{"id":371,"date":"2021-05-24T22:02:25","date_gmt":"2021-05-24T22:02:25","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2021\/05\/24\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/"},"modified":"2021-05-24T22:02:25","modified_gmt":"2021-05-24T22:02:25","slug":"predrag-finci-uvod-korona-biljeske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/","title":{"rendered":"Predrag Finci: UVOD Korona, bilje\u0161ke"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  10(18)#1 2021<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n

 
\n 
\n 
\n <\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

UVOD<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Predrag Finci<\/span><\/p>\n

\nFlat 5, Rosa Freedman Ctr.<\/p>\n

17 Claremont Way, London, England<\/p>\n

predrag.finci@gmail.com<\/p>\n

Korona, bilje\u0161ke<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (226 KB), Hrvatski, Str. 2779 – 2787
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

1.<\/p>\n

Gotovo svuda samo jedna vijest: korona. Pandemija. <\/p>\n

Odjednom se sve promijenilo. Gotovo sve oko nas, mnogo toga i u nama. Svijet se promijenio. U doba pandemije kovida postao jedan. Na\u017ealost, nakratko i samo u nesre\u0107i, ali barem tada.<\/p>\n

 <\/p>\n

2.<\/p>\n

Jo\u0161 uvijek svako jutro krenem uz ulicu, u \u0161etnju ili kupovinu. Izbjegavam autobus. Sve je manje svijeta na ulici, ti\u0161ina sve ve\u0107a, sve \u010de\u0161\u0107e svi kontaktiramo s drugima samo telefonom ili novim elektroni\u010dkim sredstvima komuniciranja. Ljudi kupuju vi\u0161e nego ikad, ali samo hranu i higijenske potrep\u0161tine. I u prodavaonicama manje osmijeha, manje ljubaznosti nego ranije. Atmosfera me neobi\u010dno podsje\u0107a, mada samo u naznakama, na onu u Sarajevu na nekoliko dana pred rat. Dodu\u0161e, ovdje, u Londonu, sve je pod kontrolom, radnje rade, nitko ih ne plja\u010dka, ali je neprijatelj svuda oko nas. Premjer umiruje stanovni\u0161tvo, poduzete su mjere, bit \u0107e hrane, lijekova, sve \u0161to stanovni\u0161tvu treba, premda \u0107e, nagla\u0161ava, na\u017ealost biti \u017ertava. To je svakako opreznije od Izetbegovi\u0107eve izjave da rata u Bosni ne\u0107e biti. Na vijestima gotovo samo govore o pandemiji korona virusa. Savjeti, kao i pred rat, bez naro\u010dite u\u010dinkovitosti. Ljudi su i prije prali ruke, i prije stariji nisu izlazili kada se prehlade ili imaju temperaturu. Ali, sada su “stariji gra\u0111ani” postali opasnost. Vidim i sam kako mi se izmi\u010du na ulici, \u010dak i mladi snagatori misle da sam opasan, nisu kada sam bio mlad. Umno\u017eeni strahovi stvaraju kolektivnu paranoju. Ponovo su se razmahale i stare rasne predrasude, ovaj put usmjerene prema ovda\u0161njim Kinezima, u \u010dijoj \u010detvrti sada gotovo nikoga. Starijima se sugerira da ne izlaze iz ku\u0107e. Mo\u017eda bi trebali na javnim mjestima (premda nikome nije mnogo do njih) napisati “Zabranjeno za starije od 60”! Ali,sada ve\u0107 izgleda da je to bila samo nada. Ne umiru samo stari, nego svi, svugdje, u svim klimatskim okolnostima. Mnogi govore, kao i ja, da je ova ofenziva smrtonosnog virusa sli\u010dna ratu. Ali, u ratu zna\u0161 s kim ratuje\u0161. Ovaj neprijatelj je mnogo opasniji. Nevidljivi, nijemi neprijatelj. Na sve strane, u svakome. Nitko ne zna kako se od njega mo\u017eemo potpuno za\u0161tititi, ni kada \u0107e i gdje napasti. U ratu sam sebi govorio da smrt do\u0111e brzo; sada ponovo mislim, sebe tje\u0161im: ni u najgorem slu\u010daju umiranje od ovog virusa ne traje dugo. Kao i u ratu, sada bi svako mogao ispri\u010dati svoju pri\u010du. I u tom pogledu isti osje\u0107aj kao u ratu: \u010demu o tome govoriti, kada je svaka osobna nesre\u0107a nesre\u0107i bli\u017enjeg sli\u010dna. A pomo\u0107i mo\u017eemo te\u0161ko i sebi samima. Nego se nadati, ne\u0107e dugo. Na ovaj ili onaj na\u010din, ne\u0107e sigurno dugo. I opet sve vi\u0161e mislim o ljudskoj nemo\u0107i u odnosu na prirodu, u kojoj se oduvijek potencijalno postojalo svako dobro, ali i sve opasnosti, koje se povremeno razbude, pomalo fatalisti\u010dki mislim o nekoj tajnovitoj sili, koja uspostavlja svoj red, mislim o onome \u0161to nam jo\u0161 nije znano, a uti\u010de na na\u0161e sudbine. Koja ni u najbolja vremena ne ovisi samo o nama. <\/p>\n

