaliraju, a aplikacije <em>downloadaju<\/em>. Software je va\u017ena komponentna u suvremenom tiskarstvu. To se danas naziva <em>CIP3<\/em>&nbsp;i <em>CIP4<\/em>&nbsp;industrijom.&nbsp;Domena umjetne inteligencije jest tiskarstvo. Tiskarska industrija. U tom smislu, kiborg ili umjetno-inteligentno \u2013 hibridno bi\u0107e, u neku ruku je posljedica tiskarskog umije\u0107a. Mada se izraz naj\u010de\u0161\u0107e koristi u proizvodnji publikacija, u grafi\u010dkoj industriji, umjetna inteligencija je algoritamski kalup, a sve \u0161to ima veze s kalupom i ukalupljivanjem jest vezano za anglikanizme <em>print<\/em>; <em>pre-print<\/em>; <em>post-print<\/em>&nbsp;(tj. <em>CIP3<\/em>). Govorimo o sadr\u017eaju. Tisak je sadr\u017eaj. Kiborg je sadr\u017eaj. Informacija je forma. Na\u010din na koji se informacija dizajnira mo\u017ee biti prirodan \u2013 humani (tj. ljudski) ili umjetan (artificijelni, od lat. <em>ars<\/em>): umjetna inteligencija. Kao \u0161to je \u010dovjek <em>modus<\/em>&nbsp;jezika, tj. mi\u0161ljenja, tako je umjetna inteligencija stanoviti <em>modus<\/em>. I zato ne mo\u017ee biti obja\u0161njena izrazima svojstvenim ljudskom govoru, pa tako niti ljudskim bi\u0107ima. Ljudski jezik je ljudski; \u201ene-ljudski\u201c ne postoji!&nbsp;Domena umjetne inteligencije je na\u0161e vrijeme. Stoga je umjetna inteligencija pojam koji je usko povezan s temporalno\u0161\u0107u &#8211; vremenom i hermeneutikom.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em><strong><em>1.1.3. Slijed<\/em><\/strong><\/em><\/strong><strong><em><strong><em><\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107e, spomenuli smo slijed. \u0160to bi bio slijed u kontekstu diskursa o umjetnoj inteligenciji? \u2013 Pod slijedom razumijevamo tijek kulturolo\u0161ki stimulirane intelektualne svijesti koja se nije, kako \u0107emo poku\u0161ati objasniti, izdignula iznad tzv. &#8216;zamra\u010denja humanizma&#8217;, \u010demu je \u2013 \u017eargonski \u2013 &#8216;kumovao&#8217; europski vandalski <em>habitus<\/em>&nbsp;anti-monarhijskog <em>etosa<\/em>&nbsp;17. i 18. stolje\u0107a \u2013 konkretno u kartezijanskoj Francuskoj. Prosvjetiteljstvo je kao kulturno-misaono-dru\u0161tveno-politi\u010dki pravac ro\u0111en iz transformacija \u010dovjekove naravne obi\u010dajnosti za koju je Aristotel prije dvije i pol tisu\u0107e godina mislio da je <em>phronesis<\/em>&nbsp;mo\u017ee obuzdati. Zato je opisao \u010dovjeka poslu\u017eiv\u0161i se metaforom iz prirode: <em>zoon politikon<\/em>&nbsp;ili gra\u0111anska \u017eivotinja. Giljotina i dekapitacija o kojima se u kontekstu rastjelovljenog<em>&nbsp;cogita<\/em>&nbsp;govorilo u t. 1.1.1, osim \u0161to su politi\u010dki arhetipovi europske gra\u0111anske slobode novoga vijeka, oni su u politi\u010dko-administrativnom smislu dva pilastra europskog gra\u0111anskog poretka koji je iznjedrio izglednim protjerivanjem simbolike koja aludira na sve \u0161to podsje\u0107a na <em>saeculi obscuri<\/em>: dominacija crkvene i zemaljske aristokracije, jednoumlje utemeljeno na dogmi, sloboda pod zakonom i znanje kao privilegija subordinirana mehanizmu \u201esvetoga\u201c itd.; dok je istovremeno, osna\u017euju\u0107i za dru\u0161tvene stratifikacije na liniji monarhija &#8211; aristokracija &#8211; puk &#8211; dru\u0161tveni mehanizam &#8211; politi\u010dki liberalizam i znanstveni racionalizam 17. &#8211; 18. stolje\u0107a, tu opskurnost osna\u017eivao. Svaki oblik dekapitacije, neovisno o dru\u0161tvenom i politi\u010dkom izvoru i izglednosti jest zvjerstvo nad cjelinom; nad humanizmom.&nbsp;To nazivamo dru\u0161tveno-moralnom antitezom kartezijanskog <em>cogita<\/em>&nbsp;koji je ro\u0111en u antihumanim uvjetima europskoga dru\u0161tva na zalazu monarhijske aristokracije i osvit politi\u010dkog liberalizma. To je slijed. <em>Cogito<\/em>, koji je \u2013 posuditi \u0107emo teolo\u0161ku terminologiju \u2013 izgledno &#8216;uskrsnuo&#8217;, zapravo se teleportirao \u010detiri stolje\u0107a poslije u mehanizam <em>hardware-a<\/em>&nbsp;i postao kiborg: inteligentno bi\u0107e s metalnim tijelom. Tako da kiborgizacija, shva\u0107ena kao neo-racionalisti\u010dko gledi\u0161te na ulogu <em>cogita<\/em>&nbsp;u 21. stolje\u0107u, predstavlja radikalni proces o\u017eivljavanja <em>cogita<\/em>: biti mi\u0161ljenje u tijelu drugoga. To je kiborg. To je princip suvremenog odrije\u0161enog <em>cogita<\/em>. To nazivamo slijedom.<\/p>\n\n\n\n<p>Genealogija, domena i slijed predstavljaju strukturu na\u0161e rasprave o umjetnoj inteligenciji u kontekstu <em>e<\/em>-izdava\u0161tva. Toj su raspravi svojstvena dva puta objedinjena u jedinstvenu sliku. Jedan put je filozofski \u2013 hermeneutski, a drugi tehni\u010dki, tj. ra\u010dunalno-tehnologijski. To je pri\u010da kako se formirao narativ o umjetnoj inteligenciji na relaciji: Platon \u2013 Gutenberg \u2013 Heidegger.<\/p>\n\n\n\n<ol style=\"list-style-type:upper-roman\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>\u00a0Od Platona do Gutenberga <\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p><strong><em><strong><em>1.2.1.<\/em><\/strong><\/em><\/strong><strong>&nbsp;<\/strong><strong><em><strong><em>Znanje kao pokreta\u010d tehnologija u vremenu<\/em><\/strong><\/em><\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Platon je va\u017ean za diskurs o umjetnoj inteligenciji, zbog izvo\u0111enja spoznajno-teorijskog postulata prema kojem je znanje nesigurno, \u0161to je mnogo stolje\u0107a kasnije usvojio Augustin, a preko njega i Descartes: princip interiorizma ili inatizma \u2013 idealizma. Pounutarnjenje je zajedni\u010dko i Platonu, i Augustinu, i Descartesu, a na svojstven na\u010din i samom Heideggeru. To je teorijska podloga na\u0161em istra\u017eivanju koja i nema puno veze s prakti\u010dnom: tiskarstvom. Barem se to tako \u010dini. Me\u0111utim, upravo je Gutenberg pokazao da Platonova neizvjesnost spoznaje ima smisla. Knjiga je alat kojim se ta neizvjesnost razbila. Stvaranje knjige je civilizacijski najzna\u010dajnija primjena znanja i vje\u0161tina od antike do 15. stolje\u0107a. Za to doba knjiga je bila ono \u0161to je suvremenom \u010dovjeku koncept umjetne inteligencije. I jedno i drugo povezuje koncept grafi\u010dke produkcije, tako da produkcija zove ka filozofskom razumijevanju procesa transponiranja znanj\u00e2 koja se kriju iza mehanizama izdava\u0161tva (1) koje u dana\u0161nje vrijeme operira prema ra\u010dunalno-operativnim modusima koji, sli\u010dno kao i umjetna inteligencija, &#8216;igra\/ju na kartu vremena&#8217; \u2013 princip \u201ekomputacije: predvi\u0111anje i kontrola\u201c&nbsp;jer (2) umjetna inteligencija je po\u017eeljna tehnologija upravo zbog sposobnosti