{"id":364,"date":"2020-09-13T17:38:18","date_gmt":"2020-09-13T17:38:18","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2020\/09\/13\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/"},"modified":"2020-09-13T17:38:18","modified_gmt":"2020-09-13T17:38:18","slug":"marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/","title":{"rendered":"Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107: Govor mr\u017enje u hrvatskom medijskom prostoru"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  9(17<\/strong>)#18 2020<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.9.17.8<\/a>
\nUDK 303.643-021.191(497.5)
\nIzvorni \u010dlanak
\nOriginal scientific paper
\nPrimljeno: 18.02.2020.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Marko Poljak<\/a>, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107<\/span><\/p>\n

Alma Mater Europea, Hrvatska<\/p>\n

marko.poljak@diktiranje.hr<\/p>\n

Fakultet hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Presscut d.o.o., Hrvatska<\/p>\n

Jelena.hadzic@presscut.hr<\/p>\n

NEWTON Technologies Adria, Hrvatska<\/p>\n

masa.martinic@diktiranje.hr<\/p>\n

Govor mr\u017enje u hrvatskom medijskom prostoru<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (998 KB), Hrvatski, Str. 2709 – 2744
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Autori u svom radu razmatraju aktualni problem zakonski reguliranog neprihvatljivog pona\u0161anja u Hrvatskom medijskom prostoru, uklju\u010duju\u0107i i dru\u0161tvene mre\u017ee, koncentriraju\u0107i se na problem govora mr\u017enje. Temeljno je pitanje je li prisutnost govora mr\u017enje u porastu. Primjenom metode analize sadr\u017eaja, a na obuhvatu kompletnog medijskog prostora Hrvatske, autori zaklju\u010duju da je porast prisutnosti neprihvatljivog pona\u0161anja i govora mr\u017enje hrvatska svakodnevica. Osnovom dobivenih rezultata istra\u017eiva\u010dki napori autora usmjeravaju se prema detekciji vrsta govora mr\u017enje i na njihove primjere pojavnosti pri \u010demu detekcija pojavnosti neprihvatljivog govora a i govora mr\u017enje pripada vrsti usmjerenoj prema etnicitetu, religiji i izbjeglicama. U primjeni detekcije, obrade i analize su ra\u010dunalne tehnologije na \u010dijem razvoju i testiranju rezultata autori nastavljaju istra\u017eivanje. Tre\u0107i istra\u017eiva\u010dki napor autora usmjeren je prema doga\u0111ajima koji su prisutni u medijskom prostoru, a odnose se na neprihvatljivi govor, te kvalitativnom i kvantitativnom analizom sadr\u017eaja daju kontekstualni okvir najva\u017enijih doga\u0111aja.
\n<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> govor mr\u017enje, dru\u0161tvene mre\u017ee, medijski sadr\u017eaj, ra\u010dunalne tehnologije.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

UVOD U PROBLEM ISTRA\u017dIVANJA<\/strong><\/p>\n

U fokus interesa znanstvene i stru\u010dne javnosti dolazi tematika govora mr\u017enje, la\u017enih vijesti i dezinformacija. Dijelom je to produkt namjere EU da se sprije\u010di pojava i \u0161irenje istih.<\/p>\n

Predmet na\u0161eg rada je govor mr\u017enje. Pretpostavljali smo da se u hrvatskom medijskom prostoru naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuje govor mr\u017enje usmjeren prema etnicitetu, migrantima i religiji pa smo, shodno tome, prikupili recentne teorijske radove na ove teme. <\/p>\n

 <\/p>\n

PREGLED RADOVA O GOVORU MR\u017dNJE<\/strong><\/p>\n

Interesirala su nas temeljna dva aspekta i to teorijska polazi\u0161ta radova i metodolo\u0161ki i ra\u010dunalni aspekti na\u010dina obrade teme. Da se poslu\u017eimo sintagmom Aslana (Aslan, A. 2016), govor mr\u017enje je postojao i prije nego je stekao digitalnu dimenziju. S digitalnom dimenzijom stekla se mogu\u0107nost da gotovo svatko preko dru\u0161tvenih mre\u017ea mo\u017ee biti nositelj a umre\u017eenost mu uz sveprisutnost daje potencijalnu mo\u0107. Iz tog razloga smo pored klasi\u010dnih medija masovne komunikacije u na\u0161 istra\u017eiva\u010dki korpus uvrstili i dru\u0161tvene mre\u017ee. Naizgled logi\u010dan pristup jer se na dru\u0161tvenim mre\u017eama najvi\u0161e pojavljuju oblici neprihvatljivog pona\u0161anja poput uvrede, klevete i govora mr\u017enje ali se pritom, \u010dini nam se, neopravdano izostavljaju mainstream mediji (klasi\u010dni mediji masovnog komuniciranja), za koje se u pravilu ne mo\u017ee o\u010dekivati prisutnost govora mr\u017enje i poticanje na nasilje zbog \u010dvrsto postavljenih uredni\u010dkih pravila i kodeksa ali su va\u017ean faktor u davanju zna\u010daja i osude svih oblika neprihvatljivog pona\u0161anja. <\/p>\n

Temeljna karakteristika prikupljenih recentnih teorijskih radova je inter i multisciplinarnost u pristupu prou\u010davanja<\/strong> te izbor analiti\u010dkog, istra\u017eiva\u010dkog korpusa sa dru\u0161tvenih mre\u017ea.\u00a0 <\/p>\n

Carney (2014) u svome radu analizira i nagla\u0161ava lingvisti\u010dku<\/strong> va\u017enost prilikom zakonske analize govora mr\u017enje na primjeru sudskog slu\u010daja iz Ju\u017enoafri\u010dke republike. Carney polemizira s presudom suda po kojoj se percepcija slu\u0161atelja mora smatrati jedinom valjanom u dono\u0161enju presude. Autor smatra da je sud u procesu trebao uklju\u010dit forenzi\u010dkog lingvista jer razloge problemati\u010dnosti oslanjanja samo na percepciju slu\u0161atelja odnosno primatelja nalazi u principu pragmati\u010dnosti \u2013 nije va\u017eno \u0161to ka\u017eete, ve\u0107 kako; ton govora i govor tijela; u kulturalnoj pozadini izgovorenog; u komunikacijskim vje\u0161tinama; te u nesporazumu u razumijevanju netakti\u010dno prezentiranih osje\u0107aja i stavova.\u00a0 <\/p>\n

Ostali autori koji su dotakli tematiku govora mr\u017enje sla\u017eu se po pitanju naglaska na lingvisti\u010dki element u navedenom govoru, poput Ousidhoum i drugih (2019) koji prezentiraju vi\u0161ejezi\u010dnu bazu podataka o govoru mr\u017enje vezano uz engleske, francuske i arapske komentare na Twitteru koji prikazuju potencijalnu problematiku ovog velikog projekta \u2013 prvenstveno lingvisti\u010dku stranu pri\u010de. Tako\u0111er, Baumgarten i drugi (2019) prikupili su i analizirali podatke sa Facebooka i Twittera te komparirali lingvisti\u010dke instancije govora mr\u017enje u danskom i njema\u010dkom jeziku. Zatim, Sap i drugi (2019) prikazuju kako neosjetljivost antagonista na razlike u dijalektu mo\u017ee dovesti do rasne pristranosti u modelima automatskog otkrivanja govora mr\u017enje, \u0161to potencijalno pove\u0107ava \u0161tetu za manjinsko stanovni\u0161tvo. Analiza afroameri\u010dkog dijalekta pokazuje kako se navedeni dijalekt nalazi u dva puta ve\u0107oj \u0161ansi da bude progla\u0161en kao uvredljiv za razliku od drugih. Kada su sugovornici eksplicitno upozoreni kako se radi o Afroamerikancima, zna\u010dajno pada mogu\u0107nost karakteriziranja tvitova<\/em> kao uvredljivih.<\/p>\n

Ve\u0107ina radova isti\u010de nepreciznost definicije govora mr\u017enje i razlika istog u odnosu na uvredljiv jezik i\/ili klevetu. <\/p>\n

Tako na primjer autori Malmasi i Zampieri (2017) predla\u017eu slijede\u0107u kategorizaciju: <\/p>\n

a) komentar sadr\u017ei govor mr\u017enje (HATE), b) komentar sadr\u017ei uvredljiv jezik, ali ne i govor mr\u017enje (OFFENSIVE), c) komentar uop\u0107e ne sadr\u017ei uvredljiv jezik (OK) i napominju kako se bez detaljnijih lingvisti\u010dkih analiza ne mo\u017ee lako (s velikom to\u010dno\u0161\u0107u) utvrditi \u0161to je to\u010dno govor mr\u017enje. U svome radu navode definicije „bulinga“ (zastra\u0161ivanje odre\u0111enog pojedinca) i „govora mr\u017enje“ (omalova\u017eavanje grupe ljudi) zaklju\u010duju\u0107i kako je govor mr\u017enje sam po sebi nejasan pojam. <\/p>\n

Kao primjer retori\u010dko komunikolo\u0161kog pristupa obradi predmetne tematike isti\u010demo rad Arofaha (2018) koji isti\u010de da govor mr\u017enje kao \u017eanr retorike uvijek sadr\u017ei tri elementa: etos, patos i logos (na primjeru Indonezije, odnosno kandidaturi za guvernera Jakarte). Ovo istra\u017eivanje pokazuje da je govor mr\u017enje uglavnom zanemario aspekt etosa i logosa. Radije nagla\u0161ava i oslanja se na patos aspekt koji izaziva osje\u0107aje publike. <\/p>\n

Bosco i drugi (2017) bave se alatima i resursima za detektiranje mr\u017enje i predrasuda prema imigrantima na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Pristup slijedi holisti\u010dku i vi\u0161ejezi\u010dnu perspektivu<\/strong>, koja uklju\u010duje razli\u010dite izvore znanja radi smislenijeg prikupljanja podataka. Premda je studija usmjerena na pokrajinu Piemont u Italiji, mo\u017ee se upotrijebiti i za druge (ve\u0107e) lokalitete i jezike. Tako\u0111er, talijanskim slu\u010dajem bave se i Comandini i Patti (2019) koji analiziraju ulogu populisti\u010dkih tema i retorika na talijanskom Twitteru vezano uz govor mr\u017enje usmjeren na imigrante. Istom tematikom samo za ne\u0161to sjeverniju dr\u017eavu bavi se i Hrdina (2016) koja navodi rezultate istra\u017eivanja govora mr\u017enje u \u010ce\u0161koj, 2015. godine, koji pokazuju kako je val govora mr\u017enje prema migrantima poo\u0161tren i namjerno i slu\u010dajno sjedinjenim snagama razli\u010ditih korisnika Facebooka, propagande ekstremisti\u010dkih skupina, novinskih medija i dizajna same dru\u0161tvene mre\u017ee. \u0160to se ti\u010de dru\u0161tvene pozadine u\u010destalih proizvo\u0111a\u010da govora mr\u017enje, postojala je sna\u017ena prevalencija mu\u0161karaca srednje dobi i srednje klase i zna\u010dajno podzastupljenost i starijih i mladih korisnika Facebooka. Komunikacijske aktivnosti<\/strong> ve\u0107ih, dobro organiziranih populisti\u010dkih skupina<\/strong>, politi\u010dkih stranaka ili zajednica bile su vidljivo prisutne, ali nisu imale zna\u010dajnu ulogu u samoj proizvodnji govora mr\u017enje – iako se njihovo mogu\u0107e sudjelovanje u postavljanju dnevnog reda ne mo\u017ee podcijeniti. Svi skupovi podataka pokazali su da je velika ve\u0107ina govora mr\u017enje u navedenom vremenskom razdoblju bila usmjerena bilo protiv migranata op\u0107enito ili protiv muslimana, dok su se te dvije skupine \u010desto preklapale. Istim podnebljem bavio se i Pejchal (2018) analizom izbjegli\u010dke krize iz 2015. godine na primjeru \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke. U nedostatku univerzalne definicije govora mr\u017enje, poticanje na mr\u017enju tuma\u010di na tri razli\u010dita, ali komplementarna na\u010dina: poticanje na nasilje; poticanje na diskriminaciju; i poticanje na uskra\u0107ivanje ljudskog dostojanstva. Autori Jaki i De Smedt (2018) analiziraju govor mr\u017enje njema\u010dkih desni\u010dara na Twitteru te nagla\u0161avaju nove izazove, poput to\u010dnog definiranja \u0161to je to slobodni govor i \u0161to je nelegalno u specifi\u010dnoj dr\u017eavi te saznanja o tome koje su to\u010dno lingvisti\u010dke karakteristike govora mr\u017enje.<\/p>\n

Autori Laaksonen i ostali (2020) su na razvijenoj tehni\u010dkoj infrastrukturi za automatsko nadgledanje izjava izbornih kandidata na dru\u0161tvenim mre\u017eama zaklju\u010dili da je ra\u010dunalno potpomognut pristup zahtijevao izrazitu simplifikaciju jer se model oslanjao na pristup temeljen na rije\u010dima dok je realnost suprotna. Govor mr\u017enje je, zaklju\u010duju autori lingvisti\u010dki i dru\u0161tveni fenomen s razli\u010ditim tonovima i formama. Odre\u0111ene pote\u0161ko\u0107e kod analize govora mr\u017enje navode i Enarsson i Lindgren (2018) koji su prikupili materijal iz \u0161vedskih tvitova o romskom stanovni\u0161tvu kako bi mapirali razli\u010dite diskurse. Slo\u017eenost i \u010dinjenica da bilo koji tvit ili drugi izrazi na mre\u017ei moraju biti promatrani i procjenjivani pojedina\u010dno kako bi se mogao uzeti u obzir okolni kontekst i diskurs, doprinose te\u0161ko\u0107i davanja jasnih smjernica o tome koji su izrazi dopu\u0161teni, a koji ne. To je izazov za sudove i agencije za provo\u0111enje zakona koji su suo\u010deni sa suprotstavljanjem govoru mr\u017enje.<\/p>\n

Prete\u017eito politolo\u0161ko – sociolo\u0161ki radovi odnose se ve\u0107inom na raspravu od odnosu slobode govora i zakonske regulative zabrane govora mr\u017enje.<\/strong><\/p>\n

