{"id":372,"date":"2021-05-24T22:04:29","date_gmt":"2021-05-24T22:04:29","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2021\/05\/24\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/"},"modified":"2021-05-24T22:04:29","modified_gmt":"2021-05-24T22:04:29","slug":"fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/","title":{"rendered":"Fulvio \u0160uran: Koronavirus – kraj jedne epohe? Za filozofski preporod."},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  10(18)#7 2021<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.10.18.6<\/a>
\nUDK 13-048.38:614.44*Covid-19
\nPrethodno priop\u0107enje
\nPreliminary communication
\nPrimljeno: 23.01.2021.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Fulvio \u0160uran<\/span><\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska<\/p>\n

fsuran@unipu.hr<\/p>\n

Koronavirus – kraj jedne epohe? Za filozofski preporod.<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (507 KB), Hrvatski, Str. 2857 – 2870
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Virusi koji prate \u010dovje\u010danstvo od njegove pojave na planeti djeluju prema uzrocima svojstvenim zakonima biologije, a ne posredstvom natprirodnih logika ili skrivenih svrha, i ne poznaju granice. To zna\u010di da nema nikakve, vi\u0161e ili manje pogubne, sklonosti ili idiosinkrazije, proizvedene onim osnovnim strastima koje Spinoza identificira kao pokreta\u010d (lo\u0161e) politike: strah i nada. Rasvjetljivanje motiva i su\u0161tine ovih strasti trebao bi biti glavni cilj dijaloga i filozofsko-znanstvenoga rasu\u0111ivanja u suvremenome globalnom dru\u0161tvu koje se definira kao stvarno otvoreno i demokratsko. Stoga \u0107e se ovdje poku\u0161ati odgovoriti na osnovno pitanje: sada, kada su mahniti \u017eivotni ritmovi na koje smo navikli izblijedjeli, ho\u0107emo li mo\u0107i dobro iskoristiti stanku razmi\u0161ljanja koja nam je dana? Odnosno, ho\u0107emo li uspjeti biti evolucijski inteligentniji od koronavirusa?<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> koronavirus, pandemija, Spinoza, socijalni darvinizam, globalizacija.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U<\/em><\/strong>vod<\/em><\/strong><\/p>\n

Pandemija je dio ljudske povijesti. Virusi neizbje\u017eno prate \u010dovjeka i to od svoga pojavljivanja na planetu. Logi\u010dno je stoga u vrijeme koronavirusa zapitati se kakve posljedice nosi sa sobom ova pandemija. I to ne samo na zdravlje, na ekonomiju, na okoli\u0161 ili na socijalnu psihologiju ve\u0107 uistinu i na samu filozofiju – jer mi danas djelujemo u vremenu interneta, i posredstvom Forex Exchangea<\/em>, pa \u010dak i kriptovalute. Kao djeca 21. stolje\u0107a i pripadnici hiper-tehnolo\u0161ke civilizacije razlo\u017eno je pitati se kakvu se tipologiju bolesti moglo o\u010dekivali. Obi\u010dnu kugu zasigurno ne. Ili ne samo. Tom vremenu vi\u0161e prili\u010de raznorazne teorije zavjere.<\/p>\n

Naime, totalna kontrola ljudskoga \u017eivota posredstvom medija i‘nanotehnologija’, bez da je \u010dovjek toga svjestan, kod obi\u010dnoga \u010dovjeka izvor je panike da se u njega posredstvom, za\u0161to ne, i cjepiva unese bilo \u0161to ga mo\u017ee kontrolirati i uni\u0161titi. Dovode\u0107i \u010dovje\u010danstvo do neke vrste kompletne zombizacije \u2013 kao \u0161to dobro prikazuje ameri\u010dki apokalipti\u010dni akcijski horor film iz 2013., S<\/em><\/strong>vjetski rat Z <\/em><\/strong>(World War Z<\/em>) re\u017eisera Marca Forstera<\/a>[171<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Nitko nije mogao zamisliti, iako je bilo dovoljno imati na umu \u010dinjenicu da unutar postoje\u0107e bio-dru\u0161tvene kompleksnosti, diversifikacije i globalnosti virus(i) koji \u0107e se prije ili poslije pojaviti, kao \u0161to je to, na primjer, COVID-19, imat \u0107e jednaku postojanost kao i lukavi Pacific Trash Vortex<\/em>: neizmjerni konglomerat plastike koji, daleko od toga da bude hrpa sme\u0107a, ima sve osobine podmukle ka\u0161e nevidljive \u010dak i od satelita, s obzirom na to da ‘lebdi’ na samoj povr\u0161ini mora i, ba\u0161 kao i deklarirani \u00a0virus, pokazuje promjenjivu, nestabilnu, mutogenu, kripti\u010dnu konzistenciju<\/a>[172<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

 <\/em><\/strong><\/p>\n

No<\/em><\/strong>, to nije sve.<\/em><\/strong><\/p>\n

Spomenuta nezamislivost ne\u010dega naizgled apokalipti\u010dkoga, kao suvremena pandemijska kriza, u o\u010dima \u010dovjeka svakodnevnice, dovelo je i do ro\u0111enja i \u0161irenja teorija zavjere koje povezuju koronavirus i 5G.<\/p>\n

Sve zapo\u010dinje krajem sije\u010dnja 2020. suludim glasinama \u010dije je \u0161irenje rezultat pandemijskoga zato\u010denja vi\u0161e od 3 milijarde ljudi \u0161irom svijeta, \u0161to nije moglo izbje\u0107i zavjereni\u010dku po\u0161ast<\/a>[173<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Svoju pojavu, povezanu s tra\u017eenjem krivca, svoj prvi trag nalazi u regionalnome izdanju belgijskih virtualnih novina Het Laatste Nieuws <\/em>koji sadr\u017eava naizgled bezazleni intervju s lije\u010dnikom op\u0107e prakse sa sjedi\u0161tem u belgijskome gradu Putteu, lije\u010dnikom Krisom Van Kerckhovenom, koji je \u017eelio upozoriti na zdravstvene rizike prouzro\u010dene 5G-om, iako ne znanstveno potkrijepljene. Upitan o novonastaloj pandemiji u Wuhanu i aktivaciji antena 5G, lije\u010dnik je s oprezom izjavio “Nisam provjeravao \u010dinjenice”, dodaju\u0107i “Mo\u017eda postoji poveznica s vijestima.”<\/a>[174<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Dakle, samo obi\u010dno nesmotreno glasno razmi\u0161ljanje. Ni vi\u0161e ni manje.<\/p>\n

Me\u0111utim, iako je taj, za mene bezazleni, \u010dlanak nakon nekoliko sati povu\u010den s mre\u017ee, a urednik Het Laatste Nieuwsa<\/em><\/a>[175<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> se ispri\u010dao zbog objavljivanja ovih neutemeljenih iskaza, to nije sprije\u010dilo procvat teorija zavjere na internetu.<\/p>\n

Priliku objektivizacije iskaza, njegovo o\u010ditovanje u\u010dinile su nekoliko nizozemske anti 5G skupina, kada je ono pre\u0161lo na engleski teritoriji sli\u010dne skupine uhvatile su se \u010dlanka kako bi pro\u0161irile po\u010detnu sumnju na uzro\u010dno- posljedi\u010dnu vezu izme\u0111u 5G i koronavirusa. Trenutak je to kada je infodemija mutirala promijeniv\u0161i svoj smjer. Odjednom se 5G-u deklarativno pripisuje da pospje\u0161uje \u0161irenju koronavirusa i to slabljenjem imunolo\u0161koga sustava. Dakle, 5G izaziva simptome sli\u010dne onima koronavirusa, ergo<\/em>: virus su stvorili ljudi uspostavom stanice 5G u Wuhanu, a totalno zatvaranje regije samo je dokaz skrivanja \u010dinjenica, tj. instaliranja antena, jer taj virus u super-tehnolo\u0161ko doba ne mo\u017ee imati svoj prirodni izvor, te je u svemu tomu uklju\u010dena i zaklada Bill Gates, a mogli bi biti i iluminati ili neko tre\u0107i. To je dovelo do toga da se 30. sije\u010dnja 2020. pokrene i krajnje desni\u010darsko orijentirana ameri\u010dka zavjera InfoWars<\/em>, koja 5G neposredno povezuje s epidemijom. Odmah potom jo\u0161 jedna zavjereni\u010dka internetska stranica, ZeroHedge, <\/em>govori o koronavirusu kao umjetno stvorenom biolo\u0161kom oru\u017eju. Od sredine velja\u010de 2020. te se teorije zavjere postupno po\u010dinju probijati i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, po\u010dev\u0161i od Facebooka<\/em>, s nekoliko stotina tisu\u0107a pretplatnika. Ekshalacija svoj vrhunac dosti\u017ee u trenutku kada se videozapisi pojavljuju na YouTubeu <\/em>i njegovi ‘korisnici’ po\u010dinju pani\u010dariti, \u0161to je dovelo do toga da se infodemija mre\u017eno pro\u0161iri u beskraj.<\/p>\n

