{"id":382,"date":"2021-09-13T10:59:49","date_gmt":"2021-09-13T10:59:49","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2021\/09\/13\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/"},"modified":"2021-09-13T10:59:49","modified_gmt":"2021-09-13T10:59:49","slug":"zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/","title":{"rendered":"\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE)"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  10(19)#16 2021<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n

DOI 10.46640\/imr.10.19.4<\/a>
\nUDK 316.774:616.891.6-045.52<\/p>\n

Pregledni \u010dlanak<\/p>\n

Review article<\/p>\n

Primljeno: 15.2.2021.
\n<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u017deljko Rutovi\u0107<\/span><\/p>\n

Ministarstvo kulture Crne Gore, Direktorat za medije, Crna Gora
\nzeljko.rutovic@mku.gov.me<\/p>\n

Medijska prodaja straha<\/p>\n

(COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE)<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (279 KB), Hrvatski, Str. 3009 – 3020
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nRad ima za cilj problematizaciju novonastalih fenomena i karaktera dru\u0161tvene promjene i instituta krize izazvanih pandemijom virusa Corone-Covid 2019. U tom duhu rad apostrofira infodemiju odnosno medijsku prodaju straha kao manipuliraju\u0107e kategorije koja odstupa od izvornosti medijskih na\u010dela informisati i edukovati. Shodno tome medijska proizvodnja i prodaja straha rezultanta je politi\u010dko-medijsko-korporativnih interesa globalnog karaktera. Medijska prodaja straha svojim mehanizmima konvergira i problematizuje u kontekstu digitalnog ,,pametnog\u201c doba arsenal manipulativnih obrazaca, stereotipa i predrasuda medijski oblikovanog 21.vijeka.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nU kontekstu teme, rad referi\u0161e i aspekte tehnolo\u0161kog nadzora kao oblika ,,borbe\u201c protiv Covid 19.<\/p>\n

<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> pandemija, infodemija, mediji, Covid 19, strah, manipulacija, predrasude, protivnik, rat, tehnolo\u0161ki nadzor.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

1. Uvodna razmatranja<\/strong><\/p>\n

,,Najve\u0107a dugmad u na\u0161im mozgovima<\/em>
\n su ona za strah, za bijes i za po\u017eudu“<\/em><\/p>\n

Juval Noh Harari<\/em><\/p>\n

Velike istorijske epidemije mijenjale su svijet na razli\u010dite na\u010dine \u2013 demografski, kulturolo\u0161ki, ekonomski, materijalno. Tako je npr. manjak radne snage nakon Crne smrti ubrzao tehnolo\u0161ke inovacije i raspad feudalnog dru\u0161tva. Kolera se pak naziva ,,bole\u0161\u0107u revolucija“. Sve velike epidemije kolere su izbile u politi\u010dki turbulentnim godinama: 1848. revolucija ,,Prolje\u0107e naroda“, 1866. u vrijeme raspada njema\u010dke konfederacije, te 1892. u Hamburgu, epidemija koja je bila povezana s velikim brojem ruskih Jevreja koji su emigrirali za SAD, bje\u017ee\u0107i od pogroma u Ruskom Carstvu.<\/p>\n

Pokreti \u2013 migracije stanovni\u0161tva usled socijalnih prevrata, rata i izbjegli\u0161tva pove\u0107avale su opasnosti od \u0161irenja bolesti. U ovom kontekstu i karakteru promjena i dru\u0161tvenih turbulencija podsjetimo da su npr. nakon epidemijskog talasa kolere visoke smrtnosti u Ma\u0111arskoj 1831.godine narodne mase oplja\u010dkale dvorce masakriraju\u0107i plemi\u0107e. U drugim prilikama napadi su bili usmjereni protiv gradskih i dr\u017eavnih vlasti usled kojih bi u strahu od nemira gradovi i dr\u017eave popu\u0161tali mjere protivepidemijske za\u0161tite, poput prisilne hospitalizacije kojima je kroz istoriju nesrazmjerno bilo pogo\u0111eno siroma\u0161no stanovni\u0161tvo, \u0161to je do\u017eivljavano kao nepravedno izdvajanje potla\u010denih slojeva dru\u0161tva.<\/p>\n

Karakter dru\u0161tvene promjene izazvane pandemijom virusa covid-19, pred kojim se svijet na\u0161ao u kratkom periodu, prirodno o\u010dekuje konceptualno promi\u0161ljanje dru\u0161tvenih nauka-sociologije, filozofije, psihologije, etike, antropologije, pedagogije, kulturologije u razumijevanju-poja\u0161njavanju uzroka i posledica virusa- strahova, briga i pona\u0161anja pojedinaca i sistema. Mnogo pitanja koja su se ina\u010de globalno problematizovala i prije ove krize, sada su dodatno pra\u0107ena novim pitanjima, dilemama i izazovima.<\/p>\n

Bilo kako da do\u017eivljavali svijet uzroka i nivoa posledica, izvjesno je da je svijet u odre\u0111enoj formi prekretnice koja tra\u017ei adekvatne odgovore. O\u010duvanje civilizacije, slobode, demokratije, ljudskih prava, morala, bio bi nu\u017ean imperativ u kreiranju ,,nove normalnosti“. Odnos prema prirodi, dru\u0161tvu, \u010dovjeku logi\u010dno je pitanje kako danas, tako i sjutra, iz ugla relacionog odnosa prema neoliberalnom ekonomskom modelu, maksimalizaciji profita, blagostanju malog i siroma\u0161nog ve\u0107eg dijela populacije planete, prema upotrebi vje\u0161ta\u010dke inteligencije i drugih pomenutih tehnologija, prema pove\u0107anom digitalnom nadzoru, prema ulozi i mo\u0107i medija.<\/p>\n