Baider (2019) navodi kako u me\u0111unarodnom zakonu o ljudskim pravima ne postoji formalna definicija govora mr\u017enje, ali EU temelji svoje preporuke za suo\u010davanje s govorom mr\u017enje (2008) na sljede\u0107oj definiciji: „svi oblici i izrazi koji javno poti\u010du na nasilje ili mr\u017enju a usmjereni su protiv skupine ljudi ili \u010dlana takve skupine definirani s obzirom na rasu, boju, religiju, nacionalno ili etni\u010dko podrijetlo“<\/a>[115<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Autor istra\u017euje stav prema diskriminatornom govoru me\u0111u uzorkom mladih ciparskih Grka i ima za cilj identificirati faktore koji bi mogli proizvesti stavove mr\u017enje. Spominje “te\u0161ke varijable” koje sadr\u017ee klasu, etni\u010dku pripadnost, spol, dob, vjeru i izbjegli\u010dki status. Ovi parametri moduliraju vjerovanja i stavove, a to je vrlo te\u0161ko promijeniti jer su unutarnje varijable. „Mek\u0161e“ i vi\u0161e „iskustvene varijable“ uklju\u010duju vi\u0161e dru\u0161tvenih i iskustvenih parametara poput obrazovnih iskustava, gra\u0111anske uklju\u010denosti i kontakta i izlo\u017eenosti kulturnim „drugima“ u obrazovnim programima, kao i dijeljenja traumati\u010dnih iskustava rata i nasilja. Promicanje ovih iskustava i njihovo dijeljenje mo\u017ee stvoriti otvaranje „nacionalnog na\u010dina razmi\u0161ljanja“, a \u0161to mo\u017ee donijeti promjenu stava i mo\u017eda \u010dak i promjenu vjerovanja (o „drugom“).<\/p>\n

Kazneni zakon Republike Hrvatske<\/a>[116<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> definira sljede\u0107e elemente klju\u010dne za definiranje govora mr\u017enje: poticanje na nasilje ili mr\u017enju, nasilje ili mr\u017enja su usmjereni na skupine ljudi ili na pojedince temeljem pripadnosti nekoj skupini; poticanje na nasilje ili mr\u017enju je javno. <\/p>\n

Demaske (2019) u radu predla\u017ee omanju promjenu paradigme vezanu uz slobodu govora, odnosno govor mr\u017enje – pomak nagla\u0161avanja s negativne za\u0161tite prava pojedinca prema pozitivnijoj potpori socijalne jednakosti. Koriste\u0107i teoriju prepoznavanja Axela Honnetha (kao mogu\u0107i na\u010din premo\u0161\u0107ivanja jaza izme\u0111u dana\u0161nje regulacije i razvoja strategije slobodnog govora za budu\u0107nost), autor razvija okvir za analizu slobode govora koji bi promovirao strategiju za borbu protiv govora mr\u017enje u dvadeset prvom stolje\u0107u. Navode\u0107i razne primjere kroz sudske procese te nagla\u0161avaju\u0107i postojanje ameri\u010dkog Prvog amandmana o slobodi govora, autor smatra nu\u017enim promjenu bavljenja problemom „govora mr\u017enje“. Tradicionalisti\u010dki pristup branjenja slobode govora, smatra autor, nije dovoljno fleksibilan za moderno dru\u0161tvo. Ako je cjelokupni razlog za\u0161tite govora promicanje i poticanje slobodnog demokratskog dru\u0161tva, tada se za\u0161tita koja je zakonski propisana mora razmotriti u odnosu na stvarne ishode. Autor predla\u017ee da se umjesto prethodnih pravnih doktrina primijenjenih u slu\u010dajevima govora mr\u017enje uspostavlja novi analiti\u010dki okvir koji \u0107e omogu\u0107iti sudovima da prona\u0111u odre\u0111eno zakonodavstvo protiv govora mr\u017enje kako bi izdr\u017ealo kontrolu Prvog amandmana.<\/p>\n

Gould (2019) navodi kako je najuvjerljivije argumente protiv zabrane mr\u017enje iznio Ronald Dworkin, koji je upozorio na prijetnju politi\u010dkom legitimitetu koji postavlja zakone koji onima koji im podlije\u017eu uskra\u0107uje odgovaraju\u0107u priliku za neslaganje. Autor navodi kako se Dworkinovoj argumentaciji suprotstavlja Jeremy Waldron, koji smatra kako se oponenti zakona o govoru mr\u017enje bave problemom tako generalizirano da nisu uspjeli identificirati specifi\u010dni izazov demokratskom legitimitetu koji predstavlja taj govor mr\u017enje. Reid (2019) kritizira verziju argumentacije kako regulacija govora mr\u017enje od strane dr\u017eave naru\u0161ava njezin demokratski legitimitet, \u0161to zastupaju Ronald Dworkin i James Weinstein. Autor smatra kako u nekim slu\u010dajevima \u0161tetni u\u010dinci govora mr\u017enje na demokratski proces nadma\u0161uju ograni\u010denja. Ovaj rad svrstao se uglavnom na stranu onih koji tvrde kako se ograni\u010denjem govora mr\u017enje zapravo mo\u017ee pove\u0107ati demokratski legitimitet. Na sli\u010dnom tragu je i rad autora Cohen – Almagor (2019) koji analizira govor mr\u017enje u sklopu kritike Thomasa Scanlona i njegove teorije ugovornosti kojom promi\u010de “za\u0161titu interesa” razli\u010ditih dionika. Scanlon govorniku pripisuje sna\u017enu za\u0161titu, ponekad na \u0161tetu za\u0161tite osnovnih prava ciljane skupine kojoj je govor namijenjen. Autor smatra kako je navedeni liberalni stav previ\u0161e otvoren za razvoj govora mr\u017enje. U demokraciji ljudi moraju u\u017eivati apsolutnu slobodu zagovaranja i rasprave ideja, ali to je toliko dugo dok se suzdr\u017eavaju od zlouporabe te slobode da bi napali prava drugih ili njihov status u dru\u0161tvu kao ljudskih bi\u0107a i ravnopravnih \u010dlanova zajednice. Autor smatra kako se demokracija temelji na dva osnovna na\u010dela: po\u0161tivanje drugih, i ne nano\u0161enje \u0161tete drugima. Sloboda izra\u017eavanja treba se uravnote\u017eiti s ne manje va\u017enim na\u010delima, poput za\u0161tite ranjivih manjina. Sli\u010dnog mi\u0161ljenja je i Mondal (2018) koji navodi kako liberalna teorija slobodnog govora konceptualizira slobodu kao glatku, kontinuiranu, homogenu, nedjeljivu i pro\u0161irivu bez prekida dok ne dosegne vanjske granice. Autor predstavlja alternativnu „teku\u0107u“ teorije slobodnog govora koja obja\u0161njava „oblikovanje“ slobode od strane dru\u0161tvenih snaga, kulture i institucionalnih praksi. Tako\u0111er, O`Hehir (2019), pozivaju\u0107i se na Johna Miltona i Johna Stuarta Milla, nagla\u0161ava kako je sloboda izra\u017eavanja va\u017ena za razvoj i odr\u017eavanje svakog demokratskog dru\u0161tva. Mi\u0161ljenja je kako pod krinkom prava na slobodu izra\u017eavanja ekstremna desnica koristi situaciju, \u0161to je negativno utjecalo na ljudska prava izbjeglica u Europi. Stoga se mo\u017ee tvrditi da sloboda govora gubi mo\u0107 uzvra\u0107anja tla\u010ditelju, najva\u017enijeg elementa ovog prava.<\/p>\n

Chandrasekharan i drugi (2017) prezentiraju efikasnost rje\u0161avanja govora mr\u017enje na platformi Reddit u 2015. godini. Sukladno Redditovoj politici protiv uznemiravanja, platforma je zatvorila, odnosno ugasila svoje dvije podplatforme. Zabrana mo\u017ee umanjiti pona\u0161anje mr\u017enje ili mo\u017ee premjestiti takvo pona\u0161anje u razli\u010dite dijelove web mjesta. Autori smatraju kako je zabrana bila uspje\u0161na za Reddit. Vi\u0161e korisni\u010dkih ra\u010duna nego \u0161to se o\u010dekivalo prekinulo je kori\u0161tenje web stranice; oni koji su ostali drasti\u010dno su smanjili svoju upotrebu mr\u017enje – za najmanje 80 %. Premda su mnoge podplatforme do\u017eivjele priljev „migranata“ s uga\u0161ene dvije podplatforme, nove lokacije nisu do\u017eivjele zna\u010dajne promjene u govoru mr\u017enje. Drugim rije\u010dima, druge podplatforme nisu naslijedile navedeni problem. Korisnici koji su bili aktivni na uga\u0161ene dvije podplatforme drasti\u010dno su smanjili kori\u0161tenje govora mr\u017enje. Iako su filozofska pitanja koja se ti\u010du umjerenosti (i posebno zabrane) slo\u017eena, autori su nastojali razviti raspravu vezanu uz rezultate o u\u010dinkovitosti zabrane devijantnih skupina mr\u017enje s internetskih platformi. S druge strane, autori Carlson i Rouselle (2020) na primjeru Facebooka prikazuju kako se jedna druga dru\u0161tvena mre\u017ea odnosi prema govoru mr\u017enje. Autori smatraju kako su Facebookova pravila o pona\u0161anju na toj dru\u0161tvenoj mre\u017ei iz 2018. godine vi\u0161e na\u010delna nego provedena u praksi te su mi\u0161ljenja kako je Facebooku pri zaobila\u017eenju govora mr\u017enje na mre\u017ei va\u017enija financijska motivacija. Autori Doring i Mohseni (2019) na primjeru jo\u0161 jedne platforme – YouTubea, pri analizi komentara i videa vezanih uz tzv. „fail video“, prikazuju kako su \u017eene znatno vi\u0161e nego mu\u0161karci prikazane kao objektivizirane i seksularizirane odnosno kako su \u017eene sklonije biti mete govoru mr\u017enje. Istom temom bavili su se i autori Fuchs i Schafer (2020) koji predstavljaju rezultate istra\u017eiva\u010dke analize slu\u010dajeva mizoginisti\u010dkog ili seksisti\u010dkog govora mr\u017enje i jezika zlostavljanja prema politi\u010darkama na Twitteru, primjenjuju\u0107i ra\u010dunske korpuslingvisti\u010dke alate i metode, dopunjene kvalitativnom dubinskom studijom verbalnog zlostavljanja \u010detiri istaknute japanske politi\u010darke.<\/p>\n

 <\/p>\n

METODE ISTRA\u017dIVANJA I PRIMJENA RA\u010cUNALNIH METODA \u2013 PREGLED RADOVA<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107ina radova upotrebljava analizu dru\u0161tvenih mre\u017ea (SNA), (Blanco – Herrero, D. i Calderon, C., 2019) prou\u010davaju kako se sadr\u017eaji \u0161ire u dru\u0161tvenim medijima; a eksperimentalnom anketom promatraju kako se ti sadr\u017eaji primaju i u kojoj mjeri im gra\u0111ani vjeruju. Namjera autora je prikazati cijeli komunikacijski proces od – produkcije, prijenosa i primanja poruka <\/p>\n

Cilj projekta koji predstavljaju autori (Bosco, C. i Patti, V. i Bogetti , M. i Conoscenti, M. i Ruffo, G. i Schifanella , R. i Stranisci , M., 2017) je izgradnja interaktivnog mre\u017enog alata za prikupljanje, analizu i vizualizaciju diskursa o imigrantima i reakcija zajednice. Autori upotrebljavaju znanja ra\u010dunalne lingvistike, semanti\u010dke i diskurzivne analize. <\/p>\n

Lazaridis i Veikou (2016), autori koje smo ve\u0107 spomenuli, provodili su klasi\u010dnu analizu sadr\u017eaja nakon koje je primijenjen strukturirani intervju sa nevladinim udrugama i pu\u010dkim pravobraniteljem, \u0161to je primjer kombinacije kvantitativnog i kvalitativnog istra\u017eivanja. <\/p>\n

Autori Blanco-Herrero i Calderon (2019) prezentiraju rad vezan uz \u0161panjolski nacionalni kontekst, kombiniraju\u0107i la\u017ene vijesti i govor mr\u017enje prema migrantima i izbjeglicama. Navedene dvije teme predstavljaju veliku prijetnju za dru\u0161tvo u cjelini, a posebno za migrante i pojedince koji tra\u017ee azil. U sklopu projekta u kojem sudjeluju najavljuju provedbu eksperimenta<\/strong> u kojemu namjeravaju uzorak gra\u0111ana izlo\u017eiti sadr\u017eajima o migrantima i izbjeglicama prikupljenim s dru\u0161tvenih medija i tra\u017eiti povezanost izme\u0111u sadr\u017eaja u koji vjeruju i faktora poput njihove politi\u010dke ideologije, stava prema imigraciji, spola, dobi ili stupnja obrazovanja.<\/p>\n

Florio i ostali (2019) kombiniraju\u0107i analizu statisti\u010dkih podataka i analizu sadr\u017eaja<\/strong> navode kako nekoliko studija isti\u010de opasnost dru\u0161tvenih medija kao polazi\u0161ta za govor mr\u017enje (ili cyberhate). Prona\u0161li su korelacije koje sugeriraju me\u0111usobnu povezanost ekonomskih i kulturnih \u010dimbenika i izra\u017eavanja mr\u017enje na internetu. <\/p>\n

Tako\u0111er, Baumgarten i drugi (2019) prikupili su i analizirali podatke sa Facebooka i Twittera te komparirali lingvisti\u010dke instancije govora mr\u017enje u danskom i njema\u010dkom jeziku<\/strong>. <\/p>\n

Multidisciplinarni teorijski pristupi ukazuju na prete\u017eito zastupljenu kognitivnu lingvistiku, komunikolo\u0161ku perspektivu te sociolo\u0161ko – politolo\u0161ku dimenziju radova na temu govora mr\u017enje.<\/em><\/strong><\/p>\n

U metodolo\u0161kom smislu najzastupljenija je analiza sadr\u017eaja potpomognuta ra\u010dunalnim alatima jer je prikupljanje i selekcija podataka ogromnih baza podataka nemogu\u0107a bez ra\u010dunalnih alata. <\/em><\/strong><\/p>\n

U pogledu ra\u010dunalne obrade podataka najzastupljenije je podru\u010dje obrade prirodnog jezika (nataral language processing) koja je disciplina na razme\u0111u ra\u010dunarske znanosti i in\u017eenjerstva, lingvistike i statistike a primjenjuje metode strojnog u\u010denja (machine larnining) i umjetnih neuronskih mre\u017ea (artificial neural metworks). <\/em><\/strong><\/strong><\/p>\n

U znanstvenoj zajednici koja se bavi obradom prirodnog jezika oku\u0161ane metode koje se mogu rabiti za rje\u0161avanje podzadataka detekcije govora mr\u017enje uklju\u010duju detekciju stava (engl. stance detection), zaklju\u010divanje u prirodnom jeziku (engl. natural language inference) i izra\u010dun semanti\u010dke sli\u010dnosti tekstova (engl. semantic textual similarity). Osim nabrojanih, ovdje su tako\u0111er i prepoznavanje i klasifikacija imenovanih entiteta (engl. named entity recognition and classification), klasifikacija tema (engl. text categorization) te ekstrakcija izvora i citata (engl. source extraction, quote extraction).<\/em><\/strong><\/p>\n