 <\/p>\n

3.<\/p>\n

Ljudi kupuju, sve \u0161to vide od hrane i pi\u0107a kupuju. Sje\u0107anje na rat: svaka konzerva koja nije bila pojedena i poslije rata bila ba\u010dena oteta je od nekoga tko je umro od gladi i iscrpljenosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

4.<\/p>\n

Korona Virus je u\u010dinio jednu dobru stvar: razbudio je na\u0161u svijest o kozmosu, o nu\u017edi sklada s logosom stvari, brizi o okoli\u0161u i potrebi suradnje s prirodom, a samoj prirodi pomogao da se oslobodi prljav\u0161tine. Nadam se da u tu prljav\u0161tinu ne spada i ljudska vrsta.<\/p>\n

 <\/p>\n

5.<\/p>\n

Moj strepnja pi\u0161e tekst u doba pandemije virusa korona. Naslovih ga Post-borgesovska tiskara. Tekst mi nije objavljen u Oslobo\u0111enju. S glasilom sam dugo sura\u0111ivao, to mi se po prvi put dogodilo. Mo\u017eda s pravom nisu htjeli objaviti tekst, jer je\u00a0 bio obeshrabruju\u0107i. Bilo bi to ranjavanje ranjenih. Mra\u010dne tekstove ljudi \u010ditaju kada im je dobro, kao \u0161to gledaju filmove strave i u\u017easa kada nije oko njih stvarna prijetnja i opasnost. A sada bi trebao pisati samo ne\u0161to vedro, ne\u0161to \u0161to se otima smrti. Tekst sam ipak sa\u010duvao, onda ga poslao Jergovi\u0107u, on ga odmah objavio i na svom FB zidu napravio ovaj komentar: „Predrag Finci je napisao pri\u010du koju mo\u017eete pro\u010ditati na dva na\u010dina. Kao pri\u010du o zbilji, jer je tako napisana: i pri\u010da \u0107e vas malkice ubiti u pojam. Kao borhesovski artefakt, jer je i tako napisana: i pri\u010da \u0107e vas odu\u0161eviti. Pa izvolite, \u010ditajte .” <\/p>\n

 <\/p>\n

6.<\/p>\n

Rijetko sam dolazio u du\u0107an na uglu iako mi je najbli\u017ei ku\u0107i. Nije u du\u0107anu bilo mnogo proizvoda, tek poneki kupac, gazda uvijek namr\u0161ten, jedva i pozdravi. Od kada je nastala pandemija, u radnji gu\u017eva, na njegovom licu se kona\u010dno pojavio osmijeh.<\/p>\n

 <\/p>\n

7.<\/p>\n

Takvo doba: mislim sve bi moglo biti jo\u0161 gore, nadam se najboljem. Ljudi se ujedinili, nestale podjele, utihnule mr\u017enje, nitko ne slu\u0161a maloumne politi\u010dare, svi nastoje pomo\u0107i koliko mogu. Pa pomislim: dobri su ljudi. A onda, sa uvijek prisutnom sumnjom, pomislim i: kakvi su to ljudi kada samo pred opasno\u0161\u0107u postaju bolji? A neki, \u0161to je posebno razo\u010daravaju\u0107e, ba\u0161 tada jo\u0161 gori. Sre\u0107om, oni dobri jo\u0161 bolji.<\/p>\n

