{"id":1465,"date":"2025-08-27T16:04:19","date_gmt":"2025-08-27T16:04:19","guid":{"rendered":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?p=1465"},"modified":"2025-08-27T16:04:34","modified_gmt":"2025-08-27T16:04:34","slug":"finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/","title":{"rendered":"Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu"},"content":{"rendered":"\n<p><em>\u201c<\/em><em>On je heroj, jer tra\u017ei.\u201d<\/em><em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/em>P. Finci<br><br><strong><u>Divna Vuksanovi\u0107<\/u><\/strong><strong><u><\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Fakultet dramskih umetnosti, Beograd<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"mailto:Divna.vuksanovic@fdu.bg.ac.rs\"><u>Divna.vuksanovic@fdu.bg.ac.rs<\/u><\/a><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sa\u017eetak:<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Tekst pretendira analizirati dio opusa Predraga Fincija koji se sa\u017eima u njegovim esejima. Pritom ti eseji nisu esteti\u010dki u strogom smislu rije\u010di, ali zasigurno jesu estetski i \u010dine mala uobli\u010dena knji\u017eevno-filozofska djela. Finci, zapravo, esejizira o cjelokupnoj povijesti filozofije i svim njenim klju\u010dnim pitanjima i to na jednostavan, nepretenciozan, ali svakako filozofski na\u010din. U svakom eseju on jednako zahva\u0107a ono \u0161to je univerzalno i op\u0107e, kao i ono indvidualno, duboko osobno. Sve njegove pri\u010de (ogledi) \u010dine neprekidan niz filozofskih sli\u010dica, kao i estetskih utisaka iz \u017eivota filozofa. Iz tih mnogobrojnih estetskih do\u017eivljaja mo\u017ee se, u prustovskoj maniri, rekonstruirati jedno vrijeme u nestajanju i nastajanju \u2013 filozofsko i filozofovo vrijeme. Zna\u010dajna tema koja pro\u017eima gotovo sve njegove eseje i fragmente jest iskustvo rata; adornovska dilema &#8211; mo\u017ee li se uop\u0107e stvarati umjetnost nakon traumati\u010dnih ratnih iskustava, tako\u0111er \u010dini potku Fincijevog opusa. Ovaj rad nastoji tematizirati specifi\u010dan Fincijev pogled na iskustva rata i umjetnosti. &nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Klju\u010dne rije\u010di: eseji Predraga Fincija, estetika, filozofija, op\u0107e i osobno, rat<\/p>\n\n\n\n<p>FINCI AND ADORNO:<\/p>\n\n\n\n<p>ESSAYS BY PREDRAG FINCI &#8211; REFLECTIONS ON AESTHETICS, ART AND WAR<\/p>\n\n\n\n<p>Abstract<\/p>\n\n\n\n<p>This paper examines a selection of essays by Predrag Finci, which, though not strictly aesthetic in nature, are imbued with aesthetic qualities and present as intricately crafted literary-philosophical reflections. Finci engages with the entire history of philosophy and its fundamental questions in a manner that is simple, unpretentious, yet undeniably philosophical. Each essay seamlessly merges the universal with the personal, capturing both the broadly human and the intimately individual. Collectively, these essays form a continuous sequence of philosophical imagery and aesthetic reflections on a philosopher&#8217;s life. In a way reminiscent of Proust, they evoke a disappearing and emerging temporal flow\u2014what might be called the philosopher&#8217;s time. A recurring theme throughout Finci&#8217;s work is the experience of war and the Adornian question of whether art can exist after the trauma of war. This paper explores Finci\u2019s unique perspective on the interplay between war and art.<\/p>\n\n\n\n<p>Keywords: Predrag Finci essays, aesthetics, philosophy, universal and personal, war<\/p>\n\n\n\n<div data-wp-interactive=\"core\/file\" class=\"wp-block-file\"><object data-wp-bind--hidden=\"!state.hasPdfPreview\" hidden class=\"wp-block-file__embed\" data=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/Divna-V.pdf\" type=\"application\/pdf\" style=\"width:100%;height:600px\" aria-label=\"Embed of Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu.\"><\/object><a id=\"wp-block-file--media-e476c21c-6fe4-4ceb-a5a2-a104ec40ebf0\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/Divna-V.pdf\">Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu<\/a><a href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/Divna-V.pdf\" class=\"wp-block-file__button wp-element-button\" download aria-describedby=\"wp-block-file--media-e476c21c-6fe4-4ceb-a5a2-a104ec40ebf0\">Preuzmi<\/a><\/div>\n\n\n\n<p>Je li esteti\u010dar filozof? Sude\u0107i prema profesionalnoj orijentaciji, Predrag Finci to jest. Tako\u0111er, \u0161to je va\u017enije, on sraslost izme\u0111u filozofije i estetike demonstrira u gotovo svim svojim rukopisima, a nerijetko zalazi i u podru\u010dje knji\u017eevnosti, sklon esejistici, poeziji i putopisima. Za\u0161to smo onda uop\u0107e postavili ovo pitanje?