Alati kognitivnog prepoznavanja neverbalnih komunikacijskih procesa uz prepoznavanje emocionalnog sentimenta verbalnog i neverbalnog izri\u010daja omogu\u0107iti \u0107e br\u017ee prikupljanje i selekciju ogromne koli\u010dine sadr\u017eaja s dru\u0161tvenih mre\u017ea. <\/em><\/strong><\/p>\n

Shodno izlo\u017eenom, mi smo se u svom radu opredijelili na komunikolo\u0161ku perspektivu izu\u010davanja govora mr\u017enje u hrvatskim uvjetima i to u segmentima etniciteta, migranata i religije primjenjuju\u0107i NLP tehnologije u prikupljanju, selekciji i djelomi\u010dnoj obradi podataka prikupljenih sa dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

PROBLEM I CILJEVI ISTRA\u017dIVANJA<\/strong><\/p>\n

Temeljni problem ovog istra\u017eivanja je govor mr\u017enje u medijskom prostoru Republike Hrvatske. Pritom se pod medijskim prostorom podrazumijevaju internetski portali, tiskovine, radijske i televizijske informativne emisije i dru\u0161tvene mre\u017ee.<\/p>\n

 <\/p>\n

DEFINIRANJE TEMELJNIH POJMOVA<\/em><\/strong> <\/p>\n

Ve\u0107 pri samoj definiciji pojma ‘govor mr\u017enje’ nailazimo na mnoge probleme. Prvi problem je taj \u0161to ne postoji jednozna\u010dna definicija pojma. Drugi problem prilikom definiranja pojma govora mr\u017enje je primjenjivost definicije. Pregled problematike govora mr\u017enje prikazan je u pregledu literature. <\/p>\n

Pod pojmom medijska objava<\/strong> podrazumijevaju se: \u010dlanci tiskovina, \u010dlanci news portala objavljeni na news portalu, prilozi informativnih radijskih i televizijskih emisija emitirani putem radija ili televizije. <\/p>\n

Negativan doga\u0111aj<\/strong> je afera, eksces, konflikt, direktno nasilje ili neki sli\u010dni negativni doga\u0111aji u kojem je neki pojedinac ili skupina govorio mr\u017enju ili djelovao u skladu s postupcima govora mr\u017enje, te su mediji prenijeli ovakav doga\u0111aj karakteriziraju\u0107i ga kao govor mr\u017enje. Generalno preno\u0161enje statistika i podataka o koli\u010dini govora mr\u017enje nije konkretan negativni doga\u0111aj i nije kodirano kao negativan doga\u0111aj.<\/p>\n

Da bi izbjegli raspravu o definiranju pojma Internet medija, dru\u0161tvenih medija, dru\u0161tvenih mre\u017ea, kanala komuniciranja, mi smo se u radu opredijelili za termin dru\u0161tvene mre\u017ee<\/strong>.<\/p>\n

Neprihvatljiv govor<\/strong> je pojam koji u sebi obuhva\u0107a: psovke i vulgarizme, uvrede, klevete, prijetnje i govor mr\u017enje. Neprihvatljiv govor mo\u017ee biti samo jedna rije\u010d ili cijela re\u010denica. <\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di ne ulaze u raspravu radi li se o uvredi, kleveti, govoru mr\u017enje ili nekom drugom obliku neprihvatljivog pona\u0161anja.<\/p>\n

 <\/p>\n

CILJEVI ISTRA\u017dIVANJA<\/em><\/strong><\/p>\n

(za analizu sadr\u017eaja medijskih objava tiska, radija, televizije i news portala)<\/strong><\/p>\n

Glavni cilj: <\/p>\n

Koliko je i kakav sadr\u017eaj o govoru mr\u017enje prisutan u hrvatskom medijskom prostoru<\/p>\n

Sporedni ciljevi:<\/p>\n

Kvantifikacija medijskih objava koje se odnose na govor mr\u017enje i promjena kroz vrijeme<\/p>\n

Ekstrakcija klju\u010dnih medijskih doga\u0111aja (ili tema)<\/p>\n

Kategorizacija i kvantifikacija medijskih objava na one koje govore o konkretnom negativnom doga\u0111aju i one koje ne govore o konkretnom negativnom doga\u0111aju<\/p>\n

Istra\u017eiti u kojem se omjeru, s obzirom na pojam govora mr\u017enje, mediji osvr\u0107u na hrvatske doga\u0111aje, a koliko se odnose na doga\u0111aje van Republike Hrvatske<\/p>\n

Istra\u017eiti je li govor mr\u017enje dospijeva u medije kao usputni spomen ili kao samostalna cjelina<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

(za analizu sadr\u017eaja komentara sa dru\u0161tvenih mre\u017ea)<\/strong><\/p>\n

Glavni cilj:<\/p>\n

Prema kojim skupinama u komentarima s dru\u0161tvenih mre\u017ea ima najvi\u0161e neprihvatljivog govora. <\/p>\n

Sporedni ciljevi:<\/p>\n

Zastupljenost komentara s neprihvatljivim sadr\u017eajem u odnosu na ukupan broj komentara i pojedinu skupinu<\/p>\n

Koja skupina generira najvi\u0161e neprihvatljivih komentara na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/p>\n

Upotreba jezi\u010dnih tehnologija u prikupljanju, obradi i analizi medijskog sadr\u017eaja i komentara na dru\u0161tvenim mre\u017eama i ocjena upotrebljivosti tehnologija. <\/p>\n

Prema kojoj skupini je usmjereno najvi\u0161e neprihvatljivih komentara<\/p>\n

 <\/p>\n

METODOLOGIJA <\/strong><\/p>\n

U radu je primijenjena kvantitativna i kvalitativna analiza sadr\u017eaja medijskih objava (tiska, radija, televizije i news portala) i komentara sa dru\u0161tvenih mre\u017ea. <\/p>\n

Baza medijskih objava u periodu od 1. 1. 2013. pa do 30. 4. 2019. sadr\u017eava 14. 086. 565 medijskih objava iz tiskovina, informativnih radijskih i televizijskih emisija i news portala.<\/a>[117<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Iz baze medijskih objava su izdvojene sve one medijske objave koje u sebi sadr\u017eavaju pojam govora mr\u017enje. Tijekom pretrage smo pazili da obuhvatimo sve morfolo\u0161ke oblike sintakse govora mr\u017enje. Populacija sadr\u017ei 50. 724 medijskih objava koje u naslovu ili sadr\u017eaju sadr\u017eavaju pojam govora mr\u017enje.<\/a>[118<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Kvantitativna analiza sadr\u017eaja medijskih objava<\/strong> temelji se na populaciji. <\/p>\n

Kvalitativna analiza sadr\u017eaja medijskih objava<\/strong> napravljena je na uzorku. U uzorak su izabrane sve objave sa najposje\u0107enijih<\/a>[119<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> hrvatskih news portala: jutarnji.hr, dnevno.hr, tportal.hr, index.hr, 24sata.hr, telegram.hr, vecernji.hr. Uzorak se odnosi na period od 1. 5. 2018. do 30. 4. 2019. (n=878).<\/p>\n

Jedinica kvalitativne analize su objave hrvatskih portala. Analiziran je tekst objave, ali ne i grafi\u010dka oprema teksta (poput fotografija, infografika i sli\u010dno). <\/p>\n

Prilikom analize sadr\u017eaja dru\u0161tvenih mre\u017ea<\/strong> kori\u0161ten je namjerni uzorak. Pretra\u017eene dru\u0161tvene mre\u017ee su: Youtube, Facebook, Reddit, forumi, gdje forumi obuhva\u0107aju komentare ispod medijskih objava news portala. Promatrani period je 03. 04. 2019. do 02. 07. 2019. U uzorak su izabrani svi komentari objavljeni pod naslovima u kojima se spominje izabrana klju\u010dna rije\u010d. Pod naslovima se u ovom radu podrazumijeva: za forume koji su dio news portala naslovi novinarskih \u010dlanaka odnosno medijskih objava, za Reddit su naslovi topics (odnosno tema rasprave), za Facebook su to objave (postovi), za Youtube su to nazivi objavljenih videa. Pretraga naslova i ekstrakcija komentara je napravljena uz pomo\u0107 alata za pretra\u017eivanje dru\u0161tvenih mre\u017ea<\/a>[120<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Izabrane klju\u010dne rije\u010di<\/a>[121<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> se odnose na etni\u010dke i vjerske skupine te izbjeglice. Veli\u010dina uzorka je 71.914 komentara. <\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su odabrali skupine prema kojima su o\u010dekivali pojavu neprihvatljivog govora na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Od skupina koje hrvatski Kazneni zakon<\/a>[122<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> navodi, u ovom radu su zastupljene vjerske i etni\u010dke skupine. Skupina izbjeglice,<\/a>[123<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> tre\u0107a skupina zastupljena u ovom radu, ne mo\u017ee se svrstati u neku od navedenih kategorija ve\u0107 spada u „kakve druge osobine“ prema Kaznenom zakonu. Etni\u010dke skupine zastupaju: Albanci, Bosanci,<\/a>[124<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Romi, Slovenci, Srbi i Talijani. Vjerske skupine zastupaju: katolici, muslimani, pravoslavci i \u017didovi.<\/a>[125<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Jedinica analize sadr\u017eaja dru\u0161tvenih mre\u017ea je komentar. Prilikom analize komentara u obzir je uzet samo tekst, dok slike, emotikoni ili linkovi nisu analizirani. <\/p>\n

Analiziralo se postojanje ili nepostojanje neprihvatljivog govora u komentaru. Za svaki komentar sa neprihvatljivim govorom odre\u0111ena je skupina na koju je neprimjeren govor bio usmjeren.<\/p>\n

Neprihvatljiv govor, za potrebe ove analize, definiran je kao negativan izri\u010daj kojim se vrije\u0111a, kleve\u0107e, izra\u017eava mr\u017enja ili prijetnja s obzirom na pripadnost nekoj skupini ili na neku skupinu u cijelosti. <\/p>\n

 <\/em><\/p>\n

REZULTATI ISTRA\u017dIVANJA<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/em><\/strong><\/p>\n

PODACI O POPULACIJI MEDIJSKIH OBJAVA KOJE SADR\u017dAVAJU POJAM GOVORA MR\u017dNJE<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Udio medijskih objava koji sadr\u017eavaju pojam govora mr\u017enje se kroz godine pove\u0107ava u hrvatskom medijskom prostoru<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Tablica: udio medijskih objava govora mr\u017enje prema vrsti medija<\/em><\/a>[126<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> u odnosu na ukupan broj objava, po godinama<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

2013<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2014<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2015<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2016<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2017<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2018<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

1.4. 2019<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

ukupno<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

tisak<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,34 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,23 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,32 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,49 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,36 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,37 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,50 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,36 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

radio<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,03 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,02 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,03 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,06 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,05 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,05 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,11 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,04 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

televizija<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,11 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,10 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,16 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,24 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,20 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,22 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,44 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,19 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

portali<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,42 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,39 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,60 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,73 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,51 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,59 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,83 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,58 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

ukupno<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,22 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,20 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,33 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,49 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,35 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,41 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,60 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,36 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/table>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Ukupan broj medijskih objava u razdoblju od 1. 1. 2013. do 30. 4. 2019. je 14. 086. 565. Broj medijskih objava koje sadr\u017eavaju pojam govora mr\u017enje za isto razdoblje je 50.724.<\/span><\/p>\n

Tablica pokazuje postotak u\u010de\u0161\u0107a medijskih objava koje u sebi sadr\u017eavaju pojam govora mr\u017enje u odnosu na ukupan broj objava u promatranom razdoblju. <\/span><\/strong><\/p>\n

Broj objava koje sadr\u017eavaju pojam govor mr\u017enje niti jedne godine ne prelazi 1 % ukupnog broja medijskih objava. Udio objava koje sadr\u017eavaju pojam govora mr\u017enje, u odnosu na ukupan broj medijskih objava po godinama, se pove\u0107ava.\u00a0 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Promatraju\u0107i zadnje razdoblje (4 mjeseca 2019. godine) u odnosu na prvo promatrano razdoblje (cijela 2013. godina) vidljivo je kako je broj objava s pojmom govora mr\u017enje u samo 4 mjeseca 2019. godine prema\u0161io ukupan broj objava iz 2013. (omjer broja objava u 2019. u odnosu na 2013., za sve medije iznosi 118 %). Ukoliko upotrijebimo veri\u017eni indeks umjesto baznog i promatramo samo 4 mjeseca 2019. u odnosu na cjelokupnu 2018. godinu, broj objava u samo 4 mjeseca 2019. godine iznosi 53 % ukupnog broja objava iz cijele 2018. godine.<\/p>\n

Razlozi pove\u0107anja i smanjivanja broja medijskih objava svakako ovise o doga\u0111ajima vezanim uz govor mr\u017enje i obja\u0161njenja za pove\u0107anje broja objava trebalo bi detaljnije analizirati kroz sam sadr\u017eaj koji se medijima prenosi. Tako bi se posebno velik broj objava s pojmom govora mr\u017enje koji je prona\u0111en 2016. godine trebalo povezati sa nekim medijski zna\u010dajnim doga\u0111ajima koji su se zbili te godine. <\/p>\n

Ipak, vidljivo je pove\u0107anje broja objava vezanih uz govor mr\u017enje po godinama.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Broj dana bez medijskih objava koje sadr\u017eavaju pojam govora mr\u017enje<\/strong><\/p>\n

Kroz promatrano razdoblje smanjuje se broj dana u kojima nije bilo niti jedne objave o govoru mr\u017enje. Ovaj podatak je drugi na\u010din dokazivanja hipoteze da je tema govora mr\u017enje kroz godine sve zastupljenija u medijskom prostoru. <\/p>\n

 <\/p>\n

Tablica: broj dana po mjesecu i godini u kojima nije prona\u0111ena niti jedna medijska objava s pojmom govora mr\u017enje<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

godina\/mjesec<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2013<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2014<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2015<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2016<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2017<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2018<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

1-4 2019<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

ukupno<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

1<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

2<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

3<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

3<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

3<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

3<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

4<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

5<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

x<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

6<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

x<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

7<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

3<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

x<\/p>\n<\/td>\n

\n

8<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

8<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

x<\/p>\n<\/td>\n

\n

8<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

9<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

x<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

10<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

3<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

x<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

11<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

x <\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

12<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

x<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

ukupno<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

23<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

7<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

35<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/table>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Dnevni prosjek broja medijskih objava sa pojmom govora mr\u017enje raste<\/strong> <\/p>\n

U promatranom periodu je 2311 dana, prosjek dnevnog broja objava za sve vrste medija je 21,9 objava sa standardnom devijacijom od 13,7 objava. Radi jednostavnosti, prikazane su tablice i grafovi gdje je dnevni prosjek broja objava dan na mjese\u010dnoj razini. <\/p>\n

 <\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

prosje\u010dan dnevni broj medijskih objava<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

mjesec\/godina<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2013<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2014<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2015<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2016<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2017<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2018<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2019<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

