{"id":381,"date":"2021-09-13T10:54:35","date_gmt":"2021-09-13T10:54:35","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2021\/09\/13\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/"},"modified":"2021-09-13T10:54:35","modified_gmt":"2021-09-13T10:54:35","slug":"kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/","title":{"rendered":"Kre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  10(19)#13 2021<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n

DOI 10.46640\/imr.10.19.1<\/a>
\nUDK 316.774:005.582<\/p>\n

Prethodno priop\u0107enje<\/p>\n

Preliminary communication<\/p>\n

Primljeno: 23.05.2021.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kre\u0161imir Paveli\u0107<\/span><\/p>\n

Medicinski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska<\/p>\n

kresimir.pavelic@unipu.hr<\/p>\n

Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (281 KB), Hrvatski, Str. 2959 – 2968
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Mediji u u\u017eem smislu isporu\u010duju informacije i podatke javnosti, \u0161to podrazumijeva kako bi mediji trebali biti objektivni i vjerodostojni. \u0160ira slika o medijima u svijetu ipak nije dobra. Ankete javnosti i mi\u0161ljenja uva\u017eenih svjetskih novinara ukazuju na trenutno klju\u010dne probleme medija, a to su visoka razina nevjerodostojnosti, senzacionalizam, gre\u0161ke u objavama koje se obi\u010dno ne ispravljaju te naposljetku neadekvatno prokazivanje va\u017enih informacija. Jedan od \u010desto apostrofiranih problema je ovisnost medija o izvoru financiranja \u0161to dovodi u pitanje njihovu objektivnost, njihov utjecaj na dru\u0161tvo i otvara \u010ditav niz drugih problema. Prema toj tezi mnogo ljudi \u201eupumpava\u201c novac u medije pa mediji igraju ogromnu ulogu u kreiranju javnog mnijenja. Mediji posjeduju rastu\u0107i osje\u0107aj mo\u0107i pa po\u010dinju koristiti svoju mo\u0107 na najagresivniji i najegoisti\u010dniji mogu\u0107i na\u010din. Danas s postojanjem odre\u0111ene regulative koja nadzire kupnju i prodaju medija, manipuliranje mo\u0107i odvija se na najvi\u0161oj razini. Prema takvom mi\u0161ljenju, manipuliranje medija i medijima glavna je bolest koja se \u0161iri dru\u0161tvom. To zbunjuje ljude jer bilo tko mo\u017ee promovirati \u0161togod \u017eeli tako dugo dok ima dovoljno novca. U \u010dlanku se isti\u010de nekoliko najnovijih primjera disfunkcionalnosti medija. Najnoviji je primjer pokrivanje problematike tzv. pandemije bolesti COVID-19. Otkada je po\u010dela tzv. COVID-19 kriza sredi\u0161nji mediji pokazali su svu svoju pristranost ali i neznanje. \u0160tovi\u0161e svrstali su se na stranu propagiranja ideje o Covidu kao te\u0161koj pandemiji i o cjepivu kao jedinom spasu. Nerijetko se pi\u0161e o \u2018najgoroj bolesti u povijesti\u2019, o \u2018spasonosnom rje\u0161enju u vidu cjepiva\u2019, o tome kako \u2018lijekovi uop\u0107e ne djeluju\u2019 itd. Dakle selekcioniraju se podaci i jo\u0161 uvijek se to \u010dini uz pomo\u0107 \u2018medijskih znanstvenih junaka\u2019, a pri \u010demu su se isklju\u010divale znanstvene \u010dinjenice koje su ukazivale i potvr\u0111ivale suprotna stajali\u0161ta (PCR test i progla\u0161enje pandemije, nedjelotvornost pa i \u0161tetnost cjepiva, la\u017ene znanstvene studije itd.). U \u010dlanku se obra\u0111uje i egzemplarni primjer mo\u017eda najve\u0107e opasnost za medije \u2013 novinarstvo tipa Faktografa. Pod krinkom znanstvene provjere, medicinski lo\u0161e educirani novinari uzimaju za pravo komentirati i plasirati \u201euniverzalnu istinu\u201c pri \u010demu se gotovo uvijek pozivaju na selekcionirane znanstvene \u010dinjenice izvan cjelokupnog znanstvenog i informacijskog konteksta. Ne smetaju ih pritom evidentni dokazi koji ukazuju na suprotno (meta studije- primjer no\u0161enja masaka, dijagnostika PCR, besmislenost lockdowna, Ivermectin\u2026). Provjera informacija dobro je zami\u0161ljena i plod je nepovjerenja u medije, no danas se to izrodilo i svrstalo na suprotnost ideji zbog koje je provjera uspostavljena. Ovo je samo jedan primjer da je potrebno restrukturirati sada\u0161nje medije, u\u010diniti ih financijski neovisnim i ponovno im usaditi objektivnost izvje\u0161tavanja i dru\u0161tvenu eti\u010dnost. Mediji ne smiju kreirati javno mnijenje ve\u0107 pru\u017eati vjerodostojnu informaciju i pogled na kontekst.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> mediji, informacije, podaci, javnost, problemi, manipulacije, pandemija, COVID-19.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Mediji su komunikacijska mjesta ili alati za pohranu i isporuku informacija ili podataka. Pojam je \u0161irok i odnosi se na komponente industrije masovnih medija kao \u0161to su tiskani mediji, izdava\u0161tvo, vijesti, fotografija, kino, radiodifuzija (radio i televizija), digitalni mediji i ogla\u0161avanje. Ipak, pod medijem u u\u017eem smislu podrazumijevamo isporuku informacija i podataka javnosti. To naravno podrazumijeva da su mediji objektivni, istiniti (vjerodostojni). Sagledamo li \u0161iru sliku poimanja medija i medijske uloge u dru\u0161tvu bez obzira o kojem dijelu svijeta se radi, ste\u0107i \u0107emo isti, prete\u017eno negativni dojam. Dobar pokazatelj stanja su ankete javnosti i one su neumitne. Sve one ukazuju na trenutno klju\u010dne probleme medija a to su visoka razina nevjerodostojnosti, senzacionalizam, gre\u0161ke u objavi koje se obi\u010dno ne ispravljaju i neadekvatno pokrivanje va\u017enih informacija. Naime, jedan od \u010desto apostrofiranih problema je ovisnost medija o izvoru financiranja \u0161to dovodi u pitanje njihovu objektivnost, njihov utjecaj na dru\u0161tvo i \u010ditav niz drugih problema o kojima \u0107e pone\u0161to biti rije\u010di i u ovom tekstu.<\/p>\n

