in medias res<\/em>, povezuju\u0107i, izme\u0111u ostalog, stara zna\u010denja posrednika i posredovanog sa suvremenim svijetom u kojem mediji vladaju, osvajaju\u0107i svijet i na\u0161e \u017eivote. \u201eOpis rije\u010di otkriva njen sadr\u017eaj. Njezino zna\u010denje, njezin smisao. A rije\u010d je, dakle, medij. Ni jedna rije\u010d po sebi samoj nije ni istinita ni la\u017eljiva, nego je onakva kakva joj je funkcija.\u201c<\/p>\n\n\n\nZa Fincija \u2013 rekli bi i za sve koji nastoje produbiti znanje o stvarnosti i na\u0161oj komunikaciji unutar nje i unutar na\u0161eg bi\u0107a \u2013 zna\u010denje medija kao posrednika izme\u0111u svijeta izvana i na\u0161eg unutarnjeg svijeta od iznimne je va\u017enosti. Ne samo zna\u010denje posredni\u0161tva u znanju, ve\u0107 i tuma\u010denju, (raz)otkrivanju stvarnosti o kojoj zapravo ne znamo dovoljno ve\u0107 je nastojimo tuma\u010diti i otkrivati u skladu s misaonim usmjerenjima i misaonom trudu. Ujedno je to i na\u0161a odgovornost u tuma\u010denju onog \u0161to nazivamo stvarnim \u2013 na\u0161ih osjeta i poimanje prostora, vremena, stvari i pojava unutar toga i, kona\u010dno, na\u0161eg bi\u0107a u onome \u0161to nam se \u201e\u010dini potpuno stvarnim\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Finci to vrlo dobro prepoznaje i \u201eklasificira\u201c kada odre\u0111uje zna\u010denje medija \u2013 mjesto i prostor, okru\u017eenje i sredinu u kojoj se ne\u0161to nalazi, na\u010dine na koji se to iskazuje i potvr\u0111uje i doga\u0111a, ukupnost pojavnosti svijeta u \u010demu se ne\u0161to doga\u0111a ili uop\u0107e doga\u0111a, a medij je sredstvo i \u010din stvaranja, komuniciranja. Preno\u0161enje informacija kao \u010din i rezultat komuniciranja samo je jedna od prvih razina gdje mediji iskazuju svoju bit, zna\u010daj i odgovornost. Ono \u010demu valja te\u017eiti pri razumijevanju medija, posebno u suvremenom svijetu, jest zapravo odmaknuti se pomalo od tehni\u010dkih analiza i tehni\u010dkih dostignu\u0107a, krenuti nekako prema prirodi ljudskog bi\u0107a. Sve ideje ili ideologije o prirodi ljudskog bi\u0107a, teorije i prakti\u010dna saznanja, trebale bi biti i do\u0107i \u201eiza\u201c protagorijskih poimanja \u010dovjeka i njegove prirode, ciljeva, puteva i kona\u010dnih spoznaja i ostvarenja. Dakako, korak dalje odveo bi nas i do povijesnih ili suvremenih iluzija \u010dovjeka o prirodi njega samog i mo\u017eda bi bilo bolje re\u0107i iluzija umjesto istina i\/ili la\u017e o stvarnoj prirodi \u010dovjeka, pa i otu\u0111enju njegove prirode od onog \u0161to i kako djeluje.<\/p>\n\n\n\n
Tu je negdje i otklon od onog \u0161to bi se moglo nazvati stvarna priroda \u010dovjeka spram onog \u0161to se iskazivalo i iskazuje onda kada \u010dovjek napu\u0161ta svoju prirodu i stvara ne\u0161to drugo, iluziju kakav jest i kakav mo\u017ee i treba biti. Zna\u010daj i odgovornost medija, ne samo u tehni\u010dkom obliku, za ostvarenje izvornih ljudskih karakteristika (pa i iskrivljenih) ve\u0107 i u idejnom ili duhovnom obliku, \u010dini zapravo i sr\u017e medijskih vrsta i oblika, fenomena i postvarenih vrijednosti. Razina medijske iluzije, otu\u0111enosti \u010dovjeka od sebe samog i od drugih, tako je i mjerilo razine otu\u0111enja \u010dovjeka od sebe samog i od drugih, razine tuma\u010denja ove ili zami\u0161ljene stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n
Dana\u0161nji (mas)mediji, skup svih tehni\u010dkih, idejnih i duhovnih dostignu\u0107a i fenomena, zapravo su odli\u010dna prizma i lom idejne i misaone svjetlosti kojom se odre\u0111uje razlikovanje istina i la\u017ei, poluistina i nedore\u010denih la\u017ei, iluzija i bistrine stvari i fenomena. Stoga bi mo\u017eda, u skladu s takvim neuobi\u010dajenim poimanjem, kao mje\u0161avinu ideja i prakti\u010dnih, iskustvenih pojava bolje bilo re\u0107i kako se kod istra\u017eivanja i tuma\u010denja spoznaja \u010dovjeka o fenomenu medija unutar i zvan \u010dovjeka ne kre\u0107emo zapravo od nekakvih manjih istina prema ve\u0107im, ve\u0107 mo\u017eda od razotkrivanja ve\u0107ih la\u017ei, odnosno iluzija prema manjima, prema do\u017eivljavanju i razumijevanju svijeta i sebe samih kroz jednostavnije i obavezno humanisti\u010dke aspekte. <\/p>\n\n\n\n
Uostalom, upravo Predrag Finci ocrtava jasno osnovne teze koje trebamo pro\u0107i, bolje re\u010deno provjeravati i promi\u0161ljati \u2013 \u201eako je priroda ono \u0161to je \u010dovjek zatekao, ljudska priroda je ono \u0161to od prirode u\u010dinio, a sve \u0161to je stvorio slika je \u010dovjeka samog. Zato je i pri\u010da o medijima pri\u010da o ljudskom bi\u0107u. O dru\u0161tvenom bi\u0107u, jer su mediji dru\u0161tveni fenomen i obra\u0107aju se dru\u0161tvu kao skupu pojedinaca. Mediji su pri\u010da o tome kakvo je to dru\u0161tveno bi\u0107e i kako se ono pod utjecajem medija mijenja. Onoliko koliko neki fenomen mijenja karakter i odgovore na bitna pitanja, toliko je taj fenomen zna\u010dajan i toliko je to bitna promjena.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Sukladno tomu, kada razmi\u0161ljamo o utjecaju ili posljedicama na stvarnost, kako smo rekli, zapravo na\u0161em tuma\u010denju doga\u0111anja i fenomena unutar onog \u0161to nazivamo i priznajemo kao stvarnost, neminovno je priznati kako sami mediji i u suvremenom dru\u0161tvu posebno i sve zna\u010dajnije, oblikuju tu i takvu stvarnost, utje\u010du na na\u0161e promi\u0161ljanje, opa\u017eanje, tuma\u010denje i razumijevanje stvarnosti i stvarnih doga\u0111anja. Pomalo apsurdno, ali potpuno realno \u2013 na\u0161i proizvodi i oru\u017eja\/oru\u0111a mijenjaju nas same, stvoritelje i one koji promi\u0161ljaju. Na djelu je aspekt otu\u0111enja \u010dovjeka po sebi i otu\u0111enja njegovih proizvoda od njega samog. Stoga pravo je po\u010detno pitanje: kako mediji kada oblikuju na\u0161u stvarnost oblikuju i na\u0161e prirodno i dru\u0161tveno bi\u0107e?<\/p>\n\n\n\n