1<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

16,0<\/p>\n<\/td>\n

\n

13,8<\/p>\n<\/td>\n

\n

32,3<\/p>\n<\/td>\n

\n

60,8<\/p>\n<\/td>\n

\n

17,4<\/p>\n<\/td>\n

\n

56,3<\/p>\n<\/td>\n

\n

66,2<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

2<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

6,6<\/p>\n<\/td>\n

\n

11,0<\/p>\n<\/td>\n

\n

26,6<\/p>\n<\/td>\n

\n

47,8<\/p>\n<\/td>\n

\n

38,3<\/p>\n<\/td>\n

\n

30,7<\/p>\n<\/td>\n

\n

31,6<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

3<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

26,0<\/p>\n<\/td>\n

\n

9,8<\/p>\n<\/td>\n

\n

16,0<\/p>\n<\/td>\n

\n

69,2<\/p>\n<\/td>\n

\n

38,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

20,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

40,6<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

4<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

16,2<\/p>\n<\/td>\n

\n

9,9<\/p>\n<\/td>\n

\n

13,6<\/p>\n<\/td>\n

\n

37,7<\/p>\n<\/td>\n

\n

18,3<\/p>\n<\/td>\n

\n

28,8<\/p>\n<\/td>\n

\n

32,5<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

5<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

10,3<\/p>\n<\/td>\n

\n

11,4<\/p>\n<\/td>\n

\n

23,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

31,7<\/p>\n<\/td>\n

\n

27,2<\/p>\n<\/td>\n

\n

33,0<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

6<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

7,2<\/p>\n<\/td>\n

\n

5,6<\/p>\n<\/td>\n

\n

22,3<\/p>\n<\/td>\n

\n

18,8<\/p>\n<\/td>\n

\n

19,6<\/p>\n<\/td>\n

\n

16,2<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

7<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

3,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

5,4<\/p>\n<\/td>\n

\n

10,0<\/p>\n<\/td>\n

\n

23,7<\/p>\n<\/td>\n

\n

15,6<\/p>\n<\/td>\n

\n

24,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

8<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2,6<\/p>\n<\/td>\n

\n

5,3<\/p>\n<\/td>\n

\n

14,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

20,5<\/p>\n<\/td>\n

\n

19,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

20,0<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

9<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

5,7<\/p>\n<\/td>\n

\n

8,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

14,0<\/p>\n<\/td>\n

\n

23,9<\/p>\n<\/td>\n

\n

24,8<\/p>\n<\/td>\n

\n

17,9<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

10<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

8,8<\/p>\n<\/td>\n

\n

7,2<\/p>\n<\/td>\n

\n

16,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

19,5<\/p>\n<\/td>\n

\n

15,2<\/p>\n<\/td>\n

\n

21,9<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

11<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

24,7<\/p>\n<\/td>\n

\n

29,9<\/p>\n<\/td>\n

\n

12,7<\/p>\n<\/td>\n

\n

23,7<\/p>\n<\/td>\n

\n

17,4<\/p>\n<\/td>\n

\n

31,0<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

12<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

16,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

18,2<\/p>\n<\/td>\n

\n

21,3<\/p>\n<\/td>\n

\n

19,9<\/p>\n<\/td>\n

\n

29,0<\/p>\n<\/td>\n

\n

19,6<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

godi\u0161nji prosjek<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

12,0<\/p>\n<\/td>\n

\n

11,3<\/p>\n<\/td>\n

\n

18,5<\/p>\n<\/td>\n

\n

33,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

23,3<\/p>\n<\/td>\n

\n

26,6<\/p>\n<\/td>\n

\n

43,1<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/table>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Jedini dan bez govora mr\u017enje je Bo\u017ei\u0107<\/strong><\/p>\n

Od ukupno 365 dana u razdoblju od 1. 5. 2018. pa do 30. 4. 2019, samo jedan dan nije bilo objava na news portalima koji bi u sebi sadr\u017eali rije\u010di govora mr\u017enje, i taj dan je 25. 12. 2018., Bo\u017ei\u0107. U prosjeku je objavljivano 29,6 objava dnevno, sa standardnom devijacijom od 28,5 objava po danu. 9. 1. 2019. objavljeno je najvi\u0161e objava, \u010dak 287. U tih 365 dana ukupno je prona\u0111eno 10. 769 medijskih objava s pojmom govora mr\u017enje, od \u010dega 84,5 % objava su prona\u0111ene na news portalima.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Osim 2018. godine, u promatranom razdoblju samo je Bo\u017ei\u0107 2013. bio bez objava koje su u sebi uklju\u010divale pojam govora mr\u017enje. <\/p>\n

 <\/p>\n

PODACI O UZORKU MEDIJSKIH OBJAVA NEWS PORTALA<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Pregled klju\u010dnih doga\u0111aja koji se odnose na govor mr\u017enje<\/strong><\/p>\n

Podatak o klju\u010dnim doga\u0111ajima vezanim uz govor mr\u017enje temelji se na tehnologiji. Upotrijebljen je ra\u010dunalni softver<\/a>[127<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> koji grupira medijske objave u doga\u0111aje obzirom na sli\u010dnost sadr\u017eaja (i neke druge kriterije). Prikaz klju\u010dnih doga\u0111aja dan je za razdoblje: 1. 5. 2018 \u2013 30. 4. 2019. Kao kriterij za va\u017enost pojedinog doga\u0111aja uzet je broj medijskih objava. Drugim rije\u010dima, klju\u010dni medijski doga\u0111aj je onaj koji je brojem objava izazvao najve\u0107u medijsku pozornost. Izdvojeni su oni doga\u0111aji s preko 100 objava. Doga\u0111aji su uzeti iz populacije medijskih objava, gdje populaciju \u010dine sve one objave tiska, radija, televizije ili news portala koje u sebi sadr\u017eavaju pojam govora mr\u017enje.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

Naziv ili opis doga\u0111aja(teme), preuzet iz medijskog sadr\u017eaja<\/p>\n<\/td>\n

\n

Datum prve objave<\/p>\n<\/td>\n

\n

Broj medijskih objava <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Ivan \u0110aki\u0107, sin HDZ-ovog saborskog zastupnika Josipa \u0110aki\u0107a \u010destitao pravoslavni Bo\u017ei\u0107 slikom na kojoj neki usta\u0161a u ruci dr\u017ei glavu mrtvog \u010detnika. Sliku je objavio uz popratni tekst u kojem pi\u0161e: „Svim prijateljima ‘srbicima’ sretan bozic”.<\/p>\n<\/td>\n

\n

6. 1. 2019.<\/p>\n<\/td>\n

\n

523<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Ivan Penava, gradona\u010delnik Vukovara, prozvan za izazivanje “spirale govora mr\u017enje” te se skoro potukao u Saboru<\/p>\n<\/td>\n

\n

15. 1. 2019.<\/p>\n<\/td>\n

\n

235<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Milorad Pupovac, predsjednik SDSSa: ‘Spaljivanje krnje s mojim likom, to je govor mr\u017enje’<\/p>\n<\/td>\n

\n

4. 3. 2019.<\/p>\n<\/td>\n

\n

155<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Izvje\u0161\u0107e Europske komisije o porastu govora mr\u017enje u Hrvatskoj<\/p>\n<\/td>\n

\n

14. 5. 2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

154<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Osu\u0111ivanje srpske politi\u010darke Vjerice Radeta za tweet povodom smrti Hatid\u017ee Mehmedovi\u0107, predsjednice Udru\u017eenja “Majke Srebrenice”. Tweet glasi: “\u010citam umrla Hatid\u017ea Mehmedovi\u0107 iz udru\u017eenja biznismenki Srebrenice. Ko li \u0107e je sahraniti. Mu\u017e ili sinovi?!”<\/p>\n<\/td>\n

\n

24. 7. 2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

130<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Pokolj u d\u017eamiji na Novom Zelandu<\/p>\n<\/td>\n

\n

14. 3. 2019.<\/p>\n<\/td>\n

\n

113<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Svim televizijama koje su emitirale (ili prenosile) emisiju Bujica na temu migranata ukinuta koncesija na 24 sata<\/p>\n<\/td>\n

\n

22. 11. 2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

107<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Nenad Stazi\u0107, saborski zastupnik SDP-a, komentirao na Facebooku: “Izgleda da u svibnju 1945. posao nije obavljen temeljito. Kakva \u0161lampavost pobjednika”<\/p>\n<\/td>\n

\n

27. 5. 2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

102<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/table>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Promatrani medijski sadr\u017eaj se ne odnosi samo na negativne doga\u0111aje progla\u0161ene govorom mr\u017enje<\/strong><\/p>\n

Prva asocijacija na pojam govora mr\u017enje su afere, ekscesi, konflikti, direktno nasilje ili neki sli\u010dni negativni doga\u0111aji u kojima je neki pojedinac ili skupina govorio mr\u017enju ili djelovao u skladu sa postupcima govora mr\u017enje, te su mediji prenijeli ovakav doga\u0111aj karakteriziraju\u0107i ga kao govor mr\u017enje. Rezultati istra\u017eivanja ukazuje na pojavnost pojma govora mr\u017enje unutar medijskih objava koje se ne ti\u010du nekog konkretnog negativnog doga\u0111aja.<\/p>\n

Od ukupno 878 analiziranih objava iz uzorka, 357 ili 40,6 % se ne odnose na medijsko preno\u0161enje konkretnog negativnog doga\u0111aja karakteriziranog kao govor mr\u017enje.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n
\n

Postojanje konkretnog negativnog doga\u0111aja<\/p>\n<\/td>\n

\n

Zastupljenost govora mr\u017enje u sadr\u017eaju objave<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Glavna tema<\/p>\n<\/td>\n

\n

Sporedna tema<\/p>\n<\/td>\n

\n

ukupno<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Da<\/p>\n<\/td>\n

\n

371<\/p>\n<\/td>\n

\n

150<\/p>\n<\/td>\n

\n

521<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Ne<\/p>\n<\/td>\n

\n

74<\/p>\n<\/td>\n

\n

283<\/p>\n<\/td>\n

\n

357<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

ukupno<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

445<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

433<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

878<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/table>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Od ukupno 445 medijskih objava koje se punim sadr\u017eajem odnose na govor mr\u017enje, svega 16,6% objava nisu medijsko preno\u0161enje nekog ekscesa ili negativnog doga\u0111aja. Svaka \u010dast tim iznimkama, ali ovi podaci pokazuju kako je medijsko tematiziranje pojma govora mr\u017enje uglavnom vezano za preno\u0161enje ekscesa, nasilja, optu\u017ebi za govor mr\u017enje i drugih negativnih doga\u0111aja. <\/p>\n

Od 74 medijske objave news portala iz uzorka koje se punim sadr\u017eajem odnose na govor mr\u017enje ali istovremeno ne govore o nekom konkretnom negativnom doga\u0111aju, istra\u017eiva\u010di su sastavili pregled tema ili doga\u0111aja. Pregled je ra\u0111en uz pomo\u0107 ljudske (a ne strojne) klasifikacije. Izabrani su oni doga\u0111aji koji imaju puno objava ili oni doga\u0111aji koji su svojim sadr\u017eajem vrlo razli\u010diti od ostatka medijskog sadr\u017eaja iz uzorka. <\/p>\n

 <\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

Opis ili naziv doga\u0111aja<\/strong> (preuzet iz \u010dlanaka)<\/p>\n<\/td>\n

\n

mjesec i godina doga\u0111aja<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

dru\u0161tveno podru\u010dje<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Izvje\u0161\u0107e Europske komisije protiv rasizma i nesno\u0161ljivosti<\/p>\n<\/td>\n

\n

5\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

europska politika<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Motovunski filmski festival prikazao dokumentarni film ‘Srbenka’ u produkciji Restarta \u2013 rad koji prati pripreme i probe Frlji\u0107eve predstave i tematizira ksenofobiju<\/p>\n<\/td>\n

\n

7\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

kultura<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora, \u017deljko Reiner, govori na misi u Ludbregu i poziva na rad, ljubav i toleranciju<\/p>\n<\/td>\n

\n

9\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

politika, religija<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Me\u0111unarodna konferencija u Zagrebu pod nazivom “Regulacija govora mr\u017enje u medijima \u2013 uloga regulatornih tijela i pravosu\u0111a”<\/p>\n<\/td>\n

\n

11\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

znanost<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Tribina u Zagrebu pod nazivom “Za\u0161to se mrzimo?”<\/p>\n<\/td>\n

\n

11 i 12\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

znanost<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Mi\u0161ljenja poznatih Hrvatica o negativnim komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/p>\n<\/td>\n

\n

12\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

estrada<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Istra\u017eivanje Fakulteta politi\u010dkih znanosti o zabrani usta\u0161kih i komunisti\u010dkih simbola<\/p>\n<\/td>\n

\n

1\/2019.<\/p>\n<\/td>\n

\n

znanost<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Ministarstvo kulture predla\u017ee novi zakon o medijima kojim \u0107e se regulirati nedopu\u0161teno pona\u0161anje na internetu<\/p>\n<\/td>\n

\n

1\/2019.<\/p>\n<\/td>\n

\n

politika i zakoni<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Biskupska konferencija osudila govor mr\u017enje i totalitarne ideologije<\/p>\n<\/td>\n

\n

2\/2019.<\/p>\n<\/td>\n

\n

religija<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

2. Dani medijske pismenosti – rasprava i o govoru mr\u017enje na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/p>\n<\/td>\n

\n

4\/2019.<\/p>\n<\/td>\n

\n

znanost mediji<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Studenti u studentskom domu na Savi objesili zastavu duginih boja kako bi ukazali na diskriminaciju i govor mr\u017enje<\/p>\n<\/td>\n

\n

6\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

studenti<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Okrugli stol o govoru mr\u017enje u Hrvatskoj odr\u017ean na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu<\/p>\n<\/td>\n

\n

12\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

znanost<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Engleski ni\u017eeliga\u0161ki nogometni klub je igrao utakmicu u dresovima s duginim bojama, kao izraz podr\u0161ke LGBT zajednici<\/p>\n<\/td>\n

\n

2\/2019.<\/p>\n<\/td>\n

\n

nogomet<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Facebook nakratko uvodi mogu\u0107nost da svaki korisnik ozna\u010di post<\/em> kao govor mr\u017enje<\/p>\n<\/td>\n

\n

5\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

dru\u0161tvene mre\u017ee<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Facebook objavljuje podatke o koli\u010dini uklonjenog sadr\u017eaja, jedna od kategorija je i govor mr\u017enje<\/p>\n<\/td>\n

\n

5\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

statistike o govoru mr\u017enje, dru\u0161tvene mre\u017ee<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Facebook ne uklanja objave u kojima se negira holokaust, dok takav sadr\u017eaj ne prije\u0111e granicu i postane nasilan ili mrzila\u010dki<\/p>\n<\/td>\n

