{"id":373,"date":"2021-05-24T22:06:22","date_gmt":"2021-05-24T22:06:22","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2021\/05\/24\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/"},"modified":"2021-05-24T22:06:22","modified_gmt":"2021-05-24T22:06:22","slug":"fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/","title":{"rendered":"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  10(18)#8 2021<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.10.18.7<\/a>
\nUDK 37-021.131:316.77
\nIzvorni \u010dlanak
\nOriginal scientific paper
\nPrimljeno: 10.01.2021.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija<\/span><\/p>\n

Fakultet politi\u010dkih nauka, Sveu\u010dili\u0161te u Sarajevu, Bosna i Hercegovina<\/p>\n

fahira.fejzic.cengic@gmail.com<\/p>\n

Fakultet politi\u010dkih nauka, Odsjek sociologije, Sveu\u010dili\u0161te u Sarajevu, Bosna i Hercegovina<\/p>\n

halima.sofradzija@fpn.unsa.ba<\/p>\n

Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (650 KB), Hrvatski, Str. 2871 – 2882
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

U hipermedijskom dru\u0161tvu najprepoznatljiviji medij je – tehnologija. Nove tehnologije i nepovratna digitalizacija dru\u0161tva dovode do sve ve\u0107e posredovanosti unutar svih dru\u0161tvenih odnosa. U kulturi stvarne virtualnosti upravo je tehnologija omogu\u0107ila postojanje virtualnih u\u010dionica (ili u\u010dionica bez zidova kako primje\u0107uje Giddens), isposredovanost u prijenosu znanja tehnologijom, digitalne platforme kao mjesto susretanja, napokon, i postojanje elektronskih univerziteta. Inovativne tehnologije ve\u0107 su uvelike utjecale i na obrazovne procese, \u0161to govori o jednom druga\u010dijem isku\u0161avanju prijenosa znanja i samog obrazovanja. Obrazovanje je djelovanje, proces i rezultat; pa se postavlja pitanje koje promjene unose nove tehnologije koje odnose neposrednost, u situaciji kada je online komunikacija, posredovana komunikacija – jedina komunikacija. Prve konture ovoga teksta i poticaj za promisljanje dao je esej Giorgija Agambena Rekvijem za studente (2020) koji se pojavio u jeku pandemije, opominju\u0107i tekst koji ukazuje na neke nove procese ne samo u obrazovanju, nego u ukupnom dru\u0161tvu na\u0161eg doba.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> tehnologija, hipermedijsko dru\u0161tvo, mediji, obrazovanje, znanje, virtualne u\u010dionice.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U multiverzumu medija, kao u svojevrsnom najza\u010dudnijem nestvarno\/stvarnom kaleidoskopu, sveprisutni mediji su oni koji stvaraju novo okru\u017eje \u017eivota, hipermedijsko okru\u017eje. Potpuno smo uronjeni u hipermedijsku sferu, gdje se na sasvim specifi\u010dan na\u010din prepoznaje okru\u017eje unutar kojeg<\/em> se gleda, spoznaje, komunicira, djeluje, izvode razne tehni\u010dke operacije, jer naprosto kako ukazuje Galovi\u0107, “jedva da danas ima i\u010deg zna\u010dajnog \u0161to nije posredovano medijima, \u0161to nije njima zahva\u0107eno, u njima obra\u0111eno (prera\u0111eno) i ‘realizirano’, kroz njih emitirano, intervenirano u ‘realitet’” (Galovi\u0107, 2017:323). U okviru podnaslova Znanstvena vizualizacija<\/em>, isti autor \u0107e govoriti o tehni\u010dkoj okolini, koja ujedno postupno postaje jedino okru\u017eje ljudskog \u017eivota i u dru\u0161tvenoj svakodnevnici, “ono tehni\u010dko ve\u0107 odavno nije oru\u0111e ili sredstvo \u2013 kao \u0161to mediji nisu neutralni posrednici, \u2013 postalo je okolinom u koju je ljudstvo uronjeno, u kojoj spoznaje, tehni\u010dki operira, ‘\u017eivi’” (Galovi\u0107, 2017:325). Upravo ova uronjenost u svijet tehnosfere, gdje je ukupno dru\u0161tvo do\u0161lo u \u010dvrsti zagrljaj tehnike i tehnologije, govori o tome da se suvremeni \u010dovjek na\u0161ao u jednom druga\u010dijem isku\u0161avanju svijeta kakvo ne poznaju prethodne epohe. \u017divimo u hipermedijskom dru\u0161tvu gdje je najprepoznatljiviji medij \u2013 tehnologija. Tehnologija je medij u doslovnom smislu; upravo je ona omogu\u0107ila internet kao najprepoznatljiviji komunikacijski medij \u010diji je utjecaj na dru\u0161tvo nemjerljiv i koji stvara “novu komunikacijsku okolinu” gdje se sva podru\u010dja dru\u0161tvenosti i dru\u0161tvenog \u017eivota mijenjaju na specifi\u010dan na\u010din njegovom svepro\u017eimaju\u0107om primjenom. Manuel Castells suvremenu kulturu naziva kulturom stvarne virtualnosti<\/em><\/a>[192<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> unutar koje danas postoje i virtualni posjeti muzejima, virtualne turisti\u010dke ture, virtualne u\u010dionice. Naime, tehnologija je ve\u0107 u u\u010dionicama, govori se o “revoluciji u u\u010dionici” i nepovratnom ulasku “virtualne stvarnosti u u\u010dionice bez zidova” (Giddens, 2003:512). Nema sumnje da je pandemija intenzivirala uspostavljanje online nastave i virtualnih u\u010dionica tamo gdje ih donedavno nije bilo. <\/p>\n