<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se kao disciplina, estetika relativno kasno pojavila na horizontu filozofije, njene teme oduvijek su bile i filozofske teme. No tzv. \u201evelika filozofija\u201c (metafizika, ontologija) nerijetko je sa sumnjom gledala na estetiku, prvenstveno zbog posebnosti njenog predmeta koji se ti\u010de \u010dulno opa\u017eljivog svijeta. Sli\u010dno su prolazili i esteti\u010dari\/ke. \u010cak i onda kada bi u\u010dinili zna\u010dajne misaone prodore i otkri\u0107a, ne samo za estetiku nego i za filozofiju, uvijek se na njih gledalo, dodu\u0161e kao na renesansne li\u010dnosti, ali i na one koji \u201elutaju\u201c ili su bez zna\u010dajnog fokusa na ono \u0161to je \u201ebitno\u201c. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ukratko, filozofska tradicija pridavala je, najbla\u017ee re\u010deno, dvosmislen ili \u010dak pe\u017eorativan ton esteti\u010dkim istra\u017eivanjima, pogotovo u kontekstu razmatranja njihove povezanosti sa senzualnim, prividnim ili \u201epovr\u0161inskim\u201c aspektima spoznaje i iskustva. Tijekom \u010ditave svoje povijesti, estetika je tretirana s odre\u0111enom dozom rezerve ili kritike. Njenu sudbinu uglavnom su dijeli i esteti\u010dari. Na osnovi dosada\u0161njeg, prili\u010dno opse\u017enog opusa Predraga Fincija, reklo bi se da njegova ideja zna\u010dajno odstupa od estetike kao koherentne discipline. Fincijeva esteti\u010dka razmi\u0161ljanja mogu se promatrati kroz teme i metode koje su neprestano podlo\u017ene preispitivanju, te stoga nikada nisu \u010dvrsto definirane. Otuda njegove esteti\u010dko-filozofske refleksije gube stabilnost rigidnih kategorija, lebde\u0107i izme\u0111u ome\u0111enih zna\u010denja i neodre\u0111enosti, pa tako postaju neuhvatljivi dio knji\u017eevno-filozofskog teksta. U osnovi, to je polazi\u0161te \u010du\u0111enja \u2013 koje je ustanovio jo\u0161 Aristotel, a Finci mu pridodao prethistoriju koja je, uistinu, esteti\u010dka.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada, naime, Finci govori o ishodi\u0161tu pitanja, on hrabro zalazi iza \u010du\u0111enja, koje, kao i refleksija sama, mora \u201eraditi na ne\u010demu\u201c. A to ne\u0161to, od \u010dega polazimo i \u0161to kod radoznalaca izaziva \u010du\u0111enje, po njegovom mi\u0161ljenju jest \u010dulni (estetski) utisak, odnosno pogled: \u201eIsprva je bilo gledanje\u201c (Finci 1987:13). Dok pogled bezazleno luta, \u201e\u010du\u0111enje jo\u0161 nije zapo\u010deto\u201c (Finci 1987:13). Sam predmet opa\u017eanja, kako sugerira autor, \u201ebljesne\u201c tek kada se promatranju pridru\u017ei divljenje (Finci 1987:13). A potom se divljenju priklju\u010duju \u201estrava\u201c i \u201epo\u0161tovanje\u201c i tek tada nastaje pobuda da se vi\u0111eno (\u010dulno opa\u017eeno) sazna. Govore\u0107i u aristotelovskom duhu, prije \u010du\u0111enja je opa\u017eanje, ali ne bilo kakvo, ve\u0107 gotovo katarzi\u010dno. Na ovaj na\u010din ono estetsko kr\u010di put ka filozofskom \u010du\u0111enju, koje je, ustvari, u svojoj osnovi estetski opa\u017eaj. O ovome govori i Hegel (Hegel) u <em>Fenomenologiji duha<\/em>, kada neposrednost i polazi\u0161te za jezi\u010dko posredovanje nalazi u neposrednoj \u010dulnoj izvjesnosti. Ali za razliku od sistemskih filozofa, ovaj prvi neposredni opa\u017eaj za Fincija je poput bljeska, Adorno (Adorno) bi rekao &#8211; \u201evatrometa\u201c koji balansira izme\u0111u razli\u010ditih stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cu\u0111enje je, zaklju\u010duje Finci, \u201c\u010dulna priprema za refleksiju\u201d (Finci 1987:17). Dakle, klica \u010du\u0111enja nalazi se u gledanju; a potom se doga\u0111a ne\u0161to poput bljeska, \u0161to dalje, na temelju za\u010du\u0111uju\u0107eg, vodi ka refleksiji. Prakti\u010dno, Finci nam sugerira da nema filozofske ili bilo koje druge refleksije bez \u010dulno datog, kao polazi\u0161ta na koje se potencijalno ili realno nadovezuje \u010du\u0111enje. I kao \u0161to filozofija ne mo\u017ee bez \u010du\u0111enja, tako ni \u010du\u0111enje ne mo\u017ee bez svog \u010dulnog upori\u0161ta. Po na\u0161em mi\u0161ljenju, ovdje nas Finci s pravom upozorava na estetsko ishodi\u0161te i \u010du\u0111enja i refleksije koja se javlja kao rezultat takvog \u010du\u0111enja, odnosno upitnosti nad pojavnim svijetom. Vra\u0107aju\u0107i se na ishodi\u0161te filozofije, on podcrtava va\u017enost estetskog iskustva za svaku filozofiju. &nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>A kako Finci samoga sebe reflektira? U smjernom poku\u0161aju obja\u0161njenja svog djela, s pa\u017enjom nekoga tko se ne \u017eeli ogrije\u0161iti o obrazovanog \u010ditatelja, Finci ka\u017ee sljede\u0107e: \u201eU mojim biografskim bilje\u0161kama obi\u010dno pi\u0161e da sam filozof i pisac, filozofski pisac, s prvenstvenim interesom za esteti\u010dke probleme, ali i za \u0161iroki spektar filozofskih pitanja.\u201c (Finci 2023:3767) Iz ove naizgled jednostavne izjave krije se neutoljiva \u017ee\u0111 za postavljanjem pitanja, koja svojom prirodom i usmjerenjem ucrtava itinerer za aktuelna i budu\u0107a tuma\u010denja Fincijevih dela. Za sada zastanimo na tim pitanjima. Ona u sebi evociraju i Sokratov dijalog i adornovsku upitnost povezanu s pisanjem poezije, ali i cjelokupnom kulturom duha koja je sabrana u nerazrje\u0161ivoj dilemi &#8211; mo\u017ee li se bilo \u0161to \u010diniti nakon jezivih iskustava Auschwitza.