u\u0161tede vremena u poslovima u kojima je vrijeme od presudne va\u017enosti, a proizvodnja je neumitno jedan me\u0111u takvim poslovima i (3) da je zahvaljuju\u0107i tehnolo\u0161kim postignu\u0107ima u polju informatike i ra\u010dunalstva suvremeni \u010dovjek u mogu\u0107nosti doista organizirati \u017eivot prema osobnim potrebama jer mi (4) \u017eivimo u dobu autenti\u010dnosti (Ch. Taylor) \u010dijem je humanizmu svojstven (engl.) <em>label <\/em>osobnog identiteta: (engl.) <em>self <\/em>ili <em>personal identity<\/em>; odnosno, \u201eI\u201c-kontekst; \u201eja-kontekst\u201c. To \u201eI\u201c nije ni\u0161ta drugo doli Hegelov \u201ebiti-kod-samog-sebe\u201c&nbsp;i iz njegove filozofije to doba mo\u017eemo opisati dobom \u201eJa-stvarnosti\u201c. Ona je postala onto-logi\u010dkim izazovom na\u0161eg doba, a demonstraciju te tvrdnje nalazimo u op\u0107eprihva\u0107enom, ambivalentnom statusu <em>a conto<\/em>&nbsp;umjetne inteligencije: je li ona&nbsp;stvarnost ili simulacija? Je li korisna ili je neprijatelj na\u0161em rodu? Mnoga pitanja otvaraju diskurs o umjetnoj inteligenciji, no ovdje \u0107emo se ograni\u010diti na njezin odjek u grafi\u010dkoj produkciji \u2013 u <em>e-<\/em>izdava\u0161tvu. Da bismo shvatili taj odnos stvarnog i simuliranog, poslu\u017eiti \u0107emo se Platonom i njegovom alegorijom spilje.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em><strong><em>2.1.2. Platon i arhetipovi inteligentnoga<\/em><\/strong><\/em><\/strong><strong><em><strong><em><\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Platon je, kako smo prethodno spomenuli, tako\u0111er va\u017ean mislilac kada je rije\u010d o umjetnoj inteligenciji. Njegova alegorija s pe\u0107inom opisana u drugoj knjizi <em>Dr\u017eave<\/em>&nbsp;daje uvid u to na koji na\u010din se mo\u017ee shvatiti princip prema kojem umjetna inteligencija operira. Modernim , tr\u017ei\u0161nim jezikom to su \u201einput\u201c i \u201eoutput\u201c. Da je simulacija jedan oblik predo\u010davanja, dijalo\u0161ki je raz\/vi\u0111eno u Platonovoj <em>Dr\u017eavi<\/em>. Predo\u010davanje je umsko zrenje \u2013 proces koji se odvija prema principima spoznavanja svojstvenog prostoru racionalnoga, \u0161to \u0107e kasnije opisati Descartes kao ideje koje je stvorio sam \u010dovjek; ideje koje je Bog ucijepio u \u010dovjeka; ideje koje su iz vanjskoga svijeta do\u0161le u \u010dovjeka. \u010cini se da Platonovo predo\u010davanje supsumira ovo potonje.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePredo\u010di naime sebi, da ljudi \u017eive u podzemnoj \u0161pilji, koja ima dug ulaz, otvoren prema svjetlu; da su ljudi u njoj odmala s okovima na nogama i vratu tako, da ostaju na istom mjestu i da gledaju preda se, te glavu radi okova naokolo ne mogu okretati, a svjetlo im ognja gori odozgo i izdaleka njima na le\u0111ima; me\u0111u ognjem i su\u017enjevima zamisli put gore, a uza nj zid, kao \u0161to \u010darobnjaci stoje pred gledaocima iza ograde, preko koje pokazuju svoje sljeparije.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Predo\u010dujem si.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Predo\u010di si dakle uza taj zid ljude, koji nose svakakve sprave, \u0161to iznad zida izviruju, kipove, druge \u017eivotinje kamene, drvene i svakojako izra\u0111ene; i kako je prirodno, da jedni nosioci govore, a drugi da \u0161ute.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>(\u2026) Jer misli\u0161 li najprije da bi su\u017enji od sebe samih i jedan od drugoga \u0161to drugo vidjeli osim sjen\u00e2, \u0161to bi od ognja padale na stijenu pe\u0107ine pred njima? (\u2026)<\/li>\n\n\n\n<li>(\u2026) Ako bi se dakle mogli me\u0111u sobom razgovarati, misli\u0161, da sjene, koje bi vidjeli, ne bi obi\u010davali zvati jednako kao i prave predmete?<\/li>\n\n\n\n<li>Bez sumnje.<\/li>\n\n\n\n<li>\u0160to dalje, ako bi u tamnici od suprotne strane odjekivalo, kad bi koji od prolaznik\u00e2 progovorio, misli\u0161, da bi oni dr\u017eali, da netko drugi govori, a ne sjena, koja bi mimo prolazila?<\/li>\n\n\n\n<li>Zaista ne mislim.<\/li>\n\n\n\n<li>Sasvim bi dakle takvi ljudi dr\u017eali, da ni\u0161ta drugo nije istina nego sjene predmet\u00e2?<\/li>\n\n\n\n<li>Gledaj dakle, \u0161to bi im se desilo, kad bi se toga izbavili, odbacili okove i izlije\u010dili ludosti, ako bi im se prirodno ovako to doga\u0111alo. Kad bi koji bio odvezan i prisiljen iznenada ustati, okretati vrat, stupati i gledati gore prema svjetlu, osje\u0107ao bi kod svega toga bol i radi blistanja svjetla ne bi mogao spoznati ono, od \u010dega je do tada vidio sjenu \u2013 \u0161to bi, misli\u0161, rekao, ako bi mu tko govorio, da je tada gledao tlapnje, a sad da bolje vidi, budu\u0107i ne\u0161to bli\u017ee bitku i okrenut prema predmetima, u kojima je vi\u0161e bitka, i ako bi mu onda sve, \u0161to bi mimo prolazilo, pokazivao i pitanjima silio da odgovara, \u0161to je? Misli\u0161, da ne bi bio u zabuni i mislio, da je istinitije ono, \u0161to je dotada vidio nego ono, \u0161to mu se sada pokazuje?\u201c\u00a0<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Alegorija spilje obja\u0161njava ambivalentnost na\u0161e spoznaje. Ono \u0161to prema Platonu ograni\u010duje spoznaju tra\u017ei akciju \u2013 \u010din te na nj poziva: \u201eokovi\u201c; strmi uspon prema gore &#8211; do \u201eokna\u201c; sposobnost adaptacije \u0161to podrazumijeva: iznenadno ustajanje; \u201eokretanje vrata\u201c, stupanje, gledanje gore prema svjetlu; sve bi to rezultiralo stanovitom boli. Psiholo\u0161ki promatrano, bol je blokada koja proizvodi strah. Strah, u moralnom pogledu, prije\u010di nesmetano i le\u017eerno \u201estupanje u kontakt\u201c s istinom; podrazumijevaju\u0107i pod istinom poredak stvari kakve jesu u svojoj pojavnosti i kakvima ih percipiramo, neovisno o izvanjskim okolnostima \u2013 tj. odrazima ili Platonovim sjenama. Bilo da su ti odrazi pitanje interpretacija rije\u010di ili slika \u2013 sjena na zidu Platonove pe\u0107ine; dakle, neovisno u kakvim nam sadr\u017eajima dolaze. Sjene su, obja\u0161njeno jezikom tehnolo\u0161kog doba, rezultat odnosa izme\u0111u \u201einputa\u201c i \u201eoutputa\u201c; pri \u010demu Platonov \u201eoganj\u201c, shva\u0107en kao na\u010din prijenosa informacije \u2013znanja, ima veliku ulogu u procesu stvaranja simulacije. Sjena je \u010dovjekova prirodna simulacija koja nastaje zahvaljuju\u0107i igri svjetla. To je kontekst za novi koncept poimanja znanja u 21. stolje\u0107u, koje je postalo kvantno. Niz informacija stvara novu formu: algoritam. To je novi na\u010din razumijevanja u elementima kvantnoga: kad se misao mo\u017ee izraziti numeri\u010dki onda i mi\u0161ljenje postaje