Kako je pandemija neobi\u010dnog virusa corona covid 19 posve iznenada obavila svijet, tako se preko no\u0107i ostvarilo jedno proro\u010danstvo\/izjava nad tekstom koji je prije godinu dana naslovljen “Do\u0107i \u0107e dan i svijet \u0107e se preokrenuti”, promi\u0161ljaju\u0107i perspektive mogu\u0107ih komunikacijskih trendova kao dru\u0161tveno-tehni\u010dkih koji se nadvijaju nad \u017eivotom \u010dovjeka koji je jo\u0161 uvijek realan, \u017eiv, i postoje\u0107i subjekt svekolikih dru\u0161tvenih procesa,, na tragu\u00a0 stavova Ortege y Gasseta da je samo “ljudski \u017eivot uistinu rijetka zbilja o kojoj ponajprije valja kazati da jest temeljnom zbiljom utoliko se sve druge zbilje odnose na njega” i da ovaj samorazumljivi pojam \u017eivota postaje upitan.<\/a>[193<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ortega je svjestan da, kako sam to definira, mi\u0161ljenje o tehnici nastaje u suo\u010denju s njezinim opasnostima. Kako moderna tehnologija izjedna\u010duje prostor i vrijeme, svodi svijet na fabrikaciju proizvoda, \u010dovjeka na samofabrikaciju a savr\u0161ena figura tog dehumaniziranog svijeta postaje in\u017eenjer.<\/a>[194<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/em><\/strong><\/p>\n

Kraj univerziteta kakvi postoje oko tisu\u0107u godina<\/em><\/strong><\/p>\n

Tehnizacija i tehnopolizacija svijeta odavno traje. Ne\u0161to kra\u0107e je prisutna tehnizacija i tehnopolizacija svijesti no sve oko nas, ako se izuzmu marketin\u0161ke kampanje, mogu\u0107e prijevare i trikovi mednad\u017eera ove sfere djelatnosti, ukazuje na zahuktali pritisak korporacija i njihova kapitala koji se bave novim tehnologijama, medijskim aplikacijama kako bi njihovi snovi i zamisli iza\u0161li na svjetlo dana. Inovativne tehnologije ve\u0107 su uvelike utjecale na obrazovne procese, kako ukazuje Anthony Giddens, koji cijelo jedno poglavlje u svojoj obimnoj Sociologiji (Giddens, 2003:512) <\/em>posve\u0107uje pitanju <\/em>obrazovanja, dodiruju\u0107i veliki broj klju\u010dnih tema. Sjajni talijanski filozof Giorgio Agamben<\/strong> u tekstu Rekvijem za studente \u2013 iskustvo koje je trajalo gotovo deset stolje\u0107a zauvijek se gasi<\/em><\/a>[195<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> dobro primje\u0107uje kako pa\u017eljiviji promatra\u010di ve\u0107 uvi\u0111aju, da je tzv. Pandemija iskori\u0161tena kao dobar povod za sveobuhvatnu difuziju i \u0161irenje digitalne tehnologije koja se poslu\u0161no provodi u djelo. Naime, ovaj filozof je posve svjestan da \u0107e obrazovanje biti otrgnuto iz neposrednosti, nestat \u0107e susreta u\u010ditelja i u\u010denika, profesora i studenta i izokrenuti se u posredovanu, tehniciziranu i zatvorenu formu. Sna\u017enim zaklju\u010dkom u pomalo rezigniranom tekstu kojim u stvari najavljuje nestanak univerziteta kao mjesta \u017eivota, dru\u017eenja, govora, razgovora i prijateljevanja me\u0111u mladima i starijima, konstatira kako je to nemjerljiva \u0161teta te zaklju\u010duje: “Profesori koji en masse<\/em> pristaju na pot\u010dinjavanje novoj diktaturi telematike i prihvataju da predavanja dr\u017ee isklju\u010divo online nimalo se ne razlikuju od univerzitetskih profesora koji su 1931. godine potvr\u0111ivali odanost fa\u0161isti\u010dkom re\u017eimu. Kao i onda, mo\u017eda \u0107e samo 15 od hiljadu njih odbiti da to u\u010dini, ali imena onih koji odbiju ostat \u0107e upisana uz imena nastavnika koji se nisu poklonili fa\u0161izmu”. Potrebno je samo redefiniranje kategorije znanja, nastave, obrazovanja, re\u0107i \u0107e Agamben, i neko novo okupljanje oko znanja, “jer jedino na takvim mjestima rije\u010d pro\u0161losti mo\u017ee pre\u017eivjeti navalu tehnolo\u0161kog barbarstva i jedino bi se tu mogla roditi neka nova kultura \u2013 ako je to jo\u0161 mogu\u0107e”.<\/a>[196<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> No, nije li nama ova tzv. pandemija ve\u0107 op\u0107im pristankom jedinki, gra\u0111ana, da su svi potencijalno zara\u017eeni pokazala kako su ljudi s velikom lako\u0107om prihvatili ukidanje svog dotada\u0161njeg na\u010dina \u017eivota. “Odba\u010dene su veze, prijateljstva, ljubavi, rad, pa \u010dak su i vjerske zajednice i politi\u010dka ubje\u0111enja zgasnula.”<\/a>[197<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Za Agambena moderne religijske se institucije nisu u stanju nositi s ljudskom potrebom vjerovanja, i stoga je mjesto religije zauzela znanost, zbog \u010dega on znanost naziva religijom na\u0161eg doba. “Dakle”, nastavlja ovaj filozof, “znanost kao i svaka religija proizvodi praznovjerice i strah, ili se bar mo\u017ee koristiti za njihovo \u0161irenje…Nikada nismo prisustvovali ovakvom spektaklu,”<\/a>[198<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> pri tome misle\u0107i na razila\u017eenja znanstvenika o pitanjima corone i vjerodostojnosti pandemije, postupaka lije\u010denja i zadnjih nakana, zaklju\u010div\u0161i neizmjerno to\u010dno: “Kao da ljudi vi\u0161e ni u \u0161ta ne vjeruju \u2013 osim u golu biolo\u0161ku egzistenciju koja se mora sa\u010duvati po svaku cijenu. Ali na temelju straha od gubitka golog \u017eivota ne mo\u017ee se graditi ni\u0161ta osim tiranije”, \u010dudovi\u0161nog Levijatana s isukanim ma\u010dem.<\/a>[199<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Na pres konferenciji u New Yorku ovim povodom korporacijski moguli su se o\u010ditovali: “Mi smo spremni, sasvim smo posve\u0107eni”,izjavio<\/a> <\/u>je njujor\u0161ki guverner. “Shva\u0107amo ne samo da je promjena neodlo\u017ena, ve\u0107 i da ju mo\u017eemo okrenuti u na\u0161u korist ako je sprovedemo na pravi na\u010din”. Biv\u0161i Googlov izvr\u0161ni direktor Erick Schmidt je izjavio: “Na\u0161i prioriteti su fokusiranje na telemedicinu, u\u010denje na daljinu i \u0161irokopojasni internet\u2026 Moramo tra\u017eiti rje\u0161enja koja se mogu primijeniti sada, ubrzati se, moramo koristiti tehnologiju da bismo stvari u\u010dinili boljima”. O ovome pi\u0161e Naomi Klein, u tekstu objavljenom u The Guardianu<\/em>. “Dvije sedmice poslije objavljivanja \u010dlanka opisao<\/a> je privremene programe za \u0161kolovanje od ku\u0107e, koje su nastavnici i u\u010denici bili primorani da skrpe tokom teku\u0107eg vanrednog stanja javnog zdravlja, kao ‘masivni eksperiment u u\u010denju na daljinu’.U toku istog video poziva u organizaciji Ekonomskog kluba New Yorka, u kome je pozivao na reforme u obrazovanju, Schmidt je tako\u0111er pozvao na sli\u010dnu reformu u zdravstvu, na vi\u0161e 5G mre\u017ee, vi\u0161e digitalne trgovine, kao i na ostale stvari s postoje\u0107eg spiska \u017eelja. Sve to u ime borbe protiv virusa”.<\/a>[200<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Samo dan ranije, njihov suradnik Cuomo je objavio<\/a> partnerstvo s Fondacijom Billa i Melinde Gates, u svrhu razvoja “pametnijeg edukativnog Sistema”. Nazivaju\u0107i Gatesa vizionarom, Cuomo je dodao da je pandemija stvorila’„trenutak u istoriji kada zaista mo\u017eemo da primijenimo i unaprijedimo [Gejtsove] ideje [\u2026] \u010demu sve ove zgrade, sve ove u\u010dionice, kada imamo ovu tehnologiju na raspolaganju?” <\/em>zapitao se, naizgled retori\u010dki. Autorica Naomi Klein koja je na doktrinu \u0161oka kojom se koristi neka krizna situacija za uvo\u0111enje \u0161okantnih rje\u0161enja u dru\u0161tvenom bi\u0107u ukazivala ve\u0107 skoro pa decenijama, kroz nekoliko knjiga poput ‘No logo’, ‘Doktrina \u0161oka’, ‘Prozori i ograde’, ovaj put je novi pristup ubrzane i bezmalo nasilne digitalizacije nazvala “Screen New Deal“.<\/em><\/p>\n