<\/p>\n\n\n\n<p>Nesumnjivo, na\u010din na koji Finci pi\u0161e, upitanost nad mnogim stvarima, izvorno filozofski eros potrage za istinom, pokatkad ga vodi do razbijanja akademskih kli\u0161eja (kojima je, naravno, kao profesionalni esteti\u010dar ovladao), pa tako ovaj autor rado okre\u0107e misao od sistemske filozofije, nerijetko se izra\u017eavaju\u0107i kroz eseje (oglede), fragmente i gnome, pa \u010dak i poeziju, po uzoru kako na Sokrata (volja za dijalog), tako i na predsokratovce (Parmenida, Heraklita, poeme, fragmente). Aludiraju\u0107i na Platonovu pe\u0107inu, a posredno i na Sokrata, u <em>Elektroni\u010dkoj \u0161pilji <\/em>(Finci 2017) Finci duhovito kritizira nove medije (\u201eigra\u010dke\u201c) i sveznala\u0161tvo interneta, vra\u0107aju\u0107i pa\u017enju \u010ditatelja na umije\u0107e postavljanja pitanja, koje u dana\u0161nje vreme sve \u010de\u0161\u0107e zamjenjuje brzopotezno (ma\u0161inko) odgovaranje.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eSokrat je\u201c, evocira Finci, \u201erado vodio dijaloge, na trgu razgovarao s neznancima, s njima tra\u017eio odgovore na krupna pitanja. Znao je slu\u0161ati i gluposti, ponekad i prijetnje, ali se uporno borio za istinu i vrlinu.\u201c (Finci 2017:80). Poput Sokrata i Finci te\u017ei istom, uz dodatak da je kao esteti\u010dar i esteta ponesen i ljepotom, odnosno umjetno\u0161\u0107u, dopunio veliku filozofsku knjigu pitanja. O tome Finci ka\u017ee sljede\u0107e: \u201ePisao sam razli\u010dite knjige, ali uvijek s istom namjerom. Pristupao sam na razli\u010dite na\u010dine problemima istine i ljepote, \u2018na razli\u010dite na\u010dine poku\u0161avao uhvatiti u zamku lijepo\u2019. U mojim knjigama estetsko je bilo naj\u010de\u0161\u0107i, centralni problem.\u201d (Finci 2023:3767) Ono \u0161to je, me\u0111utim, osobito za izraz ovog autora jest, izme\u0111u ostalog, i pristup analizama estetskog i umjetnosti kroz vizuru egzistencijalizma i individualnog identiteta \u2013 umjetnost je za Fincija ve\u0107inom sredstvo kroz koje pojedinac istra\u017euje sebe i svoje mjesto u svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p>Utjecaj egzistencijalizma na Fincijevo djelo je nesumnjiv. Primjera radi, postoje odre\u0111ene sli\u010dnosti izme\u0111u Kierkegaardovih<em>&nbsp;Filozofskih mrvica<\/em>&nbsp;i Fincijevog fragmentarnog pristupa u pisanju, iako se ovi autori razlikuju kada je rije\u010d o temama ili stilskim naglascima. Kod Kierkegaarda, fragmentacija i &#8216;mrvice&#8217; reflektiraju na\u010din na koji istina dolazi u \u201etrenucima\u201c ili isprekidanim uvidima koji svakako ne \u010dine cjelovit filozofski sistem. Finci se, sa svoje strane, tako\u0111er koristi fragmentima i esejistikom kako bi izbjegao krutu sistematizaciju, dopu\u0161taju\u0107i svojim refleksijama da ostanu otvorene i neuhvatljive.<\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje, Kierkegaard koristi razli\u010dite stilove i forme pisanja kako bi istra\u017eio mnogobrojne aspekte egzistencije, uklju\u010duju\u0107i ironi\u010dan, poetski i fragmentarni pristup, \u0161to odra\u017eava njegov stav da nijedna filozofska istina nije apsolutna. Finci sli\u010dno kroz svoju esejistiku ispituje filozofske teme koriste\u0107i fleksibilne forme, \u010desto date u obliku eseja i fragmenata, koji dopu\u0161taju istra\u017eivanje razli\u010ditih perspektiva mi\u0161ljenja, bez nu\u017ene te\u017enje za sistematikom i kona\u010dnim odgovorima. Uz to, Kierkegaardova filozofija sna\u017eno je usmjerena ka pojedincu, subjektivnosti i iskustvu \u201eunutarnjeg\u201d \u017eivota, dok Finci tako\u0111er prilazi filozofiji kroz perspektivu subjektivnog iskustva, naro\u010dito u kontekstu egzila, gubitka i potrage za identitetom. Obojica se, ustvari, \u010ditatelju obra\u0107aju na intiman na\u010din, koriste\u0107i osobni ton i introspektivne metode istra\u017eivanja, kako bi pokrenuli univerzalna pitanja iz ugla osobnih do\u017eivljaja.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedno stra\u0161no ratno iskustvo na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije koje je Finci do\u017eivio svakako je preusmjerilo njegovu dotada\u0161nju akademsku karijeru, geografski je izmjestiv\u0161i iz rodnog grada, odnosno s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na Univerzitetski koled\u017e u Londonu (University College London,UCL). Od tada, njegova filozofija biva pro\u017eeta, osim nerije\u0161enim aporijama i filozofemama, i dubokim egzistencijalnim iskustvima, jednako univerzalnim i op\u0107im, koliko i osobnim. A sva istra\u017eivanja koja je zapo\u010deo, te sva postavljena i jo\u0161 nepostavljena pitanja za njega nisu kona\u010dna, odnosno zavr\u0161ena, \u201ejer nikada ne mogu ni biti zavr\u0161ena\u201c (Finci 2023:3767).