kvantno, odnosno, postaje veli\u010dina koja se mo\u017ee izra\u010dunati. Platon nije i\u0161ao za time, a Descartes je slu\u010dajno doveo do toga. I kada govorimo o strahu pred umjetnom inteligencijom, govorimo o strahu pred kvantnim mi\u0161ljenjem koje operira prema uzorcima. Algoritam je uzorak. Uzorak nije odraz i ne mo\u017ee ga se smatrati sjenom \u2013 odnosno, simulacijom, ako je govoriti u terminima digitalnih tehnologija. A simulacija koju stvara umjetna inteligencija upravo to i jest: uzorak pona\u0161anja. Izvor straha \u010dovjeka 21. stolje\u0107a pred umjetnom inteligencijom je nesigurnost u pogledu kona\u010dnog ishoda, u smislu &#8211; koji je moj algoritam za budu\u0107nost i jesam li uop\u0107e u\u0161ao\/la u proces obrade podataka koje je neki algoritam odabrao za mene, ili sam iz tog procesa isklju\u010den\/a? &#8211; To je strah pred nesigurno\u0161\u0107u. Strah koji ni Platonova \u201eistina\u201c nije kadra razbiti. Pojmljeno hajdegerijanski: strah pred gubitkom bitka. Strah \u2013 ne od, ve\u0107 &#8216;pred&#8217; beskona\u010dnim mogu\u0107nostima algoritamskih nizova koje poznajemo pod nazivom umjetna inteligencija. A opet, mudrosno nas literarno stvarala\u0161tvo Biblije u\u010di da je \u201estrah po\u010detak mudrosti\u201c. Zna\u010di: po\u010detak mi\u0161ljenja; poziv k mi\u0161ljenju.<\/p>\n\n\n\n<ol style=\"list-style-type:upper-roman\" class=\"wp-block-list\">\n<li>\u00a0<strong>Od Gutenberga do Heideggera<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Johannesa Gutenberga mo\u017eemo uzeti za epohalnog razbija\u010da neznanja i dizajnera &#8216;novog&#8217; utiska. Pod utiskom podrazumijevamo proizvodnu tehniku. Tehniku stvaranja ne\u010dega putem unosa informacij\u00e2. Informacija \u2013 gramati\u010dka slo\u017eenica latinskog podrijetla od rije\u010di in (\u201eu\u201c) i forma (\u201eoblik\u201c), pojednostavljeno zna\u010di uformljavanje. Tehni\u010dkim jezikom uokvirivanje. Slika se uokviruje, rije\u010d tako\u0111er. <em>L\u00f3gos<\/em>&nbsp;je okvir misli. Zajedni\u010dko rije\u010di i slici jest forma, odnosno, kada je rije\u010d o tehnologijama, informacija. Kakvu informaciju dobivamo putem procesa specifi\u010dnih za tiskarstvo Gutenbegova vremena &#8211; valjanje i utiskivanje, ovisilo je o nekoliko faktora, prakti\u010dke provenijencije. Proizvodnja preciznom rukom stvorila je tiskarstvu industriju i dala svijetu znanje u formi knjige. Knjiga je otisak \u2013 crnih slova na bijeloj podlozi (tj. papiru). Knjiga je znanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Tiskarski stroj u 15. stolje\u0107u stvorio je hram znanja. To je knjiga; ona je hram znanja temeljenog na poretku informacija. Te su informacije tisu\u0107e i milijuni znakova koji zajedno otisnuti daju cjelinu, a materijalni aspekt tog otiska ovisi o vje\u0161tini <em>utisk<\/em>(ivanj)<em>a<\/em>. U izdava\u0161tvu, utisak se mo\u017ee shvatiti kao forma. I ona je ostala nepromijenjena od Gutenberg ove Biblije, pa sve do Prosijeva <em>CIP4<\/em>&nbsp;digitalnog tiska. Tiskarstvo po\u010diva na utisku i to \u0107emo objasniti na principu operative Gutenbergovog tiskarskog stroja u sljede\u0107em pasusu. Na\u010din na koji taj mehanizam funkcionira, od zna\u010dajnog je interesa ostao tiskarima i u dobu digitalizacije, kad je manufaktura knjig\u00e2 zamijenjena digitalno upravljanim procesima (primjerice, <em>CIP3<\/em>&nbsp;i <em>CIP4<\/em>&nbsp;produkcijom).<\/p>\n\n\n\n<p>Gutenbergov&nbsp;tiskarski stroj radio je na principu ljudske energije i materijalnih resursa. Resursi su podrazumijevali bu\u010dice presvu\u010dene gu\u0161\u010djom ko\u017eom; alat koji je slu\u017eio ljudskim rukama koje su ga rulale, utrljavaju\u0107i ga u tintu. Potom se dno jedne bu\u010dice trljalo o dno druge, kako bi se postigla ujedna\u010dena boja. Zatim, po\u0161to se boja ujedna\u010dila po povr\u0161ini bu\u010dica, utiskivanjem i udaranjem se razvaljala preko tiskarskih plo\u010da i to objema rukama. Trebalo je posti\u0107i takvu razinu premaza bojom preko plo\u010da za tiskanje, da boja uvijek bude jednaka \u2013 na svakom slovu.<\/p>\n\n\n\n<p>Sto osamdeset kopija prve Biblije Gutenberg je otisnuo na papir. Papir su izumili Kinezi, a u Europu je do\u0161ao preko Italije. Papir je bio takve proizvodne sastavine da se uljna tinta mogla jednakomjerno prihvatiti za podlogu u procesu tiskanja. No tiskar, tj. Gutenberg, suo\u010davao se i s izazovima tijekom produkcije Biblije. Veli\u010dina i te\u017eina papirnih plahta koje je trebalo pri\u010dvrstiti na stroj, koji je okvirom koji se dizao i na kojega se stavljao papir, bio nalik \u0161tafelaju. Plo\u010da namijenjena pri\u010dvr\u0161\u0107ivanju tiskarskog papira sadr\u017eavala je oznake \u2013 igle koje su ozna\u010davale mjeru i polo\u017eaj, kako, tj. u koji polo\u017eaj papir pri\u010dvrstiti za podlogu stroja. Taj tzv. (engl.) <em>pin registar<\/em>&nbsp;postoji i u suvremenom tiskarstvu. Nakon umetanja papira na podlogu stroja spu\u0161ta se poklopac oprezno, kako se papir ne bi pomaknuo ili potrgao, te se poput ladice ugurao ispod tiskarske ma\u0161ine koju je pokretao bat koji je tiskar povla\u010dio prema sebi. Taj je proces tra\u017eio odre\u0111ene ljudske, fizi\u010dke napore. \u0160to je tiskarska platforma bila manja, to je bilo potrebno i manje snage \u2013 za otisnuti jednu stranicu potrebna je bila ljudska preciznost, snaga, umije\u0107e rolanja i otiskivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Taj \u010ditav Gutenbergom tiskarski postupak vezan za \u0161tampanje prve knjige \u2013 Biblije uklju\u010divao je tri koraka: pripremu materijala (tinta + papir); organizaciju tiskarskih postavki: rukovanje sa strojem; preciznost. Ovim trima komponentama tiskarskog umije\u0107a u petnaestom je stolje\u0107u upravljala ljudska ruka, kao \u0161to to jednako \u010dini i s najmodernijim tiskarskim strojevima prema <em>CIP4<\/em>&nbsp;standardizaciji \u2013 tiskarski domet do prije \u010detiri-pet godina njegova domena bila je njema\u010dko govorno podru\u010dje, do \u010dega je dovela sprega gospodarstva; tr\u017ei\u0161ta i ekonomije s informacijskim tehnologijama. Ekonomija i tehnologija asimilirale su se u jednu zadatost i stvorile novitet: sektor informacijsko komunikacijske tehnologije. Dominanto podru\u010dje umjetne inteligencije. A s druge pak strane, tehnika, uklju\u010dena u proizvodnju op\u0107enito pa tako i u proizvodnju knjiga (tiskarsku industriju), nije se mijenjala zadnjih petsto godina: priprema, preciznost i upravljanje (tiskarskim) strojem je princip na kojem po\u010diva i digitalno tiskarstvo. I danas kada tim golemim tiskarskim ma\u0161inama upravlja umjetna inteligencija koju pokre\u0107e gumb na stroju u nekom pogonu neke tiskare, informaciju o pokretanju daje \u010dovjek koji nadzire upravljanje proizvodnim tokovima. Proces mo\u017ee biti i kompjutorski pode\u0161en \u2013 digitaliziran, no opet, i na tzv. <em>smart <\/em>ure\u0111aju gumb sti\u0161\u0107e prst ne\u010dije ruke.