 <\/p>\n

8.<\/p>\n

Htio bih da ne pi\u0161em o koroni, a ne znam mogu li o i\u010demu drugom. Iz nekoliko razloga. Ne mogu, jer je to najve\u0107i problem s kojim se u ovom trenutku svi suo\u010davamo. Svjetske zdravstvene organizacije i mediji na sve strane ogla\u0161avaju: „Stanovnici svih zemalja, \u010duvajte se”. Kovid 19 je postao zajedni\u010dka briga i tema sviju nas. U svijetu u kojem \u017eivim, u Velikoj Britaniji do te mjere da predstoje\u0107i „Brexit” nije naro\u010dito ili barem ne toliko va\u017ena vijest, iako \u0107e i to trajno utjecati na ovda\u0161nji \u017eivot. Nitko postignutim sporazumom nije zadovoljan, ni oni koji su bili za, ni oni koji su bili protiv ovog razlaza. A i kako bi bili, kada se sva ta pri\u010da oko britanskog napu\u0161tanja EU otprilike svela na to da \u0107e ljudska prava u jo\u0161 uvijek ujedinjenom kraljevstvu biti manja, nesigurnost ni\u0161ta manja nego ranije, radni ugovori manje pravedni, prispjeli ilegalni emigranti u jo\u0161 te\u017eoj poziciji nego ranije, a sve cijene barem nekoliko postotaka vi\u0161e. Ljudi ipak trenutno mnogo vi\u0161e brinu o pandemiji i prinudnoj izolaciji, nego o politi\u010dkoj i ekonomskoj budu\u0107nosti zemlje. Sada je ve\u0107 registriran i mutirani virus, pa su neke zemlje prekinule zra\u010dne veze sa Otokom. Koji postaje Otok u svakom pogledu.<\/p>\n

 <\/p>\n

9.<\/p>\n

Bilo bi, naravno, nerazumno praviti se kao da problema pandemije korone nema, bez obzira \u0161to mislimo o njegovim uzrocima. Uvijek kada neka prijetnja nadvije ona postaje prva briga i nerazumno, a i nemoralno bi bilo ne voditi o njoj ra\u010duna. <\/p>\n

U demokratski ustrojenim zemljama politi\u010dari uglavnom nastoje da se bira\u010dkom tijelu dopadnu, rje\u0111e da svoje ideje nametnu. Prvi su \u010desto bliski kratkovidnom populizmu, drugi lako mogu po\u010deti nalikovati zlokobnom politi\u010dkom totalitarizmu, pa radije savjetuju nego \u0161to napadno sugeriraju i zahtijevaju.\u00a0 A u trenutnoj situaciji i konzervativci i oni skloni liberalizmu ipak moraju da se pona\u0161aju kao zastupnici „nanny state”. Zato vlada upozorava da nas vakcina, barem za nekoliko sljede\u0107ih mjeseci, ne\u0107e spasiti, a oni koji su skloni teorijama zavjere dokazuju da \u0107e nas vakcina sve uni\u0161titi. No, ako je smrt svakako blizu, bolje je probati odgoditi, mo\u017eda vakcina pomogne. <\/p>\n

 <\/p>\n

10.<\/p>\n

Sje\u0107am se kako mi je davno jedan dugogodi\u0161nji politi\u010dar rekao da u doba katastrofa politi\u010dari neometano mogu sprovesti mnoge nepopularne mjere. Tako su gotovo neprimjetno pro\u0161le sve nove politi\u010dke odluke, odobravane sve vrste ograni\u010denja, a nije puno nemira izazvalo podizanje cijena prehrambenih artikala i lokalnih taksi. Naravno, sada\u0161nja vlast \u0107e platiti svoje rukovo\u0111enje ovom „zdravstvenom krizom”, jer \u0107e biti optu\u017eena za sve negativne posljedice, a njene posljedice \u0107e sigurno biti ogromne, najprije zdravstvene (a tu \u0107e, rekao bih, vi\u0161e \u0161tete biti na psiholo\u0161kom nego na fizi\u010dkom planu), potom posljedice na planu dru\u0161tvenih odnosa, a ekonomska \u0161teta je ve\u0107 o\u010digledna. <\/p>\n