<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eDo rata sam napisao\u201c, rekao je jednom prilikom za Bljesak.info Finci, \u201esamo \u010detiri knjige, onda 1993. oti\u0161ao u London, poslije pora\u017eavaju\u0107ih iskustava politi\u010dke i ratne katastrofe dugo mislio da vi\u0161e ne\u0107u nikada pisati, da pisanje nema mnogo smisla. Desetak godina nisam ni\u0161ta objavio, ali se toga u meni mnogo nakupilo i iz mene izbilo kao natalo\u017eena lava, kao dugo suspregnuta energija. Od tada objavljujem svake godine knjigu, a jo\u0161 ne znam ni kada \u0107u, ni ho\u0107u li vi\u0161e stati.\u201c (Finci prema Lujanovi\u0107 2021) Dakle, za Fincija i kada pi\u0161e, i kada \u010ditavu deceniju apstinira od pisanja,&nbsp;filozofija ostaje pitanje smisla i jedno naro\u010dito egzistencijalno iskustvo. A potreba za pisanjem, kao i poriv za \u010du\u0111enjem, u osnovi su njegovog bi\u0107a koje skuplja i potom osmi\u0161ljava iskustva <em>ad infinitum<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Za Fincijevo filozofsko i esteti\u010dko stvarala\u0161tvo zna\u010dajno je iskustvo rata. U tom smislu, prizvati \u0107emo ovdje Heraklitove gnome i (metafizi\u010dko) shva\u0107anje rata, uspore\u0111uju\u0107i ga sa Fincijevim suvremenim gledi\u0161tima o ratnim zbivanjima, fokusiranim na Bosnu i Hercegovinu i gra\u0111anske ratove na prostoru biv\u0161e Jugoslavije. Heraklit i Predrag Finci, svaki na svoj na\u010din, promatraju rat kao fundamentalnu silu koja oblikuje svijet, ali iz razli\u010ditih filozofskih perspektiva i s razli\u010ditim akcentima.<\/p>\n\n\n\n<p>Heraklit je, kako je poznato, smatrao da je rat (<em>polemos<\/em>) univerzalni princip koji pokre\u0107e promjene. U njegovoj misli koja govori o tome da je rat \u201eotac\u201c i \u201ekralj\u201c svega (Heraklit 1981:47), filozof nagla\u0161ava da se kroz sukob i suprotnosti stvara ravnote\u017ea. U ovom kontekstu, \u201erat&#8221; ne zna\u010di nu\u017eno destruktivni konflikt, ve\u0107 dinamiku suprotnosti \u2013 dan i no\u0107, hladno i toplo, \u017eivot i smrt \u2013 koja stvara jedinstvo suprotnosti i omogu\u0107ava postojanje svijeta. Ovaj koncept su\u0161tinski je dijalekti\u010dan i upu\u0107uje na neizbje\u017enost sukoba suprotnosti kao sredstva kroz koje se posti\u017ee sklad.<\/p>\n\n\n\n<p>Nasuprot tome, Finci promatra rat iz eti\u010dkog ugla, uzimaju\u0107i u obzir i historijske i psiholo\u0161ke posljedice oru\u017eanih sukoba. Za Fincija, rat je izraz ljudske nemo\u0107i i nesposobnosti da rje\u0161ava sukobe mirnim putem. Dok Heraklit rat vidi kao kozmi\u010dku silu koja je koliko destruktivna toliko i konstruktivna u svojoj osnovi, Finci promatra rat kao ljudsku tragediju, odnosno kao neuspjeh u postizanju harmonije. U njegovoj perspektivi tuma\u010denja, rat je razorna sila koja uni\u0161tava zajedni\u0161tvo i izaziva patnju, a ne sredstvo dijalekti\u010dkog stvaranja balansa, kao kod Heraklita.<\/p>\n\n\n\n<p>U ve\u0107ini svojih radova Finci kritizira idealizaciju rata i upozorava na opasnosti glorifikacije oru\u017eanih sukoba. On sugerira da rat predstavlja pad ljudskosti, ne\u0161to \u0161to razbija i uni\u0161tava individualne \u017eivote, kulturu i cjelokupno dru\u0161tvo. Dok Heraklit u sukobu vidi dijalekti\u010dki princip koji je neophodan za stvaranje harmonije, Finci rat sagledava kao poraz \u010dovje\u010danstva u eti\u010dkom smislu rije\u010di. Ukratko, Heraklit promatra rat kao neophodnu kozmi\u010dku silu koja balansira svijet kroz dijalekti\u010dko jedinstvo suprotnosti, dok Finci rat do\u017eivljava kao moralnu katastrofu i neuspjeh u ljudskom nastojanju za uspostavljanje mira i zajedni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovdje bismo, tako\u0111er, s obzirom na presudno iskustvo rata i \u017eivot daleko od domovine mogli povu\u0107i paralelu izme\u0111u Adorna, esteti\u010dara koga Finci, ina\u010de, vrlo uva\u017eava i samog Fincija. Adornova \u010duvena sentencija koja govori o tome da je pisanje poezije poslije Auschwitza \u010din barbarstva, postavlja pitanje o mogu\u0107nosti i moralnoj opravdanosti umjetnosti nakon nezamislivih tragedija, masovnih ubistava u konclogorima i Holokausta. Adorno je smatrao da se poezija \/ umjetnost \/ tradicionalna estetika nakon Auschwitza trebaju transformirati jer vi\u0161e ne mogu adekvatno izraziti bol i moralne u\u017ease koje je iskusilo \u010dovje\u010danstvo. Za njega umjetnost koja ne reflektira ili ne uzima u obzir takve doga\u0111aje gubi autenti\u010dnost i postaje, na izvjestan na\u010din, suu\u010desnik u prikrivanju istine.<\/p>\n\n\n\n<p>Kod Fincija su, pak, iskustvo rata i izbjegli\u0161tvo posebno obilje\u017eili njegovo stvarala\u0161tvo; uz to, njegovo je pisanje jedno vrijeme bilo stvaranje u ti\u0161ini. U tom kontekstu mo\u017eemo povu\u0107i paralelu s Adornom: Finci se suo\u010dava s pitanjem kako umjetnost i filozofija mogu odgovoriti na ratna iskustva, kako je mogu\u0107e da reflektiraju bol i gubitke, bez banalizacije. Njegova djela nakon iskustva rata u Jugoslaviji obilje\u017eena su refleksijama o identitetu, egzilu i potrazi za smislom u svijetu koji \u010desto izgleda dekomponiran i nesiguran.