<\/p>\n\n\n\n<p>Digitalno doba je doba ruke. Razlika je u poretku u postupku. Gutenbergov je tiskar sve radio mehani\u010dki, a danas tiskarstvo operira na digitalni na\u010din. U tom smislu mo\u017eemo kazati da je mehani\u010dki dio tiskarske industrije s <em>e-<\/em>knjigom do\u017eivio inovaciju samo u odnosu na poredak elemenata \u2013 alati i tehnologije su digitalizirani. No digitalnim procesima i dalje upravlja tiskar uz pomo\u0107 kompjutora i umjetne inteligencije.<\/p>\n\n\n\n<p>U suvremenom tiskarstvu umjetna inteligencija ima ulogu randomizacije <em>input<\/em>-a i <em>output-a<\/em>&nbsp;u radnom toku.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, u Gutenbergovo vrijeme nije postojalo ubrzanje proizvodnog toka. Ubrzanje kroz upravljanje vremenom stvorilo je digitalno tiskarstvo: knjiga \u2013 vrijeme \u2013 u\u0161teda \u2013 novac. <em>E-<\/em>knjiga je u tom pogledu recikliran izvor znanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Ra\u010dunalne tehnologije samo su ubrzale proces \u2013 i to je digitalni sistem proizvodnje. I tu je klju\u010dno pitanje vremena \u2013 upravljanje vremenom. Kako to obja\u0161njava suvremeni, germanofoni ekspert za <em>CIP4<\/em>&nbsp;tisak, Rainer Prosi,&nbsp;poznati heidelber\u0161ki stru\u010dnjak za oblikovanje <em>software-a<\/em>&nbsp;namijenjenih grafi\u010dkoj produkciji, \u201eda nije isto, promijene li se tiskarske plo\u010de tijekom proizvodnog procesa u pet ili petnaest minuta.\u201c Digitalizacija je omogu\u0107ila koli\u010dinom dojmljiviji <em>output<\/em>. No tehnika je i dalje analogna, Gutenbergova: tinta \u2013 podloga \u2013 input \u2013 vrijeme \u2013 output \u2013 distribucija \u2013 prodaja \u2013 uporaba. U filozofiji morala postoji izraz za prethodno opisane radnje: \u010dinidba ili akt. To je produkcija. Digitalija je na\u010din oblikovanja uzorka u procesu produkcije, a rezultat je aplikacija.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em><strong><em>2.1.3. Produkacija &#8211; mi\u0161ljenje \u2013 &#8216;bit tehnike&#8221;<\/em><\/strong><\/em><\/strong><strong><em><strong><em><\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pred-stavljanje je glasoviti Heideggerov misaoni konstrukt preuzet iz <em>Doba slike svijeta<\/em>&nbsp;(njem. <em>Holzwege<\/em>). Djelo je napisano 1963. godine, a prevedeno na hrvatski vrlo brzo \u2013 1969. godine. Sociokulturno i geopoliti\u010dki promatrano, period stvaranja Heideggerovih zamisli o hermeneutici tehnike predstavlja jednu, mo\u017ee se re\u0107i pa i osobnu refleksiju \u2013 mi\u0161ljenje b\u00eeti tehnike. U \u010demu bi se ono sastojalo?<\/p>\n\n\n\n<p>Uvidom u Heideggerovu raspravu bjelodanu u prethodno spomenutom djelu kao i promi\u0161ljanja objedinjena djelom \u0160to se zove mi\u0161ljenje?, prema na\u0161em skromnom sudu &#8211; dva relevantna spisa za razumijevanje filozofije tehnike uop\u0107e, dadne se zaklju\u010diti da se b\u00eet tehnike sastoji u na\u010dinu na koji se tehnika pred-stavlja dobu: ireverzibilno; \u201ejednotra\u010dno\u201c.&nbsp;Heidegger ka\u017ee da<\/p>\n\n\n\n<p>\u201e bit tehnike nije ni\u0161ta ljudsko. Bit tehnike prije svega nije ni\u0161ta tehni\u010dko. Bit tehnike ima svoje mjesto u onome \u0161to oduvijek i prije svega drugog daje misliti.\u201c&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prvo, ako je ne\u0161to umjetno, zna\u010di da ima tvorca. Tvorac je, zapravo, rukotvorac jer ideju prate pokreti ruku. Tvor\u010dev um mo\u017eemo zamisliti kao Platonovu spilju, gdje predo\u010davanja postaju ideje koje mi\u0161ljenje tjera na povr\u0161inu \u2013 prijelaz iz sfere transcendentnog u sferu imanentnoga. Taj prijelaz ideja iz nevidljivoga u vidljivi svijet doga\u0111a se prelijevanjem ideje u \u010dinjenje. Tvorac pokretom ruke stvara formu, forma postaje \u010din: neko remek-djelo. Dovesti ideju u vezu s mi\u0161ljenjem, a mi\u0161ljenje sa stvaranjem nije anti\u010dka, gr\u010dka shema predo\u010davanja. Anti\u010dki \u010dovjek nije poznavao koncept stvaranja, ve\u0107 samo oblikovanja. Aristotelovo <em>poietike episteme<\/em>. Nakon Gutenberga stvaranje se po\u010delo sagledavati kao proizvodnja. Proizvodnja tra\u017ei oblikovanje, zato \u010ditava pri\u010da o b<em>\u00ee<\/em>ti tehnike pripada domeni mi\u0161ljenja, jer se njezina bit, prema Heideggeru, i sastoji u mi\u0161ljenju. Zato Heidegger i ka\u017ee da \u201emi\u0161ljenje vodi i nosi svaki pokret ruke.\u201c&nbsp;Tvorac je oblikovatelj stvarnosti, ali i iluzije.<\/p>\n\n\n\n<p>U kakvoj su vezi \u201estrojevna tehnika\u201c, o kojoj Heidegger raspravlja u <em>Dobu slike svijeta<\/em>&nbsp;i umjetna inteligencija koja upravlja proizvodnim procesima i sustavima u polju tiskarske produkcije, s obzirom na njezin odjek u <em>e<\/em>-izdava\u0161tvu? \u2013 Odgovor na postavljeno pitanje sagledali smo u svjetlu platonizma, s obzirom na to da je umjetnoj inteligenciji imanentan koncept simulacije. Platonove sjene na stijeni spilje tako\u0111er su neka vrsta simulacije. Odnos ruke i mi\u0161ljenja. Mi\u0161ljenje vodi ruka. Simulacija je oblikovna hermeneutika. Umjetna inteligencija je ideja, odnosno, pred-stavljanje. Heidegger to definira na sljede\u0107i na\u010din: predstavljanje ovdje zna\u010di prisutno prinijeti pred sebe, dovezati ga onome tko predstavlja. Ono \u0161to prinosimo pred sebe, to je slika. Heidegger smatra da anti\u010dki \u010dovjek nije imao sliku jer se slika posljedi\u010dno pojavila s <em>cogitom<\/em>. I zato je Descartes klju\u010d razumijevanja Heideggerove hermeneutike tehnike koja i u odrije\u0161enom obliku kao umjetna inteligencija je <em>ens rationale<\/em>. To zna\u010di da je kadra stvarati jer je stvorena. To je biblijski princip: Bog \u2013 stvoritelj \u2013 \u010dovjek \u2013 stvaratelj. \u010covjek je spram Boga tako\u0111er umjetna inteligencija: stvoren na sliku (Post 1,26), on stvara sliku. To je Michelangelo uprizorio na stripu Sikstinske kapele. <em>Digitus<\/em>&nbsp;u latinskom jeziku zna\u010di prst \u2013 palac. Sve \u0161to se stvara pokretom prsta mo\u017ee se smatrati aktom procesa digitalne provenijencije: Adam na stropu Sikstine, prvi otisak Gutenbergove Biblije, prvi proizvodni pogon; prvi sintetizirani zvuk; simulakrumi u znanstveno-fantasti\u010dnim filmovima: kiborzi, kompjutori koji pri\u010daju; kompjutori koji rade umjesto nas; kompjutori u koje se zaljubljujemo i sl.. Sve su to modusi tehnike na\u0161ega doba.