Anuja Sonalker, izvr\u0161na direktorica Steer Techa<\/a>, kompanije iz Marylanda koja se bavi prodajom tehnologija za samostalno parkiranje, ukratko je objasnila novi pristup. \u00abRaste zagrijanost za tehnologiju bez ljudi i kontakata“, izjavila<\/a> je. „Ljudska bi\u0107a su biolo\u0161ka opasnost, strojevi to nisu\u00bb. Da kojim slu\u010dajem svijet nije posve izgubio razum i um, ovakva bi se izjava mogla nazvati ne samo totalitarnom, ve\u0107 i fa\u0161isti\u010dkom i genocidnom. No, u poreme\u0107enim okolnostima gotovo da je prihva\u0107ena kao zabavna metafora.<\/a>[201<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Kako bi kazao filozof Ali\u0107 \u00abtajna hijerarhijske tajne ba\u0161 je u tome da se jedno govori a drugo \u010dini, tako da je oko nas nastalo dru\u0161tvo u kojemu ljudi \u010dak i ako znaju i vide \u0161ta je istina a \u0161ta la\u017e prihva\u0107aju stvari onako kako se od njih tra\u017ei da vide, misle, oblikuju, jer svakoj hijerarhiji trebaju smjerni ljudi\u00bb.<\/a>[202<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Life on the Screen<\/strong><\/a>[203<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Gdje smo u Bosni stigli sa svim ovim procesima i projektima? Jo\u0161 bolje, kamo idemo? Kojeg korporativnog ma\u0111ioni\u010dara najradije slu\u0161amo i da li i\u0161ta propitujemo i prilago\u0111avamo vlastitoj sredini, iskustvima, kulturi i prilikama ili smo ve\u0107 usko\u010dili u novi „Screen New Deal“.<\/em> Tehnopol zapravo preuzima ulogu modernog ma\u0111ioni\u010dara, kao svaki ma\u0111ioni\u010dar dobro upravlja svojim magijskim sredstvom, a ovdje je to neosporno tehnologija. Mi\u0161ljenja smo da je u ove opasne projekte po\u017eeljno \u0161to vi\u0161e zakasniti, toliko su opasni i totalitarni. No, kako nas nau\u010dava Noam Chomsky, upravo su akademci i intelektualne elite prvi stroj koji pristaje na\u00a0 projekte koji se odnose na kontrole ljudskih misli. Virtualni prostor u kojem se ostvaruje interakcija, nova je komunikacijska sredina, novi dru\u0161tevni ambijent virtualne zajednice ili kako ve\u0107, \u0161to je iskustvo druga\u010dije od svakog dosada\u0161njeg iskustva komunikacije. Tehnologija nepovratno transformira obrazovni sistem \u2013 e-platfroma, elektronski dnevnici, pametne plo\u010de, pametni zidovi, virtualne u\u010dionice. Online nastava na specifi\u010dan na\u010din redefinira obrazovanje unutar ekrani\u010dke kulture, gdje na\u0161 \u017eivot neosporno obilja\u017eava EKRAN; ovdje se nastava odr\u017eava preko ekrana. <\/p>\n

 <\/p>\n

E<\/em><\/strong>kran i ekrani\u010dka kultura, \u0161to je to?<\/em><\/strong><\/p>\n