Drugo jest, priznajemo li mi i koliko je to otu\u0111enje i postvarenje na\u0161ih proizvoda, ne samo jer razotkriva na\u0161e ego<\/em> korijene i sliku koju stvaramo o samom sebi, \u010desto sa\u010dinjenu od manjih ili ve\u0107ih iluzija. Manipulacija medija i medijima stoga je sve vi\u0161e i \u201eprirodno\u201c stanje medija koji su na\u010dinili velik iskorak od medija kao \u201eogledala stvarnosti\u201c ili medija kao \u201ekorektiva stvarnosti i vlasti\u201c. Kako su i sami mediji sebe oslikavali i smatrali to ciljevima i osnovnim zadacima medijskih i novinarskih profesija. Bilo je to i povezivanje prirode i djelovanja medija s pojmovima i ciljevima \u201ejavnosti\u201c i \u201ejavnog mnijenja\u201c, me\u0111utim, mogli bi re\u0107i i kako su sami mediji sudjelovali u dekonstrukciji javnog mijenja \u2013 mi\u0161ljenja gra\u0111ana i utjecaja njihovog mi\u0161ljenja na dru\u0161tvo – pomo\u0107u dijelova vlasti, institucija i potro\u0161a\u010dkog sustava gdje je proizvod sve (ako ga kupite i pustite da upravlja vama), a subjekt javnosti (pojedinac i dru\u0161tvo) sve manje ili gotovo ni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\nKada je rije\u010d o \u010dinjenicama koje su dio na\u0161eg tuma\u010denja i razumijevanja stvarnosti koju izravno i ne mo\u017eemo spoznati, jedan drugi autor \u2013 Noam Chomsky – ne postavlja ih kao prijeporna mjesta. \u010cinjenice iz medijske sfere, po svim op\u0107epriznatim na\u010delima suvremenih medija, trebale bi biti okosnica svega \u0161to se doga\u0111a i potom ih se istra\u017euje, analizira i vrednuje. Kada se svijet opisuje i prezentira, tada se zapravo nu\u017eno pretpostavlja i produbljuje komunikacija. Dakle, naizgled bi uloga i smisao medija bila samo da se \u010dinjenice – vjerodostojno dokazuju.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, isti\u010de Chomsky, valja ukazati na dvojakost situacije \u2013 s jedne strane je \u201epotreba za visokim standardima i profesionalizmom, hrabrosti, istra\u017eiva\u010dkim i poduzetnim u medijskom radu. Postoji po\u0161tenje u potrazi za \u010dinjenicom, ali svjesno-nesvjestan izbor tih istih \u010dinjenica, (ne)izbor odre\u0111enih tema, pa \u010dak i su\u017eavanje \u010dinjenica ili tema, poradi potrebe medijskog tr\u017ei\u0161ta, konkurencije ideja, stavova i koncepta ure\u0111ivanja i novinarstva.\u201c A poslije, \u010dak i u najboljoj namjeri ili orijentaciji novinara i uredni\u0161tva, sve mo\u017ee i, na\u017ealost, u dobrom dijelu slu\u010dajeva, postaje puko glasnogovorni\u0161tvo i propaganda, bez obzira je li naru\u010ditelj i stvarni \u201eurednik\u201c ogla\u0161iva\u010d, korporacija ili dr\u017eavna institucija. Nastojanja za kontrolom medija ne moraju uvijek zavr\u0161avati kao manipulacije, ali sve medijske manipulacije po\u010dinju ili zavr\u0161avaju kao kontrola medija.<\/p>\n\n\n\n
Finci vrlo jasno i upozoravaju\u0107e otkriva drugu stranu masmedija, ono \u0161to bi mi mogli nazvati deep masmedia<\/em>, po uzoru na nastojanja i formiranje ne\u010deg dubljeg od proklamiranog stanja dr\u017eave, web svijeta ili sli\u010dnih sfera, velikim dijelom i u okviru medijskih ciljeva i djelovanja. Za njega je (medijski) svijet koji smo stvorili, zapravo i onaj koji mijenja nas same i stvara neke druge i ne\u0161to drugo od nas samih i postoje\u0107eg dru\u0161tva. Valja biti vrlo jasan u tomu kako je \u201ena\u0161 \u017eivot sve vi\u0161e posao-mediji-spavanje-mediji-posao. Na\u0161a je stvarnost stvorena stvarnost. Svugdje i u svakom trenutku prisutni mediji oblikuju na\u0161u stvarnost, a oni koji im nemaju pristupa sve vi\u0161e postaju odvojeni od te iste proizvedene stvarnosti i nemaju nikakva utjecaja na nju.\u201c<\/p>\n\n\n\nManipulacija medija zapravo je i zavo\u0111enje medija, odnosno zavo\u0111enje medijima, a obzirom na stanje u internetskim suvremenim medijima, posebno tzv. novim medijima, danas je to vidljivo kroz Facebook, Instagram, Tik-Tok, kao i portale klasi\u010dnih medija i tiskovina koji se sve vi\u0161e razlikuju od svojih \u201eo\u010deva i majki\u201c. Suvremeni digitalni mediji formiraju vlastiti medijski i internetski \u017eivot u kojem nestaje polako ili sve br\u017ee osnovnih na\u010dela medija i novinarstva, posebno profesionalne etike i po\u0161tivanja osnovnih moralnih na\u010dela. Mediji se u nekom oksimoronskom gr\u010du i metamorfozi upinju postojati izme\u0111u sebe samih kao subjekata javnosti i posrednika u javnosti, ali i pukih oru\u017eja i instrumenata korporacijskih, vojnih, ekonomsko-politi\u010dkih ciljeva ili jednostavno pukog i povr\u0161nog svijeta spektakla, zabave i okrutnosti.<\/p>\n\n\n\n
I Sead Ali\u0107 vrlo sna\u017eno i upe\u010datljivo prikazuje medijsku stazu od manipulacija do zavo\u0111enja, ujedno vra\u0107aju\u0107i i cijeli proces od po\u010detaka u kojima medijski sadr\u017eaji po\u010dinju najprije blago, pa sve zavodljivije skretati pozornost \u010ditatelja, slu\u0161atelja i gledatelja. Me\u0111utim, podilaze\u0107i osrednjem ukusu osrednje publike (naravno i one o\u0161troumnije) medijski sadr\u017eaji poti\u010du na\u0161 ego i emocionalna ograni\u010denja okre\u0107u prema \u201ezaljubljenosti\u201c u mogu\u0107nosti informacijske i komunikacijske revolucije, odnosno i prema ovisnosti (media addiction<\/em>). Tako\u0111er, to \u010dine i zavo\u0111enjem publike od oglasa, reklama i ogla\u0161avanja, prema tzv. ozbiljnim sadr\u017eajima u kojima se ipak sve manje tra\u017ei kriti\u010dko mi\u0161ljenje ve\u0107 iskazivanje sklonosti, naklonosti, pridru\u017eivanje i potvr\u0111ivanje \u201eistinitosti\u201c ne samo tekstova i video priloga nego i punih medijskih i dru\u0161tvenih fenomena.<\/p>\n\n\n\nVrijeme dru\u0161tvenih mre\u017ea, umjesto po\u010detnih liberalnih puteva prema slobodi medija, individualnog otvaranja slobode rasprave, forumskih dijaloga i obilja medijskog \u201emesa\u201c za sve ukuse, donijelo je i donosi zapravo i sve vi\u0161e masmedijskog otu\u0111enja. Ta dva procesa u iskrivljenoj medijskoj slici stvarnosti i njenom stalnom konstruiranju kao da se nadopunjuju, naravno, na \u0161tetu publike i u korist onih koji su zainteresirani za manipuliranje stvarno\u0161\u0107u i komunikacijama. Jer – \u201eako tehnike manipuliranja napreduju i ako se koriste sve \u010de\u0161\u0107e, a ako s druge strane postoji uvrije\u017eeno mi\u0161ljenje kako pluralizam informacija i komunikacijsko dru\u0161tvo onemogu\u0107uju manipulaciju \u2013 onda imamo problem kojeg niti ne vidimo.<\/p>\n\n\n\n
Problem se zapravo prikrio kao da ne postoji i nema potrebe tra\u017eiti od medija i\u0161ta drugo osim obilne, nezasitne i po ego motivacijske konzumacije! Upravo kako u sendvi\u010dima iz medijski reklamirane pretjerane \u017eelje i globalno poznatog brenda tra\u017eite ne\u0161to da vam sredi \u017eivotne probleme i oblije rado\u0161\u0107u kada samo otvorite bocu legendarnog pi\u0107a. \u201eMediji, posebno oni koje nazivamo masovni (sredi\u0161nji, dominantni), sve vi\u0161e se koriste u skoro svim aspektima na\u0161ih \u017eivota, kao sredstvo komunikacije, kao posrednici ili vrlo \u010desto kao – manipulatori. Sve vi\u0161e primje\u0107ujemo koliko velike promjene uzrokuju u \u017eivotu skoro svakog pojedinca, dru\u0161tvenih grupa pa i globalnom civilizacijskom smislu. Postoji li osoba koja u dana\u0161njem tehnolo\u0161ki razvijenom svijetu digitalnog doba nema pristup ili nije informirana od strane barem jedne medijske platforme\u201c<\/p>\n\n\n\n