<\/p>\n\n\n\n<p>Tehnici su imanentni oblikovanje i proizvodnja. Prvo se ti\u010de umjetnosti, a drugo tr\u017ei\u0161ta. Umjetna inteligencija je spoj jednoga i drugoga. Zato u dana\u0161nje vrijeme mehanizmi tr\u017ei\u0161nog korporativizma postaju njezinom domenom. A opet malo tko razumije \u0161to je umjetna inteligencija u svojoj b\u00eeti? \u2013 Slika, rije\u010d, znanje ili privid. Ona je \u201eprisutno prinijeta\u201c pred svijet na\u0161ega doba. Ona je tu kao pred-stavak bitka tu-bitka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>II. &nbsp;INTELIGENCIJA I PRODUKCIJA<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>2.1. <\/strong><strong><em><strong><em>Arteficial <\/em><\/strong><\/em><\/strong><strong>\u2013 <\/strong><strong><em><strong><em>Electronic<\/em><\/strong><\/em><\/strong><strong>&nbsp;<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pod <em>e<\/em>-revolucijama mislimo na tehnologijska postignu\u0107a u polju informatike i informacijskih tehnologija. Mo\u017eebitno je inicijal \u201ee\u201c najzastupljeniji simbol u sadr\u017eajima i formama doba u kojem \u017eivimo. To je peto slovo gr\u010dkog alfabeta (tj. epsilon). Pojavom podsje\u0107a na Posejdonov trozub \u2013 simbol mo\u0107i. Op\u0107enito se simbol \u201ee\u201c koristi za oznaku energije, ali u kontekstu izdava\u0161tva ozna\u010duje ono \u0161to se ti\u010de izraza \u201eelectronic\u201c: princip struje, svjetlosti, iskre, isijavanje i sl.. Me\u0111utim, u tr\u017ei\u0161noj komunikaciji \u201ee\u201c aludira na mo\u0107. Tako i o <em>e<\/em>-izdava\u0161tvu mo\u017eemo govoriti kao o mo\u0107i nad analognim Gutenbergom. Tr\u017ei\u0161te je pozornica dana\u0161njega tiskarstva, koje su oblikovali &#8216;bogovi&#8217; digitalije: <em>Google<\/em>, <em>Amazon<\/em>, <em>Facebook<\/em>, <em>Apple<\/em>, <em>Microsoft<\/em>.&nbsp;Umjetna inteligencija putem mehanizama koje ove tvrtke lansiraju, a rije\u010d je o svakovrsnim <em>gadgetima<\/em>, osvojila je ljudsku svakodnevicu. Od trenutka kada je nekada\u0161nji ameri\u010dki predsjednik <em>Bill Clinton<\/em>&nbsp;bio glavna svjetska novina, zbog prve elektroni\u010dke po\u0161te koju je poslao astronautima u <em>shattleu<\/em>.&nbsp;&#8216;Veliko&#8217; \u201ee\u201c ima svoju genezu. 2004. godine pojavio se <em>Facebook<\/em>. 2007. Steve Jobs je svijetu predstavio prvi model <em>iPhonea<\/em>, 9. sije\u010dnja na redovnoj, godi\u0161njoj konferenciji <em>Apple<\/em>a. 2010. je godina <em>iPada<\/em>. 2020.-tih je austrijski telekomunikacijski gigant \u2013<em>VIP<\/em>, kasnije <em>A1 Group<\/em>&nbsp;napravio komercijalnu kampanju. Diljem Hrvatske su osvanuli reklamni panoi s citatima poput: \u201eOsoba kojoj 50 000 knjiga stane u d\u017eep novi je oblik \u017eivota\u201c. \u201eNovi oblik \u017eivota\u201c&nbsp;je bio slogan pod kojim je prethodno spomenuti poznati tele-operator ozna\u010dio uvertiru u informati\u010dko-informacijsku revoluciju u Hrvatskoj: \u201e5G mre\u017ea\u201c. Ne toliko va\u017eno za na\u0161u raspravu, no spomenuti \u0107emo poradi informacije da logotip <em>A1<\/em>&nbsp;podsje\u0107a na kraticu <em>Artificial Intelligence<\/em>. Umjetna inteligencija je promijenila svijet, znanost, \u010dovjeka, &nbsp;stil \u017eivota i razmi\u0161ljanja te vrijednosni sustav. U javnom diskursu i svakida\u0161njem doga\u0111anju ona je &nbsp;<em>fashion<\/em>; <em>trademark<\/em>&nbsp;na\u0161oj, suvremenoj kulturi \u017eivljenja. To je shvatljivo i u moralnom pogledu. Jer \u0161to li je moralno drugo nego li ona Hegelova \u201eobi\u010dajnost\u201c kao \u201edu\u017enost\u201c, \u010demu je kumovala strast za usustavljivanjem, sigurno\u0161\u0107u i afirmacijom \u2013 \u201eDuha\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>2.2.<\/strong>&nbsp;<strong>Od umjetnog zvuka preko umjetne inteligencije do <\/strong><strong><em><strong><em>e<\/em><\/strong><\/em><\/strong><strong>-knjige<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ako je umjetna inteligencija stvar primjene, mo\u017ee ju se promatrati kao ontologi\u010dku stvarnost. Primjerice, kako znamo da je umjetna inteligencija stvarna? &#8211; Stvarnost se u znanosti fizike mo\u017ee predo\u010diti kao &#8216;Z&#8217; \u2013 dimenzija: Einsteinov \u201eprostor-vrijeme\u201c. To Taylor, kada definira \u201edobro\u201c u kontekstu osobnog identiteta u <em>Izvorima sebstva<\/em>&nbsp;naziva spacijalno\u0161\u0107u. Stvarnost je spacijalna, a bitak prote\u017ean. U kontekstu rasprave o umjetnoj inteligenciji, stvarnost predstavlja ono \u0161to je t\u00fb; \u0161to je tu sada i ovdje (lat. <em>hic et nunc<\/em>). Dakle, govorimo o hermeneutici uvi\u0111anja. To uvi\u0111anje rezonira Heideggerovim konceptom \u201epriborkosti\u201c&nbsp;&nbsp;Pojednostavljeno, tehnika je b\u00eet bitka s\u00e2mog. Bitak je <em>njegovo<\/em>&nbsp;(doba), a tehnika je njemu <em>esse subsistens<\/em>:<\/p>\n\n\n\n<p>(s)vako istra\u017eivanje \u2013 ne na posljednjem mjestu i ono koje se kre\u0107e u okoli\u0161u centralnog pitanja o bitku \u2013 jedna je onti\u010dka mogu\u0107nost tubitka.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Umjetna inteligencija je \u201ejedna onti\u010dka mogu\u0107nost tubitka\u201c. A to ima i moralne reperkusije koje \u0107emo u nastavku objasniti na primjeru glazbene industrije. Povijest visokih tehnologija u 20. stolje\u0107u zapo\u010dinje elektroni\u010dkim otkri\u0107ima u polju vojne industrije, kako to opisuje J. Bridle u svojoj knjizi <em>Novo mra\u010dno doba<\/em>&nbsp;obja\u0161njava da je taj sistem namjerno stvoren i da ta namjera ima svoju &#8216;ratno&#8217;-vojnu genezu. Vojska je oduvijek bila mjesto razvoja elektronike u svrhu kontrole nesigurnih procesa. Umjetna inteligencija je i stvorena kao numeri\u010dko unapre\u0111enje mi\u0161ljenja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U filozofiji se o umjetnoj inteligenciji govori kroz prizmu razumijevanja b\u00eeti tehnike. Koncept <em>etosa<\/em>, shva\u0107en kao ontologi\u010dka presumpcija horizonta bitka, primjerice, u Heideggerovu <em>Bitka i vremena<\/em>&nbsp;(\u00b21988) prepoznajemo u izrazu okoli\u0161\u201c. Na toj misaono-diskurzivnoj razini: izme\u0111u hegelijanski mi\u0161ljene samosvijesti i hajdegerijanske hermeneutike kretanja bitka po horizontu razumijevanja, umjetna inteligencija predstavlja jednu sekvencu tog kretanja \u2013 budu\u0107nosnu. No ne znamo je li ta sekvenca zvuk ili slika? Primjerice, zvuk proizveden na elektroni\u010dkoj klavijaturi (<em>sintesajzeru<\/em>) dosegnuo je u glazbenoj&nbsp;industriji posebno osamdesetih godina 20. stolje\u0107a vrhunac.