{"id":359,"date":"2020-09-13T17:29:04","date_gmt":"2020-09-13T17:29:04","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2020\/09\/13\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/"},"modified":"2020-09-13T17:29:04","modified_gmt":"2020-09-13T17:29:04","slug":"enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/","title":{"rendered":"Enis Zebi\u0107: Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  9(17)#13 2020 <\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.9.17.3<\/a>
\nUDK 070.41:342.34
\nPregledni \u010dlanak
\nReview article
\nPrimljeno: 24.02.2020.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n


\nEnis Zebi\u0107<\/a><\/span><\/p>\n

Zagreb, Kralja Zvonimira 119, Hrvatska<\/p>\n

enis.zebic@gmail.com<\/p>\n

Prilog novinarskom pitanju<\/p>\n

O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (470 KB), Hrvatski, Str. 2639 – 2648
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Temeljem tridesetogodi\u0161njeg novinarskog iskustva u dnevnom novinarstvu autor analizira neke segmente hrvatskog medijskog prostora, a posebnu pozornost posve\u0107uje nu\u017enosti ve\u0107eg profesionalizma i odgovornijem odnosu prema \u010dinjenicama. Nedostatna razina profesionalizma na\u0161la je plodno tlo na naslje\u0111u \u017eutog, neprofesionalnog i mrzila\u010dkog novinarstva u nekim mainstream medijima po\u010detkom devedesetih.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> novinarstvo, profesionalizam, izostanak sankcije, Kolinda Grabar Kitarovi\u0107, tjednik \u201eGlobus\u201c.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pred dvadeset i vi\u0161e godina volio sam citirati re\u010denicu: „Novinar treba na stolu imati samo dvije knjige \u2013 pravopis i ustav“, i pripisivao sam je Marku Twainu. U neko doba krenuo sam provjeriti je li to doista Twainova izreka, ali \u010dini se da – nije. Mora da sam negdje na\u0161ao tu re\u010denicu i bog zna kojim procesima u mozgu pripisao je Marku Twainu, koji je \u2013 osim \u0161to je bio i ostao briljantan knji\u017eevnik – bio i ostao i briljantan novinar. A njegova pri\u010da „Novinarstvo u Tennesseeju“\u00a0 bila je Biblija omladinskim novinarima \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a<\/a>[41<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, a mo\u017eda i ranije. <\/p>\n

Bila Twainova ili ne \u2013 moja pouzdano nije \u2013 izreka debelo ima smisla. Ako znamo pravopis (i gramatiku) ljudi \u0107e nas razumjeti i ne\u0107e baciti novine ili oti\u0107i na drugu web stranicu nakon prve na\u0161e pogre\u0161ke s „ije“\u00a0 ili „je“\u00a0 i „\u010d“\u00a0 i „\u0107“. Ovo s Ustavom je malo kompleksnije, ali tako\u0111er mislim da dr\u017ei vodu. O detaljima kasnije. Ova (ne)Twainova jedna je od brojnih definicija novinara, i to jedna od boljih. A preciznije definiranje, odre\u0111ivanje tko je novinar i koja je njegova uloga u dru\u0161tvu i u javnom prostoru pomoglo bi da se jasnije prepozna probleme s kojima se novinarstvo, mediji i novinari sada suo\u010davaju i mo\u017eda na\u0111e neki na\u010din da se te probleme ili dio njih preciznije locira i jasnije opi\u0161e, a to je najbolji put prema tome da ih se i rije\u0161i ili bar zapo\u010dne\/nastavi rje\u0161avati.<\/p>\n

Uobi\u010dajeno je glavne probleme medija, novinarstva i novinara locirati u zonu politi\u010dke presije i presije ogla\u0161iva\u010da. O tome se pi\u0161e mnogo i obi\u010dno relevantno. Ja \u0107u poku\u0161ati re\u0107i \u0161togod o problemima novinarske prakse, o tome s kojim se problemima dnevno susre\u0107emo u toj dvostrukoj ulozi \u2013 autora novinarskih uradaka i u isto vrijeme njihovih recipijenata, o tome koje nedostatke prepoznajem i kako bi ih se mo\u017eda moglo prevladati. Osobno, imam i tre\u0107u \u2013 pri\u010duvnu \u2013<\/em> poziciju. Ja sam 30 godina dnevni novinar unutarnje politike. Po\u010deo sam u gradskoj rubrici, pisao sam me\u0111u ostalim i o tr\u017enici i javnim zahodima, pa sam s vremenom napredovao do manje \u017eivopisnih ali \u2013 kako tvrde \u2013 dru\u0161tveno relevantnijih tema. Sa druge strane, imam humanisti\u010dko obrazovanje i after-hours bavim se znano\u0161\u0107u, pa se mo\u017eda takva razroka <\/em>pozicija poka\u017ee korisnom i plodonosnom.<\/p>\n