Nesporno je da je karakter ove dru\u0161tvene promjene radikalizovao optiku pojmova kao \u0161to su strah, odgovornost, panika, bolest, distanca, komunikacija, priroda, virus, kazna, \u0161ansa, opomena, ljubav, nedostajanje… Njihovu prirodu, sadr\u017eaj i posledice \u017eive svi \u2013 i stari i mladi, i bogati i siroma\u0161ni, i grad i selo, zdravi i bolesni. Otuda opet pitanje prethodnih pitanja \u2013 je li i \u0161ta je corona promijenila? Je li promjena na bolje ili gore? Je li ona (ne)o\u010dekivane evolutivne ili revolucionarne vrijednosti? Da li je na svom stepenu razvoja \u010dovje\u010danstvo (ne)doraslo izazovu i posledicama krize, te koliko \u0107e samo transformisati i kao sistem i kao kultura i civilizacija? Da li je ova promjena vratila u orbitu zaboravljene vrijednosti i zaboravljene rije\u010di, koje su se pod naletom kapitala i korporativnih trustova stropo\u0161tale u nepovratni bezdan.<\/p>\n

Krize ra\u0111aju promjene. Shodno svom vitalizmu i sistemsko-institucionalnoj spremnosti dru\u0161tva odgovaraju i adaptiraju se na karakter dru\u0161tvene promjene. Podsjeti\u0107emo da su svjetske krize donosile najve\u0107e prodore u medicini, nauci, in\u017eenjerstvu. <\/p>\n

Pitanje mjera izolacije otvorilo je traganje za modelom socijalne podr\u0161ke pomo\u0107u kojeg se kriza i karakter promjene lak\u0161e savladavaju. Lepeza aktivnosti \u0161irokog je spektra \u2013 dru\u0161tvene mre\u017ee, alkohol, psihijatrijski medikamenti, ,,teorija zavjere“, kreativne aktivnosti, meditacija, molitve. Svakako promjena ovog karaktera u fokus je stavila posredovane socijalitete kao novo prostorno, vremensko, individualno i konceptualno iskustvo. No, istovremeno izolacija je i prostor za nasilje u porodici, o\u010daj, bijes i druge forme devijantnog pona\u0161anja, kao izraza neadaptiranosti na novo socijalno iskustvo. <\/p>\n

Mnogo razloga i novih iskustava, u odnosu na sve prethodno govori da je pandemija covid-19 neobi\u010dan socijalni fenomen. Ovaj virus obuhvatio je svaku ta\u010dku na Zemlji, vijesti o njemu \u0161ire se eksponencijalnom brzinom preko interneta i mobilne telefonije. Svijet je postao veliki ekran, na kojem su \u017eivot i smrt vodili upornu borbu. Nijedna od prethodnih epidemija nije primjenljiva na ovu XXI vijeka niti se karakteri dru\u0161tvenih promjena mogu ravnati i na analognoj ravni izu\u010davati.\u00a0 <\/p>\n

Naglo izazvana dru\u0161tvena promjena, izazvana apokalipti\u010dnim pohodom virusa Covid-19 od kojeg se obolijeva iz sata u sat, preoblikovala je sve aspekte na\u0161ih dru\u0161tava i ekonomija, od obrazovanja do radnih uslova, do transformacije svake industrijske grane. ,,Moramo da izgradimo potpuno nove temelje na\u0161ih ekonomskih i socijalnih sistema“ kaza\u0107e ovim povodom Klaus \u0160vab, osniva\u010d i izvr\u0161ni predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Te\u0161ke odluke koje cijelo \u010dovje\u010danstvo donosi izmijeni\u0107e umnogome ne samo zdravstveni sistem ve\u0107 i ekonomiju, politiku i kulturu svijeta u kome \u017eivimo.<\/p>\n

Kakve \u0107e promjene izazvati coronavirus? Ovo pitanje podjednako je va\u017eno svim segmentima dru\u0161tva \u2013 ekonomiji, politici, medicini, kulturi, socijalnom odnosima… Zavisno od prirode samog dru\u0161tvenog organizma, neke promjene \u0107e biti br\u017ee, neke sporije jer \u0107e tra\u017eiti evoluciju podsistema i drugih faktora \u010dijim, jedinstvom se generi\u0161e promjena.<\/p>\n

 <\/p>\n

2. Sociologija krize<\/strong><\/p>\n

Po karakteru i dubini posledica \u2013 ratovi, elementarne nepogode, bolesti, tokom istorije ljudske civilizacije izazvali su tektonske oblike dru\u0161tvenih promjena koje su zakonito mijenjale dotada\u0161nje oblike strukture i modela socijalnog organizma. Shodno uzro\u010dniku dru\u0161tvene promjene redefinisale su se oblici pona\u0161anja, \u017eivota, rada pojedinaca i dru\u0161tvenih grupa. Shodno sistemu spojenih sudova i filozofske maksime povezanosti svih sa svima, i svega sa sva\u010dim, ni\u0161ta u dru\u0161tvenom bi\u0107u nije moglo ostati netaknuto oblikom odre\u0111ene promjene. Karakter krize, vanrednosti, odnosno radikalna izmjena koncepcije \u017eivota i pona\u0161anja u situacijama kada su posebno ugro\u017eeni \u017eivoti sa naglim smrtnim ishodima, novouspostavljene mjere, mehanizmi i preporuke, zna\u010dajnim dijelom evoluiraju i migriraju ka prostorima redovnih situacija, tra\u017ee\u0107i prostor trajnosti novo-uspostavljene mjene.<\/p>\n