\n

7\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

dru\u0161tvene mre\u017ee<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Europska komisija najavljuje stro\u017ea pravila za regulaciju sadr\u017eaja na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/p>\n<\/td>\n

\n

8\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

dru\u0161tvene mre\u017ee, europsko zakonodavstvo<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Reguliranje i samoreguliranje Facebooka<\/p>\n<\/td>\n

\n

8\/2018. 3 i 4\/2019.<\/p>\n<\/td>\n

\n

dru\u0161tvene mre\u017ee<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Donald Trump nezadovoljan rezultatima pretrage
\n (o sebi) na Googleu<\/p>\n<\/td>\n

\n

8\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

 <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

“Nije bilo govora mr\u017enje ili netrpeljivosti” na do\u010deku nogometne reprezentacije u Zagrebu, izjavljuje predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi\u0107<\/p>\n<\/td>\n

\n

7\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

nogomet<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Pismo \u010ditateljice u kojem se pita za\u0161to moramo vrije\u0111ati jedni druge umjesto da u\u017eivamo u plasmanu na nogometnom prvenstvu<\/p>\n<\/td>\n

\n

7\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

pisma \u010ditatelja<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Tumblr a\u017eurirao slu\u017ebena pravila pona\u0161anja te time nanio izravni udar govoru mr\u017enje<\/p>\n<\/td>\n

\n

9\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

dru\u0161tvene mre\u017ee<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

U Europi je na djelu “stalni porast” ksenofobnog populizma i govora mr\u017enje, upozorila je stru\u010dna skupina Vije\u0107a Europe<\/p>\n<\/td>\n

\n

6\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

europska politika<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Europski parlament raspravljao o ja\u010danju ekstremizma<\/p>\n<\/td>\n

\n

10\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

europska politika<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Europska komisija je zadovoljna provedbom Kodeksa postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mr\u017enje na internetu<\/p>\n<\/td>\n

\n

2\/2019.<\/p>\n<\/td>\n

\n

europska politika<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ma\u0111arskom premijeru Viktoru Orbanu i ministru unutarnjih poslova Matteu Salviniju “Ni\u0161ta ne\u0107u prepustiti nacionalistima i onima koji se zala\u017eu za govor mr\u017enje”<\/p>\n<\/td>\n

\n

8\/2018.<\/p>\n<\/td>\n

\n

europska politika<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/table>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Iz popisa tema\/doga\u0111aja razvidno je kako inicijativa za pobolj\u0161anje stanja vezano uz govor mr\u017enje dolazi iz znanstvenih, politi\u010dkih i civilnih krugova, gdje se kao nositelji civilnih inicijativa pojavljuju studenti, (pisma) \u010ditatelja i nogometni klub.<\/p>\n

Osim inicijativa, ovakve medijske objave zorno prikazuju medijsko prihva\u0107anje promicanja javne svijesti o problematici govora mr\u017enje. <\/p>\n

Medijski sadr\u017eaj koji poti\u010de javnu svijest o problemu govora mr\u017enje ne odnosi se samo na Hrvatsku. Od ukupno 74 objave koje se punim sadr\u017eajem odnose na govor mr\u017enje i koje se ne odnose na neki konkretni negativni doga\u0111aj, njih 33 (44,5 %) se ne odnose na doga\u0111aje unutar teritorija Hrvatske. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Sadr\u017eaj hrvatskih portala o govoru mr\u017enje uglavnom se odnosi na govor mr\u017enje unutar teritorija Hrvatske. <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

Raspodjela medijskih objava obzirom na zastupljenost govora mr\u017enje u sadr\u017eaju i postojanje negativnog doga\u0111aja, za objave koje se odnose na doga\u0111aje van teritorija Hrvatske<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Postojanje konkretnog negativnog doga\u0111aja<\/p>\n<\/td>\n

\n

Zastupljenost govora mr\u017enje u sadr\u017eaju objave<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Glavna tema<\/p>\n<\/td>\n

\n

Sporedna tema<\/p>\n<\/td>\n

\n

ukupno<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Da<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

109<\/p>\n<\/td>\n

\n

37<\/p>\n<\/td>\n

\n

146<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Ne<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

33<\/p>\n<\/td>\n

\n

57<\/p>\n<\/td>\n

\n

90<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

ukupno<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

142<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

94<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

236<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/table>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\u010cetvrtina (26,8 % ili 236) objava iz uzorka se odnosi na doga\u0111aje medijski ozna\u010dene kao govor mr\u017enje koji se nisu odvijali unutar teritorija Hrvatske.<\/p>\n

Od ukupno 236 objava koje se svojim sadr\u017eajem odnose na govor mr\u017enje na teritoriju neke druge zemlje (a ne Hrvatske), najzastupljenije zemlje su: Srbija (33 objave), SAD (31 objava), Internet (26 objava), Europska unija (24 objave), Bosna i Hercegovina (23 objave), Poljska (19 objava), Slovenija (14 objava) i Novi Zeland (11 objava).<\/p>\n

Kategorija ‘zemlje Europske Unije’ i ‘Internet’ zahtijevaju obja\u0161njenje. Ukoliko se u objavi moglo odrediti u teritoriju koje zemlje se odvija govor mr\u017enje, ta je zemlja i kodirana ovom kategorijom. Kategorija Europske Unije se odnosi na one objave koje u svojem sadr\u017eaju govor mr\u017enje lociraju na cijelu Europsku Uniju ili na vi\u0161e od dvije zemlje Europske Unije istovremeno. Kategorija Interneta se odnosi na objave \u010diji sadr\u017eaj o govoru mr\u017enje se ne odnosi na neku odre\u0111enu zemlju nego Internet. Objave ozna\u010dene kao Internet su, na primjer, one objave koje govore o ukupnom broju objava koje Facebook uklanja sa svoje platforme zbog detekcije govora mr\u017enje. <\/p>\n

Osim Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava (SAD), koje kao neeuropska zemlja svakako prednja\u010de brojem objava vezanim uz govor mr\u017enje, na listi se nalaze i: Novi Zeland, Mjanamar, Brazil, Papua Nova Gvineja, \u0160ri Lanka, Venezuela, Izrael i Saudijska Arabija. Sve skupa je prona\u0111ena 51 objava koja se odnosi na govor mr\u017enje koji se zbiva van Europe \u0161to \u010dini 5,8 % ukupnog broja objava iz uzorka. <\/p>\n

Europske zemlje (ne zemlje Europske Unije, ve\u0107 zemlje koje su barem dijelom u Europi) \u010dine 151 objavu, \u0161to \u010dini 17,2 % ukupnog broja objava iz uzorka. <\/p>\n

Zanimljivo je za primijetiti kako su neke objave toliko generalizirane s obzirom na lokaciju izvora iz kojeg je potekla medijska objava na koju se odnose da je bilo potrebno u kategoriju „zemlja u kojoj se radi o govoru mr\u017enje uvesti opciju „svijet“. Takvih objava ima u ovom uzorku 6<\/a>[128<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Govor mr\u017enje se podjednako pojavljuje kao glavna i kao sporedna tema objave<\/strong><\/p>\n

Ovom hipotezom se poku\u0161ava pokazati je li tema govora mr\u017enje u medijima zastupljena kao tema koja se provla\u010di kroz neke druge teme ili je to tema koja u medije dospijeva uglavnom kao samostalna tema. Time se istovremeno nastoji pokazati je li tematika govora mr\u017enje nadi\u0161la svoj milje i po\u010dinje se \u0161iriti i na druge medijske teme. <\/p>\n

Usporedbom kategorija glavna ili sporedna tema s podacima o tome radi li se o preno\u0161enju nekog ekscesa vezanog uz govor mr\u017enje nastoji se pokazati jesu li medijske objave uglavnom vezane za preno\u0161enje ekscesa i u kojoj mjeri se medijski sadr\u017eaj odnosi na poku\u0161aje promicanja svijesti o govoru mr\u017enje ili poticanju onog suprotnog od govora mr\u017enje \u0161to su tolerancija i razumijevanje ili jednostavno ljudskost i neosu\u0111ivanje. <\/p>\n

Glavna i sporedna tema su uvrije\u017eene analiti\u010dke kategorije. Ukoliko se objava punim svojim sadr\u017eajem odnosi na govor mr\u017enje, ozna\u010den je kao glavna tema. Ukoliko se sadr\u017eaj objave samo doti\u010de govora mr\u017enje ili je govor mr\u017enje samo spomenut u objavi, govor mr\u017enje ozna\u010den je kao sporedna tema objave. <\/p>\n

Od ukupno 878 objava, njih 445 imaju govor mr\u017enje kao glavnu temu \u0161to \u010dini 50,68 % broja objava iz uzorka. <\/p>\n

Iako nije kodirano, iz analiziranog korpusa se primje\u0107uje kako su \u010dlanci o govoru mr\u017enje u\u010destalo vezani uz temu slobode govora. Tako\u0111er je primjetljivo kako je pojam govora mr\u017enje u\u010destalo vezan uz politi\u010dke optu\u017ebe jedne politi\u010dke opcije spram druge politi\u010dke opcije. O prosudbi ispravnosti osude za govor mr\u017enje u ovoj se analizi nije prosu\u0111ivalo, no svakako je ispravni daljnji smjer prosuditi koriste li se javne optu\u017ebe za govor mr\u017enje ispravno ili su to samo prazne neutemeljene optu\u017ebe. <\/p>\n

 <\/p>\n

Podaci o komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/strong><\/p>\n

Od ukupno 72.001 prikupljenih komentara s dru\u0161tvenih mre\u017ea, neprihvatljiv govor prona\u0111en je u 1012 komentara \u0161to \u010dini 1,4 % komentara. <\/p>\n

Najvi\u0161e komentara je prikupljeno s dru\u0161tvene mre\u017ee Facebook. Najvi\u0161e neprihvatljivih komentara je prona\u0111eno na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Facebook. Najve\u0107i udio neprihvatljivih komentara u odnosu na ukupan broj komentara prona\u0111en je na dru\u0161tvenoj mre\u017ei YouTube.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n\n\n\n\n\n
\n

 <\/p>\n<\/td>\n

\n

Facebook<\/p>\n<\/td>\n

\n

YouTube<\/p>\n<\/td>\n

\n

Reddit<\/p>\n<\/td>\n

\n

forumi<\/p>\n<\/td>\n

\n

ukupno<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

ukupno komentara<\/p>\n<\/td>\n

\n

59. 847<\/p>\n<\/td>\n

\n

1 .861<\/p>\n<\/td>\n

\n

1. 906<\/p>\n<\/td>\n

\n

8. 387<\/p>\n<\/td>\n

\n

72. 001<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

neprihvatljivih komentara<\/p>\n<\/td>\n

\n

801<\/p>\n<\/td>\n

\n

62<\/p>\n<\/td>\n

\n

24<\/p>\n<\/td>\n

\n

125<\/p>\n<\/td>\n

\n

1.012<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

udio neprihvatljivih komentara<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,34 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

3,33 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,26 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,49 %<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,41 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/table>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Prema kome je usmjereno najvi\u0161e neprihvatljivih komentara na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/strong><\/p>\n

Neprihvatljiv govor u komentaru nije uvijek usmjeren prema skupini na koju se naslov odnosi. <\/p>\n

Tablica: broj komentara sa neprihvatljivim govorom s obzirom na skupinu prema kojoj je govor usmjeren i s obzirom na to unutar koje pretrage je neprihvatljivi govor prona\u0111en.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

U tablici su crvenim brojevima ozna\u010dene one skupine prema kojima je bilo najvi\u0161e komentara s neprimjerenim govorom. <\/p>\n

Skupina za koju je prona\u0111eno najvi\u0161e komentara s neprihvatljivim govorom su Srbi. Broj komentara s neprihvatljivim govorom je 195. od toga je svega 58 % neprihvatljivih komentara unutar naslova koji govore o Srbima. Neprihvatljivi govor prema Srbima mo\u017ee se prona\u0107i i u komentarima vezanim uz naslove o Albancima, Bosancima, katolicima, pravoslavcima, Slovencima, Romima, Talijanima i \u017didovima. Jedine teme (naslovi) unutar kojih nisu prona\u0111eni neprihvatljivi komentari prema Srbima su migranti i muslimani. <\/p>\n

Nakon Srba, druga skupina prema kojoj ima najvi\u0161e neprihvatljivog govora su Bosanci (134 komentara sa neprihvatljivim govorom). 106 ili 79 % neprihvatljivih komentara je prona\u0111eno na temu Bosanaca, dok se neprihvatljivi govor pojavio i unutar tema o migrantima, katolicima i muslimanima. <\/p>\n

Tre\u0107a skupina prema kojoj je prona\u0111eno najvi\u0161e neprihvatljivih govora su pravoslavci. Najvi\u0161e neprihvatljivog govora usmjerenog prema pravoslavcima prona\u0111eno je izme\u0111u komentara s naslovima o katolicima (78 %).<\/p>\n

Skupine (naslovi) koje imaju najve\u0107i broj neprihvatljivih komentara (bez obzira prema kome je usmjeren) su Bosanci. Ukupno 175 neprihvatljivih komentara je prona\u0111eno unutar naslova koji se odnose na Bosance. Iako je ve\u0107ina prona\u0111enog neprihvatljivog govora unutar naslova o Bosancima\u00a0 usmjerena prema Bosancima (60 %), preostalih 69 komentara sa neprihvatljivim govorom su usmjereni prema: migrantima, Srbima, muslimanima, Hrvatima i Amerikancima. Redoslijed skupina je od najvi\u0161e prema najmanje neprihvatljivih komentara. <\/p>\n

Druga skupina prema kojoj je usmjereno najvi\u0161e neprihvatljivog govora su Srbi. Ukupno 144 neprihvatljiva komentara je prona\u0111eno unutar naslova koji se odnose na Srbe. Iako je ve\u0107ina prona\u0111enog neprihvatljivog govora unutar naslova o Srbima usmjerena prema Srbima (78 %), preostalih 31 komentara sa neprihvatljivim govorom su usmjereni prema: Hrvatima, Albancima, Romima, Talijanima, pravoslavcima, muslimanima, migrantima i Kinezima. Redoslijed skupina je od najvi\u0161e prema najmanje neprihvatljivih komentara.<\/p>\n

Od izabranih skupina, najmanje neprihvatljivog govora je usmjereno prema Albancima i prema Romima. <\/p>\n

Skupine prema kojima je usmjeren neprihvatljiv govor, a koje nisu bile predmetom istra\u017eivanja (odnosno nisu bile pretra\u017eivane) su: Amerikanci, Kinezi, Nijemci, Englezi, Francuzi, Iranci i Poljaci. <\/p>\n

Unutar korpusa o Albancima i katolicima, najve\u0107i broj neprihvatljivih komentara je usmjeren na neke druge skupine (Srbe i pravoslavce). Sve ostale pretra\u017eivane skupine imaju najve\u0107i broj neprihvatljivog govora usmjerenog prema onoj skupini prema kojoj je pretraga ra\u0111ena. <\/p>\n