U sve ovo izvrsno se uklapa i Predrag Finci, poma\u017eu\u0107i izno\u0161enjem svevremenskih pojmova, fenomena i stvari iz svoje \u201eelektroni\u010dke \u0161pilje\u201c da bi dobili potpuniji uvid u ono \u0161to nam suvremeno doba daruje u na\u0161im medijskim svjetovima. Razla\u017eu\u0107i odnose izme\u0111u mitova i imaginacije, sna\u017eno upu\u0107uje na medijsku mitomaniju koja, za razliku od mitova Starog svijeta i drevnih svjetova prelazi ograni\u010denost teritorija, naroda i\/ ili sveobuhvatnosti. To zna\u010di kako \u201esu mitovi i imaginacija oduvijek stvarali jedno drugo. Na\u0161a je stvarnost rodila i stvorila na\u0161u imaginaciju, a onda je na\u0161a imaginacija oblikovala i dopunila na\u0161u stvarnost. Stvaramo svijet koji ho\u0107emo da bude, a onda svijet stvara nas.\u201c <\/sup><\/p>\n\n\n\nAko nam bude opro\u0161teno, parafrazirali bi i pro\u0161irili Fincijev termin elektroni\u010dke \u0161pilje upravo kroz autorovo razmatranje odnosa mita i imaginacije \u2013 \u0161pilja je zapravo i stvarnost i metafora imaginacije, u njoj su stvarana i prva umjetni\u010dka djela i slikarske vizije. Jo\u0161 od \u0161piljskih ljudi, imaginacija i mitska obja\u0161njenja dio su odgovora ljudske prirode na zbiljnost egzistencije i umovanja (kakva god ona povr\u0161na bila u po\u010decima ljudske povijesti) koja je razvijala mogu\u0107nosti opstanka, a zatim i kreativnosti ljudske vrste. Stoga nam je logi\u010dno doista uspore\u0111ivati aktualno stanje egzistencije \u010dovjeka i njegovog uma sa sada\u0161njim stanjem digitalne i elektroni\u010dke sada\u0161njosti i budu\u0107nosti, iskrivljavanjem stvarnosti i manipulacijama pozornosti i mentalnim prijevarama i sugestijama koje su novo iskustvo i izazov za \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n
Na jednom drugom mjestu, izme\u0111u obilja erudicije i iskustva, poruka za neka stara i nova vremena, Predrag Finci postavlja isto ogledalo, makar i u \u201eistu \u0161pilju\u201c, upozorava i osvjetljuje i stvarnost i komunikaciju, sve to povezuju\u0107i u onome \u0161to se doga\u0111a, ve\u0107 se dogodilo ili se tek treba dogoditi. \u201eU meni \u0107e se dogoditi. U ne\u010demu \u0161to ne pripada obi\u010dnom, a ipak daleko od vesele dreke lumperaja i iscrpljuju\u0107ih pustolovina, imaginacija ostvaruje svoje. Ona je sama po sebi doga\u0111aj. U vanjskom doga\u0111aju se iskusi dinamika i protjecanje \u017eivota, u unutarnjem je vrijeme zaustavljeno.\u201c <\/p>\n\n\n\n
Taj izvanredni opis stvarnosti (i medijske, dakako) koju ne mo\u017eemo umom dosegnuti u svoj punini, posebno optere\u0107eni suvremenim zamagljivanjem i manipulacijom, kod Fincija. imaginacijom dobiva svoje ljudsko, humanisti\u010dko, univerzalno zna\u010denje, upozoravaju\u0107i na medijske grijehe kada zanimljivim doga\u0111ajem smatramo obi\u010dno samo vanjske pokazatelje i posljedice, atraktivnost, senzaciju, spektakl, skandal. Me\u0111utim, grijeh medija ujedno je i grijeh publike, nas samih koji se zadovoljavamo samo onim \u0161to mo\u017eemo vidjeti, onoga \u0161to je \u201epokazivanjem izlaganje i bu\u010dno rasipanje vlastitog \u017eivota\u201c. Njih Predrag Finci virtuozno zove \u201epotro\u0161a\u010dima \u017eivota\u201c, a dodali bi, na svakome od nas je da procijeni koliko to vlastitog \u017eivota tro\u0161i, koliko bu\u010dno i koliko ga rasipa.<\/p>\n\n\n\n
Ako ho\u0107emo samo doga\u0111anje pribli\u017eiti onome \u0161to je bitno, sam doga\u0111aj (Finci ga u dijelu knjige Korist Filozofije<\/em> pi\u0161e s velikim slovom D) treba promatrati artikuliranog u mediju diskurzivnog, umjetni\u010dkog ili svakodnevnog jezika i mo\u017ee se mjeriti, analizirati i procjenjivati po tome koliki je utjecaj tog doga\u0111aja na va\u0161 individualni \u017eivot ili \u0161iru dru\u0161tvenu zajednicu. Neke izuzetne doga\u0111aje onda se mo\u017ee pamtiti po njihovom izuzetnom utjecaju na \u0161ire dru\u0161tvene tokove ili promjene u \u017eivotu pojedinaca, dok se jedan dio doga\u0111anja i ne pamti obzirom na svoju (ne)relevantnost, pokrivenost drugim va\u017enijim fenomenima ili smo ga i sami (ne)svjesno potisnuli.<\/p>\n\n\n\nSamo nekakva zgoda ne\u0107e biti previ\u0161e va\u017ena za sje\u0107anje, mogla bi se upamtiti kao svojedobni nejasni detalj iz pro\u0161losti. Sam zna\u010daj doga\u0111aja, ili niza doga\u0111anja, mo\u017ee biti i presudan i va\u017ean za pojedinca, obzirom na ono \u0161to se subjektivno dogodi onome koji je posljedicama doga\u0111aja zahva\u0107en. Za \u0161iru zajednicu presudna uloga \u010desto se zanemari i u tijeku doga\u0111anja ili se (masmedijski) mo\u017ee precijeniti, marginalizirati, mo\u017ee nam biti i nejasno za\u0161to se ne\u0161to dogodilo i za\u0161to to nije ili jest va\u017eno. Utjecaji medija nekada djeluju poput optere\u0107ene podsvijesti \u2013 potiskujete va\u0161u prosudbu jo\u0161 i prije po\u010detka doga\u0111anja ili nakon ne\u010deg \u0161to se odvijalo.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to je i pojedina\u010dno i \u0161ire, medijski ili ne, dobro (prepo)znati jest da \u201ekada je u pitanju zna\u010dajan doga\u0111aj, tada je uvijek na djelu pogled u stvarnost doga\u0111aja, u ono \u0161to se i kako dogodilo, dakle raspitivanje za jednu povijesnu, dru\u0161tvenu ili osobnu zgodu; neko pitanje o metafizi\u010dkoj prirodi doga\u0111aja dolazi naknadno, kada se poku\u0161avaju odgonetnuti uzroci i svrhe onoga \u0161to se dogodilo.\u201c Ono \u0161to je zapravo najva\u017enije, isti\u010de Finci, jest to kako \u0107e sva takva naknadna pitanja mijenjati i prirodu samog doga\u0111aja, odnosno na\u0161e tuma\u010denje i opis tog doga\u0111aja. Tada i u tekstu i tuma\u010denju, medijskom ili filozofi\u010dnom, ostaje jo\u0161 va\u017enija \u010dinjenica kako \u201efilozofije ne\u0107e biti<\/em> po Doga\u0111aju, jer ona ni kao filozofija iskustva nije po iskustvu, nego je istina filozofije u odnosu na Doga\u0111aj. Ona se u Doga\u0111aju provjerava i potvr\u0111uje. Ona iz svojih uvida ka\u017ee \u0161to uistinu jest Doga\u0111aj. \u017divotni pak doga\u0111aj je iskustvo doga\u0111aja.