<\/p>\n\n\n\n<p>Ove refleksije i moralne dileme, kako nam se \u010dini, adekvatno ilustrira Fincijeva pjesma \u201ePoslije Adorna\u201c, koju \u0107emo zbog sa\u017eetosti iskaza i u isto vreme performativnosti tipi\u010dno adornovskog stava navesti u cjelini. Dodatno, Fincijeva sklonost esejistici i poeziji mo\u017ee se promatrati kao dio \u0161ireg \u201efragmentarnog\u201c pristupa koji manifestira odre\u0111enu sli\u010dnost s Adornovim pristupom pisanju nakon iskustva Auschwitza. Kod obojice je fragmentarni (poetski) stil povezan s nemogu\u0107no\u0161\u0107u da se slo\u017eenost ljudskog iskustva, a posebno traumati\u010dnih doga\u0111aja potpuno i kona\u010dno objasni ili integrira u jedinstvenu cjelinu. Stihovi koji slijede ilustriraju tu nemogu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePoslije Adorna<\/p>\n\n\n\n<p>Iz mojih krajeva javljaju se pjesnici<\/p>\n\n\n\n<p>Rije\u010di im ogoljele grube stra\u0161ne<\/p>\n\n\n\n<p>Neke umne glave misle:<\/p>\n\n\n\n<p>Poslije svega, ne bi trebali<\/p>\n\n\n\n<p>A oni, smrti izmakli, znaju:<\/p>\n\n\n\n<p>Moraju, jer je tako i jo\u0161 gore bilo<\/p>\n\n\n\n<p>Samo im najgore te\u0161ko kazati<\/p>\n\n\n\n<p>A i sramota ih zapomagati\u201d (Finci 2023:125)<\/p>\n\n\n\n<p>Na refleksivnom nivou, Fincijevi stihovi istra\u017euju paradoks stvaranja u svijetu posle radikalnog zla. Autor ovdje postavlja pitanje ima li umjetnost (moralnu, politi\u010dku) odgovornost poslije doga\u0111aja koji su redefinirali granice ljudske patnje i u\u017easa. Prva dva stiha, kako se \u010dini, sugeriraju da se pjesnici koji dolaze iz \u201emojih krajeva\u201d suo\u010davaju s rije\u010dima koje su \u201eogoljene\u201d, \u0161to mo\u017ee zna\u010diti da su li\u0161ene uljep\u0161avanja, te da su oskudne i brutalne \u2013 to su rije\u010di koje vi\u0161e ne mogu prikriti ili umanjiti patnju. Ovaj naglasak na \u201egole\u201c rije\u010di mo\u017ee se povezati s idejom koja poti\u010de na razmi\u0161ljanje o tome da poslije stra\u0161nog iskustva gra\u0111anskog rata umjetnost gubi svaku dekorativnost i postaje neizbje\u017eno su\u010deljavanje s realno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada je rije\u010d o poetici, pjesnik ovdje koristi minimalisti\u010dki jezik, jednostavan i fragmentaran, koji odgovara osje\u0107anju nemo\u0107i i razbijenosti koje evociraju navedeni stihovi. Time pjesma odra\u017eava oblik post-adornovske poezije koja nastoji balansirati izme\u0111u odgovaraju\u0107eg izraza i \u0161utnje. Pjesnici iz Fincijevog rodnog kraja svjesni su vlastitog polo\u017eaja i usprkos prepoznavanju besmisla ili \u010dak sramote pri poku\u0161aju vlastitog poetskog izra\u017eavanja, oni se odlu\u010duju da ipak stvaraju, jer je \u0161utnja, po svoj prilici, jo\u0161 ve\u0107a kapitulacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Sli\u010dno, jo\u0161 jedna Fincijeva pjesma, uvr\u0161tena u knjigu <em>Gnome<\/em>, mo\u017ee se interpretirati u adornovskom klju\u010du. Rije\u010d je o poetskom djelu \u010dija je tematika ratno iskustvo, izra\u017eeno u vrlo sa\u017eeti, ali duboko pro\u017eivljeni iskaz.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cRat<\/p>\n\n\n\n<p>Od kada sam tamo u ratu bio<\/p>\n\n\n\n<p>Gdjegod je po\u010deo<\/p>\n\n\n\n<p>meni je na vrata udario\u201d (Finci 2023:123)<\/p>\n\n\n\n<p>Ova pjesma, lapidarnog, ali sna\u017enog izraza, evocira Adornovu ideju o umjetnosti kao sredstvu otpora protiv trivijalizacije i pojednostavljivanja slo\u017eenih iskustava, kao \u0161to su rat i trauma. Kratko\u0107a pjesme i fragmentarnost iskaza prenose pjesnikov osje\u0107aj \u201enepomirenosti&#8221;, kako s ratom, tako i sa poslijeratnom svakodnevicom. Adorno bi vjerojatno ovdje prepoznao tenziju izme\u0111u onoga \u0161to je pre\u0161u\u0107eno i onoga \u0161to je izra\u017eeno \u2013 rat je prisutan svuda, ali o njegovoj stvarnoj prirodi, o traumama i posljedicama po pojedince, \u010ditave zajednice i kulture, nedovoljno se govori. Me\u0111utim, \u010dinjenica da Finci ovdje ne opisuje eksplicitno u\u017ease rata ostavlja \u010ditatelja u stanju nesigurnosti i nelagode, \u0161to dalje reflektira Adornovu ideju o tome da umjetnost treba provocirati i aktivno aficirati, umjesto pru\u017eati utjehu ili razja\u0161njenje.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi stih pjesme &#8220;Od kada sam tamo u ratu bio&#8221;, iako djeluje kao osobna refleksija, &nbsp;ustvari nagovje\u0161tava univerzalnost kao krajnji domet autorskog rukopisa \u2013 rat postaje trajno stanje koje je prodrlo u svakodnevicu, ne\u0161to \u0161to se vra\u0107a &#8220;gdje\u001fgod \u001fje\u001f po\u001f\u010deo&#8221;. Pjesnik zgusnutim stihovima izra\u017eava kritiku dru\u0161tva koje ne uspijeva prevladati destruktivne impulse i ostaje zarobljeno u ciklusu nasilja. Rat kao pojava prikazuje se u pjesmi kao ono \u0161to transcendira pojedina\u010dni doga\u0111aj i postaje op\u0107e stanje.