No, prije toga rije\u010d-dvije o fenomenu ekrana kao takvog. \u0160ta je to ekran? Ekran je novomedijsko i novodobno otkri\u0107e koje posljednjih 80-tak godina zauzima sve va\u017eniju ulogu u \u017eivotu pojedinca. Ekran prinosi alijenaciju, otu\u0111enje, jer se nalazi izme\u0111u \u017eivih ljudi, njihovih lica i o\u010diju. Ekran stvara tzv. cyber dru\u0161tvo<\/em> ili dru\u0161tvo okru\u017eeno bezbrojnim posredni\u010dkim ekranima izme\u0111u ljudi. Na\u0161e moderno dru\u0161tvo se mo\u017ee nazvati dru\u0161tvom ekrana.<\/em> Ekran u tom dru\u0161tvu po\u010dinje bivati stvarni \u017eivot vi\u0161e od uistinu stvarnog \u017eivota. Uz pomo\u0107 ekrana \u010dovjek postaje djelomi\u010dna ma\u0161ina. Ekran je neizbje\u017ean u na\u0161emu vremenu ali ne treba smetnuti s uma da sa sobom nosi nestabilnost i na poseban na\u010din pasivizira svijet. Naj\u0161ire mase ljudi, mladi, tinejd\u017eeri ne znaju dovoljno o posljedicama upotrebe ekrana. Sam oblik pravokutnika je specifi\u010dna povr\u0161ina. Ima na sebi neiskori\u0161tenog prostora, jer je ljudsko vidno polje horizontalno. A pravoukutnik prikazuje vi\u0161e informacija no \u0161to je vidni horizontalni prostor. Dok \u010ditamo i pi\u0161emo mi koristimo vid ili \u010dulo vida kao svoj biolo\u0161ki ili prirodni horizontalni potencijal. Zato \u0161to je ekran vi\u0161e od horizontalnog potencijala prirodnog oka, on svakako pogoduje tome da ponudi iluzionisti\u010dki svijet,<\/em> dakle onaj nepostoje\u0107i svijet koji nije proizi\u0161ao iz na\u0161e ma\u0161te i intuicije. U prirodu horizontalnog potencijala oka i \u010dula vida nasilno ulazi iluzionisti\u010dki svijet koji tra\u017ei brzo djelovanje, brze pokrete zjenice i brzo mijenjanje smjera kretanja vida.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Pravokutni oblik prijema informacije \u2013 ekran prima previ\u0161e sadr\u017eaja<\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Kru\u017eni oblik ima neiskori\u0161ten prostor<\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Na\u0161e vidno polje je linearno <\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Koje su posljedice ove novosti? Najprije da korisnici ekrana, ljudi i djeca sve vi\u0161e \u017eive u slikama a ne u rije\u010dima i jeziku, i to u slikama koje su stvorili o sebi samima i o drugim ljudima, te kako bi to kazao Jorg Scheller <\/strong>postaju povr\u0161niji. Generalno je poznato da ekran \u0161teti dopaminskom sistemu u mozgu. Pobjeda u videoigricama na primjer djeluje na mozak kao i opojna droga. Moderna djeca prvo u\u010de kako koristiti modernu tehnologiju pa tek potom u\u010de govoriti, svezati pertle i sli\u010dno. Od previ\u0161e ekrana u na\u0161im vidnim poljima pojavljuje se sindrom ‘suhih o\u010diju’, one se dogode zbog previ\u0161e upotrebe ekrana. Poznato je da se kod mnogo gledanja u ekran do 60% manje trep\u0107e nego u drugim izvanekranskim prilikama. Previ\u0161e ekrana smanjuje koncentraciju, dovodi do glavobolje, bola u vratu i ki\u010dmi, osjetljivosti vida na svjetlost op\u0107enito. Ekrani\u010dki mediji su tako stvorili globalno selo<\/em>, a u selu se gleda jedan globalni ekran<\/em> i dodatno stvara potreba za slikom. Tu su \u017eive slike doga\u0111aja<\/em> u realnom vremenu. Ve\u0107 je Rudolf Arnheim imao strah da \u0107e \u010dovjek postati usamljeni pustinjak<\/em> koji se poslije te\u0161kog rada dru\u017ei s televizorom ili mobitelom kao najprisnijim prijateljima. U ekrani\u010dkoj kulturi uronjen, moderni \u010dovjek postaje medij ili novi medij koji samo gleda i slu\u0161a druge bez vlastitog u\u010de\u0161\u0107a. Sam digitalni ekran kao najnoviji medij nudi milijun boja, visoku rezoluciju i mi postajemo dru\u0161tvo tog ekrana. Ovaj ekran je objedinio svih pet \u010dula, postao je otvoreni prozor u samog \u010dovjeka. Komunikacija je ostala bez dodira, bez stvarnog ljudskog susreta i kontakta, za \u010dim \u017eude najbogatiji vlasnici korporacija u svijetu, kako se navodi na po\u010detku ove analize. San o totalnom telenadzoru<\/em> i kontroli svakoga<\/em> ih omamljuje, ophrvava i \u010dini se, san im se pomalo ispunjava. Sve svoje slobodno vrijeme moderna djeca i ve\u0107ina odraslih daju ekranu. On nosi nestabilnost i pasivizira svijet. David Riesmanova teorija o usamljenoj gomili<\/em> se bjelodano ostvaruje u realnom \u017eivotu. Ogromni milijunski gradovi, bez imalo otpora, nastanjeni su usamljenim gomilama u zatvorenim neboderima.<\/a>[204<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Prakti\u010dna iskustva<\/strong><\/p>\n