Ono \u0161to me najvi\u0161e zanima je uloga novinara i medija u demokratskom procesu. Ostavljaju\u0107i po strani razli\u010dite teorije i definicije demokracije, predmet interesa nam je demokratska procedura. Nju bismo mogli opisati kao proces u kojem zainteresirani i primjereno, odnosno dostatno informirani gra\u0111ani nakon temeljite rasprave odlu\u010duju o ovom ili onom pitanju va\u017enom za funkcioniranje njihove zajednice. Novinari i mediji su ovdje da im posreduju potrebne informacije, da budu facilitatori diskusije, da zainteresiranima, stru\u010dnjacima i javnim intelektualcima omogu\u0107e prostor za problematiziranje ili zagovaranje ove ili one opcije. \u010cinjenica da oni koji biraju imaju sve relevantne informacije va\u017ena je za valjano odvijanje demokratskog procesa bar na dvije razine: prvo, to daje temelja za pretpostavku da \u0107e bira\u010di odluke donositi odgovorno i na osnovi dostatnih informacija a ne neznanja i dezinformacija, i drugo \u2013 informacije posredovane medijima slu\u017ee kao svojevrsni mehanizmi za provjeru i verifikaciju u kolikoj mjeri izabrani predstavnici gra\u0111ana u izvr\u0161noj i zakonodavnoj vlasti obavljaju zada\u0107e za \u010dije izvr\u0161avanje su temeljem izbornih obe\u0107anja i programa izabrani. Neka vrsta trajnog antagonizma izme\u0111u vlasti i medija tretira se na fonu progla\u0161avanja medija „\u010detvrtom vla\u0161\u0107u“ kao bitan doprinos i dokaz zdravlja demokratskog sustava. Neki me\u0111utim ka\u017eu kako ta ocjena na\u010delno ne vrijedi i za post – konfliktna dru\u0161tva<\/a>[42<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, sa \u010dime se ne bismo slo\u017eili. Dapa\u010de, upravo to su situacije u kojima mediji mogu i moraju pokazati svoju kriti\u010dku (nasuprot dogmatskoj i\/ili apologetskoj) poziciju. Upozorenja da je takvo razumijevanje demokratskog procesa – kako smo kazali, procesa u kojem zainteresirani i primjereno, odnosno dostatno informirani gra\u0111ani nakon temeljite rasprave odlu\u010duju o ovom ili onom pitanju va\u017enom za funkcioniranje njihove zajednice – prevladano, da je informacija previ\u0161e, da ljudi nisu zainteresirani, i da je javnost konstrukcija, a ne realitet stari, su gotovo stotinu godina \u2013 od Lippmanna nadalje.<\/a>[43<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Me\u0111utim, do sada bolje rje\u0161enje nije prona\u0111eno. <\/p>\n

Novinar treba pribaviti relevantne informacije, treba u svakodnevno sve gu\u0161\u0107oj \u0161umi novih i novih informacija prepoznati koja je relevantna a koja nije, i nakon toga treba je plasirati na razumljiv i pristupa\u010dan na\u010din. Za prepoznavanje relevantnosti novinar treba biti suveren u materiji o kojoj pi\u0161e. U tom kontekstu \u2013 kada se radi o unutarnjoj politici \u2013 doista treba na stolu imati i Ustav. \u010cesta praksa prisutna u prete\u017enom broju redakcija da se bavi\u0161 onim \u0161to se de\u0161ava, \u0161to je „uletilo“\u00a0 u tvojoj \u0161ihti, pogubna je. Ne zna\u0161 o \u010demu se radi, guglanje mo\u017ee malo pomo\u0107i ali ne do kraja, ne zna\u0161 prepoznati \u0161to je vijest u doga\u0111aju kojeg prati\u0161. Utoliko su novinari „sektora\u0161i“ i dalje sna\u017enija garancija dobrog pokrivanja neke teme nego novinari sva\u0161tari.<\/p>\n

U tom kontekstu trebalo bi mo\u017eda razmotriti i istra\u017eiva\u010dko novinarstvo. Naime, sada se implicira podjela na istra\u017eiva\u010dke novinare i one druge. Jedini imaju eros, \u017eicu i balls <\/em>za bavljenje istra\u017eiva\u010dkim novinstvom, a drugi su \u2013 da karikiramo stvar \u2013 korektni mediokriteti. Mo\u017eda bi bolja i za dalju analizu plodonosnija bila podjela na dobre, zainteresirane i specijalizirane novinare i manje dobre, manje zainteresirane i nespecijalizirane novinare. Naime, samo novinar koji je suveren u nekoj temi (dakle – „sektora\u0161“) mo\u017ee u materijalu kojeg prona\u0111e ili dobije po\u0161tom od nepoznatog po\u0161iljatelja prepoznati potencijalnu vijest, mo\u017ee je smjestiti u poznati kontekst i pokucati na prava vrata kako bi krenuo s istra\u017eivanjem. Novinaru koji u tome nije suveren netko tre\u0107i mora objasniti gdje je tu vijest. Novinar koji je suveren u nekoj temi („sektora\u0161“) mo\u017ee prepoznati je li posrijedi podmetanje opcije A opciji B, ili se doista radi o po\u0161iljci nekog ogor\u010denog hrvatskog „dubokog grla“ kojem je dosta bezakonja u ovom ili onom segmentu hrvatskog dru\u0161tva ili politike. <\/p>\n

\u0160to \u0107emo sa citizen journalismom? Ono ima svoje mjesto u novinarstvu, ali valja ga precizno odrediti. Da, gra\u0111ani mogu javiti o doga\u0111aju, poslati fotografiju ili video. Oni mogu i trebaju imati vi\u0161e ili manje artikuliran stav o nekom politi\u010dkom ili dru\u0161tvenom problemu koji \u0107e biti objavljen u pismima \u010ditatelja ili na srodnom prostoru u medijima. Ostalo je posao novinara. Novinar ima Eti\u010dki kodeks, poznaje do neke mjere medijsko zakonodavstvo, ima profesionalne uzuse, urednika, vjeru da \u0107e se i sutra baviti tim poslom. Citizen journalist neka radi ono \u0161to bi na mjestu saobra\u0107ajne nesre\u0107e radio svaki priseban prolaznik \u2013 neka na najbolji na\u010din poku\u0161a pomo\u0107i unesre\u0107enima, nastoje\u0107i ne napraviti \u0161tetu do dolaska kvalificirane medicinske ekipe. Dakle, neka upozori na doga\u0111aj ili pojavu, neka slika ili snimi video, neka da informaciju kvalificiranoj osobi koja ima znanja i vje\u0161tine prepoznati \u0161to je to\u010dno, a \u0161to nije, \u0161to je relevantno, a \u0161to nije, \u0161to je kr\u0161enje Eti\u010dkog kodeksa a \u0161to nije.<\/p>\n