<\/p>\n\n\n\n<p>Za glazbenu scenu osamdesetih godina 20. stolje\u0107a mo\u017eemo kazati da ju je obilje\u017eila opsesija prema zvuku. Zvuk je za glazbenu scenu bio na\u010din bitka nekog glazbenika. Dogodio se napredak u kompjuterskoj elektronici. Dominantno podru\u010dje razvoja <em>synt-pop<\/em>&nbsp;glazbe bilo je prvotno romansko, pa onda germanofono i anglofono. Elektroni\u010dki zvuk je postao kulturolo\u0161kom paradigmom. D<em>isco-<\/em>glazba&nbsp;je scenska i predstavlja uprizorenje ritma koji nastaje harmonizacijom sintetiziranih zvukova <em>italo<\/em>-glazbe. Kasnije, zahvaljuju\u0107i germanofonom industrijskom pothvatu, ritam je dobio naziv prema ku\u0107i koja je tu vrstu glazbe marketin\u0161ki osigurala i popularizirala: <em>ZYX<\/em>&nbsp;ritam. Taj ritam popularizirale su njema\u010dke <em>pop<\/em>-grupe poput <em>Kraftwerka<\/em>, <em>Alphavillea<\/em>, <em>Modern Talkinga<\/em>, itd. Ekspanziju <em>disco-<\/em>glazbe, koja po\u010diva na sintetiziranom zvuku ima se zahvaliti napretku u ra\u010dunalnoj industriji. &nbsp;Tehnolo\u0161ki napredak u podru\u010dju elektronike 1980.-tih omogu\u0107io je komercijalizaciju ritma koji je postao <em>labelom<\/em>&nbsp;novog \u2013 glazbenog vala kojeg je obilje\u017eila elektroni\u010dka ili <em>synth<\/em>-pop glazba. Specifi\u010dnost te glazbe predstavljaju visoki, o\u0161tri i odrije\u0161eni tonovi, koji, kada ih se opona\u0161a (Aristotel, <em>Poetika<\/em>), podsje\u0107aju na pokrete svojstvene kiberneti\u010dkim bi\u0107ima \u2013 robote. ZYX ritam je stvorio glazbu umjetne inteligencije. Svijet je u to vrijeme, naprosto, bio o\u010daran <em>synt<\/em>-glazbom&nbsp;i robotikom: <em>cyber<\/em>&nbsp;svijetom. Filmografski je trend pratio glazbene trendove, tako da je holivudska produkcija obuhva\u0107ala teme povezane s utjecajem umjetne inteligencije na svakodnevni \u017eivot, znanost i grafi\u010dku produkciju. Primjerice, trilogija <em>Back to the Future <\/em>(I \u2013 III; 1985.\/\u201989.\/\u201990., ilustrira primjenu analogne tehnologije: vremenski stroj pokre\u0107e ljudski faktor. Znanstveno-romanti\u010dni film (engl.) <em>Electric Dreams<\/em>&nbsp;iz 1984. godine ilustrira pri\u010du o mladi\u0107u koji razvija emocionalnu vezu s umjetnom inteligencijom, tj. sa svojim ra\u010dunalom. Me\u0111u naj-primjerima je i ekranizacija <em>James-a Bond-a<\/em>&nbsp;iz 1984., s naslovnom glazbenom temom <em>Duran-Duran<\/em>&nbsp;grupe: <em>A View to a Kill<\/em>; film u kojem je radnja smje\u0161tena u Silicijsku Dolinu. O\u0161tri i odrije\u0161eni ritam <em>disco-<\/em>glazbe prati \u010dinidbenu <em>cyber<\/em>-odrije\u0161enost. Ono \u0161to je na djelu u primjeni koja se bazira na principu umjetne inteligencije jesu jasno\u0107a i odrije\u0161enost. A, to su temeljni principi uma specifi\u010dni za kartezijanizam. Umjetna inteligencija predstavlja njegovu aplikaciju \u2013 u stvarnosti. S druge pak strane, ekonomiju 21. stolje\u0107a podr\u017eava konstantna promjena koju diktira potreba. Potrebu je stvorila upotreba. I to je izvrsno predvidio Steve Jobs jo\u0161 1985., kada je povodom plasiranja revolucionarnog modela osobnih ra\u010dunala \u2013 <em>Macintosh 128K<\/em>&nbsp;(<em>MAC<\/em>) obja\u0161njavao da \u0107e primjena i upotreba osobnih ra\u010dunala stvoriti potrebu za proizvodnom modifikacijom koja \u0107e rezultirati stvaranjem osobnog ra\u010dunala po mjeri \u010dovjekove osobne potrebe. To je dana\u0161nji <em>iPhone<\/em>&nbsp;koji mo\u017ee sabrati 50 000 knjiga u d\u017eepu neke osobe! &#8211; To je aplikacija za jednu me\u0111u nebrojeno mnogo platformi namijenjenih sabiranju i \u010ditanju <em>EPUB-a<\/em>. Proizvodnja tra\u017ei znanje, ali znanje nu\u017eno ne tra\u017ei proizvodnju. Ono tra\u017ei svrhu, a to opet ne mora biti primjena, nego, nekad i uvid.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Namjesto zaklju\u010dka<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>EPUB<\/em>&nbsp;konkurira tiskanoj knjizi na tiskarskom tr\u017ei\u0161tu, jer je njezina proizvodnja relativno brza, tro\u0161ak proizvodnje znatno ni\u017ei, a profit neograni\u010den. Kao \u0161to je <em>synth<\/em>-zvuk promijenio glazbenu i filmsku industriju, <em>e<\/em>-knjiga mijenja nali\u010dje tiskarske industrije i op\u0107enito, ekonomiju u 21. stolje\u0107u. A sve zahvaljuju\u0107i umjetno-inteligentnim mehanizmima koji su doveli do njezina relativno brzog stvaranja i jednostavne distribucije. U toj pri\u010di najdiskutabilnijim motivom ostaje onaj koji se ti\u010de kvantitativnog aspekta distribucijske vrijednosti odr\u017eavanja platforme koja podr\u017eava odre\u0111enu proizvodnu aplikaciju. Platforme bile bio neznatan problem, kada kognitivna ma\u0161inerija IT-sektora ne bi na sekvencijalnoj razini jednoga sun\u010danoga dana \u2013 u kontinuitetu \u2013 izmi\u0161ljala nove algoritme koji utje\u010du na brzinu promjena alata namijenjenih podr\u0161ci korisnicima digitalnih sustava. To dira i u proizvodnju, no vi\u0161e u distribuciju e-knjige. Ho\u0107e se re\u0107i da nas tehnolo\u0161ko-komunikacijske korporacije varaju zahvaljuju\u0107i metodici vremena. Umjetna inteligencija stvara umjetno vrijeme. To pak produbljuje problem na spoznajno-teorijskoj razini, jer postavlja u pitanje plauzibilnost razumijevanja osnovnog koncepta ontologije prema kojemu, ako je vrijeme horizont bitka, \u0161to \u0107e biti s bitkom kada vrijeme postane svjetlost, kada se rije\u010d okrene u \u010distu sliku, a ton nestane?! U moralnom pogledu, kada bismo i bili u mogu\u0107nosti podastrijeti odgovor na spomenuto pitanje, zanijekali bismo Hiroshimu i Nagasaki, jer Manhattan projekt kao domet vojnog eksperimentiranja iznjedrio je sliku bez tona, gdje je svaka rije\u010d \u2013 suvi\u0161na. \u010covje\u010danstvo 21. stolje\u0107a je pozvano nadi\u0107i svrhu umjetne inteligencije samo u sekvencama gdje bi ona postala prijetnja njemu samome. No \u0161to se ti\u010de tehnike i tehnolo\u0161kog napretka op\u0107enito, ako se na\u0161e vrijeme i\u010dime mo\u017ee pohvaliti, onda je to skok u produkciji. U tom smislu, primjer elektroni\u010dkog izdava\u0161tva je <em>par excellence<\/em>&nbsp;primjer pozitivnog napretka tehnologija 21. stolje\u0107a u primjeni, gdje jo\u0161 uvijek grafika i umjetnost igraju posljednju rije\u010d, kao \u0161to je to bilo u doba Gutenberga; u doba Michelangela, pa i u doba Stevea Jobsa!