Sociologija krize shodno promjenama na radarima vanrednosti registrova\u0107e trajnije promjene npr.u kulturi rada, pona\u0161anja, vremena preventive, interakcije, solidarnosti, odgovornosti. Drugi oblici poprimali su evolutivnije oblike redefinicije dru\u0161tvene promjene generisane sistemskim oblicima regulacije dru\u0161tva.<\/p>\n

Svaka kriza na svoj na\u010din, a posebno ovakvog pandemijskog karaktera istovremeno je i test (ne)ispravnosti razli\u010ditih nau\u010dnih teorija, te se otuda ne slu\u010dajno i ka\u017ee da su krize ,,Sveti gral“ nauke.<\/p>\n

Razlike izme\u0111u autoritarnog i demokratskog naslje\u0111a umnogome su generisale preveniranje i upravljanje krizom. Razli\u010diti sociolo\u0161ki-kulturolo\u0161ki obrasci u odnosu primata zajednice ili pojedinca bile su i razli\u010dite platforme dru\u0161tva u odgovoru na novonastale prilike. Socio-politi\u010dke prilike Kine, Japana, Ju\u017ene Koreje, Singapura, me\u0111unarodno nepriznatog Tajvana, neuporedive sa onima u tradicionalnim evropskim de4mokratijama dovele su do razli\u010ditih mehanizama, faktora i instrumenata u borbi sa covid-19. prinudne, vanredne mjere nailazile su na manje ili ve\u0107e razumijevanje od strane gra\u0111ana, \u0161to je posledi\u010dno rezultiralo i razli\u010ditim brojkama, statistikama smrtnosti. Naravno, ovdje ne apstrahujemo ulazni element, prirodu i karakter autoritarnih poredaka i na njima definisanih kaznenih politika.<\/p>\n

Imaju\u0107i u vidu karakter krize, njene dubine ona je svekoliki test socijalno-strukturne otpornosti jednog dru\u0161tva. Na isku\u0161enje, propitivanje, elasti\u010dnost i otpornost stavljeni su pojmovi solidarnosti, zajednice, socijalne pravde, tako\u0111e u fokusu krize su ne manje i pitanja-fenomeni sebi\u010dnosti, i egocentri\u010dnosti vrijednosti, prioriteta…<\/p>\n

Odjednom, \u010dovje\u010danstvo se na\u0161lo u situaciji al\u017eirskog grada Orania iz Kamijevog romana Kuga. Karantin, izolacija, samo\u0107a, panika, depresija, sa svim prate\u0107im elementima andividualnog i dru\u0161tvenog organizma razlile se sa svim posledicama po \u010dovjeka i dru\u0161tvo. A na toj relaciji, i u vertikalnoj i horizontalnoj osovini dru\u0161tvene strukture manifestovana je \u0161kolska lekcija sociologije krize.<\/p>\n

Zato, kako zaklju\u010duje istori\u010darka Dubravka Stojanovi\u0107 ,,pandemija koronavirusa jeste jedinstven istorijski eksperiment. Nijedna prethodna epidemija nije obuhvatila ba\u0161 svaku ta\u010dku na Zemlji, nije bila pra\u0107ena preko interneta, nije se o njima moglo saznati sve i svakog trenutka, iz telefona. Sve prethodne epidemije de\u0161avale su se u jednom mnogo ve\u0107em i daleko sporijem svetu. Zbog toga mo\u017eda ni savremena iskustva iz velikih svjetskih kriza nisu lako primjenljiva na ovu situaciji<\/em>“(2020).<\/p>\n

Svijet XXI vijeka je svijet svekolikih izazova i njima prate\u0107ih kriza. U tom duhu Mark Fi\u0161eti<\/em>, autor \u010dasopisa Scientific American<\/em> prvi \u0107e pisati o istra\u017eivanju koje povezuje klimu i rat u Siriji, \u0161ta vi\u0161e istra\u017eivanje iz marta 2015.godine objavljeno u presti\u017enoj ameri\u010dkoj publikaciji Proceedings of the National Academy of Science<\/em>\u00a0 pokazuje da su ratu u Siriji i posledi\u010dno migrantske krize u najve\u0107oj mjeri izazvale klimatske promjene. Naime, u Siriji je od 2006-2011.godine zabilje\u017een najdu\u017ei i najstresniji period su\u0161a koja je uni\u0161tila poljoprivrednu proizvodnju u ruralnim sredinama, \u0161to je dovelo do prvog inicijalnog talasa migracija-od sela ka gradovima u Siriji. Izbjeglice, glad i kriza su u narednim godinama dovele do nestabilnosti, revolucije i stravi\u010dnog gra\u0111anskog rata. Migracije se nakon toga nastavila ka Evropi poja\u010davaju\u0107i priliv migranata a sa njima i druge aspekte prate\u0107ih oblika krize koje su izazvale \u017eestoke polemike unutar Evropske unije. No, klimatske promjene i bez ratova izazivaju posledice nalik onima \u0161to izazivaju oru\u017eani sukobi, o \u010demu govori i poznati \u0160terhov izvje\u0161taj koji je prije skoro dvije decenije predvidio da \u0107e klimatske promjene ko\u0161tati kao cio jedan svjetski rat. Sumarno i svekolike posledice uporedive su i onespokojavaju\u0107e iz ugla globalnih kriza.<\/p>\n