<\/p>\n\n\n\n<p>I Adornova estetika ru\u0161evine ovdje je prisutna kroz melankoliju koju pjesnik nastoji prenijeti \u2013 rat je neizbrisiv dio poetskog izraza; sugerira osje\u0107aj gubitka i nemogu\u0107nost obnove razru\u0161enog. Izraz \u201emeni je na vrata udario&#8221; nagovje\u0161tava pjesni\u010dku ideju da je rat postao unutarnji dio autorovog postojanja, sila koja prodire u sve sfere \u017eivota. Osje\u0107aj neizbje\u017enosti kod Fincija podsje\u0107a na Adornov kriti\u010dki stav o tome da kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo nerijetko normalizira destrukciju, ostavljaju\u0107i pojedinca bez prostora za istinsku obnovu ili bijeg od nasilja.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako je pjesma jednostavna po strukturi, ona odolijeva trivijalnom tuma\u010denju, opire se pojednostavljenoj interpretaciji; u ovom slu\u010daju, rat nije konkretiziran u jednoj historijskoj referenci, ve\u0107 je univerzaliziran kao stanje uma i egzistencijalno iskustvo. Ta posebna \u201efincijevska\u201d kvaliteta \u010dini stihove otpornim na jasno obja\u0161njenje ili moralnu lekciju, \u0161to je upravo ono \u0161to Adorno posebno estetski vrednuje \u2013 sposobnost umjetnosti da samom strukturom postavlja pitanja, a ne da daje odgovore. U cjelini uzev\u0161i, ova pjesma mo\u017ee biti protuma\u010dena kao izraz individualne i kolektivne traume (rata) koja se ne mo\u017ee lako artikulirati ili prevladati, \u0161to je u skladu sa Adornovim idealom umjetnosti koja kroz estetiku negativnog otkriva unutra\u0161nje tenzije dru\u0161tva i pojedinca.<\/p>\n\n\n\n<p>Poput Adornovog, i Fincijevo razmi\u0161ljanje o umjetnosti u post ratnom svijetu prelazi granice eti\u010dkog izazova, dublje ulaze\u0107i u ontolo\u0161ke i epistemolo\u0161ke probleme, odnosno filozofske, promatrano u naj\u0161irem smislu rije\u010di. Dakle, ovdje nije rije\u010d samo o moralnoj dilemi koja se sastoji u tome &#8211; je li prikladno stvarati umjetnost posle ratnih u\u017easa \u2013 ve\u0107 se tu pokre\u0107e i pitanje same prirode i smisla umjetnosti, tj. stvaranja onda&nbsp;kada su temelji ljudskosti i razumijevanja svijeta ozbiljno poljuljani.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako smo ve\u0107 naglasili, Adorno postavlja pitanje u duhu sljede\u0107e dileme \u2013 mo\u017ee li umjetnost kao estetski izraz i dalje postojati u istom (tradicionalnom) obliku nakon iskustva Auschwitza? Ako umjetnost nosi dio ljudske su\u0161tine i traganja za smislom, onda se ona suo\u010dava sa \u010dinjenicama koje ostaju nakon pohoda destruktivnih sila. U ovom smislu, za Fincija je pitanje umjetnosti i pitanje ljudske egzistencije, jer ako umjetnost vi\u0161e ne mo\u017ee izraziti ono \u0161to smo postali poslije ratnih tragedija, onda se otvara i pitanje \u0161ta smo mi to postali. Tako\u0111er, nakon iskustava kao \u0161to su Holokaust, jugoslavenski i drugi ratovi, dovodi se u pitanje sposobnost umjetnosti da istinito saop\u0107ava i<strong>&nbsp;<\/strong>prikazuje svijet. Utoliko se mo\u017eemo zapitati treba li umjetnost prikazivati \u201eistinu\u201c o takvim u\u017easnim doga\u0111ajima ili, kako Adorno implicira, ona mo\u017eda nije sposobna zahvatiti njihovu su\u0161tinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Finci, koji je i sam iskusio ratne strahote, suprotstavlja se predo\u010denom epistemolo\u0161kom izazovu kroz introspekciju \u2013 umjetnost postaje na\u010din osobne refleksije, \u0161to nudi druk\u010diji pristup istini, vi\u0161e okrenut unutarnjem do\u017eivljaju nego dru\u0161tvenoj stvarnosti. I Adorno i Finci, kao esteti\u010dari i stvaraoci, suo\u010davaju se a pitanjem kako umjetnost mo\u017ee izraziti ru\u017eno\u0107u, kaos i destrukciju. Za Adorna, umjetnost koja nastaje nakon iskustva Auschwitza mora biti \u201enegativna\u201c i kriti\u010dka da bi bila autenti\u010dna; ona treba da reflektirati fragmentaciju, nelagodu i napetost, \u0161to dovodi do preispitivanja tradicionalnih estetskih normi ljepote i sklada. Kod Fincija se ovo pitanje estetskog tako\u0111er javlja, ali se on vi\u0161e bavi ispitivanjem na\u010dina na koji umjetnost mo\u017ee postati mjesto za \u201epronala\u017eenje smisla\u201c i to kroz refleksiju i individualni do\u017eivljaj, usprkos nemogu\u0107nosti pru\u017eanja harmoni\u010dnog odgovora na bol, stradanja i patnju.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, promatrano u kontekstu Fincijevog stvarala\u0161tva, ovdje nije samo rije\u010d o eti\u010dkom izazovu \u2013 umjetnost se u njegovom djelu suo\u010dava s temeljnim pitanjima o vlastitoj prirodi, mogu\u0107nosti saop\u0107avanja istine, kao i o tome mo\u017ee li umjetnost oblikovati smisao u svijetu u kojem se on \u010desto pokazuje kao iluzija. Ukratko, dok Adorno smatra da umjetnost treba odra\u017eavati dru\u0161tvene tenzije i dijalekti\u010dka proturje\u010dja, dotle se Finci bavi individualnim iskustvom umjetnosti, u ve\u0107oj mjeri nagla\u0161avaju\u0107i estetsku i filozofsku introspekciju. Otuda za Fincija umjetnost nije toliko \u201eoru\u017eje\u201c dru\u0161tvene kritike i promjene, koliko prostor za individualnu refleksiju i stvarala\u010dku potragu za smislom.