Temeljni problem po mnogima upravo le\u017ei u na\u010dinu financiranja medija. Taj je problem potaknuo neke teoreti\u010dare da istaknu prevladavaju\u0107e mi\u0161ljenje kako je do\u0161lo vrijeme da se razmisli o novom modelu financiranja medija<\/a>[1<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Iako nema magi\u010dnog rje\u0161enja ovakva i sli\u010dna razmi\u0161ljanja mogla bi dovesti do novih poslovnih modela. Pritom se ne isklju\u010duje niti mogu\u0107ost stvaranja tzv. poduzetni\u010dkih i op\u0107enito inovativnih medija, no to se uglavnom odnosi na neovisne medije. Oni ovisni, dobro stabilizirani mediji uglavnom nemaju financijskih problema iako i u tom sektoru postoje stanoviti problem vezani uz donatore i\/ili vlasnike koji s vremenom od medija o\u010dekuju smanjenje tro\u0161kova financiranja, financijsku samodostatnost, profitabilnost. Unato\u010d dugoro\u010dnoj filantropskoj podr\u0161ci relativno mali broj tzv. nezavisnih igra\u010da uspio je rasti i postati odr\u017eivim. Pored strukturnih problema u trenutnom modelu financiranja na to je utjecalo niz drugih faktora.<\/p>\n

Postoje ipak znaci da se ne\u0161to u industriji medija mijenja posljednjih godina. Primje\u0107uju se novi pristupi i inovativna razmi\u0161ljanja. Naime, moramo uvijek imati na umu da je sektor medija u odnosu na druge „industrije“ zadnjih godina premalo inovativno promijenjen. Jakob Parusinski, urednik medija The Fix<\/em> navodi probleme financiranja medija pri \u010demu tvrdi da medijima kroni\u010dno nedostaju talenti i financije. Me\u0111u problemima spominje na prvom mjestu destimuliranje stvaranja prihoda. Taj je problem vezan uz odnos medija i donatora. Ovi potonji nerijetko predvi\u0111aju smanjenje plana financiranja pri \u010demu se o\u010dekuje da \u0107e mediji nadoknaditi jaz komercijalnim prihodima. Plan obi\u010dno predvi\u0111a postupno ukidanje podr\u0161ke tijekom nekoliko godina. Takav model naravno pored moralnog hazarda gu\u0161i i dobre ideje. Drugi problem je postojanje velike praznine za tvrtke koje po\u010dinju iznova. Medijske tvrtke je lako pokrenuti i mnogi to \u010dine. No znatno je te\u017ee napraviti samoodr\u017eivu rastu\u0107u tvrtku jer problemi po\u010dinju ve\u0107 kada se nakon starta mediji trebaju razvijati i postati konzistentno kvalitetni. Potreban je izme\u0111u ostaloga stabilni i rastu\u0107i izvor financiranja. Tvrtka mora kupiti opremu, zaposliti ljude koji \u0107e raditi na sustavima za upravljanje, a sustavi \u010desto postaju sve slo\u017eeniji. Ve\u0107ina medija „umire“ u ovoj fazi, \u0161to i ne mora biti nu\u017eno lo\u0161e. No, mnogi mediji zapravo ne umiru – oni na kraju \u017eivotare, suvi\u0161e siroma\u0161ni da bi rasli, previ\u0161e dobro opremljeni da bi ih se ugasilo. Problem na koji ukazuje spomenuti autor je i da industrija medija ne \u010dini temeljne pomake u struci.<\/p>\n