Ako se tu ne zaustavi nego krene dalje \u2013 bez profesionalnog znanja i bez normativnog okvira u glavi kakvog imaju profesionalni novinari – svakim je trenom sve ve\u0107a vjerojatnost da \u0107e svojim postupanjem ne pomo\u0107i, ve\u0107 odmo\u0107i unesre\u0107enima. Citizen journalist i njegovo djelovanje treba biti neka vrsta bove, pluta\u010de kojom \u0107e markirati problem koji \u0107e potom krenuti rje\u0161avati profesionalci. Upravo iz perspektive javnog interesa i posebne uloge medija u zagovaranju javnog interesa – citizen journalism treba u jednom trenutku ustupiti mjesto novinarskom profesionalizmu. Novinar je obavezan vidjeti cjelinu. Gra\u0111anin to nije obavezan. Tu razliku valja imati na umu.<\/p>\n

Na drugom kraju novinarske profesije su kolumnisti, preciznije kolumnisti izvan novinarske profesije – ljudi koji (obi\u010dno iz neke ideolo\u0161ke vizure) komentiraju aktualna zbivanja i poteze politi\u010dara. \u010cinjenice su svete, komentar je slobodan, davno je re\u010deno. Komentatori pri pisanju svog teksta koriste obi\u010dno \u010dinjenice i situacije koje opisuju dnevni novinari, izvjestitelji. Me\u0111utim, komentatori ponekad radi ekonomije teksta, zvu\u010dnosti fraze ili potrebe da se po\u0161to – poto popuni prazno mjesto u argumentaciji malo „dorade“ \u010dinjenice ili opis kako bi bolje pristajali u zami\u0161ljenu konstrukciju. Komentator nije po\u010detnik iz gradske rubrike i njegove se tekstove ne \u010dita s posebnom pozorno\u0161\u0107u na faktografiju. Me\u0111utim, jesmo li sigurni da su navodi u komentarima uvijek to\u010dni, i zanima li nekoga prije objavljivanja teksta „vanjskog“\u00a0 komentatora \u010dinjeni\u010dni supstrat njegove kolumne? <\/p>\n

Tko se treba baviti novinarstvom? Svatko? Svatko pismen? Novinari? Lo\u0161e novinarstvo radi najve\u0107u \u0161tetu upravo novinarstvu. Licenciranje od strane npr. novinarskog dru\u0161tva odba\u010deno je kao ideja, jer postoji bojazan od mogu\u0107e politi\u010dke zlorabe i arbitrarnog davanja i oduzimanja licence. Neke su struke za\u0161ti\u0107ene kao li\u010dki medvjedi. Ako vas ulove da se neovla\u0161teno bavite odvjetni\u0161tvom, lije\u010denjem ili projektiranjem zgrada, dakle ako ste nadripisari, nadrilije\u010dnici i nadriarhitekti – ne\u0107ete dobro pro\u0107i. Kako hrvatski zakoni tretiraju nadripisarstvo? \u010clanak 313 aktualnog Kaznenog zakona ka\u017ee: „Tko se neovla\u0161teno bavi pru\u017eanjem pravne pomo\u0107i uz naplatu, kaznit \u0107e se kaznom zatvora do \u0161est mjeseci“<\/a>[44<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Kako tretira nadrilije\u010dni\u0161tvo? \u010clanak 184 aktualnog Kaznenog zakona ka\u017ee: „Tko se nemaju\u0107i propisanu stru\u010dnu spremu bavi lije\u010denjem ili pru\u017eanjem druge medicinske pomo\u0107i, kaznit \u0107e se kaznom zatvora do jedne godine.“ Ako se pak na\u0161teti zdravlju, kazna je i do 10 godina, a tko time usmrti jednu ili vi\u0161e osoba \u2013 i do 15 godina.<\/p>\n

Mi smo u novinarstvu o\u010dito visoko permisivni. Nitko ne govori o novinarima i nadrinovinarima, a trebalo bi. Knji\u017eevnik i nekada\u0161nji novinar Pero Kvesi\u0107 je po uzoru na pisce i piskarala, sugerirao termin ne novinar, ve\u0107 – novinaralo. Shvatimo ovo kao \u0161alu, ali trebalo bi jasnije odrediti tko je novinar, a tko nije. Papa duus, papa nullus. Ako su svi novinari, nitko nije novinar.<\/p>\n