Dok je trajala pandemija autorice teksta su izvodile online nastavu i u tom poeriodu su provele istra\u017eivanje stavova, razmi\u0161ljanja i spoznaja studenata o ovakvom obliku nastave na vi\u0161e studijskih grupa. Nema sumnje da su se rezultati koje smo dobili s nekoliko odsjeka fakulteta dru\u0161tvenih nauka zapravo poklapali sa bitnim postavkama Agambenovog eseja ve\u0107 citiranog na prvim stranicama ovog teksta. \u0160to donosi nastava online? U odgovorima studenata \u010desto se pominjala rije\u010d nelagoda. <\/em>Studenti su ponavljali da su imali nelagodu ho\u0107e li se konektirati, ho\u0107e li znati biti prohodni u sistemu, ho\u0107e li se sna\u0107i, ho\u0107e li ne\u0161to u tehnologiji zakazati, te se to sve iskazivalo kao izrazit oblik nelagode naspram tehnike. Nelagode svih vrsta je bilo sa svake strane, i profesorske i studentske.<\/a>[205<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Obi\u010dna statisti\u010dka analiza studentskih odgovora pokazuje da je njih preko 90 posto imalo prigovore na online nastavu te da preferiraju offline nastavu, posebno ispite. Ali kvalitativna analiza njihovih odgovora je daleko sna\u017eniji dio ove ankete i zaslu\u017euje citiranje:, “nedostajala mi je socijalizacija, dru\u017eenje op\u0107enito, ali je bilo pozitivno \u0161to sam dobila restart du\u0161e i tijela”, \u2026”\u017eivot u doba korone bio je ote\u017ean za sve nas, svakodnevne informacije su jako utjecale na nas, ali smo neke poslove zbog prebrzog tempa uspjeli obaviti”, \u2026”nisam bila ni svjesna neke jurnjave u \u017eivotu prije ove pandemije”, ..”nedostajala mi je socijalizacija, prijatelji, online to ne mo\u017ee zamijeniti, ali je manje obaveza vani donijelo vi\u0161e porodice za sve”, \u2026”\u017eivot u doba korone mi se nije dopao, nemogu\u0107nost socijalne konekcije, ali nakon mjesec dana primje\u0107ujem da mi jako neodstaju prijatelji, dru\u017eenje, odlazak na posao, fakultet, sve ono \u0161to sam prije mogla slobodno raditi sada mi je uskra\u0107eno”,\u2026”mislim da nas je ova situacija nau\u010dila da vi\u0161e cijenimo \u017eivot, zdaravlje, porodicu, bliske prijatelje, da vi\u0161e cijenimo prirodu i u\u017eivamo u njoj ne zaga\u0111uju\u0107i je, me\u0111utim nedostaju mi prijatelji i online komunikacija ne mo\u017ee zamijeniti razgovore u\u017eivo”, \u2026”nedostajala mi je socijalizacija in live s prijateljima, online to ne mo\u017ee zamijeniti”,\u2026”nedavno sam \u010dula jednu re\u010denicu koja me zaista navela na razmi\u0161ljanje o cijeloj ovoj situaciji a re\u010denica glasi: ‘Lak\u0161e je stvoriti strah kod ljudi nego izgraditi zid’.\u2026,\u2026”svaka dramati\u010dna pojava u svakodnevici je izazov, tako je i s ovom situacijom. \u010covjek je socijalno bi\u0107e, treba mu kontakt s drugim ljudima te izolacija svakako te\u0161ko pada. Motivacija mi je bila slabija, osje\u0107ala sam se usamljenije”, \u2026”nije mi se nimalo dopalo, ipak je dru\u017eenje s ljudima mnogo bolje od izolacije”,\u2026”najkra\u0107e re\u010deno bilo mi je nikako. Slobodno kretanje, dru\u017eenje sve mi je nedostajalo I sve je nekako izgubljeno. Ostala nam je samo forma dru\u017eenja preko dru\u0161tvenih mre\u017ea, a to je ipak nedovoljno”,\u2026”s prijateljima sam dnevno komunicirala online \u0161to je bilo dobro, a moja kreativna strana je patila, jer me zarobilo kao pticu u kavezu\u2026 \u010dovjeku treba sloboda kretanja, da motivacija sama od sebe utihne”, “nedostajale su mi moje svakodnevne obaveze i pravi fakultet”. <\/p>\n

Kad su u pitanju odgovori oko online nastave odgovori su gotovo isti kod svih: “nedostatak ove forme je nedostatak prakti\u010dnog rada i susreti u\u017eivo sa profesorima i kolegama koji svakako moraju prona\u0107i svoje mjesto u svakoj formi studiranja”,\u2026”za studente koji su svoje obrazovanje sticali tradicionalnim putem, ovakav vid u\u010denja je ne\u0161to novo i mislim da je nastava u u\u010dionici puno kvalitetnija”, \u2026”forma u\u010denja preko interneta ima svojih u\u010dinaka, ali pra\u0107enje nastave u\u017eivo i razgovor s profesorima i rad na fakultetu ima svoj daleko ve\u0107i i bitniji utjecaj na sve student”, \u2026”imamo sve na jednom mjestu, gradivo je tu, ali nedostaje diskusije i razgovora”,\u2026”zagovornik sam \u017eivog razgovora, razmjene mi\u0161ljenja, nadam se vra\u0107anju standardnom odvijanju \u017eivotnih procesa, jer neki se administrativni procesi nastave za \u010dim \u017eude najbogatiji vlasnici korporacija u svijetu mogu odvijati online, kao prijava za biro, na posao, porezna prijava, ali nastava ne, radujemo se povratku prirodi da se dekontaminiramo od masovne upotrebe tehnologije, zatvorenog prostora i infodemije”,\u2026”definitivno bih radije slu\u0161ala nastavu u\u017eivo, u u\u010dionici, jer nekad ne\u0161to niste shvatili, nema razgovora s profesorima, razmjene mi\u0161ljenja, dijeljenja iskustava, kako neko re\u010de, \u017eiva rije\u010d profesora je nezamjenjiva”,\u2026”online nastava nam je dala priliku za u\u010denje, ali treba ovo znati shvatiti jer mi se s ovim prvi put susre\u0107emo i to na ovako dug period. Mislim da svi studenti mnogo ozbiljnije shva\u0107aju odlazak na predavanje u u\u010dionicu u odnosu na ovo online jer kad se ka\u017ee da je ne\u0161to online omladinu to vi\u0161e asocira na zabavu, relaksaciju i tome sli\u010dno, ve\u0107a je posve\u0107enost i ve\u0107a je pa\u017enja studenata i \u0161kolaraca kad se nastava odvija \u017eivim putem”,\u2026”veliki nedostatak je interakcija, lak\u0161e mi je zapamtiti predavanja ukoliko pratim pokrete, gestikulaciju i mimiku profesora”,\u2026”cijelo vrijeme studiranja mi smo u\u010dili od profesora i to ne mislim samo na gradivo, ve\u0107 generalno gledali smo kako se oni pona\u0161aju od ulaska u kabinet, pozdrava do njihovog dress codea i sl.” <\/p>\n

Upravo neki od odogovora studenata upu\u0107uju na ovaj bitan element o kojem je govorio Hentig u svom eseju \u0160to je obrazovanje<\/em>: “Jedna jedina gesta nekog drugog, dakle, u ovom slu\u010daju predava\u010da, u\u010ditelja, profesora pohranjena u \u010dovjekovoj du\u0161i, mo\u017ee ga za cijeli \u017eivot ispuniti i promijeniti, utisnuti se u njegovu povijest kao ljudskog bi\u0107a. Ukoliko je to spoznavanje \u017eeljeno nazivamo ga obrazovanjem”.<\/a>[206<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Kvalitetno obrazovanje ozna\u010dava dugotrajan posve\u0107en proces i dobar rezultat. Ovaj autor s razlogom postavlja dva temeljna pitanja u oblasti obrazovanja \u2013 koje zada\u0107e ima obrazovna ustanova i koje alternative za to postoje. <\/p>\n