\u201c <\/p>\n\n\n\nIma li \u0161ireg smisla u takvom, katkada i pomalo o\u0161trom i rezovitom promi\u0161ljanju, posebno u ova medijski zanimljiva vremena koja su, neki bi rekli \u201enovo normalno\u201c, a zapravo su ponavljanja \u201estarog nenormalnog\u201c. Kada nam ne nedostaje ratova, zla i rasipanja negativne energije, a sve nam vi\u0161e nedostaje \u010dovjeka, pitanje jest i koliko su medijski (su)\u017eivoti zapravo bezvrijedni. Ne samo jer ne reflektiraju stvarnost ili je odra\u017eavaju u interesu publike, ve\u0107 i stoga \u0161to konstruiraju neku drugu stvarnost u kojoj smo sve vi\u0161e medijski voajeri i egzibicionisti, sve manje izvorni i svoji. \u010cak i kada toga nismo svjesni ili ne razumijemo dovoljno igru svijeta i manipulatora. Mra\u010dna mjesta \u0161pilje nam oduzimaju svjetlost htjeli to mi ili ne, oduzimaju nam i vizualizaciju i imaginaciju postoje\u0107e stvarnosti, \u010dak i one stvarnosti koju bi mogli i morali prenijeti budu\u0107im generacijama.<\/p>\n\n\n\n
Vanjski svjetski i regionalni doga\u0111aji i njihovo masmedijsko filtriranje, ali i na\u0161e metafizi\u010dko promi\u0161ljanje tih istih ili svakodnevnih doga\u0111anja u nama, uvijek su bili u neposrednoj vezi, \u010dak i kada smo ih negirali. I kada se ne\u0161to pri\u010da, pi\u0161e, prikazuje, snima, sve je pohvala i zahvalnost imaginaciji iza koje stoji ljudski um pojedinca ili povijesti zajedni\u010dkih du\u0161a. Tako je i s medijima koji to jo\u0161 mogu, a za one druge pri\u010da je ve\u0107 zavr\u0161ena kao medijska pri\u010da jer je postala i ostala ne\u010diji interes, dio ne\u010dije zluradosti, plana, neljudskog razmi\u0161ljanja i djelovanja. Jer ono drugo na \u0161to Finci ukazuje jer je bio, istra\u017eivao i promi\u0161ljao i u Platonovoj \u0161pilji i u svim drugim poluosvijetljenim mjestima umovanja, jest kako je i tekst, zna\u010di i knji\u017eevni i medijski, \u201estalno zapo\u010dinjanje putovanja kojem kraja nema…(takav pisac) pisao bi o onome o \u010demu pisati mora, pisao, jer mu njegov demon ka\u017ee da \u0107e se ono istinito na kraju samo opisati…takvom je pisanje i \u017eivljenje jedno te isto, jer sebe u svojem tekstu ostvaruje, ostvaruje u tekstu u kojem kraja nema, jer svaki tekst ostaje otvoren, jer je otvoreno ono o \u010demu pita…<\/p>\n\n\n\n
Ukoliko \u0107emo dalje i\u0107i u produbljivanje medijske pri\u010de i manipulacije, moramo se samo na po\u010detku podsjetiti kako vrijeme i mentalitet medijskih manipulacija odgovara citiranom predlo\u0161ku Fincija i samo manipulatori mnogo bolje nas znaju kakav svijet ho\u0107e. Mi smo kao djeli\u0107i razlomljene publike u ve\u0107 navedenoj situaciji kada imamo iluziju kako nam vrhunska medijska tehnologija onemogu\u0107uje manipulaciju i pobolj\u0161ava komunikaciju, dok je sve gotovo pa zapravo obrnuto. Manipulacija je podignuta na vi\u0161u razinu i bit \u0107e samo poja\u010dana zlouporabom umjetne inteligencije, dok mi bla\u017eeno ni ne pomi\u0161ljamo da problem postoji. Odmah je dobro sjetiti se jednog od vrhunskih magova klasi\u010dnog novinarstva, gotovo proro\u010danskih rije\u010di Marka Twaina \u201ekako nije te\u0161ko prevariti \u010dovjeka, te\u0161ko je uvjeriti ga da je prevaren.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 valja dodati kako odnose stvarnosti i manipulacije valja kriti\u010dki razlo\u017eiti, \u0161to se te\u0161ko \u010dini, u tom smislu da je na\u0161a stvarnost samo na\u0161e tuma\u010denje onog \u0161to mislimo i osje\u0107amo kao stvarnost. Autenti\u010dna stvarnost prakti\u010dki nije izvorno doku\u010diva radi ljudskih ograni\u010denja i izbjegava pokazati se izvorno na\u0161em umu i osjetilima, ve\u0107 gledamo samo posljedice fenomena stvarnih doga\u0111anja i, valja ponovo naglasiti, samo posljedice na\u0161eg tuma\u010denja stvarnosti. U temeljima, ne samo medijskim ve\u0107 i biolo\u0161kim, samo djeli\u0107i tih stvarnosti mogu se protuma\u010diti kao \u010dinjenice, (pre)oblikovati u informacije i tek tada vidjeti, analizirati i vrednovati te dokazivati kao uzroci, djelovanja ili posljedice stvarnog, onog \u0161to se doga\u0111a, ili ako uspijemo izbje\u0107i svjesne ili nesvjesne manipulacije izvan na\u0161eg tijela i uma, odnosno unutar nas, onog \u0161to se uop\u0107e i doista doga\u0111a ili se dogodilo.<\/p>\n\n\n\n
Ako i jo\u0161 dalje nastojimo produbiti odnos na\u0161e medijske stvarnosti ili je pojednostavniti radi na\u0161eg poimanja i tuma\u010denja svakodnevnog \u017eivljenja, kako je to izvanredno poslo\u017eio i Finci, na\u0161a je stvarnost, spoj onog iznutra i vanjskog okru\u017eenja, mogu\u0107nosti i ograni\u010denja u sposobnosti da informacije, podatke i fenomene analiziramo, ali i sintetiziramo u neku manju iluziju, nekakvu manju poluistinu. Kako smo ve\u0107 naveli, to je razvijanje sposobnosti da ne upadnemo u zamku osje\u0107aja da kre\u0107emo od jedne (na\u0161e!) manje istine (jer ve\u0107 smo u pravu?!) prema nekakvoj ve\u0107oj istini. Ona bi nam samo potvrdila da smo oduvijek bili u pravu i da smo sve vi\u0161e u pravu, bez obzira radi li se o na\u0161im svakodnevnim promi\u0161ljanjima, konkretnim i specifi\u010dnim stvarima i temama kao \u0161to su obrazovanje, obitelj, epidemija korone, ekonomski udari, rat u Ukrajini i sli\u010dno. Na\u0161i su odgovori i tuma\u010denja, prema medijskim zakonitostima i namjerama, sve manje u glavi i razmi\u0161ljanju, sve vi\u0161e u d\u017eepu i uputama manipulacijski usmjerenih kontrolora stvarnosti i komuniciranja me\u0111u ljudima i sa samim sobom.<\/p>\n\n\n\n
Borba i konflikti koje mo\u017eemo voditi i podnositi kao pojedinci ili dijelovi publike koji jo\u0161 nisu razlomljeni i dekonstruirani stoga su uvijek negdje izme\u0111u smislenosti borbe Davida i Golijata, te strpljenja i ustrajnosti Sizifa. A zamamljiva i zavodljiva medijska \u201evrata u raj ili pakao\u201c svode se u dobrom dijelu slu\u010dajeva odabira tzv. elitnih slojeva (koji uglavnom nisu za obi\u010dne medijske smrtnike) i poslu\u0161nosti mase ovaca, legendarnog zbunjenog stada kako je to ocrtao Noam Chomsky. A \u0161to su masmedijske manipulacije i odvajanje od izvornije stvarnosti ve\u0107i, to vi\u0161e ljudi pristaje na takvo stanje ili isti\u010de kako prijevara i manipulacija postoje, ali nikako kod njih samih? Premda nam \u010dak i do\u017eivljavanja iluzije stvarnosti ponekad biva previ\u0161e, izmanipulirane komunikacije nikad dovoljno, ona traje 24\/7 vremena.<\/p>\n\n\n\n