Nije prona\u0111ena niti jedna skupina prema kojoj se pretra\u017eivalo a da nema neprihvatljivog govora prema toj skupini. <\/p>\n

Kompariraju\u0107i etnicitet, vjeru i migrante, najvi\u0161e neprihvatljivih komentara ima temeljem etniciteta (587 komentara), zatim temeljem vjere (337) te su na ovoj listi zadnji migranti (88). Ovaj podatak svakako treba promatrati kroz \u010dinjenicu da je pretra\u017eivano 6 razli\u010ditih etni\u010dkih skupina i 4 vjerske skupine dok migrante predstavlja samo jedna skupina. <\/p>\n

Gledaju\u0107i naslove s obzirom na etnicitet, vjeru i migrante, najvi\u0161e neprihvatljivih komentara ima na naslove koji se odnose na etnicitet (570), zatim na religiju (376) te najmanje unutar naslova o migrantima (66).<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to se najvi\u0161e komentira i gdje ima najvi\u0161e neprihvatljivog govora<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

Skupine prema kojima su pretra\u017eivani naslovi<\/p>\n<\/td>\n

\n

ukupan broj komentara<\/p>\n<\/td>\n

\n

ukupan broj komentara sa neprihvatljivim govorom<\/p>\n<\/td>\n

\n

udio neprihvatljivog govora<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Muslimani<\/p>\n<\/td>\n

\n

5013<\/p>\n<\/td>\n

\n

113<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,25 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\u017didovi<\/p>\n<\/td>\n

\n

3238<\/p>\n<\/td>\n

\n

72<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,22 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Albanci<\/p>\n<\/td>\n

\n

1971<\/p>\n<\/td>\n

\n

39<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,98 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Talijani<\/p>\n<\/td>\n

\n

4949<\/p>\n<\/td>\n

\n

97<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,96 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Pravoslavci<\/p>\n<\/td>\n

\n

2959<\/p>\n<\/td>\n

\n

50<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,69 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Bosanci<\/p>\n<\/td>\n

\n

10755<\/p>\n<\/td>\n

\n

175<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,63 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Katolici<\/p>\n<\/td>\n

\n

8892<\/p>\n<\/td>\n

\n

141<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,59 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Slovenci<\/p>\n<\/td>\n

\n

7652<\/p>\n<\/td>\n

\n

104<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,36 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Srbi<\/p>\n<\/td>\n

\n

12837<\/p>\n<\/td>\n

\n

144<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,12 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Romi<\/p>\n<\/td>\n

\n

1448<\/p>\n<\/td>\n

\n

11<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,76 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Migranti<\/p>\n<\/td>\n

\n

12287<\/p>\n<\/td>\n

\n

66<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,54 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Ukupno<\/p>\n<\/td>\n

\n

72001<\/p>\n<\/td>\n

\n

1012<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,41 %<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/table>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Najvi\u0161e komentara prikupljeno je unutar naslova koji se odnose na Srbe. Najmanje naslova je prikupljeno za naslove koji se odnose na Rome. <\/p>\n

Promatraju\u0107i udjele neprihvatljivih komentara u odnosu na ukupan broj komentara, naj\u010de\u0161\u0107e se neprihvatljivi komentari nalaze na naslove koji se odnose na muslimane. <\/p>\n

O\u010digledno je kako redoslijed skupina prema broju komentara, broju neprihvatljivih komentara i udjela neprihvatljivih komentara nisu uskla\u0111eni. Vidljivo je kako skupine koje nemaju najvi\u0161e komentara niti najvi\u0161e neprihvatljivih komentara u apsolutnom iznosu, su na prvim mjestima prema udjelu neprihvatljivih komentara. <\/p>\n

Najmanji udio neprihvatljivih komentara u ukupnom broju prikupljenih komentara je za skupinu migranti. <\/p>\n

Iznala\u017eenje odgovora na pitanje za\u0161to pojedine skupine imaju manji ili ve\u0107i udio neprihvatljivih komentara nije predmet ovog istra\u017eivanja. Dobivanje odgovora na to pitanje zahtijevalo bi dublju analizu samih naslova, doga\u0111aja, konteksta a mo\u017eda i komentatora (po\u0161iljatelja). <\/p>\n

 <\/p>\n

Skupine sa najvi\u0161e naslova i tko ima najvi\u0161e neprihvatljivih komentara po naslovu<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Sam na\u010din izbora sadr\u017eaja u uzorak se svodi na pronala\u017eenje naslova koji se odnose na pretra\u017eivane skupine. Povrh broja prikupljenih komentara, dajemo i prikaz broja prona\u0111enih naslova s obzirom na izabrane skupine za pretra\u017eivanje sadr\u017eaja dru\u0161tvenih mre\u017ea. <\/p>\n

Na grafu je prikazan ukupan broj prikupljenih naslova i ukupan broj naslova u kojima je prona\u0111en barem jedan neprihvatljivi komentar. Udio naslova koji imaju neprihvatljive komentare nije sukladan ukupnom broju prikupljenih naslova na pojedinu pretra\u017eivanu skupinu i taj broj se vidi na desnoj ordinati (u apsolutnom iznosu).<\/p>\n

U prosjeku svaki 25. naslov ima barem jedan komentar sa neprihvatljivim sadr\u017eajem (4,4 %). 12,4 % naslova skupine muslimani imaju barem jedan komentar sa neprihvatljivim sadr\u017eajem. Najmanji udio naslova sa neprihvatljivim sadr\u017eajem je prona\u0111en prilikom pretra\u017eivanja skupine Romi (2 %). <\/p>\n

Slijedom ovog zaklju\u010divanje naslovi na koje se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuju komentari koji su neprihvatljivi su: muslimani (12,4 %), \u017didovi (8,5 %), pravoslavci (7,8 %). Skupine \u010diji naslovi najrje\u0111e imaju neprihvatljive komentare su: Romi (2 %), izbjeglice (2,8 %) i Srbi (2,9 %). <\/p>\n

 <\/p>\n

wordcloud<\/strong><\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e rije\u010di neprihvatljivog govora u komentarima su prikazane oblakom klju\u010dnih rije\u010di (wordcloud). Prikazuje se 50 naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tenih rije\u010di u re\u010denicama ozna\u010denim kao neprihvatljiv govor. <\/p>\n

 <\/p>\n

Wordcloud neprimjerenog govora obzirom na etnicitet<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Wordcloud neprimjerenog govora obzirom na migrante<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Wordcloud neprimjerenog govora obzirom na vjeru<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Wordcloud cjelokupnog neprihvatljivog govora<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

O\u010dekivali smo da \u0107emo od primjene oblaka klju\u010dnih rije\u010di koji u sebi sadr\u017ei mogu\u0107nost posebnog prikaza glagola, pridjeva i imenica dobiti odre\u0111ene analiti\u010dke parametre koji \u0107e nas upu\u0107ivati prema zaklju\u010dku. Me\u0111utim, do toga nismo do\u0161li iz razloga \u0161to se u neprihvatljivom izri\u010daju prema bilo kojem od predmeta na\u0161e analize (religija, etnicitet i migranti) upotrebljavaju metafore, ironija, sarkazam a ve\u0107ina izgovorenog ima neke kontekstualne i semanti\u010dke specifi\u010dne zna\u010dajke. <\/p>\n

Pou\u010deni ovim dijelom istra\u017eivanja shvatili smo da trebamo napraviti bazu upotrjebljenih izraza prema razli\u010ditim skupinama koja je u postupku izrade i za koju se nadamo da \u0107e nam omogu\u0107iti dublji analiti\u010dki uvid u sadr\u017eaj neprihvatljivog govora. Rezultate \u0107emo prikazati u narednom radu i zbog toga ovaj rad ima karakter prethodnog priop\u0107enja. <\/p>\n

 <\/p>\n

ZAKLJU\u010cAK<\/strong><\/p>\n

Problem govora mr\u017enje kroz godine dobiva sve vi\u0161e medijskog prostora. <\/p>\n

Mediji vr\u0161e funkciju podizanja javne svijesti o problemu govora mr\u017enje kroz preno\u0161enje sadr\u017eaja i doga\u0111aja vezanih uz govor mr\u017enje. Zastupljenost medijskog sadr\u017eaja s pojmom govora mr\u017enje se kroz vrijeme pove\u0107ava. Osim nasilnog i neprimjerenog pona\u0161anja, medijski sadr\u017eaj odnosi se i na promicanja problematike govora mr\u017enje kroz razli\u010dite znanstvene i stru\u010dne skupove, edukacije, kulturna doga\u0111anja koja tematiziraju govor mr\u017enje, op\u0107enite ili statisti\u010dke podatke o govoru mr\u017enje te nastojanja vlasti da prilagode zakonodavni okvir.<\/a>[129<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Medijski sadr\u017eaj o govoru mr\u017enje ve\u0107inom je vezan uz doga\u0111aje koji su se zbili na teritoriju Republike Hrvatske, no \u010detvrtina svih promatranih medijskih objava odnosi se na govor mr\u017enje u nekim drugim zemljama, prete\u017eno susjednim zemljama. Mediji portretiraju problematiku govora mr\u017enje kao sveop\u0107eg dru\u0161tvenog problema koji nadilazi granice Hrvatske dr\u017eave. Istovremeno se svrstava Hrvatsku kao zemlju u trendu sa svjetskim nastojanjima u borbi s ovim problemom. <\/p>\n

Objave koje u sebi sadr\u017ee pojam govora mr\u017enje: u podjednakom omjeru su objave koje se punim svojim sadr\u017eajem odnose na govor mr\u017enje kao i objave koje se manjim dijelom odnose na govor mr\u017enje ili je govor mr\u017enje samo spomenut u objavi. Govor mr\u017enje nije nu\u017eno samostalna medijska tema ve\u0107 se isprepli\u0107e sa drugim temama i sadr\u017eajima. <\/p>\n

Analizom sadr\u017eaja komentara sa dru\u0161tvenih mre\u017ea utvr\u0111ena je pojavnost neprihvatljivog govora na razini od 1,4 % prikupljenih i analiziranih komentara. <\/p>\n

Obzirom na naslove (odnosno tematiku) pod kojima su komentari skupljani, najvi\u0161e se neprihvatljivih komentara pojavljuje uz naslove vezane uz Bosance. Skupina prema kojoj je usmjereno najvi\u0161e neprihvatljivih komentara su Srbi. Neprihvatljivi komentari nisu uvijek usmjereni prema onoj skupini na koju se odnosi naslov. <\/p>\n

U ovom radu smo primijenili jezi\u010dne tehnologije i to: <\/p>\n

    \n
  1. Klasifikator – Za prikupljanje podataka iz baze podataka, gdje je isti pokazao to\u010dnost od 95 %<\/span><\/li>\n
  2. Simularnosti (iste vijesti) \u2013 radi detekcije istovjetnosti medijskog sadr\u017eaja i brzine \u0161irenja istog kroz medijski prostor. Razina to\u010dnosti je 92 %<\/span><\/li>\n
  3. Event detection \u2013 za grupiranje medijskog sadr\u017eaja u doga\u0111aje. Razina to\u010dnosti je 86 %<\/span><\/li>\n
  4. Metricom za prikupljanje komentara i naslova sa dru\u0161tvenih mre\u017ea<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    Ve\u0107ina upotrjebljenih i novih tehnologija primijenit \u0107e se u sljede\u0107oj fazi istra\u017eiva\u010dkog procesa koji ima za cilj napraviti bazu naj\u010de\u0161\u0107e upotrebljavanih rije\u010di govora mr\u017enje prema vrsti, zna\u010denjske odrednice upotrjebljenih izraza i naj\u010de\u0161\u0107ih metafora te naj\u010de\u0161\u0107e izraze, \u0161to ovaj rad svrstava u kategoriju prethodnih priop\u0107enja.<\/p>\n

     <\/strong><\/p>\n

    DISKUSIJA<\/strong><\/p>\n

    Medijski prostor zaista zastupa tematiku govora mr\u017enje, i to ne samo kao preno\u0161enje doga\u0111aja ve\u0107 se kroz medijski sadr\u017eaj prote\u017ee jedna (izravna ili izme\u0111u redova) osuda govora mr\u017enje. Svekoliki je dojam istra\u017eiva\u010da da se status osude za govor mr\u017enje tretira kao ne\u0161to zaista grozno. Svakako je stav medija koji osu\u0111uje (izravno ili neizravno) govor mr\u017enje pozitivan smjer, poglavito imaju\u0107i u vidu ponekad nedovoljno nagla\u0161enu odgojnu funkciju medija. Pritom, kad se ka\u017ee odgojna, smatramo to da sadr\u017eaj medija masovnog komuniciranja mo\u017ee utjecati na promjene mi\u0161ljenja i stavova pojedinaca ili dru\u0161tva i promijeniti javno mnijenje o pojedinoj teme. Svakako bi ovakva razmi\u0161ljanja trebalo provjeriti nekim daljnjim istra\u017eivanjima, bilo kroz analizu sadr\u017eaja (da se utvrde stavovi spram govora mr\u017enje) bilo kao ispitivanje javnog mnijenja ili neki drugi oblik istra\u017eivanja.<\/p>\n

    Zanimljivo bi bilo istra\u017eiti prema kojoj skupini je najvi\u0161e usmjeren govor mr\u017enje te koje su to u\u010destale fraze kojima se „\u010dasti“ pojedinu skupinu. Koji su to naj\u010de\u0161\u0107i kanali putem kojih se govori mr\u017enja?<\/p>\n

    Koje su to medijske teme uz koje je govor mr\u017enje vezan? Iako ovo pitanje nije bilo u fokusu istra\u017eivanja, prilikom istra\u017eivanja „isplivale“ su teme: slobode govora, reguliranja dru\u0161tvenih mre\u017ea, politike i politi\u010dkih govora i djelovanja, nasilja, sporta. Ovakva klasifikacija tema svakako ne predstavlja znanstveno utemeljenu klasifikaciju, ve\u0107 samo opservaciju istra\u017eiva\u010da koja bi mogla poslu\u017eiti nekom drugom.<\/p>\n

    Gledaju\u0107i nekoliko stolje\u0107a unazad, veliki je dru\u0161tveni pomak da se govor mr\u017enje postavio kao dru\u0161tveni problem. Ovo je logi\u010dan pomak u modernom humanisti\u010dkom dru\u0161tvu koje je na temelju slobode i jednakosti priznalo neprihvatljivost nasilja spram bilo kojeg pojedinca temeljem pripadnosti nekoj skupini i iznjedrilo posebnu klasifikaciju: nasilje iz mr\u017enje. Problem govora mr\u017enje je, prema mi\u0161ljenju ovih istra\u017eiva\u010da, samo logi\u010dan daljnji korak u nastojanju popravaka dru\u0161tva na na\u010din da se nasilje iz mr\u017enje prevenira jo\u0161 u ranom stadiju a \u0161to govor mr\u017enje jest. <\/p>\n

