{"id":357,"date":"2020-09-13T17:25:45","date_gmt":"2020-09-13T17:25:45","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2020\/09\/13\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/"},"modified":"2020-09-13T17:25:45","modified_gmt":"2020-09-13T17:25:45","slug":"dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/","title":{"rendered":"Dario Terzi\u0107: Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  9(17)#11 2020<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.9.17.1<\/a>
\nUDK 343.343.3:366.632
\nPregledni \u010dlanak
\nReview article
\nPrimljeno: 23.12.2019.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dario Terzi\u0107<\/span><\/p>\n

Visoka \u0161kola za turizam i menad\u017ement, Konjic, Bosna i Hercegovina<\/p>\n

dariobrel@yahoo.com<\/p>\n

Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (415 KB), Hrvatski, Str. 2621 – 2630
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Komunikacija podrazumijeva prihva\u0107anje, odbijanje, razumijevanje, neslaganje, pobunu. Bunimo se protiv samovolje. \u010cak se niti prvi pobunjenik, Prometej, ne suprotstavlja svim bogovima, a naro\u010dito ne prirodi i svemu stvorenom. On se suprotstavlja Zeusovoj samovolji. \u201ePobunjeni \u010dovjek je\u201c, ka\u017ee Albert Camus, \u201e\u010dovjek koji ka\u017ee – ne\u201c. Pobuna mo\u017ee biti metafizi\u010dka (Kain, De Sade, Striner, Nietzsche), povijesna (Spartak, Bakunjin, Marx, Lenjin, Mussolini), umjetni\u010dka (Rimbaud, Van Gogh, Zolla, Majakovski, Brando). \u0160ezdesetih godina pro\u0161log vijeka isticali su se i karakteri dru\u0161tveno anga\u017eiranih buntovnika. Kellner nam govori i o \u201eimploziji identiteta\u201c i pri tome podrazumijeva stanja u kojima se identitet konstruira pomo\u0107u imagea i stila. O buntovni\u0161tvu su razmi\u0161ljali i pisali i Hobbes, Locke, Habermas, Thorreau, Bey, Onfray, Passerin d\u2019Entreves, Gibran i brojni drugi. Pravo na pobunu se ne shva\u0107a uvijek kao op\u0107e ljudsko pravo. <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> komunikacija, buntovnik, otpor, neposlu\u0161nost, anarhizam.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Komunikacija uklju\u010duje najmanje dvije osobe. Ona podrazumijeva razumijevanje, ali \u010desto i nerazumijevanje. Balans i disbalans. Ponekad \u0107emo upravo pobunom poku\u0161ati taj disbalans okrenuti u svoju korist. To je situacija u kojoj (bar jedan) subjekt preuzima ulogu buntovnika. Barem \u0107emo poku\u0161ati utjecati na onog drugog (bilo da je to pojedinac ili je grupa) vi\u0161e nego \u0161to bi taj drugi utjecao na nas.<\/p>\n

Da se upitamo odmah na po\u010detku – tko je to buntovnik? <\/p>\n

\u0160to je pobunjeni \u010dovjek? – pita se i Albert Camus<\/strong>u knjizi „Pobunjeni \u010dovjek“. Odgovara da je to \u010dovjek koji ka\u017ee “ne“. Koji je sadr\u017eaj toga „ne“? Ono zna\u010di, na primjer: „To je predugo trajalo“, „Dovde da, dalje ne“, „Idete predaleko“ i jo\u0161 ’“Ima granica koju ne smijete prije\u0107i“. <\/em>Odlu\u010diti se za “NE”, prema tome, zna\u010di ne dopustiti da se prije\u0111u granice prava koje imaju pobunjeni, zna\u010di ujedno pomicati granice svog prava. U tom smislu, ljudska povijest jest povijest pobuna. I bogovi su na tronove dolazili pobunom. <\/p>\n

Camus, koji konstatira: ja se bunim, dakle mi jesmo<\/em>, pobunu dijeli na: metafizi\u010dku <\/em>– poziv kojim se neki \u010dovjek di\u017ee protiv svog polo\u017eaja i \u010ditavog stvaranja (Kain, de Sade<\/strong>, dendiji, romanti\u010dari, Stirner, Nietzsche, Lautreamont<\/strong>, nadrealisti, nihilisti\u2026); povijesnu<\/em> – izmijeniti i organizirati svijet \u010dovjekovim silama (Spartak<\/strong>, kraljoubojice u Francuskoj revoluciji, Bakunjin, Ne\u010dajev, Marx, Lenjin, Mussolini.<\/strong>..) i pobunu umjetnika <\/em>– proizvodnja sudbine po mjeri (Rimbaud, Van Gogh, Zolla, Majakovski<\/strong>, bitnici).<\/p>\n

“Pobuna nije nikakav zahtjev za svemo\u0107nom slobodom. Naprotiv, ona vodi proces protiv svemo\u0107ne slobode. Pobunjenik ho\u0107e da se prizna \u010dinjenica kako sloboda ima granice gdje se nalazi neko ljudsko bi\u0107e, jer je granica upravo mo\u0107 pobune tog bi\u0107a.<\/a>[1<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U Camusovoj vlastitoj fazi pobune (romani „Kuga“, 1947. i „Pad“, 1956.; drame „Opsadno stanje“ i „Pravednici“) “apsurdni \u010dovjek” ustupa mjesto “pobunjenom \u010dovjeku” koji besmisao i ravnodu\u0161nost prevladava ljudskom solidarno\u0161\u0107u. „Pobunjeni \u010dovjek najopasniji je, ali i najzdraviji \u010dovjek. Za mene, kao i za Camusove junake, revolucija je neophodno sredstvo, ali ne predstavlja dovoljan cilj.“ ka\u017ee \u017deljko So\u0161i\u0107, re\u017eiser predstave „Pravednici“, po Camusu.<\/a>[2<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