Kao na onom bajkovitom otoku Pinokija, koji sve vi\u0161e postaje globalni otok gdje ljudima sve vi\u0161e rastu magare\u0107e u\u0161i, a sve slabije \u010duju, gdje je stvarnost medijski dobro zamagljena, a trenuci zabave sve apsurdniji, kada ratne bitke stvarnih tenkova i ubijanje stvarne djece u Gazi do\u017eivljavamo kao video igrice ili filmski dramski zaplet\u2026Stoga itekako stoji i slikovito Fincijevo upozorenje kako komuniciramo naj\u010de\u0161\u0107e u \u0161pilji (gdje mrakovi nadvladavaju slabu svjetlost), a izvan nje \u2013 lajkamo u osvijetljene ekrane!<\/p>\n\n\n\n
Ili kako to predo\u010dava Chomsky kada nastoji razobli\u010diti prividno bogatstvo suvremene komunikacije i odnosa medija prema na\u0161im potrebama i interesima gdje ima puno mjesta za medijske sadr\u017eaje, ali nedovoljno vremena i prostora za kriti\u010dko promi\u0161ljanje \u0161to se doga\u0111a i kako i za\u0161to su neke teme i okviri prikriveni, iskrivljeni ili marginalizirani. Chomsky to secira desetlje\u0107ima kroz svoja brojna djela od kojih svako ima svoju rasvjetljuju\u0107u i prosvjetljuju\u0107u ulogu i smisao.<\/p>\n\n\n\n
Razotkrivanje privida slobode medija u nikad slobodnijem okru\u017eenju, tzv. perjanice demokracije \u2013 ljudi i dr\u017eave u medijima – koji sve vi\u0161e gaze deklariranu i proklamiranu demokraciju i slobodu, zapravo je glavni cilj analize i vrednovanja svih vrsta medija. Posebno onog \u0161to nazivamo masmedijima, centraliziranim i kontroliranim centrima medijske mo\u0107i koja priznaje samo vlastiti interes novca i razvijanja ukupne mo\u0107i u svijetu i u me\u0111usobnim i u me\u0111unarodnim odnosima.<\/p>\n\n\n\n
Manipulativna rje\u0161enja su sve raznovrsnija i tehnolo\u0161ki i dru\u0161tveno, premda se u stvarnosti temelje na pomalo srednjovjekovnim i starorimskim na\u010delima kontrole, zabave koja uklanja kriti\u010dnost i veli\u010danja putem javno proklamiranih okvira \u017eivljenja, ideologija i mi\u0161ljenja. Chomsky najbolje nagla\u0161ava kada ukazuje i na najnovija dostignu\u0107a manipulacije u suvremenim medijsko-digitalnim vremenima – \u201epametan na\u010din da se ljudi dr\u017ee pasivnima i poslu\u0161nima je strogo ograni\u010diti spektar prihvatljivog mi\u0161ljenja, ali dopustiti vrlo \u017eivu raspravu unutar tog spektra – \u010dak i poticati kriti\u010dnije i disidentnije stavove. To ljudima daje osje\u0107aj da se odvija slobodno razmi\u0161ljanje, dok se cijelo vrijeme pretpostavke sustava poja\u010davaju ograni\u010denjima postavljenim na raspon rasprave.\u201d <\/p>\n\n\n\n
Razmatranje komunikacije u suvremenom svijetu nije samo pitanje vrste komunikacije, ve\u0107 dobrim dijelom i kako i za\u0161to komuniciramo. Ipak upravo tzv. novi mediji i digitalno okru\u017eenje u kombinaciji s dru\u0161tvenim odnosima koji su uglavnom posljedica tehnolo\u0161kih dostignu\u0107a, postavljaju korisnike pojedince, dru\u0161tvene skupine i slojeve u poziciju da su u sredi\u0161tu njihove pozornosti ponajvi\u0161e na\u010dini tehnolo\u0161ke komunikacije i razvijanje tehnolo\u0161kih aspekata. Stoga smisao komunikacije, razlozi za to za\u0161to uop\u0107e dijelimo i prenosimo informacije, iskustva i emocije, ostaju u sferi \u201ezdravo za gotovo\u201c suvremenog potro\u0161a\u010da i digitalnog korisnika. Pomalo kao \u0161to su kvaliteta ishrane i zdravstveni problemi postali dio konzumacije u kojoj je najva\u017enija funkcija lanaca fast food restorana ili trgovina dodacima prehrani i doziranje vitaminima i mineralima za koje pretpostavljamo kako nam mogu koristiti, ali ne i \u0161tetiti.<\/p>\n\n\n\n
I komunikacija je takva na tim razinama na kojima i ne razmi\u0161ljamo, jer smo fascinirani raznoliko\u0161\u0107u, uslugama i obiljem sadr\u017eaja u kojima se zabavljamo ili ih \u201eprobavljamo\u201c nekriti\u010dkim gutanjem i ku\u0161anjem bez pravih kriterija. I kao \u0161to se uglavnom debljamo tijelom u ve\u0107 navedenim fast food potencijalima, tako i fast food komuniciranje polako, ali sigurno \u201edeblja\u201c na\u0161 um i razmi\u0161ljanje, slabi kriti\u010dke i voljne elemente psihe i rezultat je jedno novo \u201ebi\u0107e\u201c podlo\u017eno spektaklima i senzacijama po\u010desto iskonstruiranim i bez potrebe za provjerom.<\/p>\n\n\n\n
Predrag Finci se stoga i pita poma\u017eu li tzv. novi mediji odr\u017eanju \u010dovjeka kao dru\u0161tvenog bi\u0107a, odnosno o\u010duvanju izvorne ljudske prirode i potreba, ali ne tako da komunikacija preko medija, odnosno dru\u0161tvenih mre\u017ea bude fast food zamjena za istinsku ljudsku komunikaciju. Da li nas digitalna dostignu\u0107a, jo\u0161 vi\u0161e stvaranje na\u0161ih novih navika u ubrzanoj i sve povr\u0161nijoj komunikaciji udaljavaju od drugog \u010dovjeka i dru\u0161tva ljudskih interakcija gdje su digitalni pomaga\u010di samo puki pomaga\u010di u tom djelovanju?<\/p>\n\n\n\n
\u201eMediji su danas za one koji \u017eive rasuti po svijetu udaljeni jedni od drugih, dobili jo\u0161 jednu, posebnu, funkciju : postali su virtualni \u017eivot , a ipak su odnos me\u0111u stvarnim osobama. U medijima je obnovljena prastara ideja zajednice; u medijima je potvr\u0111ena ideja zajednice, sada fikcije zajednice, ali ipak zajednice, zasnovane na stvarnim, davno utemeljenim i u du\u0161i jo\u0161 prisutnim odnosima.\u201c <\/p>\n\n\n\n
Tako Predrag Finci ukazuje na pomalo apsurdan komunikacijski aspekt suvremenog digitalnog dru\u0161tva i pomalo digitaliziranih ljudi gdje aktualni trendovi u komuniciranju ljudi i ljudi, i ljudi i stvarnosti zapravo koegzistiraju izme\u0111u gubljenja nekih prirodnih karaktera ljudskih odnosa i nekih novih odnosa jedne nove zajednice. Zavr\u0161ni prora\u010dun tih dvaju fenomena jo\u0161 nije napravljen i te\u0161ko je re\u0107i ho\u0107e li se ve\u0107 u bliskoj budu\u0107nosti izravnati ili \u0107e ljudska priroda postupno se povla\u010diti pred nadolaze\u0107im promjenama i novom revolucijom u kojoj ni ne znamo \u0161to bi sve mogla donijeti nova i druga\u010dija uloga i utjecaj umjetne inteligencije u komunikaciji i raspodjeli informacija.<\/p>\n\n\n\n
Suvremeni mediji, od mobilnih telefona do Interneta, isti\u010de Finci, ve\u0107 imaju toliki utjecaj da su pojedinac i ljudsko dru\u0161tvo u jednom novom i druga\u010dijem okru\u017eenju i situaciji, \u201eOni olak\u0161avaju komunikaciju, \u010dine nas mnogo dostupnijim, gotovo uvijek raspolo\u017eivim za Drugoga, premda pritom Drugi \u010desto ne zna \u010dak ni gdje smo. Kada je osobna komunikacija u pitanju, onda nije na\u0161a priroda odnosa s Drugim ta koja odlu\u010duje o medijima, nego mediji oblikuju na\u0161u komunikaciju.\u201c <\/p>\n\n\n\n