Prema mi\u0161ljenju renomiranih novinara i javnosti koji su problemi medija? Na prvom je mjestu visoka razina nevjerodostojnosti. S tim u vezi istra\u017eivanja pokazuju da je povjerenje javnosti u medije na vrlo niskoj razini. Najcjelovitiji nam podaci dolaze iz SAD. Brojke ameri\u010dke javnosti su neumitne: \u010dak 75% odraslih Amerikanaca postalo je skepti\u010dno u vezi to\u010dnosti medijskih informacija. Nadalje, 23% javnosti pronalazi gre\u0161ke u medijskim pri\u010dama a 35% u novinskim tekstovima otkriva gramati\u010dke gre\u0161ke. Razloge ovim lo\u0161im brojkama sami novinari vide u nekoliko stvari: utrci s vremenom, neprisustvovanju doga\u0111ajima, manjku interesa, neiskustvu, neznanju te naposljetku jednostavno u lo\u0161em izvje\u0161tavanju i editiranju (ASNE, American Society of News Editors<\/em>).<\/p>\n

Na drugom mjestu spominje se senzacionalizam. Ovdje se uglavnom radi o mi\u0161ljenju javnosti da mediji napuhavaju vijest da bi bolje prodali novine. Senzacionalisti\u010dke vijesti dobivaju znatno ve\u0107u pa\u017enju u medijima ne zbog toga \u0161to su va\u017ene ve\u0107 zato \u0161to su uzbudljive. Zabrinjavaju\u0107i je stav polovice ispitanika iz javnosti da podnaslov i naslovi vijesti ne odgovaraju pravoj naravi izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n

Tre\u0107e mjesto zauzimaju gre\u0161ke u objavi koje se obi\u010dno ne ispravljaju: ovo je na\u017ealost vrlo \u010desta pojava naprosto stoga \u0161to novinari i urednici \u017eele sakriti svoje vlastite gre\u0161ke. Veliki dio javnosti smatra da medijima nedostaju prave upute za ispravak krivih navoda. Mo\u017eda je jedan od razloga i \u010dinjenica da ve\u0107ina medija nema osobu koja bi razmotrila zahtjeve za ispravak.<\/p>\n

Posljednje ali ne manje va\u017eno je adekvatno pokrivanje va\u017enih informacija. Slaba pokrivenost va\u017enih problema svodi se uglavnom na objavljivanje senzacionalisti\u010dkih zbivanja kojima se daje prednost nad onim shva\u0107anjima koja itekako utje\u010du na na\u0161e \u017eivote poput ekologije (5G, COVID-19, kemijski tragovi na nebu), vlade i politike, edukacije. Stav je ve\u0107ine Amerikanaca da znatno vi\u0161e vjeruju onim medijima koji nisu u privatnom vlasni\u0161tvu (neprofitni mediji), dakle onima koji su u javnom vlasni\u0161tvu. To se osobito odnosi na vijesti u vezi s vanjskom politikom. Op\u0107enito se mo\u017ee re\u0107i da je povjerenje javnosti u neprofitne medije tri puta ve\u0107e u odnosu na profitne.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Nespremnost na priznavanje vlastitih gre\u0161aka<\/strong><\/p>\n

Zanimljiva je percepcija o tome da mediji obi\u010dno ne pokrivaju svoje gre\u0161ke. Prema podacima dobivenim od 1.500 ameri\u010dkih novina samo njih 15 imaju osobe zadu\u017eene za odgovore na \u010ditateljeve primjedbe. U vezi s tim jedan od vode\u0107ih ameri\u010dkih novinara, dobitnik brojnih priznanja Sydney Schanberg \u017eali za starim standardima novinarstva koji su se u dana\u0161nje vrijeme drasti\u010dno srozali ako ne i potpuno izgubili. Da se to dogodilo s bilo kojom drugom profesijom mediji bi to intenzivno i potpuno pokrivali. Kako je me\u0111utim rije\u010d o vlastitim gre\u0161kama i problemima pokrivanje medija je blago. U tom kontekstu jedan od poznatih novinara Rene Ferguson isti\u010de i problem rastu\u0107eg plagijarizma me\u0111u reporterima. Potkrepljuje to primjerima iz vlastite ku\u0107e i postavlja pitanje jesmo li spremni istra\u017eivati sami sebe.<\/p>\n