O pobuni protiv vlasti Toma Akvinski govori poglavito u svojemu djelu „De regno ad regemCypri“u prijevodu „Dr\u017eava“, te obra\u0111uje tutemu uglavnom po politi\u010dkom klju\u010du, a tek jednu stranicu posve\u0107uje samoj tematici. <\/p>\n

Vlast je moramo priznati mnogo vi\u0161e konkretna nego apstraktna. Pobuna nije mogu\u0107a u odnosu na apstraktni pojam, na predmet vjerovanja. „Pobuna je mogu\u0107a samo tamo gdje mo\u017eemo jasno da uo\u010dimo tu\u0111u volju koju neko nad nama sprovodi“<\/strong>.<\/strong><\/a>[3<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> \u010cak se niti Prometej, prvi pobunjenik, ne suprotstavlja svim bogovima, a naro\u010dito ne prirodi i svemu stvorenom. On se prije svih suprotstavlja Zeusovoj samovolji pokazuju\u0107i \u0161to jest osnova svake pobune.<\/strong><\/a>[4<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Buntovnici se suprotstavljaju vladi, nepravdi, (ne)pravednim zakonima\u2026<\/em><\/p>\n

Alessandro Passerin d’Entreves<\/a>[5<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> tvrdi da, u odnosu na Zakon, postoje razli\u010diti tipovi ljudskog pona\u0161anja:<\/p>\n

    \n
  1. suglasna poslu\u0161nost; <\/span><\/li>\n
  2. formalno priklanjanje <\/span><\/li>\n
  3. okultna evazija (tajno izbjegavanje) <\/span><\/li>\n
  4. pasivna poslu\u0161nost<\/span><\/li>\n
  5. prigovor savjesti<\/span><\/li>\n
  6. gra\u0111anska neposlu\u0161nost<\/span><\/li>\n
  7. pasivni otpor <\/span><\/li>\n
  8. aktivni otpor<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    Pojedini teoreti\u010dari zastupaju stav da pravo na otpor ne treba biti inserirano u Ustav, izuzev ako se ne radi o nekim posebnim anomalijama. Takvo mi\u0161ljenje zastupao je i Kant. Drugi, opet tvrde da akt otpora spada u domenu osobnih prava, te ga se mo\u017ee, odnosno, treba inkorporirati u Ustav.<\/p>\n

    Hobbesovu postavku prava na otpor suverenu ponavlja u osnovnim crtama i Locke u svojoj „Drugoj raspravi o vladi“, kada ka\u017ee da je “osnovni, sveti i nepromjenljivi zakon samoo\u010duvanja” ultimativna osnova koja svakog pojedinca ovla\u0161\u0107uje da se pobuni protiv vlasti koja mu ga poku\u0161ava oduzeti. Tiranima Locke, ukratko, naziva sve one koji vr\u0161e vlast izvan prava<\/a>[6<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i tako podi\u017eu pobunu protiv dru\u0161tva, zbog \u010dega je ono prinu\u0111eno da pru\u017ei otpor ovim “pobunjenicima”<\/a>[7<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

    Zna\u010dajan doprinos teoriji pobune dao je i Henry David Thoreau. Njegova razmi\u0161ljanja zna\u010dajno su utjecala na Lava Nikolajevi\u010da Tolstoja, Mahatmu Gandhija, Martina Luthera Kinga, i ostale. Glavne crte Thoreauove filozofije su: individualizam, samodostatnost, te\u017enja ka jednostavnom \u017eivotu u skladu s prirodom itd. On sam prihvatio je transcendentalisti\u010dku filozofiju koja je naglasak stavljala na sposobnosti pojedinca da spozna svijet oko sebe bez utjecaja uspostavljenih institucija i njihovih dogmi. U svom najpoznatijem djelu „Walden; or, Life in the Woods“(1854),<\/a>[8<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> u kojem opisuje dvogodi\u0161nje razdoblje svog \u017eivota provedenog u \u0161umi u osami i svojevrsnom asketizmu, te promi\u0161ljanja nastala u tom periodu, Thoreau ljudsku savjest i trenutnu procjenu situacije stavlja ispred generi\u010dke provedbe unaprijed odre\u0111enih zakona.<\/p>\n

    Godine 1849. napisao je poznati esej „Gra\u0111anski neposluh“ u kojem je iznio nekoliko va\u017enih stavova: <\/p>\n

      \n
    1. ljudi ne smiju dozvoliti da vlada naru\u0161i njihovu savjest<\/span><\/li>\n
    2. vlade vi\u0161e \u0161tete nego \u0161to poma\u017eu, zato je njihovo postojanje iznimno te\u0161ko opravdati <\/span><\/li>\n
    3. ljudi se imaju pravo pobuniti i povesti revoluciju <\/span><\/li>\n
    4. pla\u0107anjem poreza mi podupiremo nepravednu politiku vladaju\u0107ih <\/span><\/li>\n
    5. demokracija nije najbolji politi\u010dki sustav, zato jer ve\u0107ina ne donosi nu\u017eno dobre odluke<\/span><\/li>\n
    6. ako \u017eivite skromnije, manje \u0107ete imati i za izgubiti <\/span><\/li>\n
    7. treba konstantno inzistirati na boljim \u017eivotnim uvjetima i pravdi<\/a>[9<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/span><\/li>\n<\/ol>\n