Poznati neuropsihijatar Boris Sirulnik<\/em> u ovom diskursu kaza\u0107e ,,Krize su u\u010destale u istoriji \u010dovje\u010danstva. Moramo da se prilagodimo nevidljivoj agresiji. Evolucija \u010dovjeka se odvijala samo putem krize. Poslije ove, porodica i bra\u010dni par ponovo \u0107e postati uto\u010di\u0161te mira<\/em>“. Slavni sociolog Edgar Morgan<\/em> \u0107e pak kazati: ,,Jedna od velikih lekcija krize jeste da ne mo\u017eemo izbje\u0107i neizvjesnost: stalno smo u neizvjesnosti za lijek protiv virusa, u neizvjesnosti razvoja i neizvjesnosti posledica krize. Prijedlog za vaspitanje: uspostaviti u obrazovanje kako da se suo\u010dimo sa neizvjesno\u0161\u0107u?<\/em>“.<\/p>\n

 <\/p>\n

3. Medijska prodaja straha ( Infodemija )<\/strong><\/p>\n

Po rije\u010dima Roberta Be\u0161are sociologa i urednika referentnog zbornika Strah i anksioznost u 21.vijeku<\/em> jedino se strah bolje i \u010de\u0161\u0107e prodaje od seksa. Zabluda je, tvrdi on, da masovni mediji prodaju informacije, jer u tom slu\u010daju ne bi opstali na tr\u017ei\u0161tu. Da je strah, u novoj medijskoj proizvodnji, sveop\u0161ti dru\u0161tveni fenomen govori i \u010dinjenica da se sociologija straha <\/em>danas izdvaja kao autonomna istra\u017eiva\u010dka oblast.<\/p>\n

,,Stvoren je takozvani ,,problemski okvir“ ili diskurs straha koji defini\u0161emo kroz sveprisutnu komunikaciju obele\u017eenu povi\u0161enom simboli\u010dkom pozorno\u0161\u0107u i igranjem s idejom opasnosti. \u017divimo u ma\u0161ini straha koja potom proizvodi publiku straha kao promociju i kori\u0161\u0107enje predrasuda o sebi i drugima \u2013 bolji sam od tog i tog, manje sam sretan od tog i tog, bolje je da \u010duvam ono \u0161to imam \u2013 u cilju u\u010dvr\u0161\u0107ivanja pozicija dominacije. Iskreno strahujem da od straha u budu\u0107nosti ne\u0107emo mo\u0107i da pobegnemo, u kojem god \u0107o\u0161ku sveta da se na\u0111emo“, kaza\u0107e Robert Be\u0161are <\/em>( Nin, 16.02.2017, str.26).<\/p>\n

Pogledajmo, analizirajmo kako se strah, medijski proizvodi i medijski prodaje. Kako se distribuira na svim nivoima, klasama i slojevima, po polu i uzrastu… Vje\u0161ta\u010dka proizvodnja spolja\u0161njih i unutra\u0161njih neprijatelja, strah od novih, dosad nepoznatih bolesti, strah od prirodnih katastrofa, egzistencijalni strah u vidu straha od rata, nuklearnog sukoba, gubitka radnog mjesta, strah od klimatskih promjena…<\/p>\n

Koliko (ne)realni, mnogi medijski strahovi su neutemeljeni i neselektivni strahovi koji kao takvi podsti\u010du kod \u010dovjeka anksioznost i urgentnost, umjesto straha kao evolutivnog kognitivnog oru\u0111a.\u00a0 <\/p>\n

U svijetu i svijetlu medijske masovne proizvodnje i prodaje straha favorizuje se pla\u0107anje po kliku, ,,vanrednim bonusima“ u trci za novcem i publikom. Brana izme\u0111u informacije i spektakla popustila je pred novcem. U toj funkciji usmjeriva\u010di i selektori tema su algoritmi koji analiziraju navike \u010ditalaca ( teme diskusija na dru\u0161tvenim mre\u017eama, pretrage na Guglu i trendove na Tviteru ) pronalaze\u0107i ono \u0161to \u0107e izazvati najvi\u0161e interesovanja. Korak dalje u potencijalnom odsustvu matemati\u010dkih rezultata kao osnove programskog sadr\u017eaja razvijaju se novi instrumenti proizvodnje straha za koje su novinarski standardi manje bitni.<\/p>\n

U iluziji bezgrani\u010dne slobode, ni\u010dim ograni\u010dene, dru\u0161tvene mre\u017ee su danas sna\u017ena sredstva za utjerivanje straha, gdje anonimni entiteti sa mnogostrukim interesima strah vide i populari\u0161u kao mo\u0107no sredstvo raznih oblika interesa i cilja.<\/p>\n

Za nemali broj medija i njihovog izvje\u0161tavanja u povodu Covid-19, kao da je u prazno govorio Hans Keluge<\/em>, direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu ,,novinari su tako\u0111e dio rada u cilju za\u0161tite javnog zdravlja<\/em>“. No, dezinformacije, ksenofobne izjave i \u0161irenje panike nijesu mimoi\u0161li ovu tragi\u010dnu globalnu krizu. Otuda, iznova pitanje, u \u010dijoj su slu\u017ebi mediji? Naivnost pitanja ne osloba\u0111a od prakti\u010dnih posledica neeti\u010dkog medijskog rada.<\/p>\n