\u0160to me smeta u aktualnom hrvatskom novinarstvu? Recimo \u2013 prepisiva\u010dina bez naznake izvora. Naravno da je prepisiva\u010dine bilo oduvijek. Dapa\u010de u biv\u0161em sustavu je to imalo i interni naziv \u2013 „resavljenje“. Naime, tijekom 15. stolje\u0107a je u pravoslavnom manastiru Manasija nedaleko Despotovca u Srbiji djelovala poznata resavska prepisiva\u010dka \u0161kola koja se bavila prepisivanjem svetih spisa. Ta je tema o\u010dito bila dio zajedni\u010dke programske jezgre u svim republi\u010dkim obrazovnim sustavima, i to je bio vi\u0161e – manje op\u0107eprihva\u0107eni naziv za takvu rabotu u novinarskim krugovima. S prepisiva\u010dinom se nastavilo i u novoj dr\u017eavi, a ja sam naivno mislio da \u0107e prestati kada su gotovo svi tekstovi sada na webu, pa je prepisiva\u010de doista lako „uloviti“. Me\u0111utim, s time se nastavlja i dalje, jer su sankcije blage ili rijetke. Pretragom mre\u017enih izvora nismo na\u0161li unazad nekoliko godina nijedan slu\u010daj sudske tu\u017ebe za plagiranje novinarskog uratka. Da je ono prisutno, potvr\u0111uje istra\u017eivanje \u0110or\u0111a Obradovi\u0107a i Dubravke Njiri\u0107 o tekstovima na zadnjoj stranici „Jutarnjeg lista,“ gdje se objavljuje kra\u0107e tekstove o celebrities<\/em>, zanimljivosti i sli\u010dno. Oni konstatiraju da se takve teme plagira i u drugim hrvatskim medijima, ali da spomenuti dnevnik posebno prednja\u010di plagijatima tekstova iz stranih glasila koje objavljuje na posljednjoj stranici. Kako se navodi, „ukupno je analizirano 158 napisa na zadnjoj stranici Jutarnjega lista tijekom travnja 2008. godine. Rezultati su pokazali da je me\u0111u njima bilo samo 10 izvornih napisa novinara Jutarnjeg, 16 napisa novinari Jutarnjeg napisali su prepri\u010davanjem ili prijevodom tekstova iz drugih glasila, ali su naveli o kojemu izvoru se radi, u 12 napisa novinari Jutarnjeg potpisali su se zajedno s agencijama koje su prvotno objavile priloge, prenijeli su ukupno 59 agencijskih tekstova i potpisali ih, a za \u010dak 61 napis utvr\u0111eno je da su to plagijati ve\u0107 objavljenih i lako dostupnih priloga u mre\u017enim glasilima, bez ikakve naznake o izvorima.“<\/a>[45<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Autori dalje zaklju\u010duju i da je potvr\u0111ena i hipoteza da su uz „novinare plagijatore, jo\u0161 vi\u0161e odgovorni urednici jer bez njihova dopu\u0161tenja plagijati ne bi mogli biti objavljeni“, i to „navo\u0111enjem \u010ditateljskih objava u mre\u017enom izdanju Jutarnjeg lista. U njima su plagijati prepoznati i javno osu\u0111eni, ali urednici nisu reagirali niti su smanjili njihov broj idu\u0107ih dana.“<\/a>[46<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ovdje se radi o plagiranju tekstova iz stranih medija, ali sa visokom vjerojatno\u0161\u0107u mo\u017ee se pretpostaviti da se plagira i uratke iz doma\u0107ih medija, ali rje\u0111e i sa vi\u0161e opreza. <\/p>\n

To potvr\u0111uje i pregled prakse Novinarskog vije\u0107a \u010dasti Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva. Plagiranje ure\u0111uje \u010dlanak 11 Eti\u010dkog kodeksa Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva: „Novinar po\u0161tuje autorstvo drugih novinara i ostalih sudionika u javnom informiranju. U svojim prilozima navodi izvore kojima se koristio. Plagijat je nespojiv s novinarskom etikom.“<\/a>[47<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Analizirali smo rad Vije\u0107a u 2018. i 2019. godini. Ukupno je odr\u017eano 13 sjednica vije\u0107a i raspravljano je o 50 slu\u010dajeva. Svega se jedan slu\u010daj bavio plagijatom, konstatirano je da je u\u010dinjen „\u0161kolski primjer plagijata“, ali nikakva sankcija nije izre\u010dena, jer urednik portala na kojem je objavljen plagijat bez potpisa nije \u010dlan Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva.<\/a>[48<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Pametniji dio moje obitelji primijetio je jednom prigodom da je brzo skretanje neke diskusije na facebooku u sva\u0111u i vrije\u0111anje dijelom i rezultat takvog tipa komunikacije, u kojem nema neverbalne komunikacije. Komunikacija bez neverbalne komunikacije nije cjelovita komunikacija. To otprilike vrijedi i za interviewe mailom. Ne vidite sugovornika, ne vidite njegovu reakciju na ovo ili ono pitanje, nema mogu\u0107nosti za potpitanje, tra\u017eenje obja\u0161njenja\u2026 Najbolje je i\u0107i na teren i kontakte s ljudima obavljati licem u lice, pa\u017eljiv novinar \u0107e i u telefonskom razgovoru prepoznati promjene u pona\u0161anju kod sugovornika, ubrzavanje ili usporavanje govora, zamuckivanje na tricky mjestima\u2026 Svega toga u komunikaciji mailom nema. Premalo je komunikacije sa \u017eivim ljudima, previ\u0161e se sjedi za ra\u010dunalom. <\/p>\n

Me\u0111utim, ono najva\u017enije. Mislim da je odnos prema \u010dinjenicama lakmus – papir u novinarstvu. Tamo gdje se prestaje po\u0161tivati \u010dinjenice, prestaje novinarstvo. Nepo\u0161tivanje \u010dinjenica u novinarstvu ravno je kirurgovom nepranju ruku prije operacije, s podjednako fatalnim posljedicama, ali sa neusporedivo ve\u0107im brojem \u017ertava i s fatalnijim posljedicama. Nedavni slu\u010daj s posjetom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi\u0107 Izraelu i izvje\u0161tavanje novinarke „Jerusalem Posta“\u00a0 Greer Fay Cashman mo\u017ee dobro poslu\u017eiti za ilustriranje odnosa novinara i \u010dinjenica. <\/p>\n