Mo\u017eda je jedan od klju\u010dnih problema dana\u0161njeg novinarstva utrka za profitom. U posljednjih 45 godina novinarstvo SAD-a je uhva\u0107eno u zamku izme\u0111u profesionalnih vrijednosti i marketin\u0161ko-profitnog mentaliteta. To je evidentno u svim vidovima tzv. industrije vijesti. \u010cini se da je marketin\u0161ko-profitni mentalitet za sada pobijedio. Sve to i jo\u0161 mnogo vi\u0161e potkrijepljeno je brojkama. Isti\u010du se pritom brojni problemi: rezanje broja osoblja naro\u010dito u podru\u010djima s najve\u0107im potencijalom, kriva informiranost javnosti ili pak nedostatna informiranost o va\u017enim pitanjima poput npr. vanjske politike (brojni su primjeri iz nedavne ameri\u010dke povijesti), zatim pitanja izbora u politici i jo\u0161 puno toga.<\/p>\n

Kako konsolidirati medije? To je izuzetno va\u017eno pitanje. Jo\u0161 1945. godine \u010detiri od pet ameri\u010dkih novina bilo je nezavisno i u bliskoj vezi s javno\u0161\u0107u. Danas je manje od 20% novina u nezavisnom vlasni\u0161tvu, ostatak je u rukama velikih novinskih lanaca. \u010cak 22 kompanije kontroliraju 70% novina u SAD a te kompanije vlasnici su TV i ostalih medija koje informiraju 85% ameri\u010dke populacije. Koliki je utjecaj na vijesti ilustrira i podatak da pet kompanija posjeduje brodcast<\/em> mre\u017eu 90% top kablovske mre\u017ee, proizvodi \u00be svih programa te kontrolira 70% televizijskog marketin\u0161kog profita u najgledanijim terminima. <\/p>\n

\u010cak se i novinari sla\u017eu da veliki problem u vezi s medijima postoji. American Society of Newspaper Edition <\/em>objavio je sljede\u0107e \u010dinjenice: samo 47% novinara obuhva\u0107enih istra\u017eivanjem osje\u0107a da se njihove publikacije postupno pobolj\u0161avaju; samo 39% misle da su njihove novine obi\u010dno vrlo zanimljive za \u010ditanje; izrazito nizak postotak osje\u0107a da su njihove novine dobro povezane s \u010ditateljima. Voditelji medija iznose podatke kako je poslovni model slomljen velikim dijelom zahvaljuju\u0107i internetu. Veliki dio novca odlazi Google-u i Facebooku koji zapravo nisu kreatori sadr\u017eaja. Tako znatno manje novca stoji na raspolaganju za kreiranje dobrog sadr\u017eaja.<\/p>\n

Evo \u0161to o medijima na svoj neuvijen na\u010din ka\u017ee Michael Laitman, osniva\u010d i predsjednik Kabbolah Education and Research Institute:<\/em> „Novosti i industrija novinarstva koje se obi\u010dno naziva medijima kao steroidima su ‘napumpani’ te stje\u010du slobodu, utjecaj i kontrolu \u017eivota kao nikad do sada. Svatko mo\u017ee promovirati \u0161to god ho\u0107e. Ako plati\u0161 kontrolira\u0161 medije i \u010dine\u0107i to kontrolira\u0161 javno mnijenje, psihologiju dru\u0161tva. Pojedinci i grupe vo\u0111eni dobrim, zdravim i mo\u0107nim motivima tako metodi\u010dki mijenjaju javno mnijenje, koriste\u0107i medije \u010dak i za manipuliranje pravnim postupcima i izborima vlade. Ljudi iz prava (suci, policija, odvjetnici) bivaju uklju\u010deni u ma\u0161ineriju medijskih ispiranja mozgova pa je tako \u010ditav ljudski sustav do\u0161ao pod medijski utjecaj. A tko nadzire medije? Ako ne ideologija, onda novac. Novac je gorivo za medije.“<\/p>\n

U kontekstu ovoga va\u017eno je pitanje odnosa (i utjecaja) medija na dru\u0161tvo.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mediji i dru\u0161tvo<\/strong><\/p>\n