O\u010dito je da COVID-19, kao i budu\u0107e pandemije ali i infovirusi koji, kao prate\u0107i paraziti, \u010dekaju njihovo pojavljivanje da bi se na njih nadovezali, prisiljava da se redizajnira i na\u010din poimanja prostora u svim varijacijama toga izraza: kako realnoga tako i virtualnoga jer pred ovim raslojenim, trodimenzionalnim, sveobuhvatnim scenarijima, sam pojam ‘globalni’ poprima osobine nesretnoga eufemizma.<\/p>\n

Uz to treba re\u0107i da, naro\u010dito unutar medijskoga konteksta, ovaj virus suvremenomu \u010dovjeku zapadne garniture postavlja jedno jednostavno i temeljno (filozofsko) pitanje: poti\u010de da se vi\u0161e nego ikada do danas zapitamo je li u vremenu hipertehnologije jo\u0161 potrebno filozofsko kriti\u010dko promi\u0161ljanje stvarnosti. Ako da, je li i u tom novope\u010denom virtualnom prostoru mogu\u0107e izgraditi jedno adekvatno mjesto koji \u0107e imati sve osobine ‘lete\u0107ega’ filozofskog trga \u2013 filozofske agore \u2013 oblikovane u vidu polazne to\u010dke za kriti\u010dko promi\u0161ljanje, u vidu rasprave i razmi\u0161ljanja o sebi, o drugima i o svijetu? Jesu li ponu\u0111ene koncepcije razmi\u0161ljanja brojnih filozofa, od Heraklita, Platona do Spinoze, i od N\u0101g\u0101rjune<\/a>[176<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> do Kanta i Hegela, samo prividna ili posjeduju i neko dublje zna\u010denje, neki smisao za koji se dosad nije toliko marilo, ali je naveliko potrebno danas da bi odr\u017eali svoju ljudskost?<\/p>\n

 <\/em><\/strong><\/p>\n

U<\/em><\/strong>pit: kako prebroditi ovu krizu (u realnome i infodemijskome obliku).<\/em><\/strong><\/p>\n

Zasigurno ne samo obuzdaju\u0107i i eventualno dokraj\u010duju\u0107i pandemiju ve\u0107 i pove\u0107avaju\u0107i svijest o tome kako se pona\u0161ati da bi se izbjegle sli\u010dne pandemije i infodemije, ako ne i gore, situacije. To neminovno vodi do, za \u010dovjeka va\u017eno, pitanje: vodi li ‘o\u010dekivana pobjeda’ nad virusom i nad njegovim ‘parazitima’ \u010dovjeka do novoga prosvjetljenja ili do povratka u normalnost? Radi se naime o upitu koji je izvor mnogih filozofskih flashmoba <\/em>koji bi, svojom ‘nepredvidljivo\u0161\u0107u’, poput zen koana<\/em>, trebali \u010dovjeka poticati da iskoristi taj vakuum normalnosti kako bi sebi posvetio neka (zaboravljena ili zata\u0161kana) razmi\u0161ljanja<\/a>[177<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Kao na primjer: je li problem samo u virusima koji nesmetano i slobodno haraju svijetom od prije ljudskoga postojanja ili i u shva\u0107anjima i pona\u0161anjima nas ‘s<\/em>apiensa<\/em>’ koji zemlju ve\u0107 podu\u017ee vrijeme pretvaramo iz \u017eivotne okoline u no\u0107nu moru za sve ve\u0107i broj \u017eivih bi\u0107a, i to po\u010dev\u0161i naravno od onih najslabijih i najsiroma\u0161nijih, bili oni ljudska bi\u0107a ili \u017eivotinje?<\/p>\n

Razumno je pomisliti da \u0107e na ta i sli\u010dna razmi\u0161ljanja svatko od nas odgovoriti na filozofski, eti\u010dko-politi\u010dki, religiozni na\u010din, tj. na na\u010din koji njemu najvi\u0161e odgovara. Ali, zasigurno i ovi filozofski flashmobovi <\/em>imaju zada\u0107u da uz svoju dru\u0161tvenu komponentu poti\u010du svakoga od nas, osobno i gra\u0111anski, pobolj\u0161ati i svoj odnos sa sobom, s drugima i sa svijetom uop\u0107e. I, mo\u017eda, u tome pronala\u017eenju samoga sebe, u dodirivanju vlastite izvornosti, mnogi bi \u010dak mogli do\u0107i i do najzanimljivijega otkri\u0107a, koje je najprisnije povezano s izvornom filozofijom, kao potrage za znanjem-mudro\u0161\u0107u kojoj \u010dovjek, kao svjesno bi\u0107e neminovno i legitimno te\u017ei: otkri\u0107e da postoji prirodna stvarnost \u2013 izvorno phyisis <\/em>(gr\u010dki) kao cjelina svega \u0161to jest od koje smo i mi, posljedi\u010dno toga dio, sa svojim pojedina\u010dnim naracijama i s cijelom povije\u0161\u0107u na\u0161e vrste. To\u010dnije mi, kao ljudska bi\u0107a, samo smo dio, ‘mali dio’ svega, kao \u0161to nas je uostalom i Spinoza svojevremeno upozorio; a ne vlasnici, vladari, grabe\u017eljivci i tako dalje. Dakle, flashmob <\/em>kao svojevrsni ‘carpe diem’ <\/em>djece 21. stolje\u0107a.<\/p>\n