Dijalog koji se ostvaruje face to face<\/em> je nezamjenjiv, to potvr\u0111uju odgovori ispitanika: “ne podr\u017eavam online nastavu”, “niti jedno predavanje me nije dojmilo kao u u\u010dionici. Mogu\u0107nost vo\u0111enja dijaloga sa profesorom, savladavanje materije licem u lice nikako se ne mo\u017ee uporediti sa opcijom izvo\u0111enja nastave putem platforme e nastava”,\u2026”mislim da sve ovo treba nadoknaditi jer znanje koje se stekne u klupama je neizbrisivo u odnosu na online u\u010denje”,\u2026”suludo mi je da se putem ove aplikacije rade ispiti, prevelik je pritisak\u2026velika mi je \u017eelja da se \u0161to prije vratimo u klupe i nastavimo s u\u010denjem tamo gdje smo stali”,\u2026”vjerujem da nam je svima draga nastava u u\u010dionici”,\u2026”pomalo je neadekvatna ova nastava i vrsta u\u010denja jer sam netko tko u\u010di direktno postavljaju\u0107i pitanja profesorima u toku nastave, preferiram nastavu u u\u010dionici”,\u2026”ne moram se opredijeliti, mogu obje varijante”,\u2026”ku\u0107u ne do\u017eivljavam kao prostor za rad”,\u2026”sve se svelo na gledanje ekrana bez emocija, \u2026uklju\u010den ekran i mikrofon ne mogu zamijeniti profesora u stvarnosti,\u2026nijedna dru\u0161tvena mre\u017ea ne mo\u017ee zamijeniti kontakt licem u lice i nijedan tehni\u010dki alat nije dovoljno dobar da zamijeni ljudski konktakt”, \u2026”primijetila sam da je kod mojih kolega opala motivacija za u\u010denje, studiranje”,\u2026”u toj virtualnosti (virtualnoj u\u010dionici i online nastavi) ljudi ne postoje u svojoj autenti\u010dnosti, ni predava\u010di, profesori niti studenti \u2013 na ekranu su samo ispisana imena prisutnih u virtualnoj u\u010dionici, bez osobnosti, vidljivosti\u2026obrazovni sistem se sveo na slike i vizualne sadr\u017eaje, a \u010dovjek postaje vizualno spremi\u0161te iz kojeg ne proistje\u010de duboko znanje ni promi\u0161ljanje”\u2026 <\/p>\n