Prema nekim scenarijima situacija s medijima utje\u010de drasti\u010dno na uru\u0161avanje dru\u0161tva. Prema toj tezi mnogo ljudi „upumpava“ novac u medije pa mediji igraju ogromnu ulogu u kreiranju javnog mnijenja. Mediji posjeduju rastu\u0107i osje\u0107aj mo\u0107i pa po\u010dinju koristiti svoju mo\u0107 na najagresivniji i najegoisti\u010dniji mogu\u0107i na\u010din. Danas s postojanjem odre\u0111ene regulative koja nadzire kupnju i prodaju medija, manipuliranje mo\u0107i odvija se na najvi\u0161oj razini. Prema takvom mi\u0161ljenju, manipuliranje medija i medijima glavna je bolest koja se \u0161iri dru\u0161tvom. To zbunjuje ljude jer bilo tko mo\u017ee promovirati \u0161togod \u017eeli tako dugo dok ima dovoljno novca.<\/p>\n

Isti\u010de se primjer medijskog magnata Ruperta Murdocha, no nema puno razlike niti me\u0111u ostalim milijarderima koji dr\u017ee medije. Njihovi mediji \u010desto su samo sredstva za politi\u010dku propagandu. Princip Murdocha kao \u010dvrstog katoli\u010dkog desni\u010dara reflektira upravo takva stanovi\u0161ta. Novinama nije dopu\u0161teno pisati nepristrane \u010dinjenice. Oni moraju usmjeriti pri\u010du kako bi ispunili editorski sadr\u017eaj.<\/p>\n

Corey Grundstain isti\u010de da je najve\u0107i problem novinarstva danas taj \u0161to je nerijetki scenarij izmi\u0161ljeni sadr\u017eaj. Poglavito u SAD-u postoji op\u0107a potreba za istinom a industrija novina i op\u0107enito novinarstvo daleko je od toga da ju pru\u017ea dru\u0161tvu. Nekada je novinarstvo pru\u017ealo \u010dovjeku sveobuhvatnu i istinitu verziju onoga \u0161to se doga\u0111a u svijetu. Danas su me\u0111utim vrlo \u010desto ljudi koji posjeduju medije isti ljudi koji imaju visoke funkcije u vladi, bankarstvu, financijskim i naftnim korporacijama itd. Me\u0111utim, neki novinari misle da ljudi zapravo danas dobivaju ono \u0161to najvi\u0161e \u017eele. Medijske ku\u0107e danas sve vi\u0161e izvje\u0161tavaju o biznisu i profitu nego \u0161to izvje\u0161tavaju o istini i to je ogroman problem novinarske industrije danas. Grundstain svoju tvrdnju zavr\u0161ava rije\u010dima da je zada\u0107a novinara da izvje\u0161tava o novostima a ne da ih izmi\u0161lja.<\/p>\n

Tod William isti\u010de da nas mediji bombardiraju ru\u017enim, lo\u0161im i zastra\u0161uju\u0107im vijestima i to utje\u010de na na\u0161e mi\u0161ljenje. Dobre vijesti se ne prodaju. Prodaju se samo lo\u0161e vijesti. Povla\u010di paralelu s dru\u0161tvom slijede\u0107im primjerima: Dobrotvorne udruge ne stje\u010du novac govore\u0107i da se stvari pobolj\u0161avaju. Isto tako politi\u010dari ne dobivaju izbore govore\u0107i kako su stvari prili\u010dno dobre. Novinari tako\u0111er vrlo rijetko mogu uzbuditi mase s vijestima status quo<\/em>.<\/p>\n

Stalna bombardiranja lo\u0161im i depresivnim vijestima iz bilo kojeg dijela svijeta \u010dini ljude neprestano tjeskobnima. Tako zapravo ne dobivamo sliku ve\u0107 ono \u0161to plijeni najvi\u0161e pa\u017enje. Stje\u010de se dojam da su dana\u0161nji mediji nepotrebni, dapa\u010de \u0161tetni. Valjalo bi razmisliti o njihovoj potpunoj rekonstrukciji, vode\u0107i ra\u010duna o njihovoj stvarnoj ulozi u dru\u0161tvu. Promoviranje zabave, reklamiranje pa \u010dak i senzacionalisti\u010dke informacije vezane za zabavu ne\u0107e odve\u0107 na\u0161tetiti dru\u0161tvu. Me\u0111utim, objektivne izvje\u0161taje o doga\u0111anjima u svijetu ne bi se smjelo dati u ruke sada\u0161njim strogo kontroliranim medijima. Takva izvje\u0161tavanja moraju voditi profesionalne agencije, politi\u010dki, svjetonazorno i financijski posve neovisne i objektivne instance. Tako bi se izbjegle anomalije kojima danas mediji manipuliraju. Pogledajmo samo dana\u0161nju situaciju s tzv. COVID krizom u kojoj su tzv. centralni mediji zauzeli jednostran pa i \u0161tetan stav, ignoriraju\u0107i i selekcioniraju\u0107i znanstvene i profesionalne spoznaje koje apsolutno ne idu u prilog dana\u0161njoj propagandi. Takve su se stvari doga\u0111ale i u pro\u0161losti.<\/p>\n