      Govore\u0107i o suvremenom kontekstu, o konceptu gra\u0111anskog neposluha, razvilo se vi\u0161e teorija, a svakako me\u0111u najzna\u010dajnijima su razmi\u0161ljanja ameri\u010dkog sociologa Johna Rawlsa (1921. \u2013 2002.). Njegov je izraziti individualizam bio suvi\u0161e skepti\u010dan prema masovnim akcijama.<\/a>[10<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

      Jedna od najva\u017enijih suvremenih teorija gra\u0111anske neposlu\u0161nosti jeste Habermasova teorija. Osnove tog svog shva\u0107anja iznio je u djelu pod nazivom „Gra\u0111anska neposlu\u0161nost – test za demokratsku pravnu dr\u017eavu“. Njegov rad se mo\u017ee povezati sa nizom pitanja proisteklih iz \u010ditavog spektra aktivnosti dru\u0161tvenih pokreta osamdesetih godina – mirovnih, ekolo\u0161kih, feministi\u010dkih itd.<\/p>\n

      Neposlu\u0161nost je element zrele politi\u010dke kulture tvdi Habermas, koji se u velikoj mjeri oslanja na ideju D\u017eona Rawllsa. On prihva\u0107a Rawllsova uvjerenja da neposlu\u0161nost mora uklju\u010divati namjernu povredu pravnih normi. Habermas tvrdi da pojedinac koji se odlu\u010duje na protupravno djelovanje spa\u0161ava i zajednicu, ne samo sebe.<\/a>[11<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

      \u010cini se da se kao zaklju\u010dak name\u0107e potreba za ozakonjivanjem gra\u0111anske neposlu\u0161nosti, u smislu da se sudovi trebaju na razli\u010dit na\u010din odnositi prema neposlu\u0161nim gra\u0111anima i prema kriminalcima<\/a>[12<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Rawls nas upu\u0107uje kako opravdanost neslaganja sa zakonom i institucijama ovisi o mjeri u kojoj su ti zakoni i institucije nepravedne<\/a>[13<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Ostaje pitanje \u2013 kako se za\u0161titi od nasilja kolektiva?<\/p>\n

      Hakim Bey je svojim „privremenim autonomnim zonama“ predstavio novu paradigmu otpora za 21. stolje\u0107e. \u010cak i povr\u0161an pogled na revolucije 19. i 20. stolje\u0107a jasno nam do\u010darava kako, bez obzira na njihovo mesijanstvo, nisu uspjele u najbitnijoj stvari, a to je za\u0161tititi prava pojedinca pred nasiljem kolektiva. Za razliku od revolucije, Bey nudi ustanak bez krvi, bez sulude pogibelji, bez direktne konfrontacije s Dr\u017eavom i Spektaklom. On nudi privremene autonomne zone (PAZ) u svim varijantama, od kojih neke zaista nude prakti\u010dne i konkretne mogu\u0107nosti svakodnevnog otpora. No, tu ostaje vje\u010dno pitanje \u2013 \u0161to je sa stalnim autonomnim zonama<\/em>?Bey se stoga okre\u0107e pobuni (insurekciji) koja je ujedno i sredstvo i cilj \/ \u017eivjeti \u0161to slobodnije \/ te ukida proturje\u010dnost izme\u0111u dalekog cilja i zaobilaznih puteva do njegovog ostvarenja karakteristi\u010dnih za utopije 19. i prve polovice 20. stolje\u0107a. \u0160to se ti\u010de trajanja i prostorne veli\u010dine PAZ – a, tu ne postoje nikakva striktna ograni\u010denja. Veli\u010dina PAZ – a nije bitna, ve\u0107 spontanost i neposredni me\u0111uljudski odnosi.<\/p>\n

      Kakvog \u010dovjeka, kakvog pobunjenika mo\u017eemo o\u010dekivati u budu\u0107nosti?<\/p>\n

      Suvereni pojedinac \u0107e zamijeniti Foucaultovog \u010covjeka<\/em>, tvrdi Onfray u „Politici pobunjenika“<\/a>[14<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

      Michel Onfray zastupa hedonisti\u010dku filozofiju, te u knjizi „Politika pobunjenika“ slavi figuru pobunjenika protiv dru\u0161tva, subverzivca, onoga koji u sebi nosi \u017eelju za revolucijom, jednu vrstu misti\u010dne ljevice, anarhista sa \u017eeljom da ponovo zavlada svijetom koji se priklonio ekonomskim manipulacijama, suprotstavljaju\u0107i se na taj na\u010din asketizmu desnice. <\/p>\n

      U ovom tekstu, kao i u nekim drugim tekstovima („Mo\u0107 postojanja“ \u2013 „Le pouvoir d’ etre“), on predla\u017ee pobunu umjesto revolucije, pobunu povezanih odnosno ujedinjenih pojedinaca slobodno povezanih u jednoj novoj Stirnerovoj i hedonisti\u010dkoj anarho \u2013 sindikalnoj matrici.<\/em><\/p>\n