<\/p>\n\n\n\n<p>Umjetna inteligencija funkcionira na sljede\u0107i na\u010din: zamislite nizove algoritama koji opsegom mogu konkurirati dvostrukoj zavojnici ljudske <em>DNK<\/em>, i da svaki algoritam pritom zamislimo kao zasebno oblikovanu, a s drugima u nizu me\u0111u sobom povezanu \u0107eliju. Ta svaka \u0107elija, ujedno algoritam, predstavlja kvantitativni vrijednosni element \u2013 bazu. Ljudski organizam je \u010detvero-bazni: adenin, guanin, citozin i timin. Od njih je sa\u010dinjena struktura <em>DNK<\/em>-a koja je nositelj genetskih svojstava u \u010dovjeka. Algoritamski upravljani mehanizmi, koji su osnova funkcioniranja umjetne inteligencije procesuiraju i rezultat tog procesuiranja su milijarde informacija koje tvore neki podatak. Rezultat tog podatka zovemo umjetnom inteligencijom. To je informacijsko-komunikacijski <em>input<\/em>&nbsp;kojemu je svrha akcelerirati procese na razinama koje ljudska inteligencija nije \u2013 biolo\u0161ki kadra. Razlog tome je upotrebni kapacitet ljudskog mozga: 10 do 12 posto. Operacionalizacija procesa u ljudskom mozgu je ograni\u010dena njegovim kapacitetom. To je bio-tehnolo\u0161ko obja\u0161njenje. Filozofsko je definirao Martin Heidegger, uzev\u0161i mi\u0161ljenje kao primarni objekt filozofskih istra\u017eivanja. Prema Heideggeru, uistinu misliti je znati postaviti mi\u0161ljenje na razinu \u201ejo\u0161 ne misle\u0107ega\u201c. Spoznaja da \u201ejo\u0161 ne mislimo\u201c je po\u010detak na\u0161eg misaonog procesa. To shva\u0107anje ima korijene u Platonovoj filozofiji \u2013 pobli\u017ee, u alegoriji sa spiljom.<\/p>\n\n\n\n<p>REFERENCE<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>ARISTOTEL, <em>Politika<\/em>, razli\u010diti prijevodi i izdanja.<\/li>\n\n\n\n<li>BRIDLE, J. (2019). <em>Novo mra\u010dno doba. Tehnologija i kraj budu\u0107nosti<\/em>. Rijeka: Rad i misao.<\/li>\n\n\n\n<li>\u010cATI\u0106, I. (ur.) (2003). <em>Filozofija i tehnika. Zbornik radova<\/em>. Zagreb: Hrvatsko filozofsko dru\u0161tvo,<\/li>\n\n\n\n<li>DESCARTES, R. (2015). <em>Diskurs o metodi<\/em>. Beograd: Fedon.<\/li>\n\n\n\n<li>FROMM, E. (2004). <em>Imati ili biti<\/em>. Zagreb: Izvori.<\/li>\n\n\n\n<li>GARRISH, M. (2011). <em>What is EPUB 3<\/em>. Beijing <strong>\u2022 <\/strong>Cambridge,<strong>\u00a0<\/strong>Farnham, Ko\u0308ln, Sebastopol, Tokyo: O\u2019Reilly.<\/li>\n\n\n\n<li>GREGURIC, I. (2019). <em>Kiberneti\u010dka bi\u0107a u doba znanstvenog humanizma.<\/em>\u00a0<em>Prolegomena za kiborgoetiku<\/em>. Zagreb: Pergamena.<\/li>\n\n\n\n<li>GREGURIC, I. i VERTOV\u0160EK, N. (2021). <em>Filozofija budu\u0107ega<\/em>: Zagreb: Jesenski i Turk<\/li>\n\n\n\n<li><em>Handbook of Online Learning<\/em>, (ur.) K. E. Rudestam I J. Schoenholz \u2013 Read). (\u00b22011). England, New delhi \u2013 India, California \u2013 USA, Singapore \u2013 Pacific Asia: Sage Publication<\/li>\n\n\n\n<li>HEGEL, G. V. F. (2006). <em>Filozofija istorije<\/em>. Beograd: Fedon.<\/li>\n\n\n\n<li>HEIDEGGER, M. (1988). <em>Bitak i vrijeme<\/em>. Zagreb: Naprijed.<\/li>\n\n\n\n<li>HEIDEGGER, M. (1969). <em>Doba slike svijeta. Razlog<\/em>, Zagreb<\/li>\n\n\n\n<li>HEIDEGGER, M. (2008). <em>\u0160to se zove mi\u0161ljenje?<\/em>\u00a0Zagreb: Naklada Breza.<\/li>\n\n\n\n<li>KHANNA, R. (predgovor Amartya Sen) (2022), <em>Progressive Capitalism. How to Make Tech Work for All of Us,<\/em>\u00a0Simon and Schuster.<\/li>\n\n\n\n<li>KOPREK, I. i \u010cEHOK, I. (1996). <em>Etika: priru\u010dnik jedne discipline<\/em>. Zagreb: \u0160kolska knjiga<\/li>\n\n\n\n<li>KRAVCHENKO, A., NEDOSPASOVA, L. FEDOROVICH, E. (2024). \u201cE-Learning Online Platforms for Educational Approach\u201d u: A. Guda, (ur.), <em>Networked Control Systems for Connected and Automated Vehicles<\/em>. NN 2022. Bilje\u0161ke predavanja u Mre\u017ee i sustavi\u201d, vol. 510. Springer, Cham, 2023).<\/li>\n\n\n\n<li>LEE, K.-F.\u00a0i QIUFAN, Ch. (20121).<em>\u00a0AI 2041: Ten Visions for Our Future<\/em>.<\/li>\n\n\n\n<li>MILJKOVI\u0106, P. (2013). \u201cFM Mediji i javnost Dubrovnik 2013 &#8211; Petar Miljkovi\u0107 (izjava)\u201d. Dubrovnik \/ dostupno na: <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=9fzBg_JvArw\"><u>https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=9fzBg_JvArw<\/u><\/a>.<\/li>\n\n\n\n<li>MILJKOVI\u0106, P. (2012). \u201eModel integracije digitalnih radnih tokova revijalne proizvodnje\u201c, Zagreb: Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu \u2013 Grafi\u010dki fakultet. Neobjavljena doktorska disertacija<\/li>\n\n\n\n<li>MITCHELL, M. (2019). <em>Artificial Intelligence: A Guide for Thinking Humans.<\/em>\u00a0Picador,<\/li>\n\n\n\n<li>PLATON (1942). <em>Dr\u017eava \/ Dr\u017eavnik<\/em>. Zagreb: Izdanje Matice Hrvatske.<\/li>\n\n\n\n<li>SCHULLMANN, H. (2024). <em>The Algorithm<\/em>, The Blackwell Publisher.<\/li>\n\n\n\n<li>\u201e[SUTRA] Odr\u017eava se tre\u0107i po redu Filozofski cafe\u201c, dostupno na: [SUTRA] Odr\u017eava se tre\u0107i po redu Filozofski caf\u00e9<strong>.<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>TALANGA, J. (1999). <em>Uvod u etiku<\/em>\u00a0Zagreb: Hrvatski studiji \u2013 Studia Croatica<\/li>\n\n\n\n<li>TAYLOR, Ch. (2011). <em>Izvori sebstva: oblikovanje modernog identiteta.<\/em>\u00a0Zagreb: Naklada Breza.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Web stranice<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>https:\/\/www.discogs.com\/label\/561-ZYX-Music?page=1<\/li>\n\n\n\n<li>https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Macintosh_128K#OEM_upgrades<\/li>\n\n\n\n<li>https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=ErwS24cBZPc<\/li>\n\n\n\n<li>https:\/\/bruketa-zinic.com\/hr\/2018\/11\/30\/bye-bye-telekomi\/<\/li>\n\n\n\n<li>https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=wxAhfAeWcIQ<\/li>\n\n\n\n<li>https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=PKH-m01rGRYhttps:\/\/www.google.com\/search?client=safari&amp;sca_(&#8230;)<\/li>\n\n\n\n<li>https:\/\/hrcak.srce.hr\/file\/451701<\/li>\n\n\n\n<li>https:\/\/hro-cigre.hr\/hro-cigre\/osnovni-podatci%E2%80%8B<\/li>\n\n\n\n<li>https:\/\/centar-fm.org\/index.php\/2024<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rad je rezultat zajedni\u010dke, trans-disciplinarne suradnje izme\u0111u filozofije i grafi\u010dke tehnologije, koja je nastavak uvida prezentiranih pod naslovom \u201eAI u kontekstu e-izdava\u0161tva\u201c na rujanskom Simpoziju filozofije medija 2024. (godine) u Zagrebu. Simpozijsko je izlaganje sadr\u017eajem ve\u0107inom obuhva\u0107alo obja\u0161njenja specifi\u010dna tehni\u010dkoj, grafi\u010dkoj struci, tako da je filozofski aspekt ostao nedovoljno iskazan, sa svrhom da bude izlo\u017een u nastavku istra\u017eivanja \u0161to ovaj rad i predstavlja. Drugi razlog vezan za (iz)ostavljanje filozofskog aspekta iz simpozijske prezentacije je metodolo\u0161ke prirode. To je pitanje (filozofskih) temelja