    Ni\u0161ta ne pogodi \u010dovjeka kao spoznaja da je nasilje vezano uz govor mr\u017enje prisutno u tvojem susjedstvu. \u010citati o ubijanju muslimana na Novom Zelandu, ubojstvu no\u017eem u Poljskoj i smrtonosnoj pucnjavi u sinagogi u SAD – u nije isto kao i \u010ditati o \u017eigosanju usta\u0161kog „U“ u Zadarskoj srednjoj \u0161koli. <\/p>\n

    Za\u0161to pojedini doga\u0111aji dobivaju vi\u0161e medijske pozornosti od drugih? Radi li se o uskla\u0111ivanju medijskog sadr\u017eaja po principu „ako drugi o tome pi\u0161u, moram i ja“ ili \u0107e vi\u0161e medijske pozornosti dobiti onaj doga\u0111aj koji se odnosi na skandal vezan uz neku javnu osobu (poput \u0110aki\u0107eve Facebook „\u010destitke“ Bo\u017ei\u0107a „srbi\u0107ima“)? Postoji li mo\u017eda neka druga varijabla koja \u010dini pojedini sadr\u017eaj o govoru mr\u017enje medijski vi\u0161e ili manje zastupljenim?<\/p>\n

    Postoji li (i u kojoj mjeri) svojevrsno razbacivanje osudom za govor mr\u017enje? Postoji li opasnost da \u0107e osuda za govor mr\u017enje postati jo\u0161 jedna izlizana politi\u010dka fraza? U kojoj se mjeri razli\u010dite medijski eksponirane osobe brane pozivaju\u0107i se na govor mr\u017enje prema njima?<\/p>\n

    Prati li broj doga\u0111aja koji se odnose na imenovani negativni doga\u0111aj u kojem je to\u010dno odre\u0111eni pojedinac prozvan za govor mr\u017enje broj sudskih procesa? Ili prozivanje u medijima za govor mr\u017enje nikad ni ne dospije do prijave ili optu\u017enice? Uostalom, je li ve\u0107i broj prijava i \/ ili optu\u017enica za govor mr\u017enje od medijskih doga\u0111aja u kojima se nekoga proziva za govor mr\u017enje? I koji udio prijava i optu\u017enica za govor mr\u017enje uop\u0107e dospije u medije?<\/p>\n

    Onome tko prvi put zaluta u tematiku govora mr\u017enje stanje se mo\u017ee \u010diniti banalnim i nevrijednim znanstvenog interesa. No, kao i uvijek, kad dobije\u0161 odgovor na jedno pitanje pojavi se stotina novih. To je valjda tako, jer da nema novih pitanja ne bi bilo niti znanosti.<\/p>\n

     <\/p>\n

    Zahvale<\/strong><\/p>\n

    Zahvaljujemo poduze\u0107u Presscut i Medianet na pristupu bazi medijskih objava bez koje ovaj rad ne bi bilo mogu\u0107e provesti.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \n
    \n

    <\/a>[115<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nCitirana je Okvirna odluka o suzbijanju odre\u0111enih oblika i na\u010dina izra\u017eavanja rasizma i ksenofobije kazneno – pravnim sredstvima, 2008\/913\/PUP koju je 2008. godine donijelo Vije\u0107e EU.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[116<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nKazneni zakon RH, \u010dlanak 325, pro\u010di\u0161\u0107eni tekst, na snazi od 1. 1. 2020.     https:\/\/www.zakon.hr\/z\/98\/Kazneni-zakon<\/a>.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[117<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nKriteriji pra\u0107enja odnosno ulaska medijskog sadr\u017eaja u medijsku bazu objava su definirani na sljede\u0107i na\u010din: tiskovine koje imaju nakladu 3000 ili vi\u0161e primjeraka, barem 500 news portala koji su najposje\u0107eniji prema Alexa ili Gemius listi najposje\u0107enijih portala, informativne emisije svih nacionalnih i najgledanije\/najslu\u0161anije informativne emisije regionalnih, \u017eupanijskih i lokalnih radijskih i televizijskih postaja sa terestrijalnim signalom. <\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[118<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nPretraga je tekstualna. Kako smo pretra\u017eili tekstualno radijske i televizijske priloge, pitate se? Sav govor zvu\u010dnih i video zapisa je uz pomo\u0107 tehnologije pretvaranja govora u tekst tekstualiziran. Sav tiskovni sadr\u017eaj prolazi kroz OCR i tako sadr\u017eaj \u010dlanka iz slike pretvara u tekst. To\u010dnost pretvaranja govora u tekst je 92 %, a to\u010dnost OCRa je 97 %, \u0161to ostavlja prostor za pogre\u0161no uklju\u010divanje ili isklju\u010divanje objave iz populacije. <\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[119<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nNajposje\u0107eniji prema Gemiusovoj listi portala, prema prosjeku posje\u0107enosti kroz promatrani period.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[120<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nAlat Metricom je kori\u0161ten za pretragu dru\u0161tvenih mre\u017ea i uklju\u010duje samo javne objave.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[121<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nIzabrane klju\u010dne rije\u010di su: Srbija, Srbi, srpski, Bosna, Bo\u0161njak, Bosanac, bosanski, bo\u0161nja\u010dki, Slovenija, Slovenac, slovenski, Romi, romski, Cigan, ciganski, Albanija, Albanac, albanski, \u0160iptar, \u0161iptarski, Italija, Talijan, talijanski, \u017didov, \u017eidovski, katolici, katoli\u010dki, katoli\u010danstvo, pravoslavlje, pravoslavac, pravoslavan, islam, musliman, muslimanski, izbjeglica, migrant. Rezultati pretrage po klju\u010dnim rije\u010dima obuhva\u0107aju sve morfolo\u0161ke oblike izabrane klju\u010dne rije\u010di (a ne samo nominativ jednine).
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[122<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nKazneni zakon RH, \u010dlanak 325, stavak 1.,     https:\/\/www.zakon.hr\/z\/98\/Kazneni-zakon<\/a>.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[123<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nIstra\u017eiva\u010di priznaju da postoje razlike u zna\u010denju rije\u010di izbjeglica i migrant, kako u konotaciji tako i pravne. Za potrebe ovog istra\u017eivanja se nije radila razlika izme\u0111u migranta i izbjeglice ve\u0107 su ta dva pojma uzimana kao istovjetna.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[124<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nZa potrebe ovog istra\u017eivanja nije napravljena razlika izme\u0111u Bosanaca i Bo\u0161njaka i oba pojma su promatrana kao istozna\u010dna; etni\u010dku pripadnost bo\u0161nja\u010dkoj nacionalnosti. Jedan od razloga sjedinjavanja ovih dvaju pojmova se nalazi u samom materijalu koji je obra\u0111ivan: komentatori na dru\u0161tvenim mre\u017eama ne slijede slu\u017ebenu podjelu pojmova ve\u0107 se pojmovi \u010desto brkaju i mijenjaju.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[125<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nIstra\u017eiva\u010di priznaju da se skupinu \u017didovi mo\u017ee podjednako promatrati kao etni\u010dku ili kao vjersku skupinu, no za potrebe ovog rada je skupina \u017didovi grupirana u vjersku a ne etni\u010dku skupinu. <\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[126<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nVrste medija su: tiskovine, news portali, radio i televizija.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[127<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nRa\u010dunalni softver upotrjebljen za generiranje doga\u0111aja se zove event detection.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[128<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nU kategoriji „svijet“ se ne nalaze objave ozna\u010dene sa „Internet“. Primjeri: statistike govora mr\u017enje na svjetskoj razini, opasnosti od razvoja tehnologija poglavito umjetne inteligencije. <\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[129<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nPitanje je je li samo preno\u0161enje pozitivnih primjera podizanje javne svijesti ili se i negativni doga\u0111aji mogu tuma\u010diti kao podizanje javne svijesti o problemu govora mr\u017enje.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

     <\/p>\n

    Literatura:<\/strong><\/p>\n

    Alaburi\u0107, V. (2003). Ograni\u010davanje „govora mr\u017enje“ u demokratskome dru\u0161tvu \u2013 Teorijsko, zakonodovani i pratki\u010dni aspekti. Hrvatska pravna revija: \u010dasopis za promicanje pravne teorije i prakse<\/em>, 3 (2), 80-90.<\/p>\n

    Arofah, K. (2018) Rhetorical Analysis of Hate Speech – Case Study of Hate Speech Related to Ahok’s Religion Blasphemy Case, Journal Komunikasi<\/em>, 11(1), str. 91-105.<\/p>\n

    Aslan, A. (2017) Online Hate Discourse – A Study on Hatred Speech Directed Against Syrian Refugees on YouTube, Journal of Media Critiques<\/em>, 12(3), str. 227-256, DOI: 10.17349\/jmc117413.<\/p>\n

    Baider, F. (2019) Double speech act – Negotiating inter-cultural beliefs and intra-cultural hate speech, Journal of Pragmatics<\/em>, 151, str. 155-166, DOI: 10.1016\/j.pragma.2019.05.006.<\/p>\n

    Bajt, V. (2015) Anti-Immigration Hate Speech in Slovenia, u Razor Wired: Reflections on Migration Movements through Slovenia in 2015<\/em>, str. 51-61.<\/p>\n

    Banks, J. (2010). Regulating hate speech online, International Review of Law, Computers & Technology<\/em>, 24:3, 233-239<\/p>\n

    Baumgarten, N. & Bick, E. & Geyer, K. & Iversen, D. & Kleene, A. & Lind\u00f8, A. & Jana Neitsch, Niebuhr, O. & Nielsen, R. & Nedenskov Petersen, E. (2019) Towards Balance and Boundaries in Public Discourse: Expressing and Perceiving Online Hate Speech (XPEROHS), RASK: International Journal of Language and Communication<\/em>, 50(Autumn 2019), str. 87-108.<\/p>\n

    Ben-David, A. & Matamoros-Fernandez, A. (2016) Hate Speech and Covert Discrimination on Social Media – Monitoring the Facebook Pages of Extreme-Right Political Parties in Spain, International Journal of Communication<\/em>, 10, str. 1167\u20131193.<\/p>\n

    Benkler, Y., Faris, R., Roberts, H., Zuckerman. E., (2017). Study: Breitbart-led right-wing media ecosystem altered broader media agenda. Columbia Journalism Review<\/em> [online] 3. 3. 2017. https:\/\/www.cjr.org\/analysis\/breitbart-media-trump-harvard-study.php<\/a> (pristupljeno 28. 6. 2019.).<\/p>\n

    Bentzen, N. (2017). Parliamentary briefing: ‘Fake news’ and the EU’s response.\u00a0 European Parliament Think Tank<\/em> [online] 31.3.2017. http:\/\/www.europarl.europa.eu\/thinktank\/en\/document.html?reference=EPRS_ATA(2017)599384<\/a> (pristupljeno 28. 6. 2019.).<\/p>\n

    Blanco-Herrero, D. & Calderon, C. (2019) Spread and reception of fake news promoting hate speech against migrants and refugees in social media, u TEEM’19: Proceedings of the Seventh International Conference on Technological Ecosystems for Enhancing Multiculturality<\/em> (Leon, \u0160panjolska, 16.- 18. 10. 2019.), str. 949\u2013955, DOI: 10.1145\/3362789.3362842.<\/p>\n

    Blazak, R. (2009). Toward a working definition of hate groups. In B. Perry, B. Levin, P. Iganski, R. Blazak, & F. Lawrence (Eds.), Hate crimes<\/em> (133\u2013148). Westport, CT: Greenwood Publishing Group.<\/p>\n

    Bosco, C. & Patti, V. & Bogetti, M. & Conoscenti, M. & Ruffo, G. & Schifanella, R. & Stranisci, M. (2019) Tools and resources for detecting hate and prejudice against immigrants in social media, u Symposium Iii. Social Interactions In Complex Intelligent Systems (SICIS)<\/em> (Falmouth, Ujedinjeno Kraljevstvo, 16. – 18. 4. 2019), str. 79-84.<\/p>\n

    Britannica. Hate speech [online] https:\/\/www.britannica.com\/search?query=hate+speech<\/a> (preuzeto 28. 6. 2019.). <\/p>\n

    Brown, A. (2018). What is so special about online (as compared to offline) hate speech? Ethnicities<\/em>, 18(3), 297\u2013326.<\/p>\n

    Busolo, D. & Ngigi, S. (2018) Understanding Hate Speech in Kenya, New Media and Mass Communication<\/em>, 70, str. 43-49.<\/p>\n

    Carlson, C. & Rousselle, H. (2020) Report and repeat – Investigating Facebook’s hate speech removal process, First Monday<\/em>, 25(2), DOI: 10.5210\/fm.v25i2.10288.<\/p>\n

    Carney, T. (2014) Being (im)polite: A forensic linguistic approach to interpreting a hate speech case, Language Matters: Studies in the Languages of Africa<\/em>, 45(3), str. 325-341, DOI: 10.1080\/10228195.2014.959545.<\/p>\n

    Chandrasekharan, E. & Pavalanathan, U. & Srinivasan, A. & Glynn, A. & Eisenstein, J. & Gilbert, E. (2017) You Can’t Stay Here – The Efficacy of Reddit’s 2015 Ban Examined Through Hate Speech, PACM on Human-Computer Interaction<\/em>, 1(CSCW), str. 1-22, DOI: 10.1145\/3134666.<\/p>\n

    Chetty, N., Alathur, S. (2018). Hate speech review in the context of online social networks. Aggression and Violent Behavior<\/em>, Volume 40, 108-118<\/p>\n

    Cohen-Almagor, R. (2019) Racism and hate speech \u2013 A critique of Scanlon’s Contractual Theory, First Amendment Studies<\/em>, 53(1-2), str. 41 – 66, DOI: 10.1080\/21689725.2019.1601579.<\/p>\n

    Comandini, G. & Patti, V. (2019) An Impossible Dialogue! Nominal Utterances and Populist Rhetoric in an Italian Twitter Corpus of Hate Speech against Immigrants, u Proceedings of the Third Workshop on Abusive Language Online<\/em> (Firenza, Italija, 1. 8. 2019.), str. 163\u2013171.<\/p>\n

    Costello, M., Hawdon, J., Ratliff, T. N. (2017). Confronting Online Extremism: The Effect of Self-Help, Collective Efficacy, and Guardianship on Being a Target for Hate Speech. Social Science Computer Review<\/em>, 35(5), 587\u2013605.<\/p>\n

    Culpeper, J. (2011). Impoliteness. Using Language to Cause Offence.<\/em> Cambridge: Cambridge University Press.<\/p>\n

    \u010cerkez, I. (2009). Osnovna obilje\u017eja medijske komunikacije u demokratskoj kulturi. Socijalna ekologija<\/em>. 18(1), 28-45.<\/p>\n