Infodemija je toliko ve\u0107 prvih dana krize uzela maha, da bi Svjetska zdravstvena organizacija saop\u0161tila da je borba protiv la\u017enih vijesti podjednako te\u0161ka kao i borba protiv novog virusa. Svjetska zdravstvena organizacija je u tom kontekstu objavila i \u010ditavu listu mitova koji se \u0161ire putem medija a koji nemaju nikakve veze sa lije\u010denjem corone.<\/p>\n

A suo\u010deni sa strahom koji ne bira ni kontinent, naciju, pol, ni starost, gra\u0111ani pod medijskim pritiskom posegnu \u010desto za ,,rje\u0161enjima“ i vjerovanjima koja nemaju nau\u010dno utemeljenje. ,,Ako ste u d\u017eungli, i neko odsko\u010di jer je video zmiju, automatski radite istu stvar<\/em>“ kaza\u0107e u diskursu ,,zaraze strahom“ Sander van der Linden<\/em>, doktor socijalne psihologije na Univerzitetu u Kembrid\u017eu.<\/p>\n

Shodno situaciji izazvanoj coronavirusom modelirali su se, kod dijela medija, ve\u0107 etablirani narativi \u2013 npr.antizapadni, antidemokratski, anti EU, anti Nato, antivakcionalni… Razloga za proizvodnju straha je mnogo. Naj\u010de\u0161\u0107i su oni svjesne motivacije, dok je manji broj onih koji to rade iz neznanja.<\/p>\n

,,Negativno iznena\u0111enje u celoj pri\u0107i oko \u0161irenja psihoze i panike su imali tzv.mainstream mediji, ili kako bi to nekada\u0161nji dopisnici rekli ,,ugledni listovi“. U borbi sa sve nelojalnijom i \u017eestokom konkurencijom, suo\u010deni sa permanentnom krizom, kresanjem tro\u0161kova, radnih mjesta, neizvesno\u0161\u0107u, nekada\u0161nji stilovi novinarstva su po\u010deli da podle\u017eu pravilima modernog informativnog ,,divljeg zapada“… Kada ka\u017eete ,,ve\u0107 100 oboljelih“ sugeri\u0161ete \u010ditaocu ili gledaocu da se virus \u0161iri br\u017ee od o\u010dekivanog. Ako upotrijebite formulaciju ,,samo 100 oboljelih“, isto ste rekli istinu ali upu\u0107ujete korisnika va\u0161e informacije da je situacija pod kontrolom. Kao \u0161to vidite istina mo\u017ee da se prika\u017ee na dva na\u010dina i da izazove opre\u010dne efekte… \u0160irenje straha od bolesti, virusa, epidemija nije smrtonosno, ali je zarazno i prelazno“<\/em> Kaza\u0107e u ovom predmetnom diskursu \u017deljko Panteli\u0107(2020).<\/p>\n

Jednostavno, do\u0161lo je do mete\u017ea u hiperprodukciji informacija i ,,informacija“. Kontradiktorni stavovi i neprovjereni savjeti, od strane raznih stru\u010dnjaka, prire\u0111uju se, dora\u0111uju i finalno stvaraju ne malu zabunu kod medijskog konzumenta.<\/p>\n

Svakako da je strah visokoprofitabilna moneta kojom se da lako i na\u017ealost uspje\u0161no manipulisati.<\/p>\n

Kako ka\u017ee istori\u010dar \u017dan Delimo<\/em>, opasnosti nam, na\u017ealost, nikad nije manjkalo, od virusa, preko kuge do rata i gladi, pa smo se sa strahom sa\u017eivjeli. Ovoga puta strah od smrti, dobija sva svoja lica i sve medijske alate. Broj kreveta, respiratora, maski, sredstava za higijenu, hrane-pokrenulo je sve emocionalne reakcije koje se konzumacijom medija uve\u0107avaju, prenose i u najgorem scenariju artikuli\u0161u.<\/p>\n

Vojnim \u017eanrom kazano na djelu je ,,sajops“ psiholo\u0161ka operacija propagande. Zahvaljuju\u0107i naprednim tehnikama i zavisno od konkretnog cilja napredak kampanje se mo\u017ee pratiti u ,,realnom vremenu“. Razumijevanje i podstrekivanje ,,najdubljih emocija“ osnov je medijske proizvodnje i prodaje straha. Ovaj fenomen u zbiru sa profilisanjem pona\u0161anja ljudi postaje dio propagandnog arsenala geopolitike. Istori\u010darka medija Hajdi Tvirek<\/em> kaza\u0107e da su strahovi od masovnih manipulacija novih medija stari koliko i sami mediji. Svaki novi vid tehnolo\u0161ki novog medija samo je uve\u0107avao kako strah, tako i mo\u0107 manipulacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

4. Nevidljivi protivnik \u2013 u ratu smo<\/strong><\/p>\n

,,U ratu smo“ rije\u010di su francuskog predsjednika Emanuela Makrona<\/em>, kazane povodom borbe protiv covid-19, koje su postale op\u0161teprihva\u0107enom retorikom politi\u010dkih ( i ne samo ) vo\u0111a \u0161irom svijeta. Britanski premijer Boris D\u017eonson<\/em> re\u0107i \u0107e da su svi gra\u0111ani ,,regrutovani“ a Donald Tramp<\/em> \u0107e sebe opisati kao ,,ratnog predsjednika“. No, po\u0161to virus nije vojni\u010dka formacija, pogledajmo aspekte ovog planetarnog rata, koji su njegovi elementi, alati i koliko oni korespondiraju sa realnim ratom tradicionalnih obrazaca.<\/p>\n