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugim rije\u010dima, za razliku od Adorna, koji se vi\u0161e fokusira na kolektivnu odgovornost umjetnosti prema tragedijama poput Holokausta, Finci svoja iskustva inkorporira na osobnijem nivou, obra\u0107aju\u0107i se egzistencijalnim pitanjima o individualnom pre\u017eivljavanju i tra\u017eenju identiteta u kontekstu traumati\u010dnih gubitaka. Za njega umjetnost postaje na\u010din reflektiranja o \u201etraumama svakodnevice\u201d (rat, gubici, starenje, smrt), koje se transformiraju putem filozofske kontemplacije, dok Adorno umjetnost tuma\u010di kao sredstvo za dru\u0161tveno suo\u010davanje s kolektivnim zlo\u010dinima.<\/p>\n\n\n\n<p>I da sa\u017ememo: esejistika Predraga Fincija predstavlja esteti\u010dko promi\u0161ljanje koje prelazi granice filozofije umjetnosti, zalaze\u0107i duboko u pitanja o ljudskom iskustvu, percepciji i vrednovanju. Finci vidi umjetnost kao izrazito ljudski oblik otpora prolaznosti i destrukciji, \u010dak i u kontekstu najte\u017eih historijskih trenutaka, poput rata, na primjer. Umjetnost prema Fincijevom shva\u0107anju nije samo refleksija stvarnosti, ve\u0107 i na\u010din da se kroz ljepotu, smisao i formu suo\u010dimo s eti\u010dkim i egzistencijalnim izazovima koje stvarnost donosi. U tom smislu, njegovi stavovi podsje\u0107aju na Adornovu ideju da umjetnost treba biti svjesna eti\u010dkih implikacija i su\u010deljavanja s historijskim zlom, iako Finci u svojim esejima ostavlja prostor i za umjetnost kao sredstvo prevladavanja traume. Dok Adorno do\u017eivljava umjetnost nakon Auschwitza kao gotovo nemogu\u0107u, Finci nagla\u0161ava umjetni\u010dku potrebu za otvaranjem dijaloga o ratnim iskustvima. On je filozof koji ne te\u017ei kona\u010dnim odgovorima, ve\u0107 kroz estetiku postavlja pitanja o prirodi \u010dovjeka, dru\u0161tva i umjetnosti, svjestan da se posredstvom umjetnosti mo\u017ee posti\u0107i dublje razumijevanje i preoblikovanje stvarnosti. Stoga Fincija ubrajamo u onaj red filozofa koji otvaraju nova pitanja i poti\u010du kriti\u010dko promi\u0161ljanje, nagla\u0161avaju\u0107i ulogu umjetnosti u svijetu koji nas oku\u017euje; njegova vje\u010dna upitanost o na\u0161em mjestu u tom svijetu \u010dini ga podjednako \u010covjekom i Filozofom u najboljem smislu rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n<p>ODABRANA BIBLIOGRAFIJA S NETOGRAFIJOM<\/p>\n\n\n\n<p>Adorno, V.T. (1979). Esteti\u010dka teorija, Beograd: Nolit<strong>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Finci, P. (2017).Elektroni\u010dka \u0161pilja, Sarajevo: Art Rabic.<\/p>\n\n\n\n<p>Finci, P. (2024). Filozofske pri\u010de, Buybook: Zagreb \/ Sarajevo.<\/p>\n\n\n\n<p>Finci, P. (2023). Gnome, Sarajevo: Art Rabic.<\/p>\n\n\n\n<p>Finci, P. (1987). Ishodi\u0161te pitanja, Banja Luka: Glas.<\/p>\n\n\n\n<p>Finci, P. (2023). O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima, In Medias Res, Vol 12, br. 22, Zagreb: Centar za filozofiju medija str. 3767-3772, na stranici: <a href=\"https:\/\/www.centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\"><u>https:\/\/www.centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima<\/u><\/a>, pristupljeno: 4. 11.2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Heraklit, (1981). Fragmenti, Beograd: Grafos.<\/p>\n\n\n\n<p>Kjerkegor, S. (2020). Filozofske mrvice, Zemun: Ukronija.<\/p>\n\n\n\n<p>Lujanovi\u0107, G. (2021). Predrag Finci za Bljesak.info: Svaki je pisac zapravo emigrant, a moje je pisanje razgovor s odsutnima, Bljesak.info, na stranici: <a href=\"https:\/\/bljesak.info\/kultura\/flash\/predrag-finci-za-bljesakinfo-svaki-je-pisac-zapravo-emigrant-a-moje-je-pisanje-razgovor-s-odsutnima\/345233\"><u>https:\/\/bljesak.info\/kultura\/flash\/predrag-finci-za-bljesakinfo-svaki-je-pisac-zapravo-emigrant-a-moje-je-pisanje-razgovor-s-odsutnima\/345233<\/u><\/a>, pristupljeno: 4. 11.2024.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201cOn je heroj, jer tra\u017ei.\u201d \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0P. Finci Divna Vuksanovi\u0107 Fakultet dramskih umetnosti, Beograd Divna.vuksanovic@fdu.bg.ac.rs Sa\u017eetak: Tekst pretendira analizirati dio opusa Predraga Fincija koji se sa\u017eima u njegovim esejima. Pritom ti eseji nisu esteti\u010dki u strogom smislu rije\u010di, ali zasigurno jesu estetski i \u010dine mala uobli\u010dena knji\u017eevno-filozofska djela. Finci, zapravo, esejizira o cjelokupnoj povijesti filozofije i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1466,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[947],"tags":[977,978,188,976],"class_list":["post-1465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-26","tag-eseji-predraga-fincija","tag-estetika","tag-filozofija","tag-opce-i-osobno","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.4 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201cOn je heroj, jer tra\u017ei.