      Za pobunjenoga nije vi\u0161e rije\u010d o tome da sebe u\u010dini bogom kao kod Stirnera ili da tra\u017ei spas u svojem stavu; rije\u010d je o tome da deificira vrstu kao Nietzsche i da preuzme na sebe svoj ideal nad\u010dovje\u010dnosti. Anarhisti su za Bakunjina glasnogovornici slobodarskog instikta masa, detonatori masovnog nezadovoljstva. Cijela jedna plejada filozofa zastupa ja\u010danje utjecaja individualizma u teoriji i taktici anarhisti\u010dkog pokreta. Povijesna individualnost naroda stoji u svakom buntovniku koji je pao u borbi za osvajanje slobode, kruha i ru\u017ea.<\/a>[15<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Individualni anarhizam na jednoj strani realnost je kao i revolucionarni sindikalizam na drugoj.<\/p>\n

      Deleuze smatra da pobuna kao \u010din neposlu\u0161nosti pripada pojedincu. Ona je radikalni otklon od svakog oblika vlasti i pretpostavlja odre\u0111eni oblik prijestupa, jer odbacuje konformizam i otkriva kontradikcije dru\u0161tva.<\/a>[16<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

      „Sre\u0107om, postoje razni oblici suprotstavljanja \u2014 nedisciplina, pobuna, gerila ili revolucija“ \u2014 pi\u0161e Deleuze \u2014 „pa se mo\u017ee re\u0107i da je uskrsla ratna ma\u0161ina, da se pojavio novi nomadski potencijal<\/em>.“<\/a>[17<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

      ’’Pravo na ludost, na pobunu, na devijantnost je i pravo na suo\u010davanje sa samim sobom, po vlastitoj svijesti, shvatiti ograni\u010denja svakida\u0161njice i odlu\u010diti da li prihvatiti pravila morala pasivno, ili se igrati uni\u0161tavanja svih morala koji predstavljaju brnjicu vlasti“.<\/a>[18<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

      Tamo gdje su ustanici svake vrste izo\u0161trili no\u017eeve na grlima svojih tla\u010ditelja, tamo su bili prvi rezultati filozofije aplicirane na izokrenutu svakida\u0161njicu.<\/a>[19<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

      Povijesna individualnost naroda stoji u svakom buntovniku koji je pao u borbi za osvajanje slobode, kruha i ru\u017ea. “Tamo gdje prestaje dr\u017eava po\u010dinje \u010dovjek”.<\/a>[20<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

      O pobuni su osim filozofa promi\u0161ljali i brojni knji\u017eevnici. <\/em>Emile Zola, je svojim primjerom pokazao kako jedan pojedinac mo\u017ee itekako puno u\u010diniti protiv jednog nakaradnog dr\u017eavnog sistema i vlasti.<\/p>\n

      „\u017divot bez pobune je kao godina bez prolje\u0107a. Pobuna bez istine je kao prolje\u0107e u suhoj, neplodnoj pustinji. \u017divot, pobuna i istina jesu Sveto trojstvo koje se ne mo\u017ee odvajati ni mijenjati<\/em>“ – zapisao je Khallil Gibran.<\/a>[21<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

      I bajke nude pobunu\u00a0 re\u0107i \u0107e francuski re\u017eiser Christophe Gans<\/a>[22<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> autor filma „Ljepotica i zvijer“. Vrlo je zanimljivo pri\u010dati o pobunama kroz bajke. U \u010cehoslova\u010dkoj su veliki autori u vrijeme komunizma pravili filmove u kojima su pobunjeni\u010dke poruke stavljali u bajke, i za mene najupe\u010datljivija adaptacija “Ljepotice i zvijeri” nije Cocteauova, ona je najpoeti\u010dnija, nego ona iz 1978, koju je uradio Ji\u0159\u00ed Menzel. Ono \u0161to smatramo najnaivnijim radovima, to je i najpogodnije za poruke pobune, jer postoji ta igra sa simbolikom. \u010cinjenica je, naravno, da europsko dru\u0161tvo nije spremno na promjene, na “pobunu”, da ljudi svoje nezadovoljstvo i na\u010din otpora sada\u0161njem stanju jo\u0161 nisu uspeli definirati.<\/a>[23<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

      Poznati BiH knji\u017eevnik D\u017eevad Karahasan promi\u0161lja ovako:<\/a>[24<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> „Moj junak u romanu ‘No\u0107no vije\u0107e’ ka\u017ee: Heroji na\u0161ih generacija bili su filozofi Jean-Paul Sartre i Albert Camus, glumac G\u00e9rard Philipe, pisci, pjeva\u010di. Nemate ni jednog generala, nemate niti jednog politi\u010dara. Junaci na\u0161ih generacija su bili buntovnici. Jedini \u010dovjek koji se bavio politikom, a bio je junak na\u0161ih generacija, bio je Che Guevara, buntovnik koji je poginuo dovoljno mlad tako da nije stigao kompromitirati ideje za koje se borio. Nove generacije nemaju tu buntovnu dimenziju, njihova pobuna je mnogo ti\u0161a, otmjenija, mirnija od na\u0161e. Danas u Njema\u010dkoj imate stra\u0161no mnogo mladih ljudi koji ne\u0107e karijeru, koji ne\u0107e da zara\u0111uju mnogo. Zarade onoliko koliko im treba za \u017eivot i ta\u010dka! Mlade generacije su ti\u0161e od nas, ali \u017eelim vjerovati da su jednako kao i mi spremni na potragu za junacima koji su bili nonkonformisti“.<\/p>\n