Slo\u017ei\u0107emo se da je vijek u kome \u017eivimo donio nove izazove, nove globalne prijetnje u okviru kojih rat dobija druga obilje\u017eja i zna\u010denja. Hibridni rat, informati\u010dki rat, biolo\u0161ki rat, propagandni rat, sintagme su i kolokviji novih prijetnji koji tra\u017ee adekvatne mehanizme za\u0161tite, borbe, preventive, resursa, strategija…<\/p>\n

Otuda Makronova definicija, uporedba covid-19 sa ratom konceptualno referi\u0161e na zna\u010dajke koje se preslikavaju iz oblika linearnog, analognog ratovanja. Nevezano od toga \u0161to je neprijatelj su\u0161tinski nevidljive prirode, stanja poput pandemije sli\u010dna su ratovima. Tada se \u010ditavo dru\u0161tvo posmatra u jednom istom prostoru \u2013 materijalnom, vremenskom, kriznom, istorijskom, politi\u010dkom.<\/p>\n

Rat protiv coronavirusa prirodno, kako je i do\u0161ao preko no\u0107i, zahtijeva brze i odlu\u010dne re-akcije koje ne trpe sporovodne administrativne procedure redovnih stanja. Jer, u ratu smo!<\/p>\n

U okviru politi\u010dkih sistema, generalno uzev\u0161i, svu vlast preuzimaju vlade nacionalnih dr\u017eava.<\/p>\n

,,Rat generalno govore\u0107i donosi poja\u010danu ekonomsku proizvodnju, veliko kretanje ljudi i dobara i sakupljanje \u0161to ve\u0107eg broja ljudi na neke nove na\u010dine, bilo da se radi o kasarnama, fabrikama ili brodovima. Dr\u017eave se u ratu bore sa inflacijom, ne sa depresijom<\/em>“ napisa\u0107e u vremenu corone Dejvid Ed\u017eerion<\/em> iz Nju stejtsmana<\/em>, konstatuju\u0107i da gotovo potpuno zaustavljanje ekonomije i saobra\u0107aja nikoga ne mo\u017ee da asocira na rat.<\/p>\n

\u010cesto upotrebljavana re\u010denica u toku trajanja pandemije glasila je ,,U ratu protiv corona virusa nema primirja… mi ovo do\u017eivljavamo kao rat protiv zarazne bolesti, protiv pandemije, odnosno epidemije<\/em>“.<\/p>\n

,,Mislim da je pogre\u0161no upore\u0111ivati borbu protiv pandemije sa ratom<\/em>“, kaza\u0107e filozof Sre\u0107ko Horvat, dodaju\u0107i da ,,virus nije na\u0161 neprijatelj, on je dio prirode \u010diji je interes da nastavi da \u017eivi s nama kao \u0161to danas \u017eive herpes ili obi\u010dan grip<\/em>“(2020).<\/p>\n

Od svih sredstava borbe ovaj rat najvi\u0161e je preferirao bje\u017eanje od protivnika-virusa, u izolaciju, karantin, sa izbjegavanjem kontakata me\u0111u ljudima. Shodno ratnoj terminologiji rije\u010d je o strate\u0161kom povla\u010denju. Elem, zajedni\u010dki nevidljivi neprijatelj pokazao se u ovom ratu, ja\u010di od \u010ditavog arsenala tradicionalnog naoru\u017eanja. <\/p>\n

Za\u0161to je ovaj neprijatelj opasan?<\/p>\n

Od decembra 2019.godine, kada su kineske vlasti zvani\u010dno informisale planetu o prvom bolesniku, COVID-19 zapo\u010dinje svoj transkontinentalni pohod, ru\u0161e\u0107i sve granice a sa njima nedovoljno spremne odbrane. Bilo mu je potrebno samo 67 dana od prvog do stohiljaditog slu\u010daja zaraze, 11 dana do drugih stohiljada i \u010detiri dana do tre\u0107ih stohiljada slu\u010dajeva. Napredovanje koje je te\u0161ko zamisliti u ratnim tradicionalnim operacijama i naoru\u017eanjima.<\/p>\n

 <\/p>\n

5. Totalitarno-tehnolo\u0161ki nadzor ( nova normala)<\/strong><\/p>\n

,,Ako mo\u017ee\u0161 da rukovodi\u0161 strahom<\/em>
\n u dru\u0161tvu, onda u velikoj mjeri <\/em>
\n mo\u017ee\u0161 da kontroli\u0161e\u0161 to dru\u0161tvo<\/em>“<\/p>\n