I doista, mnogi su se ve\u0107 navikli na svijet bez kontakata, knji\u017enica, kina, kazali\u0161ta, bez kulturnih navika i predali pre\u017eivljavanju od danas do sutra, u kojem je najva\u017enije da ima hrane i vode, drugo\u00a0 ih ba\u0161 briga. Mrak je ve\u0107 stigao. Pred ovogodi\u0161nje bo\u017ei\u0107ne i novogodi\u0161nje blagdane mnogi su napustili velike gradove, London posebno, kao da su u strahu bje\u017eali od smrti ili se nadali da \u0107e u nekom dalekom mjestu sa svojim bli\u017enjima biti sigurniji. Oni kojima je ova prisilna odijeljenost od svijeta dodijala, postavljaju radikalna pitanja o osobnoj slobodi. Imamo li pravo na smrt? Jesam li slobodan umrijeti ako mi nije do mene samog u ovom vremenu sku\u010denog \u017eivota? Ili, manje radikalno, imam li pravo riskirati i \u017eivjeti na vlastitu odgovornost? Ali, onda dolazi pitanje granica vlastite slobode, jer mi nismo slobodni da svojim odlukama i pona\u0161anjem ugro\u017eavamo Drugog i \u0161tetimo bli\u017enjima. Nemoralno bi bilo i izlagati druge riziku ili ne brinuti o njima, ma koliko mislili da je odbacivanje „za\u0161titnih mjera” pravo slobodne ljudske jedinke, jer nismo slobodni ugro\u017eavati druge. A tu je u pitanju i eti\u010dko dr\u017eanje svakog od nas. Tada se vra\u0107amo onim na\u010delima koja su formulirana ve\u0107 u anti\u010dka vremena, a koja nas upozoravaju da su medicinska (zdravstvena) pitanja u sprezi sa eti\u010dkim pitanjima. I da je solidarnost nu\u017ena ako ho\u0107emo da se izbavimo iz te\u0161ke situacije, pa i iz ove u kojoj smo. Tek nakon toga mo\u017ee do\u0107i do „svo\u0111enja ra\u010duna” na svim nivoima. Na politi\u010dkom planu prije svega, jer \u0107e to postati prvo pitanje: \u0161to ste i kako \u010dinili u doba pandemije? <\/p>\n

 <\/p>\n

11.<\/p>\n

Sino\u0107 na BBC 4 snimak briljantne predstave Ujka Vanja, malo osuvremenjena drama A. P. \u010cehova. Prava drama za kraj ove godine: \u010cehovljev prigu\u0161eni humor, njegovi ranjeni junaci, njegov tugaljivi optimizam. Majstorska re\u017eija, briljantna gluma (treba li to uop\u0107e re\u0107i kada su u pitanju londonska pozori\u0161ta\/kazali\u0161ta), svaka uloga sjajno donesena. Na kraju se pogase svjetla. Glumci pozdravili jedni druge. Predstava zavr\u0161ena. Nema aplauza, prazna sala. Korona.<\/p>\n

 <\/p>\n

12.<\/p>\n

Moj susjed, s kojim ponekad pijem kavu, zna da se bavim filozofijom. Ne znam \u0161to on pod filozofijom podrazumijeva, ali mi se po njegovom pitanjima \u010dini da on pod filozofima podrazumijeva neke „stru\u010dnjake op\u0107e prakse”<\/strong>, koji imaju odgovore na sva pitanja. Zato me svaki \u010das pita o ne\u010demu drugom. U zadnje vrijeme samo o koroni<\/strong>, a tome odmah uslijedi pitanje kada \u0107e kavane po\u010deti raditi kao nekada, ho\u0107emo li mo\u0107i uskoro bez brige oti\u0107i na po jednu.<\/p>\n

O tome pone\u0161to ka\u017eem, ali za razliku od sveznalica koje se na sve strane ogla\u0161avaju pod raznim pseudonimima sa izvje\u0161tajima iz svojih fantazija, ne znam mnogo. Imam mnogo vi\u0161e pitanja, nego odgovora<\/strong>.<\/p>\n

Tvrdnja u filozofiji mora biti dobro utemeljena, razlo\u017ena i argumentirana. U njoj ne smije biti brzopletosti<\/strong>. Je li refleksiji nu\u017ena distanca u promi\u0161ljanju problema i fenomena? Nu\u017eno joj je odstojanje od osobnog interesa, od samog predmeta interesa, a i vremensko odstojanje. Mo\u017ee li onda filozofija odgovoriti na izazov trenutka? Iskustvo u\u010di mi\u0161ljenju. Mislimo situaciju, a situacija uvjetuje mi\u0161ljenje. Ne diktira mi\u0161ljenje iskustvo, nego iskustvo mi\u0161ljenje<\/strong>. Jedno je ono \u0161to sam o ratu mislio za vrijeme rata, pogotovo dok sam ratu izravno svjedo\u010dio i ratne neda\u0107e osje\u0107ao, a drugo \u0161to danas o ratu mislim. Kada pomislim na rat i danas je u meni isti osje\u0107aj, ali sada malo bolje znam za\u0161to je rat bio. Spoznaja mijenja na\u0161u predod\u017ebu. \u0160to je potpunija, na\u0161a slika problema o kojem mislimo je cjelovitija. Barem mislimo i vjerujemo: jasnija.<\/p>\n