Nije na odmet spomenuti i glavne probleme koje vrhunski novinari iznose u vezi s medijima, a to su: profitabilnost, subvencije, zabava, umjetna inteligencija, dezinformacije, povjerenje, raznolikost, regulacija, pitanja osoblja.<\/a>[2<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Primjeri iz realnog \u017eivota<\/strong><\/p>\n

Jako je puno primjera disfunkcionalnosti nekih medija. Ti primjeri ne dolaze samo od javnosti ve\u0107 i od uglednih novinara, zatim od anketa i analiza o \u010demu je pone\u0161to pisano i u ovom tekstu ali i znatno ranije. Otkada je po\u010dela tzv. COVID-19 kriza sredi\u0161nji mediji pokazali su svu svoju disfunkcionalnost. \u0160tovi\u0161e svrstali su se na stranu propagiranja ideje o Covidu kao te\u0161koj pandemiji i o cjepivu kao spasu. Nerijetko se pi\u0161e o najgoroj bolesti u povijesti, o spasonosnom rje\u0161enju u vidu cjepiva, o tome kako lijekovi uop\u0107e ne djeluju itd. Dakle selekcionirali su podatke i jo\u0161 uvijek to \u010dine preko svojih znanstvenih junaka, isklju\u010divali su znanstvene \u010dinjenice koje su ukazivale i potvr\u0111ivale suprotna stajali\u0161ta (PCR test i progla\u0161enje pandemije, nedjelotvornost pa i \u0161tetnost cjepiva, la\u017ene znanstvene studije itd.). Nakon \u0161to sam u nekoliko intervjua uglavnom izvan na\u0161e dr\u017eave i u nekim na\u0161im neovisnim portalima ukazao na te probleme po\u010dele su medijske hajke, obilje\u017eene uglavnom la\u017enim vijestima kojima me se \u017eeljelo diskreditirati. Zanimljivo je da su pritom svi sredi\u0161nji mediji (uglavnom novinski) objavili istovjetne (la\u017ee) vijesti dobivene iz jednog izvora. Nakon pravne intervencije pola medija objavilo je demantije a pola je tu\u017eeno. Zabrinjava \u010dinjenica da su svi mediji nasjeli (namjerno ili ne) na la\u017ene informacije i objavili ih bez provjere. To govori u prilog stavu o medijima koji je iznesen u ovom tekstu.<\/p>\n

Osvrnuo bih se i na mo\u017eda najve\u0107u opasnost za medije \u2013 novinarstvo tipa Faktografa. Pod krinkom znanstvene provjere lo\u0161e educirani novinari (pri \u010demu pod lo\u0161om edukacijom smatram edukaciju o temama na koje reagiraju a ne edukaciju iz novinarstva) uzimaju za pravo komentirati i plasirati „istinu“ pri \u010demu se gotovo uvijek pozivaju na (selekcionirane) znanstvene \u010dinjenice. Ne smetaju ih pritom evidentni dokazi koji ukazuju na suprotno (meta studije- primjer no\u0161enja masaka, dijagnostika PCR, besmislenost lockdowna, Ivermectin). Provjera informacija dobro je zami\u0161ljena i plod je nepovjerenja u medije, no danas se to izrodilo i svrstalo na jednu stranu.<\/p>\n

Mo\u017eda \u0107e ovo \u0161to tvrdim djelomi\u010dno ilustrirati moja prepiska s glavnim urednikom Faktografa a u kojoj se nagla\u0161ava odabir selekcioniranih publikacija na koje se novinari pozivaju u vidu reakcije na \u010dlanak i\/ili intervju i na pravo koje si uzimaju da na temelju takvih informacija prosu\u0111uju \u0161to je ispravno i to\u010dno a \u0161to nije. Ti novinari vjerojatno nisu (ili mo\u017eda jesu) svjesni \u010dinjenice da se npr. najve\u0107a koli\u010dina informacija iz klini\u010dkih studija uop\u0107e ne objavljuje u javnosti. Evo nedavnog primjera kako se njihov na\u010din pozivanja na istinu mo\u017ee vratiti poput bumeranga. Ja \u0107u tvrditi da su neka cjepiva opasna a novinari \u0107e prona\u0107i jedan ili vi\u0161e objavljenih podataka koji \u0107e to negirati tj. tvrditi da su cjepiva bezopasna. Na to \u0107u odgovoriti nedavnim izvorom objavljenim u \u010dasopisu Science<\/em> (6. 03. 2020 ) dodu\u0161e na jako slabo zamjetljivom mjestu u kojem ameri\u010dki federalni sud nala\u017ee objavu svih podataka o klini\u010dkim istra\u017eivanjima lijekova, medicinskih proizvoda, uklju\u010duju\u0107i Nacionalni institut za zdravlje SAD, ameri\u010dku agenciju za hranu i lijekove te Odjel za zdravlje i humani servis. Podaci su zatajeni od javnosti u periodu od 10 godina! Novinari \u0107e i\u0107i i dalje i proglasiti me protivnikom lijekova i vakcinacije, \u0161to je naravno glupost. Ja sam protivnik neselektivnog konzumiranja lijekova i cijepljenja pogotovo ako nemamo na uvid eventualne \u0161tetne pojave i sastav vakcina. Ponajbolji medicinski \u010dasopisi poput New England Journal of Medicine<\/em> i Lancet<\/em> upravo se suo\u010davaju s la\u017enim podacima u vezi s ishodom i lije\u010denjem oboljelih od COVID 19. Recenziram godinama projekte i radove te slobodno mogu re\u0107i da znanstvena literatura obiluje svime i sva\u010dime. <\/p>\n