Ljudski i humanisti\u010dki odnos, sve vi\u0161e zaboravljan u na\u0161em kori\u0161tenju medija tako i nije slu\u010dajan i ne ovisi o na\u0161im sposobnostima razumijevanja, ve\u0107 je i nametnut, proizveden i konstruiran sa ciljem da, rekli bismo, Tre\u0107ima olak\u0161a i omogu\u0107i ostvarivanje njihovih ciljeva koji nemaju puno veze s ljudskom prirodom. Upravo stoga treba jasno i pa\u017eljivo odgovoriti na jednostavno, ali duboko pitanje Predraga Fincija \u2013 uz sve pogodnosti i mogu\u0107nosti koje nam pru\u017eaju mediji \u2013 je li bez izravnog kontakta komunikacija jo\u0161 uvijek uistinu komunikacija?<\/p>\n\n\n\n
Stoga opet jedno povratno podsje\u0107anje na izlazak i ulazak u elektroni\u010dku \u0161pilju gdje, zapravo, Finci kao da poentira na samom po\u010detku, a ti\u010de se, zapravo, komunikacije koja je uvijek oblikovanje, ali svako (pre)oblikovanje nije uvijek ili nije vi\u0161e ljudska komunikacija. Velike tehnolo\u0161ke, civilizacijske i kulturne promjene i (r)evolucije se doga\u0111aju i doga\u0111at \u0107e se, no ljudska civilizacija i kultura imaju svoje temelje koji su se dosad uvijek po\u0161tivali u na\u010delima i realizaciji, ali \u0107e budu\u0107i razvoj medija i posebno odnosa \u010dovjek \u2013 mediji mo\u017eda imati elemente ne\u010deg posve novog i razaraju\u0107eg po na\u0161a, kakva-takva, prihva\u0107ena uglavnom (u povijesti i iskrivljena) prihva\u0107anja razvoja i namjera ljudske vrste i poretka.<\/p>\n\n\n\n
\u201e\u0160to \u010dovjek oblikuje, to ga preoblikuje. Stvorio je i medije, koji su onda njega stvorili…zato ni suvremeni mediji nisu neki sasvim neo\u010dekivani proizvod, nego posljedica nastojanja i ljudske \u017eelje za komunikacijom i informacijom. Izraz i dokaz potrebe za vije\u0161\u0107u koja ih zanima, raduje, zabrinjava, potrebe za spoznajom o onome \u0161to ih se ti\u010de. A ta je vijest ljudima priop\u0107avana i preno\u0161ena kroz cjelokupnu ljudsku povijest, ali na razli\u010dite na\u010dine i u razli\u010ditim oblicima. Svijet uvijek tra\u017ei onaj medij kroz koji \u0107e se sam pokazati.\u201c <\/p>\n\n\n\n
Na\u017ealost, \u010dini se kako smo i u komunikacijskom smislu i u odnosu prema stvarnosti, u masmedijskom aspektu oti\u0161li i korak unatrag, jer smo komunikaciju po\u010deli zamjenjivati s konzumacijom informacija i pukom distribucijom na\u0161ih tuma\u010denja o tomu \u0161to nam se dogodilo. Me\u0111utim, i mediji su nadi\u0161li svoje osnovne funkcije, pri tom ne mislimo op\u0107enito ili u pukom tehnolo\u0161kom odre\u0111enju, ve\u0107 na to, kako i Finci nazna\u010dava, kako mediji vi\u0161e ne ispunjavaju svoju temeljnu ulogu posredovanja izme\u0111u ljudskog svijeta iznutra i ljudskog dru\u0161tva i svijeta izvana. <\/p>\n\n\n\n
Umjesto komuniciranja posredstvom medija, odnosno potvr\u0111ivanja njihove uloge posrednika u informiranju i razmjeni podataka o stvarnosti, mediji postaju sve vi\u0161e subjekti komunikacije, kako smo ve\u0107 prije naveli, oni koji konstruiraju stvarnost. Zapravo su ponovo posrednici, ali u slu\u017ebi pojedina\u010dnih interesa i grubog iskori\u0161tavanja ljudske \u017eelje i potrebe za \u010dinjenicama, informacijama i vijestima.<\/p>\n\n\n\n
Finci se poziva i na Karla Jaspersa koji kao filozof egzistencije definira svijest koja se slobodno, bez ograni\u010denja otvara drugoj, \u0161to je uvjet istinskog razgovora i javne vrline. \u201eNema egzistencije bez komunikacije. Kroz komunikaciju \u010dovjek otkriva Drugog i oblikuje vlastitu samosvijest. Zato je ona potvrda osobe i njezine potrebe za Drugim…Komunikacija je osnova ljudske egzistencije i temelj na kojem po\u010diva ljudski svijet.\u201c Premda je opet, na\u017ealost, apsurdno kako masmediji u isto vrijeme potvr\u0111uju na\u0161u potrebu za jasnijim svijetom, potvr\u0111uju ljudsku prirodu i spoznaju o nekom Drugom, ali potvr\u0111uju i na\u0161u izgubljenost i neutemeljenost.<\/p>\n\n\n\n
Evolucija dnevnih i tiskanih medija u digitalne medije i internetsko okru\u017eenje donijela je, uz nesumnjive prednosti u brzini dobivanja i prijenosa informacija i negativne efekte o kojima smo ve\u0107 govorili, odnosno kori\u0161tenje prednosti digitalnog i virtualnog svijeta u manipulaciji, iskrivljavanju stvarnosti i pseudo-komunikacije. Uzmimo, primjerice, portale ne samo novonastale, ve\u0107 i portale dotada ozbiljnijih tiskovina, radijskih ili televizijskih kanala. Nakon izvjesnog vremena osvje\u017eenja i naizgled nove razine informiranja zapravo su postali portaloidi<\/em> koji jesu i bit \u0107e jedna od faza click bait<\/em> novinarstva i medijske djelatnosti. Naime, mamljenje klikova i klikovima zapravo je osnovna funkcija brze, ali jeftine i vrlo upitne informacije koja je jednostavno proizvod tzv. post-truth<\/em> society<\/em> gdje istina i la\u017e nisu predmeti medijske potrage, ve\u0107 istina jednostavno vi\u0161e nije \u2013 va\u017ena!<\/p>\n\n\n\nJo\u0161 do prije kojih par desetlje\u0107a medijska \u010dinjenica da medijima istina nije va\u017ena bila bi prava blasfemija<\/em> novinarstva klasi\u010dnog tipa. Prakti\u010dki gotovo huljenje temeljnih pravila novinarskih bo\u017eanstava i temelja \u010dasne, dru\u0161tveno te\u0161ke i odgovorne profesije. Me\u0111utim, pogledamo li samo navedeni svijet click baitova<\/em>, te pravljenja naslova od dvije polovice od kojih drugi dio otkrijete tek nakon klikanja u obi\u010dno isprazan medijski tekst, uz click bait<\/em> i ispraznost sadr\u017eaja po pravilu slijedi i emotivno pra\u017enjenje ne\u010dega \u0161to-jo\u0161-nitko-ne-zna, obi\u010dno nevjerodostojnog. Bitan je samo prvi klik, ostalo je na korisnicima koji \u010desto i sami nastoje dati vjerodostojnost tekstu razine tra\u010da ili obi\u010dne gluposti, \u0161to ispunjava davnu \u017eelju da budete u sredi\u0161tu informiranja, pa makar i izmi\u0161ljenog. Novinari i urednici tako ostaju samo na razinama prepisiva\u010da, prevoditelja ili jednostavno re\u010deno medijskih izvr\u0161itelja.