U promi\u0161ljanju odre\u0111enog fenomena postavljamo najprije pitanje \u0161to je taj fenomen u odre\u0111enoj situaciji i potom \u0161to je fenomen sam po sebi. Fenomen najprije opisujemo, onda po\u010dinjemo analizirati, razumijevati, tuma\u010diti, uistinu spoznavati. Za sada na\u0161u novu, planetarnu nevolju, pandemiju korone, samo opisujemo. I poku\u0161avamo razabrati \u0161to su joj uzroci.<\/p>\n

U slu\u010daju korone sam fenomen je lako identificiran, \u010dak i vizualno predstavljen. Odmah je izbilo pitanje: otkud ova napast?<\/strong> Do sada smo dobili tri vrste odgovora-hipoteza: korona je rad prirode; ljudsko djelo (virus proizveden u laboratoriju) ili volja vi\u0161e sile (sudbine ili samog Boga).<\/p>\n

Ova posljednja tvrdnja se ipak najmanje spominje, jer bi time Svevi\u0161njem bile pripisane zle namjere, zlo\u0107a, \u0161to ve\u0107ina vjernika ne mo\u017ee prihvatiti, jer bi takva hereti\u010dna misao vodila raskidanju saveza s Bogom i pripisivanje sotoninih namjera Svevi\u0161njem. O tome da je u pitanju priroda govore oni koji su skloni osuvremenjenoj verziji Malthusovih stajali\u0161ta, po kojima sama priroda vodi ra\u010duna o ravnote\u017ei i harmoniji, pa je do\u0161lo vrijeme da se oslobodi suvi\u0161ka. Ni ova biologisti\u010dka ideja nije previ\u0161e u opticaju. Oni pak koji su bliski „teorijama zavjere” i svojim vlastitim fantazijama, a naj\u010de\u0161\u0107e poma\u017eu u \u0161irenju panike i udovoljavaju vlastitom nezadovoljstvu, ponajvi\u0161e vjeruju u mo\u0107ne demone, otjelovljene u liku pojedinih znanstvenika ili politi\u010dara, koji nam spremaju propast.<\/strong><\/p>\n

Na sve na\u010dine ljudi nastoje na\u0107i neki zadovoljavaju\u0107i odgovor na ovu novu infekciju. No, mi sa svojim udesom potencijalno odavno, zapravo oduvijek \u017eivimo. \u017divimo sa svojom ranjivo\u0161\u0107u, izlo\u017eeno\u0161\u0107u, smrtno\u0161\u0107u. I bez prethodnih upozorenja i iskustava, a priori <\/em>znamo za postojanje smrtonosnih virusa, infekcija i bolesti, ali se nismo pripremili. Mnoge, posebno razvijene zemlje su mnogo vi\u0161e ulo\u017eile u naoru\u017eanje (tako bespomo\u0107no u borbi protiv stvarne opasnosti, a ipak ugro\u017eeno stanovni\u0161tvo rijetko spominje te nepotrebne izdatke), nego u znanost, u medicinu posebno.<\/p>\n

Uz sve pretpostavke, nisu nam jo\u0161 uvijek znane sve okolnosti. Zato ni uzroke jo\u0161 ne mo\u017eemo s dovoljno pouzdanja ozna\u010diti. To je trenutno stanje. Poslije \u0107e svi biti „pametni”<\/strong>, poslije \u0107e se javiti oni koji su „oduvijek znali”, to na sav glas dokazivati. Kao i uvijek.<\/p>\n

Govorimo o fenomenu koji nam samo kao oblik nije znan, premda nam je znana bolest kao takva. Govorimo o razvoju korone u njenom pojavljivanju. Mislimo o prisutnoj opasnosti koju svakojaka naga\u0111anja nisu u\u010dinila manje nepoznanicom. Ono \u0161to je ve\u0107 vrlo jasno jest da opasnost po tijelo kao i uvijek postaje i opasnost po duh, po psihi\u010dko stanje subjekta, i da kao i uvijek inficirani duh razara tijelo. A to jasno pokazuje da je na\u0161e postojanje ugro\u017eeno. Najprije je nastala ugroza pojedinca, onda problem komunikacije, a iz toga prijeti opasnost samoj egzistenciji, koja \u0107e u „novom nenormalnom” sigurno do\u017eivjeti neugodne transformacije.<\/p>\n

U nas je o koroni s filozofske to\u010dke najvi\u0161e pisao prof. Hrvoje Juri\u0107<\/strong>. Njegova knjiga, koja je po mojim informacijama ve\u0107 spremna, unijet \u0107e novo svjetlo u ovaj tamni fenomen. Meni taj fenomen nije jasan, pa bih za ovu priliku najradije parafrazirao \u010duvenu Marxovu zavr\u0161nu "Tezu o Feuerbachu": Filozofi su do sada razli\u010dito tuma\u010dili koronu. Radi se o tome da se korone oslobodimo.<\/p>\n