Dakle, kao opomena da se izbjegnu one odluke koje pripadaju onim pred- pandemijskim koncepcijama i pona\u0161anjima koja su \u010dovjeka doveli do ove kriti\u010dne situacije. Da bismo dostigli to (novo) stanje svijesti, \u010dak nam i neki skromni filozofski flashmob <\/em>mo\u017ee donekle pomo\u0107i kako bismo izi\u0161li pobolj\u0161ani i spremni suo\u010diti se sa sobom i s izazovima hipertehnolo\u0161ke sveobuhvatnosti. To je mogu\u0107e samo njeguju\u0107i onu svijest koju filozofija od svojega za\u010de\u0107a nosi u sebi: da je ljudsko bi\u0107e dio, mali dio, prirode i ako se na to ‘zaboravi’, priroda \u0107e to potvrditi svom \u017eestinom svojega pojavljivanja. Pokazuju\u0107i svu svoju ravnodu\u0161nost prema ljudskoj sudbini i ljudskome dobru i zlu; svu svoju nadljudsku i neljudsku snagu, kako u beskrajno malom, tako i u beskrajno velikom: u obliku virusa, potresa, zaga\u0111ene vode i zraka, kao dezertifikacija, izumiranje vrsta, ekolo\u0161ke krize, koju nije pretjerano definirati epohalno. Ali, i, za\u0161to ne, mo\u017ee se pojaviti, uz uporabu medija kao produ\u017eetak o\u010diju i kao prilika, ali samo ako se, kao \u0161to nas upozorava Heraklit, prestaje „raditi i govoriti kao oni koji spavaju“<\/a>[178<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i shvati da imamo samo „jedan i zajedni\u010dki svijet“<\/a>[179<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, koji, ako ljudsko bi\u0107e \u017eeli opstati kao takav, ‘tjera’ da se on pobolj\u0161a. Za \u0161tovatelje prirode, za izvorne filozofe i, mogli bismo dodati za postpandemijskoga \u010dovjeka, Herodot upotrebljava ove rije\u010di: „Bla\u017een onaj koji je dostigao znanje iz ove istrage. Taj ne nanosi ni patnju svojim sugra\u0111anima ni nepravedne postupke, ve\u0107 istra\u017euje vje\u010dni poredak besmrtne prirode i pita: s kojom je svrhom nastao, na koji na\u010din, kada? Takav nikad ne postaje \u017ertvom zlih misli i djela od kojih bi se trebao sramiti“.<\/a>[180<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Sli\u010dnu pohvalu, autenti\u010dnomu filozofskom istra\u017eivanju, nalazi se i kod znanstvenika i popularizatora Davida Quammena koji godinama upozorava na rizik od prelaska virusa s jedne vrste na drugu, i koji, na pitanje mo\u017ee li se koronavirus definirati kao osveta prirode nad \u010dovjekom, odgovara: “Ne vjerujem u metaforu ‘osvete prirode’ koja te\u017ei personificirati Prirodu kao mudrog entiteta, sa svojom svrhom i voljom. Nisam toliko romanti\u010dan. Zami\u0161ljam prirodu onako kako ju je zami\u0161ljao Darwin. […] Ono \u0161to drugi vide kao osvetu prirode, ja bih opisao ovako: slo\u017eeni ekosustavi u sebi ugo\u0161\u0107uju \u017eivotinje, biljke, gljive, bakterije i druge stani\u010dne organizme; i svi ti stani\u010dni organizmi ugo\u0161\u0107uju viruse. Ako se odlu\u010dimo kompromitirati ih, to \u010dinimo na vlastiti rizik“.<\/a>[181<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> No, ve\u0107 Horacije napominje da se ne bismo trebali iznenaditi drasti\u010dnim ‘povratcima’ majke prirode: „Naturam expellas furca, tamen usque recurret“.<\/a>[182<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> To jo\u0161 vi\u0161e vrijedi danas kada posjedujemo i znanstveno znanje koje samo budale mogu podcijeniti i prete\u017eito iskoristiti u ratnim i potro\u0161a\u010dkim svrhama. Spoznaja te jednostavne istine trebao bi biti pokreta\u010d filozofskih flashmoba<\/em>. Dr\u017ee\u0107i pritom na umu da nije namjera ovih razmatranja izdati duh spontane pokretljivosti i otvorenosti koji uvijek animiraju svaki autenti\u010dni flashmob <\/em>koji je itekako va\u017ean za one koji, naro\u010dito ispred aktualne pandemije, osje\u0107aju te\u017einu i \u0161arm obrazovne otpornosti, i to neovisno o bilo kojoj znanstvenoj naredbi.<\/p>\n

 <\/em><\/strong><\/p>\n

Postojati nije \u017eivjeti: \u017eivot kao svetost<\/em><\/strong><\/p>\n

Mogao bi to biti novi svjetovni ‘prag’ svetoga, koji ne bi bilo mogu\u0107e neka\u017enjeno kr\u0161iti zbog svojih dalekose\u017enih posljedica. Radi se dakle o situaciji koja od \u010dovjeka tra\u017ei da realno (ponovno) po\u010dinje po\u0161tivati ono \u0161to stvarno vrijedi, kako u fiziolo\u0161kome, tako i egzistencijalnome smislu. To, filozofskim rje\u010dnikom, zna\u010di nazvati stvari pravim imenom, svjesni da nije vi\u0161e egzistencijalno korisno zamjenjivati odnos \u010dovjeka naspram odnosa \u010dovjeka \u2013 \u017eivotinje \u2013 biljke \u2013 okoli\u0161a, pribjegavaju\u0107i shizoidnim apstrakcijama koje tehnokratsko-ekonomska paradigma name\u0107e kao ponuda, i koja se nalazi u osnovi tautolo\u0161koga konzumerizma koji ne poznaje kraj. Trebao bi to biti ‘alarm’ koji u vrijeme pandemije dobiva aktualnost, kao na primjer, da je ljudski odnos vis-\u00e0-vis <\/em>nezamjenjiv tehnologijom komunikacije na daljinu. To nikako ne zna\u010di da ova potonja, kao pomo\u0107ni alat prvoj, u vidu Agor\u00e0 <\/em>diskusije, u kriznim situacijama poput ove, nije korisna. Treba, me\u0111utim, uvijek imati na umu da ono nikako ne dopu\u0161ta istovrsnu izmjenu energije: meso, tijelo, dah, izrazi lica, miris, prisutnost, prisutnost, prisutnost, i to naro\u010dito kod djece. Zato treba, ako se zala\u017eemo u tome da \u0107emo, kada cijela ova pandemijska situacija zavr\u0161i, svi imati jo\u0161 jedan razlog da poku\u0161amo ne sli\u010diti uobi\u010dajenim zombijima s tijelom u prostoru, bilo to kod ku\u0107e, u razredu ili negdje drugdje, a du\u0161u, posredstvom o\u010diju zalijepljenima za pametne telefone itd., zarobljenu u neku konstruiranu dimenziju, ve\u0107 i medijsku dimenziju prilagoditi razvoju i promicanju ljudskosti. No, da bismo razvili \u00a0druga\u010diji oblik svijesti ili obnovili izgubljenu, potisnutu ‘izvornu’ svijest, va\u017eno je preoblikovati svoja stajali\u0161ta posredstvom filozofskoga promi\u0161ljanja svega. To u\u010di filozofska praksa koja svojim kriti\u010dkim mi\u0161ljenjem ne skamenjuje stvarnost unutar predimenzioniranoga prostora ve\u0107 sna\u017eno zna zalupiti vrata u lice, i stoga je u\u010dinkovitija od dosadnoga kvantificiranoga, ud\u017ebeni\u010dkoga i mre\u017enoga ili on line znanja koji se koncentrira na tehniku a ne na onoga koji djeluje. Naime, \u0161okantnost doga\u0111aja obrnuto je proporcionalna tome koliko je netko, pojedina\u010dno i grupno, spreman na usredoto\u010deno promatranje stvarnosti. Nestabilnost, provizornost jesu konstitutivne \u010dinjenice stvari kakve jesu. Trebalo bi to biti upozorenje pripravnosti da se ne uzima zdravo za gotovo uvjerenje da je znanost svemogu\u0107a i da mo\u017ee rije\u0161iti bilo koji problem, u vidu onoga \u0161to je svima medijski dostupno ovdje i sada, da bi se vratili na kvalitativno oboga\u0107uju\u0107e relacijske mogu\u0107nosti koje nam \u017eivot svakodnevno pru\u017ea a da mi toga nismo svjesni i koje \u010dovjeka \u010dine i odr\u017eavaju kao \u010dovjeka.<\/p>\n

Trebamo li dodatne dokaze? Vjerojatno da. Naime, svaka neiskori\u0161tena prilika izgubljena je prilika. Uhvatiti sretan trenutak, kair\u00f2s, da se izrazimo filozofskim \u017eargonom, umjetnost je, vi\u0161e nego li umije\u0107e, koja bi se trebala podu\u010davati u \u0161kolama svih razina u vidu neke nove realno-virtualne agore.<\/p>\n

 <\/p>\n

U<\/em><\/strong>va\u017eavanje va\u017enih filozofskih termina<\/em><\/strong><\/p>\n

Relacijske mogu\u0107nosti transponirane, na Platonov na\u010din, iz ontolo\u0161ke u politi\u010dko-antropolo\u0161ku sferu prevode se i u neke pojmove kojima se svakodnevno koristimo, ali \u010diji se smisao postupno zaboravilo deklinirati na efektivno-egzistencijalnoj razini. Tu se naro\u010dito misli o filozofskome poimanju zajednice i solidarnosti, koje, budu\u0107i da smo se navikli mjeriti sve u individualisti\u010dki i autoreferencijalni na\u010din, eksperimentiramo na paradoksalan na\u010din. <\/p>\n