      Bal\u0161a Brkovi\u0107, crnogorski knji\u017eevnik, po uvjerenju anarhista, ka\u017ee: „Klju\u010dni problem na\u0161ega vremena, i stvar koja daje najgoru mogu\u0107u sliku o na\u0161oj epohi, je \u010dinjenica da je koncept pobune u krizi. I korak dalje \u2013 \u017eivimo civilizaciju koja je na\u0161la na\u010din da apsorbira sve subverzivne impulse. To je mo\u0107 medijske i vizualne civilizacije.“<\/a>[25<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> „Duh palanke u agoniji. Postmoderni cinizam. Bezobzirnost neznalica. Sve to je dana\u0161nja Crna Gora\u2026<\/strong> To je problem. Prona\u0107i nove forme subverzije. To je klju\u010dno pitanje na\u0161ega vremena i budu\u0107nosti civilizacije kakvu poznajemo“, zaklju\u010duje Brkovi\u0107.<\/a>[26<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/strong><\/p>\n

      „\u010cinjenica je, naravno, da evropsko dru\u0161tvo nije spremno na promjene, na ‘pobunu’, da ljudi svoje nezadovoljstvo i na\u010din otpora sada\u0161njem stanju jo\u0161 nisu uspeli da defini\u0161u. To ukazuje na dru\u0161tvo bez ideologije, u kome se kategorija demokratije podrazumijeva sama po sebi, ali u kome su velike, revolucionarne ideje istro\u0161ene, pa se ponovo traga za novim odgovorima na stara humanisti\u010dka pitanja. Ali, svaki pojedinac treba da na\u0111e svoj razlog da bi se pobunio. To je dragocjeno. U mojoj “Ljepotici i zvijeri” postoji nova, centralna pouka u filmu, a to je da mo\u017eemo da pro\u017eivimo \u017eivot s ljubavlju i snovima, bez gramzivosti i pohlepe, i da tako prevazi\u0111emo svaki problema“.<\/a>[27<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

      Primjeri pozitivnih buntovnika kroz povijest su:<\/p>\n

       <\/p>\n

      \n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
      \n
      \n\u2013<\/span>\n<\/td>\n      		\n
      \nIsus – jedini koji se uspio oduprijeti tada\u0161njoj vlasti za op\u0107e dobro \u010dove\u010danstva. <\/span>\n<\/td>\n<\/tr>\n
      \n
      \n<\/div>\n<\/td>\n
      		\n
      \n<\/div>\n<\/td>\n<\/tr>\n
      \n
      \n\u2013<\/span>\n<\/td>\n      		\n
      \nSokrat – jedan od najve\u0107ih filozofa; odstupio je od anti\u010dkih normi, te su ga okarakterizirali kao \u201emoralnu opasnost za suvremeno mi\u0161ljenje i literaturu\u201c. Proglasili su ga krivim i osudili da ispije otrov.<\/span>\n<\/td>\n<\/tr>\n
      \n
      \n<\/div>\n<\/td>\n
      		\n
      \n<\/div>\n<\/td>\n<\/tr>\n
      \n
      \n\u2013<\/span>\n<\/td>\n      		\n
      \nMahatma Gandhi – borac za priznavanje osnovnih ljudskih prava za Indijce. Bio je zate\u010den zapostavljanjem gra\u0111anskih i politi\u010dkih sloboda indijskih imigranata.
      \n<\/span>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/div>\n

       <\/p>\n

      Pobunu u sebi nose i neka knji\u017eevna djela kao \u0161to su: <\/p>\n

      “Sotonski stihovi”, Salmana Rushdia, “Lolita”, Vladimira Nabokova<\/strong>,<\/em>„Rakova obratnica”, Henryja Millera, “\u017divotinjska farma”, Georgea Orwella, “Plodovi Gnjeva”, Johna Steinbecka. Sve ove knjige su u svoje vrijeme izazivale kontroverze, polemike, pa i pobunu. Buntovnike prepoznajemo i u Don Quijoteu, i mnogim drugim junacima romana. Svijet je oduvijek imao potrebu za buntovnicima.<\/p>\n

      Jesu li pobune imale efekt \u2013 uvijek poka\u017ee povijest. Mnoge vrlo brzo padnu u zaborav. Pogotovo danas kada informacije prebrzo smjenjuju jedna udrugu je te\u0161ko odrediti \u0161ta je stvarna pobuna a \u0161ta samo medijski spektakl. Naran\u010dasta revolucija, \u017euti prsluci – mo\u017eda zauvijek padnu u zaborav a mo\u017eda i ostave trajni trag u povijesti.<\/p>\n