Podsjetimo na faktografiju: tijekom svoje posjete Izraelu, hrvatska se predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi\u0107 29. srpnja 2019. godine susrela s izraelskim predsjednikom Reubenom Rivlinom. Uva\u017eeni izraelski dnevnik „Jerusalem Post“ izvijestio je s tog sastanka zatvorenog za javnost kako je \u2013 me\u0111u ostalim – predsjednica tijekom susreta „za Bosnu i Hercegovinu izjavila kako je rije\u010d o ‘vrlo nestabilnoj’ dr\u017eavi koju su ‘u nekim aspektima preuzeli ljudi povezani s Iranom i teroristi\u010dkim organizacijama’ kao i da tu dr\u017eavu ‘kontrolira militantni islam, koji je dominantan u postavljanju agende’.“<\/a>[49<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Bosansko – hercegova\u010dka politika poludjela je nakon te izjave. Predsjedavaju\u0107i Predsjedni\u0161tva BiH i \u010dlan tog tijela iz redova hrvatskog naroda \u017deljko Kom\u0161i\u0107 rekao je doma\u0107im medijima kako je o\u010dito da nije nestabilna Bosna i Hercegovina, nego – Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107: „ \u017dao mi je \u0161to predsjednica Hrvatske i dalje nastavlja s propagandnim aktivnostima na \u0161tetu Bosne i Hercegovine iznose\u0107i brutalne neistine. Me\u0111utim, izgleda kada je rije\u010d o tim podvalama, to nije izuzetak nego pravilo u odno\u0161enju Grabar-Kitarovi\u0107 prema BiH.“<\/a>[50<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Sli\u010dno je reagirao i \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH iz redova bo\u0161nja\u010dkog naroda \u0160efik D\u017eaferovi\u0107: „Svima u Europi i svijetu je jasno da se radi o la\u017eima koje izmi\u0161lja agresivna i ksenofobna politika slu\u017ebenog Zagreba prema Bosni i Hercegovini i Bo\u0161njacima koja ima sve elemente fa\u0161izma,“ kazao je. Prvi \u010dovjek \u017didovske zajednice u BiH Jakob Finci bio je ne\u0161to bla\u017ei u kvalifikacijama, ali je tako\u0111er ustvrdio kako nije to\u010dno da u njegovoj zemlji dominira militantni islam: „Nama koji \u017eivimo u Bosni i Hercegovini apsolutno je jasno da je hrvatska predsjednica polupala lon\u010di\u0107e i da je govorila o ne\u010demu \u0161to apsolutno ne stoji.“<\/a>[51<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Hrvatska politika stala joj je u za\u0161titu, predsjednica je tek nakon 24 sata demantirala da je bilo \u0161to takvoga kazala, \u0161to je dalo prostora tenzijama da se razma\u0161u. Na kraju je novinarka Cashman kazala da su se predsjedni\u010dine izjave o militantnom islamu odnosile na izbjeglice, a ne na BiH i da to nije neka velika pri\u010da. <\/p>\n

Profesorica novinarstva na zagreba\u010dkom Fakultetu politi\u010dkih znanosti Gordana Vilovi\u0107 dala je tim povodom intervju za Radio Slobodna Europa i uvjeren sam da je izrekla nekoliko vrlo relevantnih ocjena. Prvo, o odgovornosti novinarke, njenih urednika i politi\u010dara u ovoj pri\u010di. <\/p>\n

„Mislim da novinarka, koja ka\u017ee da to za nju nije velika pri\u010da, da je ona u\u010dinila prvi gaf. Da li je urednik pogrije\u0161io ja to ne znam. Kada smo mi bili novinari, prije sto godina, onda je urednik preuzimao odgovornost za takve stvari. (\u2026) Drugo, \u010dini mi se da i pretjerano iskazivanje stava istog \u010dasa, a da niste provjerili sve, ima dalekose\u017ene posljedice. Meni je stra\u0161no \u017eao \u0161to vidim da nema tu sre\u0107e, da nema pomaka u odnosima dviju dr\u017eava, Hrvatske i BiH, da jednostavno ljudi koji bi trebali sura\u0111ivati po svim pravilima onog \u0161to preporu\u010dava znanost o me\u0111unarodnim odnosima, sve se svodi na retoriku koja je \u010desto puta iritantna i ne svi\u0111a mi se kao gra\u0111aninu takvo ne\u0161to, ali puno je gre\u0161aka sa razli\u010ditih strana.“<\/a>[52<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Drugo, o tome da su predsjedni\u010dine navodne izjave u Jeruzalemu zvu\u010dale sasvim na fonu nekih njenih ranijih izjava o stanju u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Ona priznaje: „Da je meni neko rekao da to nije istina, ja bih rekla – ma ne, to je sigurno istina, pa to je jednom predsjednica rekla, pred 2,3 godine. Mediji u regiji trebali su prenijeti pisanje ‘Jerusalem Posta’, a ‘Jerusalem Post’ se trebao ispri\u010dati“, sugerira Gordana Vilovi\u0107.<\/p>\n