La\u0161 Fr.H. Svensen, filozof<\/p>\n

Era digitalnog dru\u0161tva nevezano od preventivno operativnih radnji i mjera prouzrokovanih za\u0161titom od virusa covid-19, otvorio je naj\u0161ire kriti\u010dke rasprave koje se kre\u0107u u dijapazonu od slobode izra\u017eavanja, do ugro\u017eavanja i gubitka privatnosti, do orvelovskog scenarija totalitarnog masovnog nadzora od strane dr\u017eava i mo\u0107nih multinacionalnih informacionih kompanija. Primjera radi ,,pametni gradovi“ odustaju od svog tehnolo\u0161kog suvereniteta prepu\u0161taju\u0107i ga digitalnim gigantima u zamjenu za privremeno besplatne usluge. Patologija ,,dobrovoljnosti“ ko-egzistencije sa \u010dipovima, senzorima, mapama, vje\u0161ta\u010dkom inteligencijom, kvantnom informatikom uve\u0107ava se i inovira iz dana u dan. Fuzioni\u0161u li se u XXI vijeku pametne politike<\/em> i pametne tehnologije? Otuda i pitanje ima li danas tehnologije po ljudskoj mjeri? Coronavirus \u2013 covid 19, ne ulaze\u0107i sada detaljnije u motive, razloge i nu\u017enost preventivnih mjera, ovo pitanje dodatno je i u novoj formi aktuelizovano sa bojazni da \u0107e pandemija biti motivator kojim \u0107e se u redovnim vremenima obrazlagati potencijalnost mjera kojim se dokida pravo na privatnost. Kada se je u jeku epidemije u Kini po\u010dela da koristi aplikacija koja je na osnovu pra\u0107enja kretanja i zdravstvenog stanja svakog pojedinca procjenjivala da li treba da ostane u karantinu ili mo\u017ee da se vrati redovnim aktivnostima, u zapadnim medijima \u010dule su se brojne kritike da \u0107e Peking iskoristiti ovu krizu za \u0161irenje i inovativnost ina\u010de obimnog sistema nadzora. Ubrzo su i zemlje iz kojih su dolazile ove kritike, pod naletom corona virusa po\u010dele da ne samo razmi\u0161ljaju na ovu temu, ve\u0107 i da upotrebljavaju tehnologiju pod geslom da vanredna situacija nala\u017ee i vanredne mjere. Tako je npr.premijer Izraela Benjamin Netanjahu odobrio bezbjednosnoj agenciji \u0160in Ber da na odre\u0111eni rok za pra\u0107enje pacijenata od corona virusa upotrijebi tehnologiju i ogromnu bazu podataka mobilnih telefona koju ina\u010de koristi u borbi protiv terorizma. Kada je nadle\u017eni parlamentarni pododbor odbio da odobri ovu mjeru, Netanjahu ju je usvojio ,,dekretom o vanrednim situacijama“.<\/p>\n

Vratimo se na tren kineskim alatima za pribor u borbi protiv opakog virusa. Naime, a\u017eurnim pra\u0107enjem mobilnih telefona, koriste\u0107i stotine miliona kamera za prepoznavanje lica i uvo\u0111enjem obaveznog mjerenja temperature i prijavljivanjem zdravstvenog stanja, kineske vlasti ne samo \u0161to su mogle da identifikuju sumnjive nosioce virusa, ve\u0107 su mogle da prate i njihovo kretanje i identifikaciju svakog sa kim su bili u kontaktu. Niz mobilnih aplikacija upozoravalo je gra\u0111ane na udaljenost od zara\u017eenih osoba. I nakon \u0161to je vrhunac epidemije u Kini pro\u0161ao ostale su stroge mjere za\u0161tite pa je na dru\u0161tvenim mre\u017eama postojao mehanizam za prijavu bolesne osobe, a u nekim gradovima se obe\u0107avala \u010dak i nagrada za prijavu zara\u017eenog lica. Tim povodom britanski ,,Gardijan“ \u0107e marta 2020.godine kazati ,,mjere nadzora koje su u Kini i ranije bile sveprisutne, sada su samo vidljivije i jo\u0161 vi\u0161e zadiru u privatnost, a granica tolerancije se pomjera i ona postaje nova normala“.<\/p>\n

Tehnolo\u0161ko-digitalne alate netransparentno je poku\u0161ao da upotrijebi Iran, jedna od virusom najte\u017ee pogo\u0111enih zemalja. Naime, po\u010detkom marta 2020.godine iranske vlasti su implementirale aplikaciju za smartfone, predstavljaju\u0107i je gra\u0111anima alatom za detektovanje-otkrivanje virusa corona. Umjesto te namjene vlast je skupljala podatke o lokaciji i identitetu, da bi posle dva dana primjene aplikacije ista bila skinuta s ,,Guglove“ onlajn prodavnice.<\/p>\n

I ameri\u010dka administracija nije ostala imuna na primjenu tehnolo\u0161kog nadzora u cilju pra\u0107enja pridr\u017eavanja socijalne distance od strane gra\u0111ana, kao i predvi\u0111anja \u017eari\u0161ta virusa pra\u0107enjem kretanja ljudi iz najugro\u017eenijih podru\u010dja. ,,Va\u0161ington post“ \u0107e tako marta 2020.godine objaviti da su \u010delnici ,,Gugla“, ,,Fejsbuka“ i ,,Epla“ i jo\u0161 nekoliko velikih kompanija ove oblasti na sastanku u Bijeloj ku\u0107i razmatrali kako mogu da pomognu u cilju po\u0161tovanja mjera suzbijanja virusa. Iz ,,Gugla“ obzirom na podozrenje gra\u0111ana, ovim povodom su kazali da u predmetnu svrhu ne bi bilo distribucije podataka o kretanju i kontaktima pojedinaca, ve\u0107 samo podr\u0161ke i pomo\u0107i vlastima u aktivnostima oko (ne)pridr\u017eavanja preporuka o izbjegavanju okupljanja. Epl je istakao da je razgovarao o pomo\u0107i u u\u010denju i pru\u017eanju zdravstvene pomo\u0107i na daljinu.<\/p>\n