    Davids, N. (2018) On the (in)tolerance of hate speech – does it have legitimacy in a democracy, Ethics and Education<\/em>, 13(3), str. 296-308, DOI: 10.1080\/17449642.2018.1477036.<\/p>\n

    Davidson, T., Warmsley, D., Macy, M., Weber, I. (2017). Automated hate speech detection and the problem of offensive language. arXiv<\/em> Preprint arXiv:1703.04009.<\/p>\n

    Demaske, C. (2019) Social Justice, Recognition Theory and the First Amendment – A New Approach to Hate Speech Restriction, Communication Law and Policy<\/em>, 24(3), str. 347-401, DOI: 10.1080\/10811680.2019.1627800.<\/p>\n

    Doring, N. & Mohseni, M. (2019) Fail videos and related video comments on YouTube – a case of sexualization of women and gendered hate speech, Communication Research Reports<\/em>, 36, str. 1-11, DOI: 10.1080\/08824096.2019.1634533.<\/p>\n

    Enarsson, T. & Lindgren, S. (2018) Free speech or hate speech – A legal analysis of the discourse about Roma on Twitter, Information & Communications Technology Law<\/em>, 28(1), str. 1-18, DOI: 10.1080\/13600834.2018.1494415.<\/p>\n

    Ezeibe, C. & Ikeanyibe, O. (2017) Ethnic Politics, Hate Speech, and Access to Political Power in Nigeria, Africa Today<\/em>, 63(4), str. 64-83, DOI: 10.2979\/africatoday.63. 4. 04.<\/p>\n

    Florio, K. & Basile, V. & Lai, M. & Patti, V. (2019) Leveraging Hate Speech Detection to Investigate Immigration-related Phenomena in Italy, u 8th International Conference on Affective Computing and Intelligent Interaction Workshops and Demos (ACIIW)<\/em> (Cambridge, Ujedinjeno Kraljevstvo, 3.- 6. 9. 2019.), str. 219-225.<\/p>\n

    Fortuna, P., Nunes, S. (2018). A Survey on Automatic Detection of Hate Speech in Text. ACM Comput. Surv<\/em>. 51, 4, Article 85.<\/p>\n

    Fuchs, C. (2014). Social Media: A Critical Introduction<\/em>. London: SAGE.<\/p>\n

    Fuchs, T. & Schafer, F. (2020) Normalizing misogyny – hate speech and verbal abuse of female politicians on Japanese Twitter, Japan Forum<\/em>, str. 1-27, DOI: 10.1080\/09555803.2019.1687564.<\/p>\n

    Gelber, K. (2019): Differentiating hate speech: a systemic discrimination approach, Critical Review of International Social and Political Philosophy<\/em>, str. 1-22, DOI: 10.1080\/13698230.2019.1576006 <\/p>\n

    Gould, R. (2019) Is the ‘hate’ in hate speech the ‘hate’ in hate crime? Waldron and Dworkin on political legitimacy, Jurisprudence – An International Journal of Legal and Political Thought<\/em>, 10(2), str. 171-187, DOI: 10.1080\/20403313.2018.1552468.<\/p>\n

    Hawdon, J., Oksanen, A., Rasanen, P. (2016). Exposure to online hate in four nations: A cross-national consideration. Deviant Behavior<\/em>, 38:3, 254-266<\/p>\n

    Hebrang, B. (2006). Informacijske (novinske) agencije<\/em>. Zagreb: Jarbol d.o.o.<\/p>\n

    Hemker, K. (2018) Data Augmentation and Deep Learning for Hate Speech Detection<\/em>. MSc. Imperial College London.<\/p>\n

    Hrdina, M. (2016) Identity, activism and hatred – Hate speech against migrants on facebook in the Czech Republic in 2015, Na\u0161e spole\u010dnost, 14(1), str. 38-45, DOI: 10.13060\/1214438X.2016.1.14.265.<\/p>\n

    Jaki, S. & De Smedt, T. (2018) Right-wing German Hate Speech on Twitter – Analysis and Automatic Detection, arXiv – Computation and Language<\/em>, arXiv:1910.07518 [cs.CL].<\/p>\n

    Kazneni zakon RH, zadnja izmjena 1. 1. 2020., NN 125\/11, 144\/12, 56\/15, 61\/15, 101\/17, 118\/18, 126\/19 <\/p>\n

    Kimotho, S. & Nyaga, R. (2016) Digitized Ethnic Hate Speech – Understanding Effects of Digital Media Hate Speech on Citizen Journalism in Kenya, Advances in Language and Literary Studies<\/em>, 7(3), str. 189-200, DOI: 10.7575\/aiac.alls.v.7n.3p.189. <\/u><\/p>\n

    Kulenovi\u0107, E. (2016) Govor mr\u017enje u Hrvatskoj<\/em>. Zagreb, Fakultet politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n

    Laba\u0161, D. i Grmu\u0161a, T. (2011). Istinitost i objektivnost u informaciji i dru\u0161tveno \u0161tetne komunikacijske forme. Kroatologija<\/em>. 2(12), 87-122.<\/p>\n

    Laaksonen, S-M. & Haapoja, J. & Kinnunen, T. & Nelimarkka, M., & P\u00f6yht\u00e4ri, R. (2020). The Datafication of Hate: Expectations and Challenges in Automated Hate Speech Monitoring, Frontiers in Big Data<\/em>, 3(3), str. 1-16, DOI:10.3389\/fdata.2020.00003.<\/p>\n

    Lazaridis, G. & Veikou, M. (2016) The rise of the far right in Greece and opposition to ‘othering’, hate speech, and crime by civil and civic organizations, Journal of Civil Society<\/em>, 13(1), str. 1 – 17, DOI: 10.1080\/17448689.2016.1251032.<\/p>\n

    Leets, L. (2002). Experiencing Hate Speech: Perceptions and Responses to Anti-Semitism and Antigay Speech. V Journal of Social Issues.<\/em> 58 (2): 341 \u2013 361.<\/p>\n

    Macquarie rje\u010dnik (2016) Rije\u010d godine<\/em>. [online]\u00a0 23. 11. 2016. https:\/\/www.macquariedictionary.com.au\/resources\/view\/word\/of\/the\/year\/2016<\/a> (pristupljeno 28. 6. 2019.).<\/p>\n

    Malmasi, S. & Zampieri, M. (2017) Challenges in discriminating profanity from hate speech, Journal of Experimental & Theoretical Artificial Intelligence<\/em>, 30(4), str. 1-16. DOI: 10.1080\/0952813X.2017.1409284.<\/p>\n

    Marwick, A., Lewis, R. (2017). Media Manipulation and Disinformation Online. Data and Society<\/em> [online] 15. 5. 2017. https:\/\/datasociety.net\/output\/media-manipulation-and-disinfo-online\/<\/a> (pristupljeno 28. 6. 2019.).<\/p>\n

    Mattsson, C. (2019) Lost in translation \u2013 A case study of a public debate on freedom of expression and a neo-Nazi rally, Social Identities<\/em>, 26(1) ,str. 92-108, DOI: 10.1080\/13504630.2019.1679620.<\/p>\n

    Meibauer, J. (2013). Hassrede\/Hate Speech. Interdisziplin\u00e4re Beitr\u00e4ge zu einer aktuellen Diskussion.<\/em> Gie\u00dfener Elektronische Bibliothek. <\/p>\n

    Mondal, A. (2018) The shape of free speech: rethinking liberal free speech theory, Continuum<\/em>, 32(4), str. 503-517, DOI: 10.1080\/10304312.2018.1480463.<\/p>\n

    Munivrana V., \u0160urina, M., Marton, A. (2016). Gdje prestaju granice slobode izra\u017eavanja, a po\u010dinje govor mr\u017enje? Analiza hrvatskog zakonodavstva i prakse u svjetlu europskih pravnih standarada. Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu<\/em> vol. 23\/2, str. 435-467.<\/p>\n

    O’Hehir, R. (2019) ‘Europe’s cockroaches’ – freedom of expression, hate speech and their impact on refugee human rights, Aristotle University of Thessaloniki – European Master’s Degree in Human Rights and Democratisation<\/em>, A.Y. 2018\/2019.<\/p>\n

    Ousidhoum, N. & Lin, Z. & Zhang, H. & Song, Y. &\u00a0 Yeung, D. (2019) Multilingual and Multi-Aspect Hate Speech Analysis, arXiv – Computation and Language<\/em>, arXiv:1908.11049 [cs.CL].<\/p>\n

    Oxfordov rje\u010dnik (2016) Rije\u010d godine<\/em>. [online] https:\/\/en.oxforddictionaries.com\/word-of-the-year\/word-of-the-year-2016<\/a> (pristupljeno 28. 6. 2019.)<\/p>\n

    Pejchal, V. (2018) Hate Speech Regulation in Post-Communist Countries – Migrant Crises in the Czech and Slovak Republics, International Journal for Crime, Justice and Social Democracy<\/em>, 7(2), str. 58-74, DOI: 10.5204\/ijcjsd.v7i2.500.<\/p>\n

    Reid, A. (2019) Does Regulating Hate Speech Undermine Democratic Legitimacy – A Cautious ‘No’, Res Publica<\/em>, str. 1-19, DOI: 10.1007\/s11158-019-09431-6.<\/p>\n

    Sap, M. & Card, D. & Gabriel, S. & Choi, Y. & Smith, N. (2019) The Risk of Racial Bias in Hate Speech Detection, u Proceedings of the 57th Annual Meeting of the Association for Computational Linguistics, pages<\/em> (Firenza, Italija, 28.7.-2.8.2019.), str. 1668\u20131678.<\/p>\n

    Sharma, H.K., Singh, T.P., Kshitiz, K.K., Singh, H., Kukreja, P. (2017). Detecting Hate Speech and Insults on Social Commentary using NLP and Machine Learning. International Journal of Engineering Technology Science and Research<\/em> 4(12), 279-285.<\/p>\n

    Tsesis A (2001) Hate in cyberspace: Regulating hate speech on the Internet. San Diego Law Review<\/em> 38, 817\u2013874.<\/p>\n

    Vigna, F.D., Cimino, A., Dell’Orletta, F., Petrocchi, M., Tesconi, M. (2017). Hate Me, Hate Me Not: Hate Speech Detection on Facebook. In: Proceedings of the First Italian Conference on Cybersecurity<\/em> (ITASEC17).<\/p>\n

    Vilovi\u0107, G. (2011). Politolo\u0161ki pojmovnik: Govor mr\u017enje. Politi\u010dke analize<\/em> 2(6). 68-70. <\/p>\n

    Vije\u0107e EU, Okvirna odluka o suzbijanju odre\u0111enih oblika i na\u010dina izra\u017eavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima, 2008\/913\/PUP, 2008. godina<\/p>\n

    Vozab, D. (2017). Pristrani i neprijateljski mediji te polarizacija u novom medijskom okoli\u0161u. Politi\u010dke analize<\/em>. 8(30), 3-9.<\/p>\n

    Zhang, Z., Robinson, D., Tepper, J. (2018). Detecting hate speech on Twitter using a convolution-GRU based deep neural network. In: Gangemi, A., Navigli, R., Vidal, M.E., Hitzler, P., Troncy, R., Hollink, L., Tordai, A. and Alam, M., (eds.) ESWC 2018: The semantic web<\/em>. ESWC 2018, 03-07 Jun 2018, Heraklion, Greece. Lecture Notes in Computer Science, 10843. Springer Verlag, 745-760.<\/p>\n

     <\/p>\n

    Hate speech in Croatian Media Space<\/span><\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n

    Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

     <\/span><\/p>\n

    In this paper, authors are considering current problem of legally regulated unacceptable behavior in Croatian media space, social networks included, by focusing on hate speech. Fundamental question is whether hate speech presence is on the rise. Through content analysis of the entire Croatian media content, authors find an increase of unacceptable behavior and hate speech. Based on results, research is focused on detection of types of hate speech and examples of their occurrence whereas this type targets ethnicity, religion and migrants. Third research is focused on events present in media space, targeting unacceptable behavior and provide contextual frame of important events using qualitative and quantitative content analysis and NLP technologies. Research continues with development of NLP technologies for detecting, processing and analyzing media content.<\/em><\/p>\n

     <\/p>\n

    Key words:<\/em><\/strong> hate speach, social networks, media content, NLP technologies.<\/em><\/p>\n

     <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

         9(17)#18 2020 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.9.17.8 UDK 303.643-021.191(497.5) Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 18.02.2020.     Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107 Alma Mater Europea, Hrvatska marko.poljak@diktiranje.hr Fakultet hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Presscut d.o.o., […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":356,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[83],"tags":[],"class_list":["post-364","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-17-vlasiti-url","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nMarko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107: Govor mr\u017enje u hrvatskom medijskom prostoru - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107: Govor mr\u017enje u hrvatskom medijskom prostoru - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     9(17)#18 2020 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.9.17.8 UDK 303.643-021.191(497.5) Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 18.02.2020.     Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107 Alma Mater Europea, Hrvatska marko.poljak@diktiranje.hr Fakultet hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Presscut d.o.o., […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-09-13T17:38:18+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"59 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107: Govor mr\u017enje u hrvatskom medijskom prostoru\",\"datePublished\":\"2020-09-13T17:38:18+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/\"},\"wordCount\":11819,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2020\\\/09\\\/inmediasresno1malo17.png\",\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 17 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/\",\"name\":\"Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107: Govor mr\u017enje u hrvatskom medijskom prostoru - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2020\\\/09\\\/inmediasresno1malo17.png\",\"datePublished\":\"2020-09-13T17:38:18+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2020\\\/09\\\/inmediasresno1malo17.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2020\\\/09\\\/inmediasresno1malo17.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107: Govor mr\u017enje u hrvatskom medijskom prostoru\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107: Govor mr\u017enje u hrvatskom medijskom prostoru - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107: Govor mr\u017enje u hrvatskom medijskom prostoru - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     9(17)#18 2020 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.9.17.8 UDK 303.643-021.191(497.5) Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 18.02.2020.     Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107 Alma Mater Europea, Hrvatska marko.poljak@diktiranje.hr Fakultet hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Presscut d.o.o., […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2020-09-13T17:38:18+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"59 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107: Govor mr\u017enje u hrvatskom medijskom prostoru","datePublished":"2020-09-13T17:38:18+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/"},"wordCount":11819,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","articleSection":["In Medias Res broj 17 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/","name":"Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107: Govor mr\u017enje u hrvatskom medijskom prostoru - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","datePublished":"2020-09-13T17:38:18+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/09\/inmediasresno1malo17.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/marko-poljak-jelena-hadzic-i-masa-martinic-govor-mrznje-u-hrvatskom-medijskom-prostoru\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Marko Poljak, Jelena Had\u017ei\u0107 i Ma\u0161a Martini\u0107: Govor mr\u017enje u hrvatskom medijskom prostoru"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=364"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=364"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=364"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=364"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}