\u201d \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0P. Finci Divna Vuksanovi\u0107 Fakultet dramskih umetnosti, Beograd Divna.vuksanovic@fdu.bg.ac.rs Sa\u017eetak: Tekst pretendira analizirati dio opusa Predraga Fincija koji se sa\u017eima u njegovim esejima. Pritom ti eseji nisu esteti\u010dki u strogom smislu rije\u010di, ali zasigurno jesu estetski i \u010dine mala uobli\u010dena knji\u017eevno-filozofska djela. Finci, zapravo, esejizira o cjelokupnoj povijesti filozofije i [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2025-08-27T16:04:19+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-08-27T16:04:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image-30.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"587\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"740\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"17 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"admin\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3\"},\"headline\":\"Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu\",\"datePublished\":\"2025-08-27T16:04:19+00:00\",\"dateModified\":\"2025-08-27T16:04:34+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/\"},\"wordCount\":4318,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/image-30.png\",\"keywords\":[\"eseji Predraga Fincija\",\"estetika\",\"FILOZOFIJA\",\"op\u0107e i osobno\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 26\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/\",\"name\":\"Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/image-30.png\",\"datePublished\":\"2025-08-27T16:04:19+00:00\",\"dateModified\":\"2025-08-27T16:04:34+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/image-30.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/image-30.png\",\"width\":587,\"height\":740},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3\",\"name\":\"admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"admin\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/mirsaddubravic\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"\u201cOn je heroj, jer tra\u017ei.\u201d \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0P. Finci Divna Vuksanovi\u0107 Fakultet dramskih umetnosti, Beograd Divna.vuksanovic@fdu.bg.ac.rs Sa\u017eetak: Tekst pretendira analizirati dio opusa Predraga Fincija koji se sa\u017eima u njegovim esejima. Pritom ti eseji nisu esteti\u010dki u strogom smislu rije\u010di, ali zasigurno jesu estetski i \u010dine mala uobli\u010dena knji\u017eevno-filozofska djela. Finci, zapravo, esejizira o cjelokupnoj povijesti filozofije i [&hellip;]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2025-08-27T16:04:19+00:00","article_modified_time":"2025-08-27T16:04:34+00:00","og_image":[{"width":587,"height":740,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image-30.png","type":"image\/png"}],"author":"admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"admin","Est. reading time":"17 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/"},"author":{"name":"admin","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3"},"headline":"Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu","datePublished":"2025-08-27T16:04:19+00:00","dateModified":"2025-08-27T16:04:34+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/"},"wordCount":4318,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image-30.png","keywords":["eseji Predraga Fincija","estetika","FILOZOFIJA","op\u0107e i osobno"],"articleSection":["In Medias Res broj 26"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/","name":"Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image-30.png","datePublished":"2025-08-27T16:04:19+00:00","dateModified":"2025-08-27T16:04:34+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image-30.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image-30.png","width":587,"height":740},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/finci-i-adorno-esejistika-predraga-fincija-refleksije-o-estetici-umjetnosti-i-ratu\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Finci i Adorno: Esejistika Predraga Fincija \u2013 refleksije o estetici, umjetnosti i ratu"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3","name":"admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g","caption":"admin"},"sameAs":["https:\/\/centar-fm.org"],"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/mirsaddubravic\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1465"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1465\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1468,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1465\/revisions\/1468"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1466"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}