Diskutiranje o urgentnim i dramati\u010dnim situacijama bilo je vrlo prisutno u filozofiji egzistencijalizma<\/strong>. U njoj je upozoravano: filozofija se mora suo\u010diti sa aktualnim problemima. Mora odgovoriti na izazove situacije, na izazove svog vremena. Oni donose one probleme i pitanja o kojima je nu\u017eno misliti. Otud, iz filozofije egzistencijalizma dolazi i prvi odgovor \u0161to nam je \u010diniti: brinuti i odgovarati na moralna pitanja. Ako taj filozofski zadatak malo pojednostavim, onda \u0107u mojem susjedu mo\u0107i re\u0107i da najprije moramo brinuti jedan o drugom, jer je ljudska solidarnost prvi uvjet spasa u svakoj nevolji. Re\u0107i \u0107u mu: „We will stick together!”. Ako on ka\u017ee „Separately”, i to \u0107e biti u skladu s ovda\u0161njom tradicijom, a i „novim nenormalnim”<\/strong>.<\/p>\n

 <\/p>\n

I3.<\/p>\n

Moje postojanje dokazuje Drugi. Bez Drugog koji potvr\u0111uje moju egzistenciju moje stajali\u0161te je bezvrijedni solipsizam. Bez iskustva i svjedo\u010danstva Drugog moja egzistencija nije stvarna egzistencija. U tome bi se slo\u017eila ve\u0107ina filozofa, pogotovo onih koji su bliski filozofiji egzistencije, egzistencijalizmu i neomarksizmu. Moje postojanje dokazuje susret, komunikacija, interakcija. U doba pandemije virusa odjednom se sve izmijenilo. Da parafraziram slavnu Sartreovu rije\u010d: Drugi je Korona. Dru\u0161tvo je mjesecima postojalo samo jo\u0161 u virtualnom prostoru. Ba\u0161 kao \u0161to su mi u djetinjstvu u bajkama koje sam \u010ditao ili gledao bili stvarni junaci tih bajki, iako ih nigdje osim u imaginaciji nisam susretao, tako se u doba „dru\u0161tvene izolacije” ono \u0161to mi je do ju\u010der bila stvarnost polako udaljavalo od mene i postajalo mogu\u0107e samo kao virtualna stvarnost, kao stvarnost koju stvarna gesta vi\u0161e ne dokazuje. Nastao je svijet bez razmjene, zajedni\u010dke djelatnosti, bez dodira, bez tjelesnosti. Samo rije\u010d i slika, \u010dija zna\u010denja znam i koja osje\u0107am na osnovu ranijih iskustava, na osnovu onoga \u0161to je sada bilo sve manje mogu\u0107e. \u0160to takvo stanje bude du\u017ee trajalo, ono \u0161to mi je do nedavno bila stvarnost postajat \u0107e mi sve dalje, sve manje stvarno. Mogli bismo uskoro postati jedni drugima potpuno imaginarna bi\u0107a.<\/p>\n

Svijet je barem na neko vrijeme postao nedjelatni svijet. Svijet u kojem se preporu\u010duje, a ponegdje i nare\u0111uje izolacija, svijet pasivnosti, svijet bez produktivnosti, privremeni svijet obamrlosti. U takvom svijetu je jo\u0161 jedino smrt stvarna, a i ona se pretvorila samo u navo\u0111enje statisti\u010dkih podataka. Ljudi je, ka\u017eu, svakako previ\u0161e, i da ih milijarda ostane bit \u0107e ih opet puno, previ\u0161e (pri takvom ra\u010dunanju svako ra\u010duna da \u0107e pre\u017eivjeti, umrijet \u0107e drugi!), a ovo doba njihovog prinudnog odsustva dokazuje da su samo balast prirodi: \u010dak ni u ogromnom Londonu nema nesnosne buke, zrak je \u010di\u0161\u0107i, voda ponovo pitka, priroda ljep\u0161a nego ikada. Korona je ugrozila ljudsku vrstu, a pomogla prirodi. Iz toga mo\u017ee biti izvedena deprimiraju\u0107a poduka.<\/p>\n