       <\/p>\n

      \n
      \n

      <\/a>[1<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nAlbert Camus, La pensee’ de midi, Revolte el Meurtre”       http:\/\/sr.scribd.com\/doc\/48061220\/albert-camus#scribd<\/a>.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[2<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nDragana Tripkovi\u0107, Pobunjeni \u010dovjek najopasniji je, ali najzdraviji, Intervju sa \u017deljkom So\u0161i\u0107em,<\/em>       http:\/\/www.vijesti.me\/caffe\/pobunjeni-covjek-najopasniji-je-ali-i-najzdraviji-.<\/a>
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[3<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nTijana Damjanovi\u0107, Teologija,humanizam i pobuna<\/em>,       http:\/\/www.akuzativ.com\/teme\/658-teologija-humanizam-i-pobuna<\/a>.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[4<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nTijana Damjanovi\u0107, Teologija, humanizam i pobuna.<\/em>
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[5<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nDanilo Fuscaldo, Giorgio Giannini, Diritto di resistenza<\/em>,       http:\/\/www.uonna.it\/diritto-di-resistenza-nella-costituzione-italiana.htm<\/a>, autor Giorgio Giannini.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[6<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \n John Locke, Dve rasprave o vladi<\/em>, NIP Mladost, Beograd 1987. str. 109.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[7<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nJohn Locke, Dve rasprave o vladi, <\/em>str. 121 – 122.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[8<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nHenry, David, Thoreau, Walden and Civil Disobedience<\/em>, Signet Classics, London 2004.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[9<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nLuka Peji\u0107, Centar za anarhisti\u010dke studije Henry David Thoreau<\/em>,       http:\/\/anarhizam.hr\/arhiv\/39-biografije\/219-henry-david-thoreau<\/a>, pristup 30. 11. 2019.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[10<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nLuka Peji\u0107, Henry David Thoreau<\/em>, pristup 30. 11. 2019.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[11<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \n Mladen Stojadinovi\u0107, Koncept gra\u0111anske neposlu\u0161nosti kod Jirgena Habermasa,<\/em>       https:\/\/www.academia.edu\/3249477\/Koncept_gra%C4%91anske_neposlu%C5%A1nosti_kod_Jirgena_Habermasa<\/a>, pristup 4. 11. 2019.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[12<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nJurgen Habermas, Gra\u0111anska neposlu\u0161nost \u2013 test za demokratsku pravnu dr\u017eavu<\/em>, Gledi\u0161ta, 10-12, Beograd 1989., str. 52 – 68.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[13<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nJohn Rawls, A Theory of Justice, <\/em>Revised Edition, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts 1999., str. 309.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[14<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nMichel Onfray, Politique du rebelle<\/em>, Biblio essai, Paris 1999., str.170.<\/p>\n

      <\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[15<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nMax Stirner, Izvan \u010darobnog kruga,<\/em>       https:\/\/impulsportal.net\/index.php\/kolumne\/drustvo\/10888-max-stirner-izvan-carobnog-kruga<\/a>, Bertelli, pozivaju\u0107i se na Nietzshea.<\/p>\n

      <\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[16<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nGilles Deleuze i Felix Guattari, Rasprava o nomadologiji<\/em>, u Capitalisme et schizophr\u00e9nie<\/em>, Mille Plateaux, Les Editions de Minuit, Paris 1980.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[17<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nAngelina Banovi\u0107 Markovska, No man’s land ili kozmpopolitizam bez korijena,<\/em>       http:\/\/www.matica.hr\/kolo\/309\/no-man-s-land-ili-kozmopolitizam-bez-korijena-20540\/<\/a>.<\/p>\n

      <\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[18<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nMax Stirner, Izvan \u010darobnog kruga<\/em>,       https:\/\/impulsportal.net\/index.php\/kolumne\/drustvo\/10888-max-stirner-izvan-carobnog-kruga<\/a>.<\/p>\n

      <\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[19<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nMax Stirner, Izvan \u010darobnog kruga,<\/em>       https:\/\/impulsportal.net\/index.php\/kolumne\/drustvo\/10888-max-stirner-izvan-carobnog-kruga<\/a>.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[20<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \n Max Stirner, Ibid.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[21<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nVeljko Luki\u0107, Aktueliziramo. U o\u010dekivanju pobjede. Pjesma vodeni\u010dnog kota\u010da<\/em>,       https:\/\/www.sbperiskop.net\/kolumne\/veljko-lukic\/aktualiziramo-u-ocekivanju-pobune-pjesma-vodenicnog-kotaca<\/a>.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[22<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nRadmila Radosavljevi\u0107, \u010cak i bajke slu\u017ee za pobunu Intervju sa Cristianom Gansom u Ve\u010dernjim novostima, 6. 3. 2014.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[23<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nRadmila Radosavljevi\u0107, \u010cak i bajke slu\u017ee za pobunu Intervju sa Cristianom Gansom u Ve\u010dernjim novostima, <\/em>6. Mart 2014,       http:\/\/www.novosti.rs\/vesti\/kultura.71.html:481454-Kristof-Gans-Cak-i-bajke-sluze-za-pobunu<\/a>. <\/p>\n

      <\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[24<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nD\u017eevad Karahasan i Mirza Daji\u0107, intervju: Pobuna novih generacija je mnogo otmjenija i ti\u0161a od na\u0161e, <\/em>      https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/intervjui\/akademik-dzevad-karahasan-pobuna-novih-generacija-je-mnogo-otmjenija-i-tisa-od-nase-405403<\/a>.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[25<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nVuk Lajovi\u0107, Promovisan roman Bal\u0161e Brkovi\u0107a: Koncept pobune je danas u krizi,<\/em>       https:\/\/www.vijesti.me\/zabava\/224451\/promovisan-roman-balse-brkovica-koncept-pobune-danas-je-u-krizi<\/a>. <\/p>\n