Zajednica za kojom se, posredstvom nostalgi\u010dne i prevrnute uporabe dru\u0161tvenih mre\u017ea, \u010dezne i \u017eali, kao da se radi o ne\u010demu \u0161to pripada pro\u0161losti i \u0161to se pretvara u ‘imunitet’. A solidarnost se pretvara u odr\u017eavanju distance, u preuzimanju odgovornosti prema drugome, \u010dije lice, maskirano, u najavi svijesti o opasnosti od zaraze izra\u017eava krajnje simpateti\u010dno razmatranje prema nama. Na taj se na\u010din i strah pretvara u empatiju. Naime, u lice Drugoga odra\u017eavam sebe, \u0161to mi omogu\u0107ava razumijevanje i drugih strahota, i drugih bje\u017eanja prema sigurnosnoj imunizaciji: od rata, od bijede, od o\u010daja, \u0161to svakome po\u010dinje biti spoznatljivo. Najednom, i to kroz iluzorne zidove moje ‘imunizacije’, koji su \u010darolijom postali porozni, s virusom provaljuje i okus ljudske stvarnosti desetaka, stotina milijuna bli\u017enjih; a iskustvo koje iz toga proizlazi je kao gledanje u zrcalo, koji odra\u017eava ono \u0161to se do ju\u010der nije htjelo vidjeti: da se barijere podignute kako bi nas za\u0161titile od vanjskih neprijatelja, stvarnih ili pretpostavljenih, lako pretvaraju u zidove na\u0161ega zatvora, u \u010detiri zida na\u0161e ku\u0107e, koji nas vi\u0161e ne \u0161tite: oni se naziru. \u0160to vodi do ekshalacije me\u0111ugrani\u010dnoga straha od nacionalnoga druga\u010dijeg: Talijana, Slovenca, Austrijanca itd. i obrnuto.<\/p>\n

S druge strane, sli\u010dno tomu, nakon prekida \u010darolije, nakon trideset godina individualno-privatne opijenosti, virus nas u\u010di vrijednosti javne i virtualne trgovine misli (agor\u00e0<\/em>). \u010ciji se prostor \u2013 koji je postao sve su\u017eeniji napretkom nebodera, trgova\u010dkih centara, grabe\u017eljivih sajmova i marginaliziran bubnjem medija \u2013 iznenada, postaje glavni adut mnogih tematika \u2013 kao bolnica, \u0161kola, civilna za\u0161tita, javne slu\u017ebe \u2013 pokazuju\u0107i se sve u\u017ei, ograni\u010deniji i vje\u010dno na rubu ponora.<\/p>\n

Virus je tako\u0111er na sebe preuzeo i metafori\u010dki zadatak da sru\u0161i neoliberalne dogme o ‘privatizaciji pod svaku cijenu<\/em>’, o ‘u\u0161tedi na javnim ra\u010dunima’ <\/em>na \u0161kole, na zdravstvu i na znanstvenim istra\u017eivanjima; za koje su nas u proteklih tridesetak godina uvjeravali da od toga ima korist gospodarstvo zemlje, i posljedi\u010dno svi mi! I to neovisno od \u010dinjenice da je zbog toga, zbog takve socijalne politike, dolazilo do neizbje\u017enoga neodarvinisti\u010dkoga krvarenja ljudskosti u rasulu, poga\u0111aju\u0107i najslabije i bespomo\u0107ne, kao i uvijek: Nihil novi sub sole.<\/em><\/a>[183<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Svatko tko je imao nesre\u0107u da potrebuje hitnu pomo\u0107 javne bolnice proteklih godina zna dobro da sustav je ve\u0107 tada bio u kolapsu. Ipak, u ovim se satima opire i to ne zahvaljuju\u0107i sustavu ve\u0107 odgovornim gra\u0111anima koji ponizno obavljaju svoju du\u017enost i puno vi\u0161e od toga. Radi se o istima koji svakoga dana prolaze neopa\u017eeno ili, jo\u0161 gore, sakupljaju uvrede razo\u010daranih i bijesnih korisnika. Radi se o ljudima koji ljudskost nose u sebi, jer, nadovezuju\u0107i se na Spinozinu misao: „za to tra\u017ei se vje\u0161tina i budnost. Jer su ljudi promjenjivi (rijetki su, uistinu, oni koji \u017eive prema onome \u0161to razum propisuje), a opet uglavnom su zavidni i skloni vi\u0161e osveti nego milosti.“<\/a>[184<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Zaklju\u010dno\u2026<\/em><\/strong><\/p>\n

\u2026 postavljam (si) nekoliko upita koja ve\u0107ini mogu donekle i izgledati retori\u010dkim jer (ta) ve\u0107ina smatra da ve\u0107ina, kojoj se obra\u0107am, ne\u0107e dose\u0107i tu to\u010dku razmi\u0161ljanja, ili \u0107e zaklju\u010diti, po tko zna koji put, da je bavljenje filozofijom beskorisno ili itd. Usprkos tom iskazanom pesimizmu, nadam se da se ipak mogu pokazati od zna\u010dajne va\u017enosti i zbog toga ih \u017eelim postaviti sebi, tj. vama.<\/p>\n

Ho\u0107e li ova pandemija, sa svojim puzaju\u0107im nihilizmom konzumerizma, jednom zauvijek pokazati da su granice, po\u010dev\u0161i od me\u0111udr\u017eavnih granica (mislim tu naro\u010dito na EU), razli\u010dite etni\u010dke pripadnosti, mentaliteti, socijalni statusi; B<\/em>itcoin <\/em>i burzovni indeks, samo apstrakcija, prikaz instrumentalno odre\u0111en eti\u010dkim pona\u0161anjem i prazan izgovor politika, vlada i kapitala a ne prirodno neizbje\u017ena \u010dinjeni\u010dnost? Da zna\u010dajan dio ne samo ljudske ve\u0107 i \u017eivotinjske kao i, za\u0161to ne, biljne patnje ovisi o nepoznavanju na\u0161ih primarnih osje\u0107aja, o lo\u0161oj brizi o sebi, o zlouporabi na\u0161e inteligencije?<\/p>\n

Da se na\u010delo ‘jedan je svijet je, jedno je \u010dovje\u010danstvo’ <\/em>ne mo\u017ee primjenjivati samo na promet robe i kapitala (globalizacija) ili na \u0161irenje koronavirusa (pandemija) ve\u0107 i na empatiju, solidarnost i odgovornost?<\/p>\n

Sada kada je freneti\u010dni ritam \u017eivota na koji smo navikli izblijedio, kada nas promet ili trgova\u010dki centri vi\u0161e ne sputavaju i ograni\u010davaju, kada se pozadinska buka smanjila a gradski smog prorijedio, ho\u0107emo li znati dobro iskoristiti ovu dodijeljenu pauzu za kvalitetnije razmi\u0161ljanje o smislu \u017eivota? Ho\u0107emo li iskoristiti priliku da nau\u010dimo \u017eivjeti ovo novo, izvorno, poimanje vremena, seriozno dovode\u0107i u pitanje sve na\u0161e egzistencijalne prioritete?<\/p>\n

Izazov s kojim se suo\u010davamo je globalan, a koronavirus je samo vrh ledene sante na\u0161e pro\u0161losti i pogled na ono \u0161to nas o\u010dekuje u budu\u0107nosti. Da bi se izbjegao brodolom, bilo bi hitno zapo\u010deti me\u0111ugeneracijsko, me\u0111uljudsko i me\u0111uvrsno savezni\u0161tvo: neka vrsta nevi\u0111enoga oblika eti\u010dkoga ekumenizma. Ho\u0107emo li mi suvremenici uspjeti biti ‘evolucijski’ inteligentniji od koronavirusa: RNA paket okru\u017een proteinskom kapsulom veli\u010dine deset milijunskih dijelova metra, ali s biolo\u0161kom inteligencijom od tri milijarde godina ili ne \u2013 pitanje je to?<\/p>\n

 <\/em><\/strong><\/p>\n

Zadatak kao odgovor: prebroditi krizu i pobolj\u0161ati sebe: za novi gn\u014dthi<\/em><\/strong> saut\u00f3n \/ temet nosce.<\/em><\/strong><\/p>\n