Ali, svijet ne\u0107e mo\u0107i biti zadugo takav. Nestat \u0107e hrane, presu\u0161iti izvori, ni struja ne mo\u017ee zauvijek, sve \u0107e prestati sa radom, pa i na\u0161e elektroni\u010dke spravice, proizvodnja i snabdijevanje \u0107e zamrijeti, a ni politika vi\u0161e ne\u0107e biti mogu\u0107a, osim kao kontrola i teror. Sve vi\u0161e mislim da su distopijski romani bili djela realista. Iako sam oduvijek bio optimist i jedan od preostalih zagovornika utopije, ono \u0161to iskusih u krajnjim situacijama potvr\u0111uje mi da ono \u0161to je lo\u0161e uglavnom bude jo\u0161 gore. Zato previ\u0161e ne vjerujem da \u0107e biti bolje, ne vjerujem ni u naglo sticanje svijesti o okoli\u0161u i nu\u017edi pravednijeg dru\u0161tva. U doba korone razbudila se nada u bolji svijet. Ali, brzo \u0107e opet do\u0107i na\u0161a kukavna stvarnost. Ljudska priroda se te\u0161ko mijenja i ve\u0107ina \u0107e se vratiti svojim starim navikama. \u010cak strahujem da bi egoizam lako mogao postati dominantno moralno na\u010delo. Iz krajnjih situacija malo \u0161to pozitivno nastane, a mnogo dobrog nestane.\u00a0 Pandemija korona virusa omogu\u0107ila je postojanje svjetskog dobrovoljnog zato\u010deni\u0161tva. U njemu su oni u samo\u0107i sve vi\u0161e sami, oni u daljini jo\u0161 dalji. \u0160to du\u017ee bude ovo stanje trajalo, vlastodr\u0161ci mogu biti sve skloniji despotizmu i porobljavanju. Ve\u0107 su se posvuda pokazali efikasnim samo u dono\u0161enju i sprovo\u0111enju restriktivnih mjera, a potom „popu\u0161tanja”. I u jednom i u drugom slu\u010daju bez dovoljno utemeljenih obrazlo\u017eenja. Odjednom je postalo bjelodano da je u svakoj postoje\u0107oj dr\u017eavi politi\u010dka vrhu\u0161ka nekompetentna, svaka odluka politi\u010dara problemati\u010dna, a na\u0161a sloboda zapravo „uvjetna sloboda”, koja mo\u017ee biti ukinuta „u slu\u010daju potrebe”. Ovi privremeni a za to neovla\u0161teni \u010duvari na\u0161ih \u017eivota morali bi misliti da odgovor na nastalu neslobodu lako mo\u017ee biti nekontrolirana i nezaustavljiva erupciji bijesa. Stvarnost je jo\u0161 tu, samo se primirila. Ideja slobode nije nestala. A opasnosti je mnogo. Ako ne budu prona\u0111ena efikasna i dugotrajna rje\u0161enja, onda bi se moglo desiti da po\u010dne dominirati stvarnost „prirodne selekcije”, okrutno doba pre\u017eivljavanja najja\u010dih, atavizam koji je latentno uvijek bio prisutan, koji bi mogao postati svijet spa\u0161enih a svakojakim frustracijama upropa\u0161tenih ljudskih kreatura. Pogibelji koje stoje pred \u010dovje\u010danstvom mnogo su ve\u0107e od trenutne ugroze pandemije. U opasnost je svijet kakav smo poznavali. \u0160to je sada postala na\u0161a stvarnost saznat \u0107emo brzo, \u010dim se odmaknemo od na\u0161ih elektroni\u010dkih spravica, a na jo\u0161 jasniji na\u010din kada virus nestane. <\/p>\n

Danas je mnogo tekstova o pandemiji, a malo jasnih vizija. Naj\u010de\u0161\u0107e su ti tekstovi opisivanje op\u0107ih mjesta, neuvjerljivo mistificiranje, neosnovano spekuliranje, fantaziranje ili neznanje o virusu. Ostalo su vi\u0161e ili manje zanimljivi osobni dojmovi i poneko potresno svjedo\u010danstva. A nama nadasve treba jasan, u\u010dinkovit odgovor, uputa „\u0160to da se radi?” u doba pandemije. I kako iz nje iza\u0107i. Sve drugo je povla\u0111ivanje u\u017easu, sijanje straha, dokaz neznanja, pri\u010da u prazno i produ\u017eivanje ne\u017eeljenog stanja. <\/p>\n