S obzirom na to nepotrebno je dalje elaborirati ovakav pristup tzv. ‘provjere’ u kojoj se manipulira dijelovima izjava izvan konteksta pitanja i intervjua, bez autorizacije i bez mogu\u0107nosti odgovora na izvore, a koje naknadno priprema novinar\/novinarka, u ovom slu\u010daju Faktografa (pri \u010demu ih nije spominjao\/spominjala niti na njih tra\u017eio\/tra\u017eila komentar prilikom pripreme intrevjua). Poku\u0161aj demantija pokazuje va\u017enost rasprave znanstvenih ili stru\u010dnih pojmova i koncepta ispravnim argumentima, a ne jednostranim novinarskim tekstovima. Tako\u0111er, normalno je da se znanstvenici ne sla\u017eu oko odre\u0111enih teza, rezultata ili predvi\u0111anja, niti da posti\u017eu potpunu suglasnost oko istih; dapa\u010de. To je u biti jako dobro. Na taj na\u010din znanost omogu\u0107ava napredak dru\u0161tva jer se kroz raspravu, neslaganja, slaganja i diskurs formiraju nove paradigme. Novinari ne uzimaju u obzir \u010dinjenicu da neki od nas imaju tu privilegiju da zbog svojeg dugogodi\u0161njeg sudjelovanja u me\u0111unarodnim institucijama i akademijama, zatim kao recenzenti projekata prijavljivanih europskim znanstvenim zakladama i \u010dasopisima, saznaju mnoge informacije iz znanstvenih istra\u017eivanja koje \u0107e eventualno tek biti objavljene ili mo\u017eda (\u010desto) nikada ne\u0107e biti objavljene. Znanost ima vlastite mehanizme (\u010desto i jako dugotrajne) koji omogu\u0107uju diskusiju i propitivanje znanstvenih podataka.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[1<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/whatsnewinpublishing.com\/time-to-rethink-the-media-funding-model\/ <\/a>
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[2<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n https:\/\/www.tenproblems.com\/2020\/03\/06\/ten-problems-for-press-and-media-in-the-2020s\/<\/a>
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Cornacchia, Giuseppe, Ten problems for press and media<\/em>. Ten. Problems.com #8 (https:\/\/www.tenproblems.com\/2020\/03\/06\/ten-problems-for-press-and-media-in-the-2020s)<\/p>\n

Nasr Hazaea, Abduljalil, An Approach to Creative Media Literacy for World Issues<\/em>, 2021. Journal of Media Literacy Education Pre-Prints, Paper 1, online at https:\/\/digitalcommons.uri.edu\/cgi\/viewcontent.cgi?article=1000&context=jmle-preprints <\/p>\n

Newman, Nic, Journalism, Media, and Technology Trends and Predictions<\/em> 2021<\/em> Reuters Institure, University of Oxford, United Kingdom, online at https:\/\/reutersinstitute.politics.ox.ac.uk\/sites\/default\/files\/2021-01\/Newman_Predictions_2021_FINAL.pdf<\/p>\n

Pagliaro, Stefano, et al., Trust predicts COVID-19 prescribed and discretionary behavioral intentions in 23 countries, <\/em>2021, PLoS ONE 16(3): e0248334, online at https:\/\/journals.plos.org\/plosone\/article\/file?id=10.1371\/journal.pone.0248334&type=printable<\/p>\n

Parusinski, Jakub, Time to rethink the media funding model. WNIP<\/em>, What’s New in Publishing, Last modified on March 18th, 2021 https:\/\/whatsnewinpublishing.com\/time-to-rethink-the-media-funding-model\/ <\/p>\n

Radcliffe, Damian,\u00a0 The impact of COVID-19 on journalism in Emerging Economies and the Global South, 2021,<\/em> THOMSON REUTERS FOUNDATION, online at https:\/\/scholarsbank.uoregon.edu\/xmlui\/bitstream\/handle\/1794\/26007\/covid_global_south_2021_radcliffe.pdf?sequence=3<\/p>\n