Svako ljudsko bi\u0107e bilo kojega dru\u0161tva, dru\u0161tvene grupacije i razdoblja, od samoga je djetinjstva podvrgnut procesima opona\u0161anja. Da bi po\u010dela upoznavati svijet, djeca, prema prirodnom zakonu (imprinting<\/em><\/a>[185<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>) prvo opona\u0161aju svoje roditelje; po\u010dinju razmi\u0161ljati pamte\u0107i ime neke stvari memoriziraju\u0107i njezine osobine; da bi naknadno pre\u0161li na sljede\u0107e stanje, to jest na sje\u0107anje razmi\u0161ljaju\u0107i. Radi se tu o prvim pristupima s vanjskim svijetom koje svi imaju od rane dobi. Ti pristupi, kao \u0161to i sama definicija imprintinga <\/em>kazuje, naveliko utje\u010du na velik dio na\u0161ega \u017eivota. Tu zapo\u010dinje mo\u017eda i najte\u017ei put s kojim se homo sapiens <\/em>suo\u010dava: upoznavanje ne (samo) okolnog okru\u017eenja ve\u0107 onoga \u0161to nesvjesno i svjesno gradi u sebi.<\/p>\n

Na ru\u0161evinama drevnih Apolonovih hramova pisalo je ‘<\/strong>Gn\u014dthi seaut\u00f3n’ (‘upoznaj sebe’)<\/a>[186<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Me\u0111utim, taj vid spoznaje iziskuje jedan relevantni skok kvalitete jer tra\u017ei da se prestane opona\u0161ati, kao \u0161to je to bilo u ranoj dobi, da bi se postalo ono \u0161to zapravo svako ljudsko bi\u0107e jest u svojoj izvornosti i posebnosti. Kao \u0161to smo naveli, ne radi se o lakoj zada\u0107i koja se, izme\u0111u ostaloga, nalazi u osnovi ra\u0111anja filozofije kao svjesnoga promi\u0161ljanja svijeta i sebe u svijetu.<\/p>\n

Pripisivati istinu nekomu drugomu i slijediti ga nedvojbeno je lako i sigurno, ali i neodgovoran postupak nasuprot neprestanome razmi\u0161ljanju o sebi i koji odgovara Descartesovu: Cogito ergo sum. <\/em>Zada\u0107a koja postaje jo\u0161 odgovornija kada je posrijedi odgovoran dru\u0161tveni anga\u017eman koji je implicitan samoj politici i kojoj Platon pripisuje atribute slu\u0161kinje filozofije.<\/p>\n

Protiv standardizacije kojoj je suvremeni \u010dovjek, naro\u010dito zapadne garniture, podlo\u017ean, protiv nedostatka alternativa, protiv politike koja se sve vi\u0161e otu\u0111uje od naroda i od filozofije, postati ono \u0161to zapravo jesmo, jest ono \u0161to ekonomistu nedostaje u dru\u0161tvu koje se sve vi\u0161e zala\u017ee u mahanju tu\u0111ih politika, raznoraznih praznih politika, srame\u0107i se, ili gore, pla\u0161e\u0107i se svojih misli i to, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, skrive\u0107i se pod maskom indiferentnosti, ne provode\u0107i nikad autenti\u010dnu viziju stvarnosti ili vlastito razmi\u0161ljanje.<\/p>\n

Sr\u017e svih filozofskih inicijativa, a to zna\u010di i onih koje stoje iza svakoga fleshmoba<\/em>, mora potje\u010di iz gn\u014dthi seaut\u00f3n <\/em>(\u03b3\u03bd\u1ff6\u03b8\u03b9 \u03c3\u03b5\u03b1\u03c5\u03c4\u03cc\u03bd). Naime, to je ono \u0161to bi suvremeni filozofski fleshmobi <\/em>trebali iskazati onima koji se dokumentiraju o aktualnim pitanjima, kao \u0161to su: Tko smo? Odakle dolazimo? Kuda idemo? Jer, kao \u0161to smatra njema\u010dki filozof Martin Seel, profesor na frankfurtskome sveu\u010dili\u0161tu, „Filozofija je razmi\u0161ljanje i razumijevanje o nama samima i o takvom svijetu, bez kojega mi kao ljudi ili kao suvremenici odre\u0111ene kulture i povijesnih prilika, ne mo\u017eemo.”<\/a>[187<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U gr\u010dkome gradu Delfi u anti\u010dko doba nalazio se Apolonov hram na \u010dijim je ulazu sa svake strane bila po jedna mudra re\u010denica. Prva je glasila: ‘Upoznaj samoga sebe’, a druga: ‘Ni\u010deg previ\u0161e’. Za obja\u0161njenje su bile nadle\u017ene delfske Sibile, proro\u010dice posve\u0107ene bogu Apolonu. To su i upozorenja koja se nalaze i u temelju izvorne Heraklitove filozofije, \u010dije je promi\u0161ljanje rezultat uranjanja i upoznavanja samoga sebe, dakle udaljavanja od prija\u0161nje spoznaje, \u0161to je istovjetno sa Sokratovim ‘znam da ni\u0161ta ne znam’ kao temelj upoznavanja sebe. To je za Rimljane bilo ‘nosce te ipsum’<\/em>. Izmijenjeni oblik istoga na\u010dela nalazimo i u kr\u0161\u0107anstvu, i to je kod svetoga Augustina u pojmu ‘quaerere Deum’<\/em>, to jest tra\u017eiti Boga u sebi. U moderna vremena jednaka se razmi\u0161ljanja mogu na\u0107i i kod Hermanna Hessea.<\/a>[188<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Pojmovi koje bi filozofski fleshmob <\/em>trebao ‘prikazati’ gra\u0111aninu odnose se na to da se ne smije misliti da nam put daje neki izborno izabrani politi\u010dar. Ne radi se tu o stvaranju neke nove politi\u010dke koalicije ili stranke ve\u0107 o shva\u0107anju da se put mo\u017ee prona\u0107i ako se shvati da je svatko od nas put. Da se shvati ovu Jungovu misao „Razmi\u0161ljati je te\u0161ko, zato ljudi i prosu\u0111uju. Zbog toga ve\u0107ina ljudi prosu\u0111uje. Za razmi\u0161ljanje je potrebno vrijeme, pa oni koji ve\u0107 razmi\u0161ljaju ba\u0161 zato ne mogu kontinuirano izra\u017eavati predrasude”<\/a>[189<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Naime, u fleshmob<\/em>, pa \u010dak ni u onome filozofskome, ne tra\u017ei se nekakav sud ve\u0107 (spontano) razmi\u0161ljanje, umjesto unaprijed preusmjerenoga kritiziranja druga\u010dijega pristupa; filozofski fleshmob <\/em>ne tra\u017ei raspravu o tome ‘kako biti dobar \u010dovjek’, jer, kako nas u\u010di Marko Aurelije: ‘Budi dobar \u010dovjek, ne raspravljaj o tome kako biti dobar \u010dovjek.’ Dok \u0107e Schopenauer govoriti da svatko od nas tro\u0161i \u00be svojega \u017eivota poku\u0161avaju\u0107i biti netko drugi, a u filozofsko-politi\u010dkome smislu poku\u0161ava opona\u0161ati razmi\u0161ljanje ovoga ili onoga za kojega se misli da je u pravu, da posjeduje istinu.<\/p>\n