<\/p>\n\n\n\nU digitalnom svijetu la\u017e se \u0161iri puno br\u017ee, a istinu ni ne treba posebno razotkrivati jer, rekli smo, publika se u\u010di da ju i ne tra\u017ei. Post truth<\/em> situacija je svjesno i namjerno stvaranje \u201eokolnosti u kojima javno mnijenje vi\u0161e oblikuju emocije i osobno vjerovanje nego objektivne \u010dinjenice\u2026\u201d, a pitanje kako razlikovati istinu od la\u017enih vijesti u digitalnom svijetu zapravo je marginalizirano uno\u0161enjem pretjerane potrebe za zabavom. Me\u0111utim, svoje mjesto u medijski ispranom svijetu infodemije<\/em> kojoj su neka od glavnih oru\u017eja masovne zaraze, ratovi i inflacija, post-istina je \u201ezaslu\u017eila\u201c jer se potvrdila i potvr\u0111uje integralno, kao nezaobilazni vrijednosni, socijalni, politi\u010dki i medijski fenomen.<\/p>\n\n\n\nDakako, premda post-dru\u0161tvo u kojem vladaju post-istine nije samo ovog vremena, nalazi se i u po\u010decima manipuliranja koje je, naravno, starije od pojave digitalnih medija. No vrhunac razdoblja medija koji to vi\u0161e nisu jesu hibridni koncepti tabloidnih \u201eistina\u201d i mehanizama brzine kao neupitnosti. Nadalje, nema vi\u0161e bitnog zna\u010denja javnog prostora koji se ispunjava priu\u010denim glasnogovorni\u0161tvom pojedinaca, stranaka i institucija, a jedna od posljedica je i uru\u0161avanje demokracije i aktivne uloge gra\u0111ana u javnom raspravama. Hiper proizvodnja \u201esvojih istina\u201d u virtualnom prostoru, bez samoregulacije i eti\u010dkih na\u010dela, vi\u0161e je pravilo nego izuzetak.<\/p>\n\n\n\n
Pitanje koje, ne samo u Elektroni\u010dkoj \u0161pilji<\/em>, ve\u0107 i drugim svojim djelima gdje se dodiruju prakti\u010dni ljudski \u017eivot i formalno naslje\u0111e, trendovi medijskog svijeta i komunikacija, postavlja Predrag Finci, tra\u017ei mnoge dugotrajnije odgovore. Poku\u0161at \u0107emo ih, ako je to uop\u0107e mogu\u0107e, navesti sa\u017eeto u obliku suprotstavljenih pojmova onog \u0161to se doga\u0111a i \u010dega smo svjedoci, te onog o \u010demu govori Predrag Finci, a \u0161to bi nam trebalo i za \u0161to moramo ustrajati u svojoj potrazi pa i borbi za humanisti\u010dkom budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\nSuprotstavljeni pojmovi zapravo su i svojevrstan test za svakoga, pa i dru\u0161tvene skupine, institucije i fenomene \u2013 ono \u0161to se doga\u0111a jest uvjeravanje i indoktriniranje, a ne razumijevanje. Favorizira se brzina, a ne vjerodostojnost; tabloidnost umjesto argumentacije; svijet spektakla i senzacija bez kriti\u010dke analize svijesti; manipulacija umjesto edukacije, te uniformiranost naspram bogatstva razli\u010ditosti. Nekakvi putokazi na novom putu, gdje korak unatrag zna\u010di korak naprijed i renesansu humanosti umjesto izrabljivanja, jest odustajanje od pseudo stvorenog reality lifea<\/em> umjesto objektivnog vrednovanja i kvalitete. Umjesto dominacije viralnog treba nam ispravno pojmovno opa\u017eanje i promatranje; umjesto propagande treba nam informativni servis; na raskri\u017ejima elektroni\u010dke \u0161pilje valja se suprotstaviti reviziji tradicionalnog pojma istine i vrijednosti, protiv trijumfa media momenta<\/em> i protiv uru\u0161avanja ljudskih mehanizama komunikacije uz sve \u0161to donosi budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\nU svakoj analizi medija, medijskih mehanizama i tehnologije medija, \u201enu\u017eno je po\u010deti od stvarnosti, stvarne zbilje koju trebamo\u201c, poru\u010duje Predrag Finci u Elektroni\u010dkoj \u0161pilji. Ne trebamo i ne mo\u017eemo odvajati stvarnost od komunikacije i obrnuto. Mada nam je (iluzije) stvarnosti ponekad i previ\u0161e, ljudske komunikacije, veze sa stvarno\u0161\u0107u i odnosom prema drugim ljudima nikad nije i ne\u0107e biti dovoljno. Postoje mnoga tuma\u010denja Platonove alegorije \u0160pilje iz njegove VII knjige Republike<\/em>, no nije namjera ponavljati mnoga tuma\u010denja niti davati dodatna tuma\u010denja povezivanju Fincijeve elektroni\u010dke \u0161pilje i Platonove alegorije.<\/p>\n\n\n\nZapravo, znamo ve\u0107 kroz brojna tuma\u010denja kako je i koliko Platon bio precizan i upozoravaju\u0107i metaforom na poimanje i percepciju stvarnosti nas koji sli\u010dimo okovanim zatvorenicima \u0161to su uglavnom mogli vidjeti samo zid ispred sebe i sjene koje su za njih bila njihova stvarnost. Ukoliko izi\u0111u na vanjsku svjetlost, vide i spoznaju pravi svijet, razumjev\u0161i svijet sjena kao iluziju. Me\u0111utim, ukoliko to primijenimo na svijet medija, bit nije u onom tko je vidio svijet pod svjetlo\u0161\u0107u, ve\u0107 u opiranju onih drugih njegovom istinom, jer i dalje vole i znaju samo za svijet sjena pod medijskom vatrom. <\/p>\n\n\n\n
Veli\u010dina onog \u0161to daje Finci jest u davanju prednosti percepciji i komunikaciji nasuprot stvarnosti, povr\u0161nog svijeta medijskih sjena bez istinske komunikacije i spoznaje, ali i u ustrajnosti da prenese rastvaranje iluzije o ne\u010dem sjenovitom i iskrivljenom. Vi\u0161e tra\u017eenja i razotkrivanja masmedijskih iluzija koje igraju sve ve\u0107u zna\u010dajniju ulogu u na\u0161im svjetovima nije uop\u0107e lagano, bez obzira radi li se o obi\u010dnom \u010dovjeku ili filozofu, tako i novinaru. Bitno je samo tra\u017eiti i dalje vi\u0161e razumijevanja, a sve manje la\u017ei. Izlazak iz (elektroni\u010dke) \u0161pilje je sve samo ne lagan, ali povratak u nju radi Drugih prava je ljudska hrabrost.<\/p>\n\n\n\n
Literatura<\/strong>:<\/p>\n\n\n\nAli\u0107, Sead: Mediji – od zavo\u0111enja do manipuliranja, (2009) Zagreb: AGOM<\/p>\n\n\n\n
Finci, Predrag; Elektroni\u010dka \u0161pilja, (2017) Sarajevo\/Zagreb: Art Rabic\/Synopsis<\/p>\n\n\n\n
Finci, Predrag; Filozofske prepreke, (2024) Zagreb\/Sarajevo: Buybook<\/p>\n\n\n\n
Finci, Predrag; Imaginacija, (2009), Zagreb: AB izdanja Antibarbarus<\/p>\n\n\n\n
Finci, Predrag; Korist filozofije, (2017) Zagreb: AB izdanja Antibarbarus<\/p>\n\n\n\n
Vertov\u0161ek, Nenad; Tomovi\u0107, Anja \u201eMedijsko zavo\u0111enje u suvremenom dru\u0161tvu spektakla i manipulacije\u201c, (2015) Zagreb: Centar za filozofiju medija i medijska istra\u017eivanja, Me\u0111unarodni znanstveni \u010dasopis za filozofiju medija In medias res, broj 6.<\/p>\n\n\n\n