Reisach, Ulrike, The responsibility of social media in times of societal and political manipulation<\/em>, 2021, European Journal of Operational Research 291, 906\u2013917, online at https:\/\/www.sciencedirect.com\/science\/article\/pii\/S0377221720308249\/pdfft?isDTMRedir=true&download=true<\/p>\n

\u0160ebalj, A:, https:\/\/www.logicno.com\/politika\/istine-i-lazi-oko-sveucilista-jurja-dobrile-u-puli-i-medicinskog-fakulteta-u-puli.html <\/p>\n

 <\/p>\n

Today\u2019s Media: Problems and Manipulations<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

The media delivers information and data to the public, which means that the media should be objective and credible. The broader image of the media in the world, however, is not at all good. Public opinion polls and opinions of respected world journalists indicate currently key problems, such as a high level of unreliability, sensationalism, publication errors that are usually not corrected and inadequate disclosure of important information. One of the most emphasized problems is the dependence of the media on the source of funding, which calls into question their objectivity, their impact on society and a number of other problems. According to this thesis, many individuals \u201cpump\u201d the money into media, so that the media plays a huge role in creating public opinion. The media experience a growing sense of power so they growingly use their power in the most aggressive and selfish possible manner. Today, with the existence of certain regulations that control the purchase and sale of media, the manipulation of power takes place at the highest level. According to such an opinion, manipulating the media is a major disease that is spreading through our society. This is confusing to people because anyone can promote whatever they want as long as they have enough money. This article accordingly, highlights several recent examples of media dysfunction. The latest example is based on the so-called pandemic disease COVID-19 media covering. Ever since the COVID-19 crisis begun, the central media have exposed all their bias. Moreover, they propagated the idea of COVID-19 as a severe pandemic and the idea of vaccine as a lifesaving approach. They wrote about the \u2018worst disease in history\u2019, about a \u2018life-saving solution in the form of a vaccine\u2019, about \u2018how drugs do not work at all\u2019, etc. So they selected data and still do so through their \u2018scientific media heroes\u2019, excluding all other scientific facts that indicated or confirmed opposing views (PCR test and declaration of a pandemic, ineffectiveness and even harmfulness of vaccines, false scientific studies, etc.). An example of a perhaps greatest dangers that occurred to the media is also presented \u2013 the so called journalism of the Faktograf type. Under the guise of scientific scrutiny, medically undereducated journalists give themselves the right to comment and present the \u201cuniversal truth\u201d in public, almost always referring to selected scientific facts without the whole information context. They are not concerned by the evidence (meta-study – example of wearing masks, PCR diagnostics, meaninglessness of lockdown, Ivermectin). The verification of information started due to a need to verify the source and type of information but has ended now in the complete opposite and has degenerated from the starting idea. This is just an example pointing to a need for restructuring of the current media, to make them financially independent and re-install the reporting objectivity. The media should not create public opinion in any way but provide credible information and the look on the whole context.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> media, information, data, public, problems, manipulations, pandemic, COVID-19.<\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     10(19)#13 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.1 UDK 316.774:005.582 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 23.05.2021.     Kre\u0161imir Paveli\u0107 Medicinski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska kresimir.pavelic@unipu.hr Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije Puni tekst: pdf (281 KB), […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":380,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[91],"tags":[691],"class_list":["post-381","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-19-vlasiti-url","tag-kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nKre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     10(19)#13 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.1 UDK 316.774:005.582 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 23.05.2021.     Kre\u0161imir Paveli\u0107 Medicinski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska kresimir.pavelic@unipu.hr Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije Puni tekst: pdf (281 KB), […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-09-13T10:54:35+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"22 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Kre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije\",\"datePublished\":\"2021-09-13T10:54:35+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/\"},\"wordCount\":4328,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"keywords\":[\"Kre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 19 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/\",\"name\":\"Kre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"datePublished\":\"2021-09-13T10:54:35+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Kre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     10(19)#13 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.1 UDK 316.774:005.582 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 23.05.2021.     Kre\u0161imir Paveli\u0107 Medicinski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska kresimir.pavelic@unipu.hr Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije Puni tekst: pdf (281 KB), […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2021-09-13T10:54:35+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"22 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Kre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije","datePublished":"2021-09-13T10:54:35+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/"},"wordCount":4328,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","keywords":["Kre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije"],"articleSection":["In Medias Res broj 19 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/","name":"Kre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","datePublished":"2021-09-13T10:54:35+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-pavelic-danasnji-mediji-problemi-i-manipulacije\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kre\u0161imir Paveli\u0107: Dana\u0161nji mediji: problemi i manipulacije"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=381"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/381\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=381"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=381"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}