Po\u010detna je, dakle, zada\u0107a svakoga od nas postati svjestan vlastite nesigurnosti u vidu stanja konstantne budnosti ili sumnje. I to po\u010dev\u0161i od vlastitih uvjerenja. Naime, za filozofiju razmatranje, promi\u0161ljanje, istra\u017eivanje (skepsis <\/em>= sumnja) ili „Cogito ergo sum<\/em>“ \u2013 „mislim dakle jesam“ predstavlja temelj, osnovicu probu\u0111enoga pojedinca koji je, gledaju\u0107i oko sebe, postigao sposobnost djelovanja u svijetu nesigurnih vrijednosti. A da bi se to postiglo, potrebno je stvoriti vlastitu filozofiju \u017eivota koja se prvenstveno mora pridr\u017eavati ovoga imperativa „\u010dini da moja rije\u010d za mene bude zakon“. \u0160to opet zna\u010di „biti budan je sve“. Naime, va\u017eno je biti uvijek pa\u017eljiv i oprezan.<\/a>[190<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Najve\u0107a vrijednost koju \u010dovjek, kao svjesno bi\u0107e prakse, zasigurno posjeduje nije i ne smije postati kopiranje drugih ve\u0107 taj (vra\u017eji) gn\u014dthi seaut\u00f3n<\/em>, kao stanje budnosti koji se ostvaruje u neprestanome poku\u0161aju upoznavanja sebe prije bilo koje odluke koja ne obuhva\u0107a samo pojedinca ve\u0107 i \u0161ire dru\u0161tveno okru\u017eenje u kojemu se djeluje, i to po\u010dev\u0161i od onoga, za neke ‘bezazlenoga’, kri\u017ea ili kruga kojega stavljamo na glasa\u010dki listi\u0107 prije negoli ga uguramo u glasa\u010dku kutiju.<\/p>\n

U uvjerenju da dopustiti si nekoliko minuta na dan za reaktiviranje na\u0161ega filozofskoga promi\u0161ljanja, neovisno da li posredstvom medija ili klasi\u010dne meditacije, ako budno upotrijebljen, zasigurno nije dezerterstvo od ve\u0107ine uspavanih. A jo\u0161 manje ozna\u010duje \u017eelju za kontroverze koje dijele ili za uzaludne prazne spekulacije.<\/p>\n

I dobro znaju\u0107i da kvaliteta \u010ditanja i medijske mogu\u0107nosti za neophodne pojedina\u010dne i kolektivne uvide zasigurno ne\u0107e nedostajati, poziv je to da se eksplicitno postavi reflektiraju\u0107a komponenta koja animira ve\u0107inu flashmobova <\/em>protiv ove pandemije. To nas podsje\u0107a da upravo iz aktualne, planetarne ‘hitnosti povijesti’, kako bi se izrazio K. L\u00f6with<\/a>[191<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, moramo uvje\u017ebati sebe kako reagirati, imaju\u0107i na umu i svrhu \u017eivljenja a ne samo materijalnu korist, pobolj\u0161avaju\u0107i sebe i sve komponente dru\u0161tva.<\/p>\n

Zar nije to poruka mudrosti i otpornosti za koju su filozofi u kona\u010dnici zadu\u017eeni da, svojim primjerom otvorenoga i kriti\u010dnoga mi\u0161ljenja, prenesu \u010ditavo ovo vrijeme? Ju\u010der na javnim trgovima, a danas, za\u0161to ne, na virtualnim AGORAMA i posredstvom filozofskih flashmobova<\/em>.<\/p>\n

Nije li mogu\u0107e da u poku\u0161aju pobolj\u0161anja sebe i svijeta, na svjetlost izvire i najistaknutije i najcjenjenije zna\u010denje svakoga poticaja u tra\u017eenju boljega razumijevanja stvari, prilike i ograni\u010denja, koja nas se ti\u010du kao ljudi i kao privremenih stanovnika\/gra\u0111ana ovoga krhkog planeta?<\/p>\n