      <\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[26<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nVuk Lajovi\u0107, Promovisan roman Bal\u0161e Brkovi\u0107a: Koncept pobune je danas u krizi.<\/em>
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

      \n

      <\/a>[27<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
      \nRadmila Radosavljevi\u0107, \u010cak i bajke slu\u017ee za pobunu Intervju sa Cristianom Gansom u Ve\u010dernjim novostima,<\/em>6. Mart 2014.,       http:\/\/www.novosti.rs\/vesti\/kultura.71.html:481454-Kristof-Gans-Cak-i-bajke-sluze-za-pobunu<\/a>.
      \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

       <\/p>\n

      Literatura:<\/strong><\/p>\n

      Tiskani mediji<\/strong><\/p>\n

      Bey, Hakim, The Temporary Autonomous Zone, Ontological Anarchy, Poetic Terrorism<\/em>, Autonomedia, London 1995.<\/p>\n

      Biti, Vladimir, Pojmovnik suvremene knji\u017eevne teorije<\/em>, Matica hrvatska, Zagreb 1997.<\/p>\n

      Camus, Albert, Mit o Sizifu<\/em>, Matica hrvatska, Zagreb 1998.<\/p>\n

      Camus, Albert, Pobunjeni \u010dovjek<\/em>, Matica hrvatska, Zagreb 2011.<\/p>\n

      Deleuze Gilles i Guattari Felix, Capitalisme et schizophr\u00e9nie<\/em>, Mille Plateaux, Les Editions de Minuit, Paris 1980.<\/p>\n

      Habermas, Jurgen, Gra\u0111anska neposlu\u0161nost \u2013 test za demokratsku pravnu dr\u017eavu<\/em>, Gledi\u0161ta, 10-12, Beograd, 1989., str. 52 – 68.<\/p>\n

      Kellner, Douglas, Medijska kultura<\/em>, Clio, Beograd 2004.<\/p>\n

      Locke, John, Dve rasprave o vladi<\/em>, NIP Mladost, Beograd 1978.<\/p>\n

      Mereghetti, Paolo, Dizionario dei film<\/em>, Baldini & Castoldi, Milano 2002.<\/p>\n

      Onfray, Michel, Politique du rebelle<\/em>, Biblio essai, Paris 1999.<\/p>\n

      Rawls, John, A Theory of Justice, <\/em>Revised Edition, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts 1999.<\/p>\n

      Thoreau, Henry David, 2004., Walden and Civil Disobedience<\/em>, Signet Classics, London 2004.<\/p>\n

      Woodcock, George, 1975., Anarchism,<\/em> Penguin Books, London 1975.<\/p>\n

      Web<\/strong><\/p>\n

      Damjanovi\u0107, Tijana, Akuzativ<\/em>, http:\/\/www.akuzativ.com\/teme\/658-teologija-humanizam-i-pobuna<\/a>, pristup 21. 08. 2019. <\/p>\n

      Giannini G. Il diritto di resistenza nella costituzione italiana, http:\/\/digilander.libero.it\/education\/dati_box\/STO_3\/diritto_resistenza_all.pdf<\/a>, pristup 29. 9. 2019. <\/p>\n

      Gibran Hallil – citati. D\u017eubran Halil., http:\/\/mudremisli.net\/kahlil-gibran-citati-misli-izreke-poslovice\/<\/a>, pristup 11. 1. 2019. <\/p>\n

      Lajovi\u0107 Vuk, Promovisan roman Bal\u0161e Brkovi\u0107a: Koncept pobune je danas u krizi, <\/em>https:\/\/www.vijesti.me\/zabava\/224451\/promovisan-roman-balse-brkovica-koncept-pobune-danas-je-u-krizi<\/a>, pristup 20. 8. 2019. <\/p>\n

      Luki\u0107 Veljko, http:\/\/www.sbperiskop.net\/kolumne\/veljko-lukic\/u-ocekivanju-pobune-pjesma-vodenicnog-kotaca<\/a>, pristup 17. 9. 2019. <\/p>\n

      Ma\u0161irevi\u0107 Ljubomir, http:\/\/www.danas.rs\/danasrs\/kultura\/gangster__buntovnik_protiv_sistema.11.html?news_id=286296#sthash.K1yomMpQ.dpuf<\/a>, pristup 11. 8. 2017.<\/p>\n

      Milanovi\u0107 Bo\u017eo, Bo\u017eo Milanovi\u0107 i eti\u010dke implikacije njegova politi\u010dkog djelovanja<\/em>, skribd (http:\/\/www.scribd.com\/doc\/195620523\/Bo%C5%BEo-Milanovi%C4%87-i-eti%C4%8Dke-implikacije-njegova-politi%C4%8Dkog-djelovanja#scribd<\/a>), pristup 11. 8. 2017.<\/p>\n

      Pavi\u0107evi\u0107 Vladimir, Gra\u0111anska neposlu\u0161nost u savremenoj politi\u010dkoj teoriji, <\/em>http:\/\/www.fpn.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/5-Mr-Vladimir-Pavi%C4%87evi%C4%87-Gra%C4%91anska-neposlu%C5%A1nost-u-savremenoj-politi%C4%8Dkoj-teoriji.pdf<\/a>, pristup 11. 1 2018. <\/p>\n

      Peji\u0107 Luka, Henry David Thoreau<\/em>, http:\/\/anarhizam.hr\/arhiv\/39-biografije\/219-henry-david-thoreau<\/a>, pristup 30. 11. 2019.<\/p>\n