„Vi, kada ste u novinarstvu, kada radite pod pritiskom, kada morate brzo reagirati dogodi vam se da pogrije\u0161ite ili neku brojku ili ne\u0161to, ali u ovom slu\u010daju bilo bi dobro za sve, i za taj list i za Hrvatsku i BiH da se ka\u017ee `ispri\u010davamo se`, `oti\u0161lo je predaleko`, `izva\u0111eno je iz konteksta`, \u0161to god. Ako se to ne ka\u017ee onda \u0107e naravno ostati jedna jako lo\u0161a slika i sumnja, pa mo\u017eda je ipak to bilo izre\u010deno, pa mo\u017eda je ona kazala ovo ili ono. \u010cini mi se da i mediji trebaju ponekad kazati pogrije\u0161ili smo, ispravljamo, nije bilo tako. Jer, meni je to ljudski i to je dio ove struke, najjavnije koja mo\u017ee biti, ako dr\u017eimo do profesionalnog novinarstva.“<\/a>[53<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Mislim da isprike \u2013 nije bilo. <\/p>\n

I u kontekstu ove pri\u010de dvije generalne objekcije o novinarskom radu: <\/p>\n

„Novinari ne bi smjeli i\u0107i sa zadatim stavovima i pogledima u ne\u0161to nego da provjeravaju. Ja znam da je jednostavno pri\u010dati ovako kako ja sada govorim, ali ako se prestanemo boriti za to da nam nisu dovoljna samo dva izvora sa dva portala nego da moramo koristiti i primitivnije tehnologije poput razgovora sa ljudima, obi\u010dnog razgovora, telefonski razgovor. Dakle ono \u0161to je bilo najnormalnije, kao imperativ, sada se pretvorilo u muku. Jer se nitko ne javlja, ne mo\u017ee\u0161 oti\u0107i do njega. Mislim da jo\u0161 uvijek moramo koristiti neke tzv. primitivne metode novinarskog rada. I naravno, ne vjerovati ili barem smanjiti ta uvjerenja dok nam se \u010dinjenice ne poslo\u017ee.“<\/a>[54<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

I druga: <\/p>\n

„Dojma sam da danas svi novinari ili jedan ve\u0107i dio novinara smatra da to\u010dno, po\u0161teno, korektno, \u010dinjeni\u010dno izvje\u0161tavanje pripada nekim pro\u0161lim vremenima i da oni nu\u017eno moraju podebljavati, boldati ne\u0161to u svom tekstu daju\u0107i komentare. Pa zaboga mi imamo toliko komentatora da je to nevjerojatno, a toliko malo izvjestitelja, ljudi koji doista trebaju biti izvjestitelji jer to nije nikakva sramota. \u010cini mi se kao da je to sad pase i demode i da se od novinara o\u010dekuje da ide naprijed i druga\u010dije.“<\/a>[55<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Toliko Gordana Vilovi\u0107. Nemam \u0161to za dodati ovome \u0161to je rekla. <\/p>\n

Ocjene koje je Gordana Vilovi\u0107 izrekla povodom „Jerusalem Posta“ vrijede i za stanje u hrvatskom medijskom prostoru i hrvatskom novinarstvu. Me\u0111utim, aktualni globalni trend neoptere\u0107ivanja provjeravanjem \u010dinjenica i potpadanja pod histeriju bivanja prvim i ekskluzivnim, kojeg su akteri i \u017ertve i novinari i u Hrvatskoj, pada u nas na plodno tlo recentnog povijesnog naslje\u0111a, i negativni u\u010dinci se zbog toga dupliraju. O \u010demu se radi?<\/p>\n

Me\u0111u nama vi\u0161e nema kolege Denisa Kulji\u0161a koji je u\u0161ao u usmenu legendu hrvatskog novinarstva strastvenim uzvikom \u2013 „Pa gospodo, ne\u0107emo valjda dopustiti da nam \u010dinjenice pokvare tako dobru pri\u010du!“ Njegov \u2013 idemo pristojno re\u0107i \u2013 neobavezuju\u0107i stav prema \u010dinjenicama bio je op\u0107epoznat, ali se nitko nije zbog toga previ\u0161e uzbu\u0111ivao. A on je pisao i pisao. De mortuis nihil nisi bene. Ali \u2013 ne ponovilo se. Prolistao sam ovih dana vrlo ovla\u0161 prvih godinu – dvije tjednika „Globus“ \u0161to ga je on ure\u0111ivao po\u010detkom devedesetih, od prvog broja ujesen 1990. godine. Ovo ovla\u0161, zato \u0161to je posrijedi jako mnogo materijala \u2013 \u0161to je u ovoj pri\u010di manje va\u017eno – me\u0111utim mnogo vi\u0161e zbog toga \u0161to je tamo objavljeno mnogo tekstova koji bezobzirno gaze ne samo osnovna na\u010dela novinarstva, ve\u0107 i osnovna na\u010dela elementarnog dobrog ukusa. Kao paradigmu \u017eutila (i – u ratnim vremenima po\u010detka devedesetih \u2013 crnila) obi\u010dno se uzima „Slobodni tjednik“ Marinka Bo\u017ei\u0107a, me\u0111utim tekstovi poput pribijanja na stup srama glumice Mire Furlan<\/a>[56<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> ili napada na „feministice Radu Ivekovi\u0107, Vesnu Kesi\u0107, Jelenu Lovri\u0107, Dubravku Ugre\u0161i\u0107 i Slavenku Drakuli\u0107“<\/a>[57<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> iz pera „‘Globusovog’ investigativnog tima“ dostojno stoje uz bok Bo\u017ei\u0107u u antologiji besramnosti u hrvatskom novinarstvu. A „Globus“ su tih godina osim Kulji\u0161a ure\u0111ivali vrlo ugledni novinari.<\/a>[58<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Skandaloznost ovakvih tekstova ne umanjuju izvrsni tekstovi Jasne Babi\u0107 ili odmjereni komentari \u017divka Kusti\u0107a objavljeni tek par stranica dalje, niti ti tekstovi ekskulpiraju autore „‘Globusovog’ investigativnog tima“ , od Slavena Letice nadalje, a pogotovo ne urednike koji su tekstove naru\u010divali, opremali i objavljivali. <\/p>\n