U svakome se nalazi iskra, koju je Prometej probudio, da se bude svjesniji i nikad zaboravljiv: iako to sadr\u017eava i bolne trenutke na koje treba gledati kao poticaj rasta. Da bismo to shvatili, trebali bismo prihvatiti japansko geslo ‘neke pute pobje\u0111uje\u0161, sve druge pute u\u010di\u0161’.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[171<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nO filmu: „Svjetski rat Z (2013) = World War Z“, http:\/\/www.moj-film.hr\/film\/info\/world-war-z\/<\/a> Pristup: 17.09.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[172<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCaptain Charles Moore, „Discoverer of the Great Pacific Garbage Patch“. In an article for Natural History magazine in 2003. In National Geographic Society, https:\/\/www.nationalgeographic.org\/encyclopedia\/great-pacific-garbage-patch\/<\/a> Pristup: 17.9.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[173<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nVe\u0107 u velja\u010di Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objasnila je da se borba protiv ove po\u0161asti mora voditi frontalno i protiv Fake News – La\u017enih vijesti. Sylvie Briand, direktorica te svjetske organizacije, za globalnu spremnost na zarazni rizik tom je prigodom istaknula da (citiram): “Uz epidemiju bolesti, postoji i ono \u0161to nazivamo “infodemijom”: \u0161irenje, cirkulacija glasina i la\u017enih informacija.”<\/em> Izraz, “infodemija”, koji je od tada je 27. o\u017eujka 2020. prihvatio i Antonio Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, pozivaju\u0107i se na La\u017ene vijesti o globalnoj krizi s koronavirusom.
\nBenjamin Terrasson, „5G et coronavirus : propagation d’un infod\u00e9mi“, https:\/\/siecledigital.fr\/2020\/04\/17\/5g-et-coronavirus-propagation-dune-infodemie\/<\/a> Preuzeto: 17.07.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[174<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJames Temperton, „How the 5G coronavirus conspiracy theory tore through the Internet“. In: WIRED Consulting, https:\/\/www.wired.co.uk\/article\/5g-coronavirus-conspiracy-theory<\/a> Pristup: 17. 9. 2020.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[175<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZa podrobnije informacije vidi: Het Laatste Nieuws, https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Het_Laatste_Nieuws<\/a> Pristup: 17.09.2020.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[176<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNagarjuna, budisti\u010dki filozof koji je \u017eivio u Ju\u017enoj Indiji pribli\u017eno u II. st. pr. n. e., bez sumnje je najutjecajniji i najprou\u010davaniji filozof mahayana<\/em> budizma (veliki prijenosnik; pro\u0161irila se sjeverozapadnom Indijom, sredi\u0161njom Azijom, Tibetom, Kinom, Japanom itd. Karakteristika mahayane je ideal bodhisattvi<\/em>, samilosnih prosvijetljenih bi\u0107a koja iz milosr\u0111a poma\u017eu \u010dovje\u010danstvu na te\u0161kom putu spoznaje svoje istinske prirode). Nagarjuna je osniva\u010d \u0161kole madhyamika (Srednjega puta). Prou\u010davatelji njegove filozofije nailaze na nedoumice i razli\u010dita tuma\u010denja njegova u\u010denja \u010dak i unutar budisti\u010dke tradicije. Prigovori koje \u010desto upu\u0107uju njegovoj madhyamiki<\/em> ostavljaju dojam da je ona potpuno negativna, nihilisti\u010dna, skepti\u010dna.
\nDonald S. Lopez, „Nagarjuna, Buddhist philosopher<\/em>“. In: Encyclop\u00e6dia Britannica. English language reference work – Philosophy & Religion, https:\/\/www.britannica.com\/biography\/Nagarjuna<\/a> Pristup: 17.07.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[177<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nOrlando Franceschelli, „VIRUS, madre natura e stoltezza umana: che significa vincere la guerra contro l’attuale pandemia? Per un flashmob filosofico.“ In: Centro per la Filosofia Italiana, http:\/\/www.centroperlafilosofiaitaliana.it\/2020\/03\/18\/orlando-franceschelli-virus-madre-natura-e-stoltezza-umana-che-significa-vincere-la-guerra-contro-lattuale-pandemia-per-un-flashmob-filosofico\/<\/a> Pristup: 17.07.2020.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[178<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Non bisogna agire e parlare come dormenti“<\/em> (frammento 73). Giuseppe Genna, Eraclito: frammenti, https:\/\/giugenna.com\/2011\/08\/28\/eraclito-frammenti\/<\/a> Pristup: 17.09.2020.
\n Na hrvatskom glasi (Fr. 73). „Ne valja raditi ni govoriti onako kao oni, koji spavaju. Jer i u tom stanju mislimo, da radimo i govorimo.“<\/em> Preuzeto iz Skripte: dr. Niko Majnari\u0107 (Preveo i objasnio), Heraklit, svjedo\u010danstva i fragmenti, <\/em>Filozofski fakultet Zagreb, 1972., str. 40.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[179<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Unico e comune \u00e8 il mondo per coloro che sono desti“<\/em>. (frammento 89) Ibid, Pristup: 17.09.2020.
\n Na hrvatskom glasi: „Budni imaju jedan jedini i zajedni\u010dki svijet, a oni, koji spavaju, okre\u0107u se svaki k svome vlastitome“<\/em>. Ibid, str. 41.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[180<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u1f44\u03bb\u03b2\u03b9\u03bf\u03c2 \u1f45\u03c3\u03c4\u03b9\u03c2 \u03c4\u1fc6\u03c2 \u1f31\u03c3\u03c4\u03bf\u03c1\u03af\u03b1\u03c2
\n\u1f14\u03c3\u03c7\u03b5 \u03bc\u03ac\u03b8\u03b7\u03c3\u03b9\u03bd
\n\u03bc\u03ae\u03c4\u03b5 \u03c0\u03bf\u03bb\u03b9\u03c4\u1ff6\u03bd \u1f10\u03c0\u1f76 \u03c0\u03b7\u03bc\u03bf\u03c3\u03cd\u03bd\u03b7
\n\u03bc\u03ae\u03c4’\u03b5\u1f30\u03c2 \u1f00\u03b4\u03af\u03ba\u03bf\u03c5\u03c2 \u03c0\u03c1\u03ac\u03be\u03b5\u03b9\u03c2 \u1f41\u03c1\u03bc\u1ff6\u03bd,
\n\u1f00\u03bb\u03bb’\u1f00\u03b8\u03b1\u03bd\u03ac\u03c4\u03bf\u03c5 \u03ba\u03b1\u03b8\u03bf\u03c1\u1ff6\u03bd \u03c6\u03cd\u03c3\u03b5\u03c9\u03c2
\n\u03ba\u03cc\u03c3\u03bc\u03bf\u03bd \u1f00\u03b3\u03ae\u03c1\u03c9\u03bd, \u03c0\u1fc7 \u03c4\u03b5 \u03c3\u03c5\u03bd\u03ad\u03c3\u03c4\u03b7
\n\u03ba\u03b1\u1f76 \u1f45\u03c0\u1fc3 \u03ba\u03b1\u1f76 \u1f45\u03c0\u03c9\u03c2,
\n\u03c4\u03bf\u1fd6\u03c2 \u03b4\u1f72 \u03c4\u03bf\u03b9\u03bf\u03cd\u03c4\u03bf\u03b9\u03c2 \u03bf\u1f50\u03b4\u03ad\u03c0\u03bf\u03c4’\u03b1\u1f30\u03c3\u03c7\u03c1\u1ff6\u03bd
\n\u1f14\u03c1\u03b3\u03c9\u03bd \u03bc\u03b5\u03bb\u03ad\u03b4\u03b7\u03bc\u03b1 \u03c0\u03c1\u03bf\u03c3\u03af\u03b6\u03b5\u03b9.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[181<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDan Drollette Jr, „How it feels to predict a pandemic: Interview with David Quammen, author of Spillover“. In: Bulletin of the Atomic Scientists 75 years and counting, https:\/\/thebulletin.org\/2020\/06\/how-it-feels-to-predict-a-pandemic-interview-with-david-quammen-author-of-spillover\/<\/a> Pristup: 17.07.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[182<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nQuinto Orazio Flacco, „Epistole I, 10, 24“. In: Tutte le opere, Sansoni Editore, Firenze 1988., str. 448. „Ako prirodu istera\u0161 vilama, ona \u0107e se opet vratiti“<\/em>. Vidi: Horacije, „Citati i izreke“, https:\/\/edukacija.rs\/izreke-i-citati\/horacije<\/a>. Pristup: 17.09.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[183<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Nihil (nil) novi sub sole“<\/em> [ni:’hil no’vi: ~ so:’le] (lat.). „Ni\u010dega novoga pod suncem“<\/em> je izreka koja se navodi kada se doga\u0111aji predvidljivo ponavljaju. Potje\u010de iz biblijske knjige Propovjednik<\/em>, a pripisuje se kralju Salamunu. In: Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje<\/em>. Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, 2020. http:\/\/www.enciklopedija.hr\/Natuknica.aspx?ID=43747<\/a> Pristup: 23.09.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[184<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSpinoza, „Etica. Parte IV. Appendice con commento“. (Etika, Dio IV, Dodatak). In: Scorribande Filosofiche, https:\/\/francescodipalo.wordpress.com\/2019\/08\/17\/spinoza-etica-parte-iv-appendice-con-commento\/<\/a> Pristup: 17.09.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[185<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nImprinting [impri’nti\u014b] (engl. utiskivanje), vrsta u\u010denja koje je mogu\u0107e tijekom vremenski ograni\u010denoga, tzv. kriti\u010dnog ili osjetljivoga razdoblja u ranoj fazi \u017eivota \u017eivotinje, a o\u010dituje se u reakciji slije\u0111enja u mlade \u017eivotinje, koja slijedi prvi pomi\u010dni objekt ili \u017eivo bi\u0107e (naj\u010de\u0161\u0107e majku) \u0161to ga je ugledala nakon ro\u0111enja. Reakcija nije podlo\u017ena promjenama i trajno utje\u010de na socijalno pona\u0161anje \u017eivotinja. Najizra\u017eenija je u ptica, osobito u gusaka i pataka. Termin je u etologiju uveo K. Lorenz. In: Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, 2020. http:\/\/www.enciklopedija.hr\/Natuknica.aspx?ID=27226<\/a> Pristup:22.09.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[186<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nValerio Malvezzi, „Conosci te stesso“. In: L’evoluzione della Radio, https:\/\/www.radioradio.it\/2020\/09\/conosci-te-stesso-%E2%96%BA-la-riflessione-del-prof-malvezzi-che-tutti-dovrebbero-ascoltare\/<\/a> Pristup: 20.11.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[187<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAlf Haubitz; Marina Martinovi\u0107, „Tko smo? Odakle dolazimo? Kuda idemo?“. In: Panorama, https:\/\/www.dw.com\/bs\/tko-smo-odakle-dolazimo-kuda-idemo\/a-4906743<\/a> Pristup: 17.07.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[188<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHermann Hesse, Il Mio credo<\/em>, Rizzoli, Milano 2009.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[189<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSerena Di Sisto, „Carl Gustav Jung: ‘Pensare \u00e8 difficile. Per questo la maggior parte della gente giudica’“, https:\/\/oggigiorno.com\/carl-gustav-jung-pensare-e-difficile-per-questo-la-maggior-parte-della-gente-giudica\/<\/a> Pristup:21.09.2020.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[190<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nF. \u0160uran, Etica della professione docente<\/em>, Universit\u00e0 degli studi “Juraj Dobrila” di Pola, Pula-Pola 2015.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[191<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nK. L\u00f6with, Significato e fine della storia: i presupposti teologici della filosofia della storia<\/em>, Net, Milano 2004.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Francesco Cerato, „Euripide, Fr. 910 Nauck“. In: Studia Humanitatis \u2013 \u03c0\u03b1\u03b9\u03b4\u03b5\u03af\u03b1, https:\/\/studiahumanitatispaideia.wordpress.com\/2013\/03\/03\/euripide-fr-910- nauck\/<\/a> Pristup: 17.09.2020.<\/p>\n

Serena Di Sisto, „Carl Gustav Jung: ‘Pensare \u00e8 difficile. Per questo la maggior parte della gente giudica’“,<\/strong> https:\/\/oggigiorno.com\/carl-gustav-jung-pensare-e-difficile- per-questo-la-maggior-parte-della-gente-giudica\/<\/a> <\/strong>Pristup:21.09.2020.<\/p>\n

Dan Drollette Jr, „How it feels to predict a pandemic: Interview with David Quammen, author of Spillover“. In: Bulletin of the Atomic Scientists 75 years and counting, https:\/\/thebulletin.org\/2020\/06\/how-it-feels-to-predict-a-pandemic-interview-with- david-quammen-author-of-spillover\/<\/a> Pristup: 17.07.2020.<\/p>\n