ra\u010dunalno-grafi\u010dkih i proizvodno-tehni\u010dkih implikacija, a s obzirom na e-izdava\u0161tvo, \u0161to je bila dominantna tema spomenute prezentacije. \u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1412,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[947],"tags":[949,848,948],"class_list":["post-1411","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-26","tag-ai","tag-dafne-vidanec","tag-umjetna-inteligencija","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.4 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Umjetna inteligencija izme\u0111u mi\u0161ljenja i oblikovanja - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Umjetna inteligencija izme\u0111u mi\u0161ljenja i oblikovanja - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Rad je rezultat zajedni\u010dke, trans-disciplinarne suradnje izme\u0111u filozofije i grafi\u010dke tehnologije, koja je nastavak uvida prezentiranih pod naslovom \u201eAI u kontekstu e-izdava\u0161tva\u201c na rujanskom Simpoziju filozofije medija 2024. (godine) u Zagrebu. Simpozijsko je izlaganje sadr\u017eajem ve\u0107inom obuhva\u0107alo obja\u0161njenja specifi\u010dna tehni\u010dkoj, grafi\u010dkoj struci, tako da je filozofski aspekt ostao nedovoljno iskazan, sa svrhom da bude izlo\u017een u nastavku istra\u017eivanja \u0161to ovaj rad i predstavlja. Drugi razlog vezan za (iz)ostavljanje filozofskog aspekta iz simpozijske prezentacije je metodolo\u0161ke prirode. To je pitanje (filozofskih) temelja ra\u010dunalno-grafi\u010dkih i proizvodno-tehni\u010dkih implikacija, a s obzirom na e-izdava\u0161tvo, \u0161to je bila dominantna tema spomenute prezentacije. \u00a0\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2025-08-26T20:28:56+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-08-26T20:29:35+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/naslovnica-1-11.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1452\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"2048\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"32 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"admin\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3\"},\"headline\":\"Umjetna inteligencija izme\u0111u mi\u0161ljenja i oblikovanja\",\"datePublished\":\"2025-08-26T20:28:56+00:00\",\"dateModified\":\"2025-08-26T20:29:35+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/\"},\"wordCount\":8032,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/naslovnica-1-11.jpg\",\"keywords\":[\"AI\",\"Dafne Vidanec\",\"Umjetna inteligencija\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 26\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/\",\"name\":\"Umjetna inteligencija izme\u0111u mi\u0161ljenja i oblikovanja - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/naslovnica-1-11.jpg\",\"datePublished\":\"2025-08-26T20:28:56+00:00\",\"dateModified\":\"2025-08-26T20:29:35+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/naslovnica-1-11.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/naslovnica-1-11.jpg\",\"width\":1452,\"height\":2048},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Umjetna inteligencija izme\u0111u mi\u0161ljenja i oblikovanja\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3\",\"name\":\"admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"admin\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/mirsaddubravic\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Umjetna inteligencija izme\u0111u mi\u0161ljenja i oblikovanja - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Umjetna inteligencija izme\u0111u mi\u0161ljenja i oblikovanja - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"Rad je rezultat zajedni\u010dke, trans-disciplinarne suradnje izme\u0111u filozofije i grafi\u010dke tehnologije, koja je nastavak uvida prezentiranih pod naslovom \u201eAI u kontekstu e-izdava\u0161tva\u201c na rujanskom Simpoziju filozofije medija 2024. (godine) u Zagrebu. Simpozijsko je izlaganje sadr\u017eajem ve\u0107inom obuhva\u0107alo obja\u0161njenja specifi\u010dna tehni\u010dkoj, grafi\u010dkoj struci, tako da je filozofski aspekt ostao nedovoljno iskazan, sa svrhom da bude izlo\u017een u nastavku istra\u017eivanja \u0161to ovaj rad i predstavlja. Drugi razlog vezan za (iz)ostavljanje filozofskog aspekta iz simpozijske prezentacije je metodolo\u0161ke prirode. To je pitanje (filozofskih) temelja ra\u010dunalno-grafi\u010dkih i proizvodno-tehni\u010dkih implikacija, a s obzirom na e-izdava\u0161tvo, \u0161to je bila dominantna tema spomenute prezentacije. \u00a0","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2025-08-26T20:28:56+00:00","article_modified_time":"2025-08-26T20:29:35+00:00","og_image":[{"width":1452,"height":2048,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/naslovnica-1-11.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"admin","Est. reading time":"32 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/"},"author":{"name":"admin","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3"},"headline":"Umjetna inteligencija izme\u0111u mi\u0161ljenja i oblikovanja","datePublished":"2025-08-26T20:28:56+00:00","dateModified":"2025-08-26T20:29:35+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/"},"wordCount":8032,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/naslovnica-1-11.jpg","keywords":["AI","Dafne Vidanec","Umjetna inteligencija"],"articleSection":["In Medias Res broj 26"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/","name":"Umjetna inteligencija izme\u0111u mi\u0161ljenja i oblikovanja - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/naslovnica-1-11.jpg","datePublished":"2025-08-26T20:28:56+00:00","dateModified":"2025-08-26T20:29:35+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/naslovnica-1-11.jpg","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/naslovnica-1-11.jpg","width":1452,"height":2048},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/umjetna-inteligencija-izmedu-misljenja-i-oblikovanja-2\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Umjetna inteligencija izme\u0111u mi\u0161ljenja i oblikovanja"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3","name":"admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g","caption":"admin"},"sameAs":["https:\/\/centar-fm.org"],"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/mirsaddubravic\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1411"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1411\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1414,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1411\/revisions\/1414"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}