Obi\u010davalo se za govor mr\u017enje u devedesetima \u2013 osim „Slobodnog tjednika“ – prozivati u prvom redu HTV kao javni servis. Ljudi koji su tada tamo radili lo\u0161e novinarstvo mogu re\u0107i: morali smo, HDZ je tada bio na vlasti, bio je rat\u2026 Vlasnici, urednici i novinari „Slobodnog tjednika“ i „Globusa“ ne mogu imati HDZ kao alibi. Oba su tjednika bila privatna. <\/p>\n

Na takvom povijesnom naslje\u0111u, gdje \u010dinjenice „kvare“ dobre pri\u010de, aktualno minoriziranje va\u017enosti po\u0161tivanja \u010dinjenica doista dobiva na te\u017eini. U situaciji kada vanjska ili strukovna regulativa nemaju neke u\u010dinke, jedina je nada da promjena nabolje po\u010dne od nas samih i na\u0161e odluke da se prema \u010dinjenicama u novinarstvu odnosimo s du\u017enim po\u0161tovanjem i bez kompromisa. Ili drugim rije\u010dima \u2013 back to basics! Novinarstvo – novinarima. Ali dobrim.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[41<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nVidi primjerice svojevremeno kultnu knjigu Pere Kvesi\u0107a Uvod u Peru K.,<\/em> Centar dru\u0161tvenih djelatnosti Saveza socijalisti\u010dke omladine Hrvatske, Zagreb 1975, gdje se nalazi i istoimena pri\u010da.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[42<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nThe Role of Media in Democracy: A Strategic Approach, <\/em>Center for Democracy and Governance, U.S. Agency for International Development, Washington, D.C., <\/strong>June 1999, str. 3.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[43<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nVidi Enis Zebi\u0107 „Javnost kao fantom i javnost u zamra\u010denju. Kako je polemika Johna Deweyja i Waltera Lippmanna o demokraciji i medijima uvelike relevantna i nakon gotovo stotinu godina.“ Filozofska istra\u017eivanja br. 121 (1\/2011), Zagreb 2011., str. 27 \u2013 43.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[44<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.zakon.hr\/z\/98\/Kazneni-zakon<\/a>; pristupljeno 8. 9. 2019.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[45<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u0110or\u0111e Obradovi\u0107 i Dubravka Njiri\u0107: „Novi mediji olak\u0161ali plagiranje“, Medianali, me\u0111unarodni znanstveni \u010dasopis za pitanja medija, novinarstva, masovne komunikacije i odnosa s javnostima. Godi\u0161te 2, broj 4, studeni 2008., str. 41 \u2013 60. Navedeni citat nalazi se na str. 50.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[46<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n Ibid., str. 57 – 58.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[47<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHND, Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo, Novinarsko vije\u0107e \u010dasti<\/em>, http:\/\/www.hnd.hr\/novinarsko-vijece-casti1<\/a>; pristupljeno 15. 9. 2019.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[48<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHND, Zaklju\u010dci novinarskog vije\u0107a \u010dasti<\/em>, https:\/\/www.hnd.hr\/zeljko-marusic-vs-aleksandar-todorovic?seo=zeljko-marusic-vs-aleksandar-todorovic<\/a>. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[49<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHinina vijest kako su je prenijeli hrvatski mediji. Vidi npr.: Jutarnji list, 30.srpanj 2019., „Grabar \u2013 Kitarovi\u0107: ‘BIH je vrlo nestabilna i pod kontrolom militantnog islama, u nekim aspektima su je preuzeli ljudi povezani s Iranom i teroristima.’“ https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/grabar-kitarovic-bih-je-vrlo-nestabilna-i-pod-kontrolom-militantnog-islama-u-nekim-aspektima-su-je-preuzeli-ljudi-povezani-s-iranom-i-teroristima\/9185855\/<\/a>, pristupljeno 15. 9. 2019.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[50<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHinina vijest kako su je prenijeli hrvatski mediji. Vidi npr.: Jutarnji list, 30.srpanj 2019. NIZ REAKCIJA U BiH NAKON ISTUPA HRVATSKE PREDSJEDNICE Kom\u0161i\u0107: ‘Nije nestabilna BiH, nego Kolinda’, SDP BiH ‘Izjave su joj toksi\u010dne kao nuklearni otpad’ https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/niz-reakcija-u-bih-nakon-istupa-hrvatske-predsjednice-komsic-nije-nestabilna-bih-nego-kolinda-sdp-bih-izjave-su-joj-toksicne-kao-nuklearni-otpad\/9186062\/<\/a>; pristupljeno 15. 9. 2019.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[51<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[52<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.slobodnaevropa.org\/a\/kolinda-izjava-jerusalem-post-bih\/30087011.html<\/a>; pristupljeno 1. 8. 2019.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[53<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[54<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[55<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[56<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n(nepotpisani \u010dlanak) „Te\u017eak \u017eivot lake \u017eene“, „Globus“ br. 60, 31. sije\u010dnja 1992, str. 29 i „Nespremna za \u017eivotnu ulogu“, br. 62, 7. velja\u010de, str. 29. Kako je „Globus“ tjednik, broj od 7. velja\u010de trebao je nositi broj 61, me\u0111utim to \u0161to su na naslovnoj stranici otisnuli pogre\u0161an broj govori o atmosferi u kojoj se te novine stvaralo, ali \u2013 generalno \u2013 o odnosu tog tjednika prema \u010dinjenicama. Broj 62 nosi i broj od 14. velja\u010de. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[57<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n(Globusov investigativni tim)„Hrvatske feministice siluju Hrvatsku“, „Globus“, br.\u00a0 11. prosinca 1992, str. 41 – 42. Dok je medijski lin\u010d Mire Furlan na \u017ealost pro\u0161ao bez sankcija,\u00a0 „Globusov“ napad na „Vje\u0161tice iz Rija“ , kako je kolokvijalno kasnije nazivan taj tekst, rezultirao je sa vi\u0161e sudskih tu\u017ebi koje su okon\u010dane osu\u0111uju\u0107im presudama. Kolumnistica „Globusa“ Tanja Torbarina je godinu kasnije objavila kako iza „‘Globusovog’ investigativnog tima“ u tom slu\u010daju u stvari stoji \u2013 Slaven Letica; v.: http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/vjestice-inkvizitori-i-dobrotvori; pristupljeno 7. 2. 2020; zanimljivo je da je autor ovog teksta „H – alterov investigativni tim“. Letica je priznao autorstvo teksta i na njega bio dapa\u010de ponosan. \u0160esnaest godina kasnije nazvao ga je „svojim teorijski neosporivim esejem“. http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/392\/o-govoru-mrznje-i-liberalnom-nacizmu-3621\/<\/a>.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[58<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUz Kulji\u0161a kao glavnog i odgovornog urednika, tjednik su ure\u0111ivali njegov zamjenik Ratko Bo\u0161kovi\u0107, Marko Gr\u010di\u0107, Rene Bakalovi\u0107, Sina Karli, Robert Naprta i Davor Butkovi\u0107; „Globus“ br. 60, 31. sije\u010dnja 1992, str. 15; vidi i Nenad Polimac; NENAD POLIMAC OPRA\u0160TA SE OD SVOG DUGOGODI\u0160NJEG KOLEGE ‘Bio je najve\u0107i talent na\u0161e generacije: Sjeo bi za pisa\u0107u ma\u0161inu i rije\u010di su mu samo navirale’ https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/nenad-polimac-oprasta-se-od-svog-dugogodisnjeg-kolege-bio-je-najveci-talent-nase-generacije-sjeo-bi-za-pisacu-masinu-i-rijeci-su-mu-samo-navirale\/9250604\/<\/a>; pristupljeno 7. 2. 2020.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