Na kraju ovog dijela da zaklju\u010dimo ponovno se vra\u0107aju\u0107i Agambenu koji ka\u017ee da je ovo iskustvo posredovanja u obrazovanju donijelo poni\u0161tavanje i gubitak pogleda koji je unutar ove posredovanosti zarobljen unutar sablasnog ekrana. U teleprisutnosti, u tehnosocijalnosti, u tehnokulturi, posredovani ekranom, svatko sa svoje strane ostaju otu\u0111eni ljudi. \u0160to bi autor Pai\u0107 rekao sve je druga\u010dije u toj drugoj sinteti\u010dkoj prirodi. Uslijed redefiniranja obrazovanja u ovakvim specifi\u010dnim okolnostima, teleprisutnosti, posredovanosti tehnologijom i ekranima, treba uvesti kao nu\u017eno novo pojmovlje, nove termine i sklopove, naprosto jer je prepoznatljivo, I vi\u0161e od toga, treba naglasiti da su ljudi ovdje ponajmanje subjekti neke izvorne interakcije, a ponajvi\u0161e umre\u017eeni objekti. To sve skupa ustvari ukazuje na pojavu jedne nove normalnosti za koju se postavlja pitanje jesmo li dovoljno za nju pripravni, i kao \u0161to vidimo, odgovori studenata sugeriraju upravo suprotno. Kako bi u svojoj poznatoj knjizi Novi svjetski poredak<\/em> rekao Henry Kissinger podsje\u0107aju\u0107i nas na stihove T. S. Eliota koji se neko\u0107 pitao: “Gdje je znanje koje se izgubilo u informacijama”?<\/a>[207<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Da bi informacija uistinu bila korisna i da bi se pretvorila u pravo znanje, mora biti smje\u0161tena u \u0161iri kontekst iskustva, jer stjecanje znanja iz knjiga neosporno nudi iskustvo druga\u010dije od interneta. Internet se fokusira samo na podru\u010dje informacija.<\/a>[208<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Tra\u017eilice se uspijevaju sve br\u017ee nositi sa sve slo\u017eenijim pitanjima, ipak, prezasi\u0107enost informacijama mogla bi, paradoksalno, mogla bi omesti stjecanje znanja. A mudrost kao zgusnuto znanje mogla bi odgurnuti \u010dak i dalje nego \u0161to je bila prije. <\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[192<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCastells o kulturi stvarne virtualnosti<\/em> govori u nekoliko svojih djela; u Usponu umre\u017eenog dru\u0161tva<\/em> tome posve\u0107uje cijelo poglavlje (Castells, 2000:356), kao \u0161to \u0107e o tome govoriti i u Internet Galaksiji<\/em> (2003).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[193<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPogledati \u0161ire u pododjeljku Tehnika I du\u0161a: izazovi pred mi\u0161ljenjem<\/em>, autora \u017darka Pai\u0107a u tre\u0107em tomu obimnog djela ‘Tehnosfera III’ (2029) Izdava\u010d Sandof Mizantrop, Zagreb.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[194<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbidem, str. 166, u nastavku Ortega ka\u017ee da in\u017eenjeri ne misle, ali I to mi\u0161ljenje koje bi moglo biti alternativa in\u017eenjerstvu kao apsolutnoj konstrukciji svijeta iz duha stroja nema vi\u0161e svoje tragi\u010dne figure otpora poput gr\u010dkih ekscentri\u010dnih filozofa, srednjevjekovnih mistika, hidalga i bodhisattvi. Sveta ravnodu\u0161nost Don Kihota ostaje tek pobunom subjekta unutar vlastita dvorca opsjena’ (str. 70).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[195<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTBT portal je tekst objavio 27. svibnju 2020 godine na online platformama a poslije su ga prenijeli i drugi portali poput buka.ba, pescanik.net i postao je vrlo dostupan, https:\/\/pescanik.net\/rekvijem-za-studente\/<\/a>pristupljeno 1. lipnja 2020.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[196<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/pescanik.net\/rekvijem-za-studente\/<\/a> pristupljeno 2. lipnja 2020. godine u 18. sati.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[197<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZa trenutak su svi prestali slaviti kinesku novu godinu, uskrs, vaskrs, ali najza\u010dudnije je reagirala islamska vlast u Saudijskoj Arabaiji zabraniv\u0161i tavvaf, obilazak oko Kabe u Mekki, koji nije prekinut u posljednjih tisu\u0107u godina, barem ne odlukom vlasti…\u010dak i kad druge d\u017eamije u istoj zemlji profunkcioiniraju, mekkanske i medinske ostaju zatvorene, \u0161to je uistinu presedan \u010dije konsekvence \u0107e tek do\u0107i na uvid\u2026<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[198<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTekst objavljen na portalu Autonomies, 06. aprila 2020. godine.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[199<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/pescanik.net\/rekvijem-za-studente\/<\/a> ibidem; zanimljivi podaci o ovoj temi su primjerice I ovi: Da, milijarderi iz svijeta novih tehnologija uve\u0107ali su svoja golema bogatstva. Osniva\u010d Amazona<\/em> Jeff Bezos<\/strong> je zaradio 34,6 milijardi, osniva\u010d Facebooka <\/em>Mark Zuckerber<\/strong> je zaradio 25 milijardi dolara, Bill Gates<\/strong> i Elon Musk<\/strong> po 36 milijardi dolara, prema izvoru \u2013 https:\/\/buka.com\/novosti\/procurili-prvi-podaci-ko-se-najvise-obogatio.tokom.pandemije-bogatasi-zaradili.434.mi<\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[200<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nibidem
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[201<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU ovakvoj budu\u0107nosti na\u0161i domovi prestati \u0107e biti prije svega osobni prostor, a posredstvom brze digitalne mre\u017ee na\u0161e \u0161kole, na\u0161e doktorske kancelarije, na\u0161e teretane i, ako tako dr\u017eava odlu\u010di, postati \u0107e na\u0161i zatvori. Naravno, za mnoge od nas ti isti domovi su ve\u0107 bili pretvoreni u danono\u0107na radna mjesta i igraonice \u010dak i prije pandemije, a cvjetale su i mjere nadgledanog ku\u0107nog pritvora. Me\u0111utim, u budu\u0107nosti koja se hitno name\u0107e, svi ovi trendovi \u0107e se ubrzati do maksimuma.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[202<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPogledati \u0161ire u knjizi Seada Ali\u0107a \u00abMasovna proizvodnja narcizma\u00bb, Zagreb 2019., Sveu\u010dili\u0161re Sjever I CFM Zagreb na strani 15 i dalje.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[203<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nOvaj poznati I toliko citirani naslov autorice Sherry Turkle,’ Identity in the Age of the Internet, Alone together: Why We Expect more from technology and less from each other’,\u00a0 New York, Basic, Books, 2011. \u2013 postaje sve jasniji mla\u0111im generacijama koliko se mijenja \u017eivot koji se premje\u0161ta na ekran.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[204<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEkran je po\u010deo kao knjiga, kao slikarstvo, potom nastavio kao fotografija, film, televizijia i danas mobitel. Kniiga je sama za sebe revolucija kao i alfabet ili pismo i nova je era ljudskoga roda. Kada je Vincent van Gogh naslikao 1889. godine ‘Zvjezdanu no\u0107’ sliku ja razigrao kao ekranski oblik. Takva mu je slika omogu\u0107ila beskraj prela\u017eenja pogledom. Zato je proslavljena. Na fotografiji je stvarnost zato\u010dena i zaustavljena. McLuhan je fotografiju smatrao vizualnim izvje\u0161tajem bez sintakse. Film kao prvi audioviziualni medij prvi stvara opti\u010dku iluziju. <\/em>Monta\u017ea postaje klju\u010dna tehnologija te iluzije. To je psihi\u010dki \u0161ok<\/em> kako je zapisao Walter Benjamin. No, tek s ovim telenadziru\u0107im sveprisutnim globalnim digitalnim ekranom<\/em> svuda oko nas, ekran postaje subjekt a \u010dovjek postaje objekt novodigitalnoga svijeta. Ovim digi ekranom sve manjim i tanjim ostvaruje se posvema\u0161nja totalna praksa nadzora nad svakom osobom na Planeti. Stoga je u pravu Yuval Noah Harrari kad konstatira da je korona virus prekretnica za nadzor ljudi..Pi\u0161e: “Znamo da vlade i korporacije godinama razvijaju sposobnosti, tehni\u010dke alate da prate sve \u0161to radimo. To im daje uvida u na\u0161e politi\u010dke poglede, na\u0161e pereference \u010dak i na\u0161e li\u010dnosti. Ali kad nam nadzor u\u0111e pod ko\u017eu, mo\u017ee biti upotrijebljen za mnoge druge svrhe. Mo\u017eda vas TV promatra, a biometrijska narukvica na va\u0161em zglobu mjeri vam temperaturu, krvni pritisak, puls\u2026mogu znati i kako se osje\u0107ate, \u0161ta vas ljuti, \u0161ta vas nasmijava, da li se sla\u017eete ili ne\u2026 http:\/\/balkans.aljazeera.net\/vijesti\/korona-virus-prekretnica-za-nadzor-ljudi<\/a>, pristup, 04.06.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[205<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTada smo na predmetima Medijska kultura, Filozofija medija i Sociologija medija napravili anketu s pedeset tri studenta komunikologije i sociologije. Njihovi odgovori su nastajali u toku tog procesa i oslikali su nam svu dubinu problema, zamke koja se krije iza svega oko naprasnog zagovaranja boljitka, tj. online nastave svuda i stalno, npr. \u010dak i kad pandemija ne postoji \u0111aci i studenti su u izolaciji, van u\u010dionica\u00a0 van univerziteta, kao na primjer krajem svibnja i po\u010detkom lipnja 2020. godine u BiH.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[206<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHartmut von Hentig, \u0160to je obrazovanje<\/em>, Educa, Zagreb, 2008. Pogledati \u0161ire: “Danas bi morali poduzeti sustavne napore za ovladavanje svijetom ekrana, uvesti pedagogiju slika koja \u0107e nas u\u010diniti doraslim bujici slika”, str. 26.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[207<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n‘Gdje je znanje koje smo izgubili u \u017eivljenju
\n Gdje je mudrost koju smo izgubili u znanju
\n Gdje je znanje koje smo izgubili u informacijama, ‘ (T. S. Eliot, Stijena<\/em>), str. 302 u knjizi H. Kissingera Svjetski poredak<\/em> u dijelu knjige koji nosi podnaslov Tehnologija, ravnote\u017ea i ljudska svijest<\/em>, \u0160kolska knjiga, Zagreb 2015.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[208<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nVidjeti \u0161ire u istoj knjizi i istom podnaslovu po\u010dev od str. 304. pa nadalje.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Ali\u0107, Sead: Masovna proizvodnja narcizma<\/em>, Sveu\u010dili\u0161te Sjever i CFM, Koprivnica i Zagreb 2019.<\/p>\n