Orlando Franceschelli, „VIRUS, madre natura e stoltezza umana: che significa vincere la guerra contro l’attuale pandemia? Per un flashmob filosofico.“ In: Centro per la Filosofia Italiana , http:\/\/www.centroperlafilosofiaitaliana.it\/2020\/03\/18\/orlando- franceschelli-virus-madre-natura-e-stoltezza-umana-che-significa-vincere-la-guerra- contro-lattuale-pandemia-per-un-flashmob-filosofico\/<\/a> Pristup: 17.7.2020.<\/p>\n

Giuseppe Genna, Eraclito: frammenti, https:\/\/giugenna.com\/2011\/08\/28\/eraclito- frammenti\/<\/a>Pristup: 17.09.2020.<\/p>\n

Alf Haubitz; Marina Martinovi\u0107, „Tko smo? Odakle dolazimo? Kuda idemo?“. In: Panorama, https:\/\/www.dw.com\/bs\/tko-smo-odakle-dolazimo-kuda-idemo\/a-4906743<\/a> Pristup: 17.07.2020.<\/p>\n

Hermann Hesse, Il Mio credo<\/em>, Rizzoli, Milano 2009.<\/p>\n

Het Laatste Nieuws, https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Het_Laatste_Nieuws<\/a> Pristup: 17.09.2020.<\/p>\n

Horacije, „Citati i izreke“, https:\/\/edukacija.rs\/izreke-i-citati\/horacije<\/a>.Pristup: 17.09.2020.<\/p>\n

Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, 2020. http:\/\/www.enciklopedija.hr\/Natuknica.aspx?ID=27226<\/a> Pristup:22.09.2020.<\/p>\n

Donald S. Lopez, „Nagarjuna, Buddhist philosopher“<\/em>. In: Encyclop\u00e6dia Britannica. English language reference work – Philosophy & Religion, https:\/\/www.britannica.com\/biography\/Nagarjuna<\/a> Pristup: 17.07. 2020.<\/p>\n

K. L\u00f6with, Significato e fine della storia: i presupposti teologici della filosofia della storia, Net, Milano 2004.<\/p>\n

Niko Majnari\u0107, Heraklit, svjedo\u010danstva i fragmenti<\/em>, Filozofski fakultet Zagreb, 1972., str. 40.<\/p>\n

Valerio Malvezzi, „Conosci te stesso“. In: L’evoluzione della Radio, https:\/\/www.radioradio.it\/2020\/09\/conosci-te-stesso-%E2%96%BA-la-riflessione-del- prof-malvezzi-che-tutti-dovrebbero-ascoltare\/<\/a> Pristup: 20.11.2020.<\/p>\n

Captain Charles Moore, „Discoverer of the Great Pacific Garbage Patch“. In an article for Natural History magazine in 2003. In National Geographic Society, https:\/\/www.nationalgeographic.org\/encyclopedia\/great-pacific-garbage-patch\/<\/a> Pristup: 17.9.2020.<\/p>\n

Quinto Orazio Flacco, „Epistole I, 10, 24“. In: Tutte le opere, Sansoni Editore, Firenze 1988., str. 448.<\/p>\n

Baruch Spinoza, „Etica. Parte IV. Appendice con commento“. In: Scorribande Filosofiche , https:\/\/francescodipalo.wordpress.com\/2019\/08\/17\/spinoza-etica-parte- iv-appendice-con-commento\/<\/a> Pristup: 17.09.2020.<\/p>\n

Baruch Spinoza, Ethica more geometrico demonstrata. Testo latino a fronte, Bompiani, Milano 2007.<\/p>\n

„Svjetski rat Z (2013) = World War Z“, http:\/\/www.moj-film.hr\/film\/info\/world-war-z\/<\/a> Pristup: 17.09.2020.<\/p>\n

F. \u0160uran, Etica della professione docente<\/em>, Universit\u00e0 degli studi “Juraj Dobrila” di Pola, Pula-Pola 2015.<\/p>\n

James Temperton, „How the 5G coronavirus conspiracy theory tore through the Internet“. In: WIRED Consulting, https:\/\/www.wired.co.uk\/article\/5g-coronavirus- conspiracy-theory<\/a> Pristup: 17. 9. 2020.<\/p>\n

Benjamin Terrasson, „5G et coronavirus : propagation d’un infod\u00e9mi“, https:\/\/siecledigital.fr\/2020\/04\/17\/5g-et-coronavirus-propagation-dune-infodemie\/<\/a> Preuzeto: 17.7. 2020.<\/p>\n

 <\/p>\n

Coronavirus, the end of an Age? For a Philosophical Flash Mob.<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

The viruses that have accompanied humanity since its appearance on the planet act according to causes stemming from the laws of biology, not acording to supernatural logic nor for further purposes, and they know no boundaries. For this reason, they present no preferences or idiosyncrasies of any sort, more or less pernicious, produced by those basic passions that Spinoza identifies as the engine of (bad) politics: fear and hope. Shedding light on the motives and the essence of these passions should be the primary objective of dialogue and philosophical-scientific reasoning in a global society that defines itself as truly open and democratic. So here we will try to answer a basic question: Now that the frenetic rhythms of life we are used to have weakened, will we know how to make good use of the pause for reflection that is granted to us? That is, will we be more evolutionarily intelligent than coronavirus?<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> coronavirus, pandemic, Spinoza, social Darwinism, globalization.<\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     10(18)#7 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.18.6 UDK 13-048.38:614.44*Covid-19 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 23.01.2021.     Fulvio \u0160uran Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska fsuran@unipu.hr Koronavirus – kraj jedne epohe? Za filozofski preporod. Puni tekst: pdf (507 […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":370,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[87],"tags":[668],"class_list":["post-372","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-18-vlasiti-url","tag-fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nFulvio \u0160uran: Koronavirus - kraj jedne epohe? Za filozofski preporod. - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Fulvio \u0160uran: Koronavirus - kraj jedne epohe? Za filozofski preporod. - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     10(18)#7 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.18.6 UDK 13-048.38:614.44*Covid-19 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 23.01.2021.     Fulvio \u0160uran Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska fsuran@unipu.hr Koronavirus – kraj jedne epohe? Za filozofski preporod. Puni tekst: pdf (507 […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-05-24T22:04:29+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"32 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Fulvio \u0160uran: Koronavirus – kraj jedne epohe? Za filozofski preporod.\",\"datePublished\":\"2021-05-24T22:04:29+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/\"},\"wordCount\":6436,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/05\\\/inmediasresno1malo18.png\",\"keywords\":[\"Fulvio \u0160uran: Koronavirus - kraj jedne epohe? Za filozofski preporod.\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 18 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/\",\"name\":\"Fulvio \u0160uran: Koronavirus - kraj jedne epohe? Za filozofski preporod. - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/05\\\/inmediasresno1malo18.png\",\"datePublished\":\"2021-05-24T22:04:29+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/05\\\/inmediasresno1malo18.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/05\\\/inmediasresno1malo18.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Fulvio \u0160uran: Koronavirus – kraj jedne epohe? Za filozofski preporod.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Fulvio \u0160uran: Koronavirus - kraj jedne epohe? Za filozofski preporod. - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Fulvio \u0160uran: Koronavirus - kraj jedne epohe? Za filozofski preporod. - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     10(18)#7 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.18.6 UDK 13-048.38:614.44*Covid-19 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 23.01.2021.     Fulvio \u0160uran Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska fsuran@unipu.hr Koronavirus – kraj jedne epohe? Za filozofski preporod. Puni tekst: pdf (507 […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2021-05-24T22:04:29+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"32 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Fulvio \u0160uran: Koronavirus – kraj jedne epohe? Za filozofski preporod.","datePublished":"2021-05-24T22:04:29+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/"},"wordCount":6436,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","keywords":["Fulvio \u0160uran: Koronavirus - kraj jedne epohe? Za filozofski preporod."],"articleSection":["In Medias Res broj 18 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/","name":"Fulvio \u0160uran: Koronavirus - kraj jedne epohe? Za filozofski preporod. - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","datePublished":"2021-05-24T22:04:29+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-koronavirus-kraj-jedne-epohe-za-filozofski-preporod\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Fulvio \u0160uran: Koronavirus – kraj jedne epohe? Za filozofski preporod."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=372"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/372\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/370"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}