On Journalists\u2019 Question<\/p>\n

On some Problems of Journalists\u2019 Practice and unsolved Legacy of Nineties<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Based on 30 years of journalist experience in daily journalism, the author analyzes some segments of the Croatian media environment, and pays special attention to the need for greater professionalism and a more responsible attitude to the facts. Certain lack of professionalism found fertile ground in the legacy of yellow, unprofessional and hateful journalism in some mainstream media in the early 1990\u2019s.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> journalism, professionalism, lack of sanction, Kolinda Grabar Kitarovic, Globus weekly.<\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     9(17)#13 2020 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.9.17.3 UDK 070.41:342.34 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 24.02.2020.     Enis Zebi\u0107 Zagreb, Kralja Zvonimira 119, Hrvatska enis.zebic@gmail.com Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a Puni tekst: […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":356,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[83],"tags":[],"class_list":["post-359","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-17-vlasiti-url","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nEnis Zebi\u0107: Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Enis Zebi\u0107: Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     9(17)#13 2020 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.9.17.3 UDK 070.41:342.34 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 24.02.2020.     Enis Zebi\u0107 Zagreb, Kralja Zvonimira 119, Hrvatska enis.zebic@gmail.com Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a Puni tekst: […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-09-13T17:29:04+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"24 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Enis Zebi\u0107: Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a\",\"datePublished\":\"2020-09-13T17:29:04+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/\"},\"wordCount\":4861,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2020\\\/09\\\/inmediasresno1malo17.png\",\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 17 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/\",\"name\":\"Enis Zebi\u0107: Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2020\\\/09\\\/inmediasresno1malo17.png\",\"datePublished\":\"2020-09-13T17:29:04+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2020\\\/09\\\/inmediasresno1malo17.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2020\\\/09\\\/inmediasresno1malo17.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Enis Zebi\u0107: Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Enis Zebi\u0107: Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Enis Zebi\u0107: Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     9(17)#13 2020 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.9.17.3 UDK 070.41:342.34 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 24.02.2020.     Enis Zebi\u0107 Zagreb, Kralja Zvonimira 119, Hrvatska enis.zebic@gmail.com Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a Puni tekst: […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2020-09-13T17:29:04+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"24 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Enis Zebi\u0107: Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a","datePublished":"2020-09-13T17:29:04+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/"},"wordCount":4861,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","articleSection":["In Medias Res broj 17 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/","name":"Enis Zebi\u0107: Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","datePublished":"2020-09-13T17:29:04+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enis-zebic-prilog-novinarskom-pitanju-o-nekim-problemima-novinarske-prakse-i-neprevladanog-nasljeda\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Enis Zebi\u0107: Prilog novinarskom pitanju O nekim problemima novinarske prakse i neprevladanog naslje\u0111a"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=359"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=359"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=359"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=359"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}