      Radosavljevi\u0107 Radmila, \u010cak i bajke slu\u017ee za pobunu Intervju sa Cristianom Gansom u Ve\u010dernjim novostima,<\/em>6. 3. 2014., http:\/\/www.novosti.rs\/vesti\/kultura.71.html:481454-Kristof-Gans-Cak-i-bajke-sluze-za-pobunu<\/a>, pristup 01. 11. 2019. <\/p>\n

      So\u0161i\u0107 \u017deljko, re\u017eiser predstave Pravednici po Kamiju, http:\/\/www.vijesti.me\/caffe\/pobunjeni-covjek-najopasniji-je-ali-i-najzdraviji-62141<\/a>, datum pristupa 21. 11. 2019. <\/p>\n

      Stirner Max, Izvan \u010darobnog kruga, <\/em>https:\/\/impulsportal.net\/index.php\/kolumne\/drustvo\/10888-max-stirner-izvan-carobnog-kruga<\/a>, pristup, 12. 10. 2019. <\/p>\n

      Stojadinovi\u0107 Mladen, Koncept gra\u0111anske neposlu\u0161nosti kod Jirgena Habermasa,<\/em> https:\/\/www.academia.edu\/3249477\/Koncept_gra%C4%91anske_neposlu%C5%A1nosti_kod_Jirgena_Habermasa<\/a>, pristup 4. 11. 2019. <\/p>\n

      Thoreau H. D., Gra\u0111anska neposlu\u0161nost<\/em>, knjiga https:\/\/www.ffzg.unizg.hr\/kssd\/casopis\/7br\/09-thoreau.pdf<\/a>, pristup 21. 09. 2017. <\/p>\n

       <\/p>\n

      The Rebellion and the inability to communicate Social Consciousness<\/span><\/strong><\/p>\n

       <\/p>\n

      Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

       <\/span><\/p>\n

      Communication implies acceptance, rejection, understanding, disagreement, rebellion. We fight against arbitrariness. Even the first rebel, Prometheus, does not oppose all the gods, especially the nature and everything created. He opposes Zeus\u2019s arbitrariness. \u201eThe rebellious man is\u201c, says Albert Camus, \u201ea man who says – no\u201d. Rebellion can be metaphysical (Kain, De Sade), romantics, nihilists, surrealists, Striner, Nietzsche, historical (Spartacus, Bakunin, Marx, Lenin, Mussolini), artistic (Rimbaud, Van Gogh, Zolla, Mayakovsky, Brando). In the 1960s, the character of socially engaged rebels was emphasized. Kellner tells us about the \u201cimplosion of identity\u201d, and in doing so implies situations in which identity is constructed using image and style. Hobbes, Locke, Habermas, Thorreau, Bey, Onfray, Passerin d\u2019Entreves, Gibran and many others have contemplated and written about rebellion. The right of rebellion is not always understood as a general human right.<\/em><\/p>\n

       <\/p>\n

      Key words:<\/em><\/strong> communication, rebellion, resistance, disobedience, anarchism.<\/em><\/p>\n

       <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

           9(17)#11 2020 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.9.17.1 UDK 343.343.3:366.632 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 23.12.2019.     Dario Terzi\u0107 Visoka \u0161kola za turizam i menad\u017ement, Konjic, Bosna i Hercegovina dariobrel@yahoo.com Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti Puni tekst: […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":356,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[83],"tags":[],"class_list":["post-357","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-17-vlasiti-url","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nDario Terzi\u0107: Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dario Terzi\u0107: Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     9(17)#11 2020 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.9.17.1 UDK 343.343.3:366.632 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 23.12.2019.     Dario Terzi\u0107 Visoka \u0161kola za turizam i menad\u017ement, Konjic, Bosna i Hercegovina dariobrel@yahoo.com Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti Puni tekst: […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-09-13T17:25:45+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"19 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Dario Terzi\u0107: Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti\",\"datePublished\":\"2020-09-13T17:25:45+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/\"},\"wordCount\":3767,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2020\\\/09\\\/inmediasresno1malo17.png\",\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 17 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/\",\"name\":\"Dario Terzi\u0107: Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2020\\\/09\\\/inmediasresno1malo17.png\",\"datePublished\":\"2020-09-13T17:25:45+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2020\\\/09\\\/inmediasresno1malo17.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2020\\\/09\\\/inmediasresno1malo17.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dario Terzi\u0107: Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dario Terzi\u0107: Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Dario Terzi\u0107: Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     9(17)#11 2020 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.9.17.1 UDK 343.343.3:366.632 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 23.12.2019.     Dario Terzi\u0107 Visoka \u0161kola za turizam i menad\u017ement, Konjic, Bosna i Hercegovina dariobrel@yahoo.com Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti Puni tekst: […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2020-09-13T17:25:45+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"19 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Dario Terzi\u0107: Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti","datePublished":"2020-09-13T17:25:45+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/"},"wordCount":3767,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","articleSection":["In Medias Res broj 17 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/","name":"Dario Terzi\u0107: Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","datePublished":"2020-09-13T17:25:45+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-buntovnistvo-i-nemogucnost-komunikacijske-drustvene-svijesti\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dario Terzi\u0107: Buntovni\u0161tvo i nemogu\u0107nost komunikacijske dru\u0161tvene svijesti"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=357"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}