Podsjetimo se ovim povodom kako su se ju\u017enokorejske vlasti pona\u0161ale tokom epidemije MERS-a odnosno koje su alate i vje\u0161tine razvili za pra\u0107enje oboljelih: nadzorom putem bezbjednosnih kamera, zapisa kreditnih kartica i podataka iz GPS ure\u0111aja automobila i mobilnih telefona, kada bi se ustanovilo kretanje oboljelog na mobilne telefone dobijali bi informacije kuda su se kretali, \u010dak i koje su autobuse koristili. Mjere nadzora i\u0161le su do nivoa da su gra\u0111ani obavje\u0161tavani da li je oboljeli koristio za\u0161titne rukavice. Primjenjena je i aplikacija koju su koristila lica u samoizolaciji, \u0161to je sve sumarno dovelo do najni\u017ee stope smrtnosti od jedan odsto. Izuzetno dobri rezultati u kombinaciji vi\u0161e mehanizama(veliki broj ispitanih), dali su Ju\u017enoj Koreji efikasne rezultate u borbi protiv COVID-19. <\/p>\n

Ema Brajent<\/em>, profesorica, sa Univerziteta \u0160efild u \u010dijem je fokusu propaganda i njene metode kaza\u0107e da ,,\u017eivimo u novoj eri propagande u kojoj je nadzor kroz tehnologiju toliko ukorijenjen i usavr\u0161en da ga ljudi jednostavno nijesu svjesni<\/em>“. Ne manje ukazuje i na \u010dinjenicu da ovaj fenomen postaje i oru\u0111e geopolitike navode\u0107i primjer Rusije koja je formirala novi rod svojih oru\u017eanih snaga ,,trupe za informaciono ratovanje“.<\/p>\n

Podsjetimo se \u0161ta je u diskursu ove(ovih) tema govorio Hoze Delgado<\/em>, sledbenik Tesle: ,,Mo\u017eemo oblikovati, kontrolisati ljude poput robota! Ali, problem \u0107e biti kada oni potpuno izgube svoju volju! \u0160ta onda daditi sa ljudima<\/em>?“<\/p>\n

Kineski koncept nadzora nije kao \u0161to je poznato ,,izolovani patent“ u borbi sa coronavirusom. Odavno je sebi postavila cilj po kojem \u0107e u 2020.godini postaviti 600 miliona kamera koje prepoznaju lica gra\u0111ana, \u010dije se slike prenose u realnom vremenu na centralnom kompjuteru kojim upravlja sistem unapre\u0111ene vje\u0161ta\u010dke inteligencije. Zna\u0107e se ko je pojedinac, \u0161ta radi, misli, kakva mu je socijalna strana \u017eivota te \u0161ta on namjerava da preduzme. Na osnovu zbira podataka skupljenih i obra\u0111enih algoritam \u0107e ,,dodjeljivati“ dru\u0161tveni kreditni skor koji \u0107e ili ograni\u010diti ili pro\u0161iriti privilegije koje \u0107e shodno rezultatu pojedinca mo\u0107i da ima \u2013 ili nema!<\/p>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Stojanovi\u0107, Dubravka, Nova solidarnost i smanjenje nejednakosti, Nedeljnik, str.29-31, 2.april 2020, Beograd<\/p>\n

 <\/p>\n

Media sale of Fear<\/p>\n

(COVID 19 \u2013 INFODEMIA \u2013 SOCIOLOGY
\nOF CHANGE)<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nThe paper aims to problematize the new phenomena and characters of social change and the institute of crisis caused by the Corone-Covid pandemic in 2019. In that spirit, the paper emphasizes the infodemia or media sale of fear as a manipulative category that deviates from the originality of media principles. Accordingly, media production and the sale of fear is the result of political-media-corporate interests of a global character. The media sale of fear with its mechanisms converges and problematizes in the context of the digital \u2018smart\u2019 age the arsenal of manipulative patterns, stereotypes and prejudices of the media-shaped 21st century.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nIn the context of the topic, the paper also refers to aspects of technological supervision as a form of \u2018fight\u2019 against Covid 19.<\/p>\n

<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> pandemic, infodemia, media, covid 19, fear, manipulation, prejudice, adversary, war, technological surveillance.<\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     10(19)#16 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.4 UDK 316.774:616.891.6-045.52 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 15.2.2021.     \u017deljko Rutovi\u0107 Ministarstvo kulture Crne Gore, Direktorat za medije, Crna Gora zeljko.rutovic@mku.gov.me Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":380,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[91],"tags":[692],"class_list":["post-382","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-19-vlasiti-url","tag-zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\n\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     10(19)#16 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.4 UDK 316.774:616.891.6-045.52 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 15.2.2021.     \u017deljko Rutovi\u0107 Ministarstvo kulture Crne Gore, Direktorat za medije, Crna Gora zeljko.rutovic@mku.gov.me Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-09-13T10:59:49+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"23 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE)\",\"datePublished\":\"2021-09-13T10:59:49+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/\"},\"wordCount\":4697,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"keywords\":[\"\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE)\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 19 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/\",\"name\":\"\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"datePublished\":\"2021-09-13T10:59:49+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     10(19)#16 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.4 UDK 316.774:616.891.6-045.52 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 15.2.2021.     \u017deljko Rutovi\u0107 Ministarstvo kulture Crne Gore, Direktorat za medije, Crna Gora zeljko.rutovic@mku.gov.me Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2021-09-13T10:59:49+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"23 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE)","datePublished":"2021-09-13T10:59:49+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/"},"wordCount":4697,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","keywords":["\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE)"],"articleSection":["In Medias Res broj 19 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/","name":"\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","datePublished":"2021-09-13T10:59:49+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/zeljko-rutovic-medijska-prodaja-straha-covid-19-infodemija-sociologija-promjene\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"\u017deljko Rutovi\u0107: Medijska prodaja straha (COVID 19 \u2013 INFODEMIJA \u2013 SOCIOLOGIJA PROMJENE)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/382","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=382"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/382\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=382"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=382"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=382"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}