Fejzi\u0107, Fahira: Medijska globalizacija svijeta<\/em>, Promocult, Sarajevo 2004.<\/p>\n

Fejzi\u0107 \u010cengi\u0107, Fahira: Kao ribe u vodi, Ka filozofiji medija<\/em>, Dobra knjiga, Sarajevo 2018.<\/p>\n

Galovi\u0107, Milan: Rastanak od \u010dovjeka \u2013 mizantropija znanosti i pad u tehni\u010dki bezdan<\/em>, Demetra, Zagreb 2017.<\/p>\n

Giddens, Anthony: Sociologija,<\/em> Ekonomski fakultet, Beograd 2003.<\/p>\n

Hentig von, Hartmut:, \u0160to je obrazovanje<\/em>, Educa, Zagreb 2008.<\/p>\n

Kissinger Henry: Svjetski poredak<\/em>, \u0160kolska knjiga, Zagreb, 2015.<\/p>\n

Liessman, Konrad Paul: Teorija neobrazovanosti \u2013 Zablude dru\u0161tva znanja,<\/em> Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2008.<\/p>\n

Pai\u0107, \u017darko, Tehnosfera I, II i III<\/em>, Sandorf\/Mizantrop, Zagreb 2018.<\/p>\n

Sofrad\u017eija, Halima: Hiperpolitika i savremeno dru\u0161tvo \u2013 proces tehniziranja svijeta<\/em>, Dobra knjiga, Sarajevo 2015.<\/p>\n

Turkle Sherry, Alone together: Why We Expect more from Technology and less from each other<\/em>, Basic Books, New York 2011<\/p>\n

Vertov\u0161ek, Nenad: Umjetnost medijske manipulacije \u2013 ljepota iluzije je u umu promatra\u010da<\/em>, In Medias Res, CFM, Vol2, br 3 (296-308), Zagreb 2013.<\/p>\n

http:\/\/balkans.aljazeera.net\/vijesti\/korona-virus-prekretnica-za-nadzor-ljudi<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.preporod.info\/bs\/article\/16185\/sta-poslije-vanrednog-stanja<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Hypermedia Sphere and Virtual Classrooms<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

The most recognizable media in hypermedia society is \u2013 technology. New technologies and irreversible digitalization of society lead to greater mediation within all social relations. In culture of real virtuality it is technology that made possible the existence of virtual classrooms (or classrooms without walls, as Giddens notices), intermediation through technology in knowledge transfer, digital platforms as meeting points, and finally, existence of electronic universities. Innovative technologies have already immensely influenced education processes, which imply different trials of knowledge transfer and the education itself. Education is action, process and result; a question therefore arises about types of changes brought by new technologies that take away directness, in the situation where online communication, which is mediated communication, is the only choice. First contours of this paper and impulses for the reflection were drawn from essay of Giorgio Agamben Requiem for the Students (2020) that appeared in the peak of pandemic, a warning text pointing out some new processes not only in education, but in the whole society of our time.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> technology, hypermedia society, media, education, knowledge, virtual classrooms.<\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     10(18)#8 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.18.7 UDK 37-021.131:316.77 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 10.01.2021.     Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija Fakultet politi\u010dkih nauka, Sveu\u010dili\u0161te u Sarajevu, Bosna i Hercegovina fahira.fejzic.cengic@gmail.com Fakultet politi\u010dkih nauka, Odsjek sociologije, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":370,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[87],"tags":[669],"class_list":["post-373","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-18-vlasiti-url","tag-fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nFahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     10(18)#8 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.18.7 UDK 37-021.131:316.77 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 10.01.2021.     Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija Fakultet politi\u010dkih nauka, Sveu\u010dili\u0161te u Sarajevu, Bosna i Hercegovina fahira.fejzic.cengic@gmail.com Fakultet politi\u010dkih nauka, Odsjek sociologije, […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-05-24T22:06:22+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"28 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice\",\"datePublished\":\"2021-05-24T22:06:22+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/\"},\"wordCount\":5550,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/05\\\/inmediasresno1malo18.png\",\"keywords\":[\"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 18 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/\",\"name\":\"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/05\\\/inmediasresno1malo18.png\",\"datePublished\":\"2021-05-24T22:06:22+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/05\\\/inmediasresno1malo18.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/05\\\/inmediasresno1malo18.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     10(18)#8 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.18.7 UDK 37-021.131:316.77 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 10.01.2021.     Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija Fakultet politi\u010dkih nauka, Sveu\u010dili\u0161te u Sarajevu, Bosna i Hercegovina fahira.fejzic.cengic@gmail.com Fakultet politi\u010dkih nauka, Odsjek sociologije, […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2021-05-24T22:06:22+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"28 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice","datePublished":"2021-05-24T22:06:22+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/"},"wordCount":5550,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","keywords":["Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice"],"articleSection":["In Medias Res broj 18 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/","name":"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","datePublished":"2021-05-24T22:06:22+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/05\/inmediasresno1malo18.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-i-halima-sofradzija-hipermedijska-sfera-i-virtualne-ucionice\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 i Halima Sofrad\u017eija: Hipermedijska sfera i virtualne u\u010dionice"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=373"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/370"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}