Znanje i mo\u0107 su odavno, jo\u0161 u Baconovoj filozofiji, izjedna\u010davani. To\u010dnom se sada pokazuje i obrnuta tvrdnja, po kojoj je neznanje nemo\u0107. Ono \u0161to ne znamo o virusu koji hara, kao i o raznim bolestima i infekcijama koje nas tek o\u010dekuju, \u010dini nas nemo\u0107nim pred opasno\u0161\u0107u i izlo\u017eenima pogibelji. Zato su nam potrebni jasni odgovori. O svakom problemu kompetentno mo\u017ee govoriti samo onaj koji razumije prirodu problema. Zato u ovom trenutku najradije slu\u0161am znanstvenike. Pragmati\u010dnost, racionalizam i eti\u010dko dr\u017eanje nu\u017eni su u svakoj krizi, pa i ovoj. Pri \u010demu je za svakog va\u017eno da i u te\u0161kim \u010dasovima krize i trenutne pandemije sa\u010duva svijest o svojim pravima i sebi samom, a i altruisti\u010dku brigu o bli\u017enjima. U tome spasonosna mo\u017ee biti samo solidarnost i pravi\u010dnost. Ono \u0161to je sada i uvijek nadasve potrebno jest eti\u010dnost u pristupu sveprisutnoj opasnosti. Da upotrijebim jedan starinski, ali barem nekima jo\u0161 uvijek znakovit izraz: humanizam.<\/p>\n

 <\/p>\n

14.<\/p>\n

Nova vremena: danas se u Ljubljani zavr\u0161ava simpozij na kojem sam u\u010destvovao, sutra otvaram skup o medijima i ludilu u Beogradu, iza nedjelje \u0107u biti na skupu u Zagrebu, a iz ku\u0107e nisam mrdnuo! Navikavam se na novu situaciju, a ne bih da postane mojom prirodom. I ne\u0107e, dokle god se nadam i dok me moja veselost ne napu\u0161ta. Vra\u0107am se iz samotne \u0161etnje i zapisujem:<\/p>\n

Nedjeljni korona haiku<\/p>\n

Nigdje kola, nigdje raje.<\/p>\n

Samo baje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     10(18)#1 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.             UVOD   Predrag Finci Flat 5, Rosa Freedman Ctr. 17 Claremont Way, London, England predrag.finci@gmail.com Korona, bilje\u0161ke Puni tekst: pdf (226 KB), Hrvatski, Str. 2779 – 2787 […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":370,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[87],"tags":[667,666],"class_list":["post-371","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-18-vlasiti-url","tag-biljeske","tag-predrag-finci-uvod-korona","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nPredrag Finci: UVOD Korona, bilje\u0161ke - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Predrag Finci: UVOD Korona, bilje\u0161ke - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     10(18)#1 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.             UVOD   Predrag Finci Flat 5, Rosa Freedman Ctr. 17 Claremont Way, London, England predrag.finci@gmail.com Korona, bilje\u0161ke Puni tekst: pdf (226 KB), Hrvatski, Str. 2779 – 2787 […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-05-24T22:02:25+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"20 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Predrag Finci: UVOD Korona, bilje\u0161ke\",\"datePublished\":\"2021-05-24T22:02:25+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/\"},\"wordCount\":3946,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/05\\\/inmediasresno1malo18.png\",\"keywords\":[\"bilje\u0161ke\",\"Predrag Finci: UVOD Korona\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 18 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/\",\"name\":\"Predrag Finci: UVOD Korona, bilje\u0161ke - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/05\\\/inmediasresno1malo18.png\",\"datePublished\":\"2021-05-24T22:02:25+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/05\\\/inmediasresno1malo18.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/05\\\/inmediasresno1malo18.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Predrag Finci: UVOD Korona, bilje\u0161ke\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Predrag Finci: UVOD Korona, bilje\u0161ke - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Predrag Finci: UVOD Korona, bilje\u0161ke - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     10(18)#1 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.             UVOD   Predrag Finci Flat 5, Rosa Freedman Ctr. 17 Claremont Way, London, England predrag.finci@gmail.com Korona, bilje\u0161ke Puni tekst: pdf (226 KB), Hrvatski, Str. 2779 – 2787 […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2021-05-24T22:02:25+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"20 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Predrag Finci: UVOD Korona, bilje\u0161ke","datePublished":"2021-05-24T22:02:25+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/"},"wordCount":3946,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","keywords":["bilje\u0161ke","Predrag Finci: UVOD Korona"],"articleSection":["In Medias Res broj 18 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/","name":"Predrag Finci: UVOD Korona, bilje\u0161ke - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","datePublished":"2021-05-24T22:02:25+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-uvod-korona-biljeske\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Predrag Finci: UVOD Korona, bilje\u0161ke"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/371","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=371"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/371\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/370"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=371"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=371"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=371"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}