Vertov\u0161ek, Nenad: Noam Chomsky i kritika suvremenih masmedija \u2013 proizvodnja slike stvarnosti i neophodnih iluzija, (2017) Zagreb: Golden marketing \u2013 Tehni\u010dka knjiga<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nenad Vertov\u0161ek Zadar, Hrvatska \u00a0nenad.vertovsek@gmail.com Sa\u017eetak:\u00a0Kakva je na\u0161a (medijska) stvarnost? Izme\u0111u oblikovanja na\u0161e percepcije i razumijevanja i onog \u0161to se uop\u0107e doga\u0111a postoje praznine koje svakodnevno i sve vi\u0161e ispunjavaju kontrolori i ispravlja\u010di onog \u0161to uzimamo zdravo za gotovo. A kada popusti kriti\u010dko mi\u0161ljenje, navikavamo se da tragamo za neuhvatljivom istinom umjesto da polazimo od […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1476,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[947],"tags":[514,966,980,979,981],"class_list":["post-1474","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-26","tag-imaginacija","tag-komunikacija","tag-medijska-percepcija","tag-medijska-stvarnost","tag-medijske-manipulacije","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\n
Poruke iz medijske \u0161pilje \u2013 kada i za\u0161to odvajamo na\u0161u stvarnost i komunikaciju? - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Poruke iz medijske \u0161pilje \u2013 kada i za\u0161to odvajamo na\u0161u stvarnost i komunikaciju? - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\" Nenad Vertov\u0161ek Zadar, Hrvatska \u00a0nenad.vertovsek@gmail.com Sa\u017eetak:\u00a0Kakva je na\u0161a (medijska) stvarnost? Izme\u0111u oblikovanja na\u0161e percepcije i razumijevanja i onog \u0161to se uop\u0107e doga\u0111a postoje praznine koje svakodnevno i sve vi\u0161e ispunjavaju kontrolori i ispravlja\u010di onog \u0161to uzimamo zdravo za gotovo. A kada popusti kriti\u010dko mi\u0161ljenje, navikavamo se da tragamo za neuhvatljivom istinom umjesto da polazimo od […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2025-08-27T16:34:28+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-08-27T16:35:26+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image-32.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"597\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"728\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"28 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"admin\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3\"},\"headline\":\"Poruke iz medijske \u0161pilje \u2013 kada i za\u0161to odvajamo na\u0161u stvarnost i komunikaciju?\",\"datePublished\":\"2025-08-27T16:34:28+00:00\",\"dateModified\":\"2025-08-27T16:35:26+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/\"},\"wordCount\":7071,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/image-32.png\",\"keywords\":[\"imaginacija\",\"komunikacija\",\"medijska percepcija\",\"medijska stvarnost\",\"medijske manipulacije\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 26\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/\",\"name\":\"Poruke iz medijske \u0161pilje \u2013 kada i za\u0161to odvajamo na\u0161u stvarnost i komunikaciju? - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/image-32.png\",\"datePublished\":\"2025-08-27T16:34:28+00:00\",\"dateModified\":\"2025-08-27T16:35:26+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/image-32.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2025\\\/08\\\/image-32.png\",\"width\":597,\"height\":728},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Poruke iz medijske \u0161pilje \u2013 kada i za\u0161to odvajamo na\u0161u stvarnost i komunikaciju?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3\",\"name\":\"admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"admin\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/mirsaddubravic\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Poruke iz medijske \u0161pilje \u2013 kada i za\u0161to odvajamo na\u0161u stvarnost i komunikaciju? - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Poruke iz medijske \u0161pilje \u2013 kada i za\u0161to odvajamo na\u0161u stvarnost i komunikaciju? - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":" Nenad Vertov\u0161ek Zadar, Hrvatska \u00a0nenad.vertovsek@gmail.com Sa\u017eetak:\u00a0Kakva je na\u0161a (medijska) stvarnost? Izme\u0111u oblikovanja na\u0161e percepcije i razumijevanja i onog \u0161to se uop\u0107e doga\u0111a postoje praznine koje svakodnevno i sve vi\u0161e ispunjavaju kontrolori i ispravlja\u010di onog \u0161to uzimamo zdravo za gotovo. A kada popusti kriti\u010dko mi\u0161ljenje, navikavamo se da tragamo za neuhvatljivom istinom umjesto da polazimo od […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2025-08-27T16:34:28+00:00","article_modified_time":"2025-08-27T16:35:26+00:00","og_image":[{"width":597,"height":728,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image-32.png","type":"image\/png"}],"author":"admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"admin","Est. reading time":"28 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/"},"author":{"name":"admin","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3"},"headline":"Poruke iz medijske \u0161pilje \u2013 kada i za\u0161to odvajamo na\u0161u stvarnost i komunikaciju?","datePublished":"2025-08-27T16:34:28+00:00","dateModified":"2025-08-27T16:35:26+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/"},"wordCount":7071,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image-32.png","keywords":["imaginacija","komunikacija","medijska percepcija","medijska stvarnost","medijske manipulacije"],"articleSection":["In Medias Res broj 26"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/","name":"Poruke iz medijske \u0161pilje \u2013 kada i za\u0161to odvajamo na\u0161u stvarnost i komunikaciju? - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image-32.png","datePublished":"2025-08-27T16:34:28+00:00","dateModified":"2025-08-27T16:35:26+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image-32.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/08\/image-32.png","width":597,"height":728},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/poruke-iz-medijske-spilje-kada-i-zasto-odvajamo-nasu-stvarnost-i-komunikaciju\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Poruke iz medijske \u0161pilje \u2013 kada i za\u0161to odvajamo na\u0161u stvarnost i komunikaciju?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/d51738cc8c90093403481b42d5f446f3","name":"admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5f1fc1ac2e671f9711f60360e90515a0b3218ff58ed3531d1d9f0d582913c47a?s=96&d=mm&r=g","caption":"admin"},"sameAs":["https:\/\/centar-fm.org"],"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/mirsaddubravic\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1474"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1474\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1479,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1474\/revisions\/1479"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}