{"id":384,"date":"2021-09-13T11:02:50","date_gmt":"2021-09-13T11:02:50","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2021\/09\/13\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/"},"modified":"2021-09-13T11:02:50","modified_gmt":"2021-09-13T11:02:50","slug":"jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/","title":{"rendered":"Jure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  10(19)#18 2021<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n

DOI 10.46640\/imr.10.19.6<\/a>
\nUDK 32:616.891.6-044.86<\/p>\n

Prethodno priop\u0107enje<\/p>\n

Preliminary communication<\/p>\n

Primljeno: 7.3.2021.
\n<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jure Vuji\u0107<\/span><\/p>\n

Institut za geopolitiku i strate\u0161ka istra\u017eivanja, Zagreb, Hrvatska
\ngeotekst@gmail.com<\/p>\n

Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske <\/p>\n

fobo\u2013strategije politike straha <\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (474 KB), Hrvatski, Str. 3033 – 3042
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Medijsko izvje\u0161tavanje u realnom vremenu, popra\u0107eno ekspertnim analizama o \u0161irenju zaraze COVID-19 na globalnoj i mikro razini doprinosi eskalaciji dru\u0161tvene atmosfere kolektivne tjeskobe i psihoze. U tom smjeru, pandemije kolektivnih psihoza i straha uvijek prethode uvo\u0111enju totalitarnih mjera i stvaraju pretpostavke za bio-politi\u010dku i medicinsku vladavinu te ja\u010danje izvanrednih mjera nadziranja. Virusna insinuacija, mimetizam reakcija, diseminacije viralnog straha, sastavni su fenomeni difuznog dru\u0161tvenog i medijskog nasilja koje transformira stvarnost panike\/straha u fantazmagori\u010dnu i \u010desto simuliraju\u0107u kolektivnu tjeskobu. Dana\u0161nji tiskovni, audiovizualni i numeri\u010dki mediji konsenzualno i vje\u0161to koriste poluge marketinga straha. U tom pogledu, novinar je (zajedno s trgovcem oru\u017ejem, politi\u010darom i proizvo\u0111a\u010dem antidepresiva) jedna od rijetkih struka koje trguju strahom i panikom. Mediji su postali mo\u0107no oru\u017eje tradicionalne politike straha koja instrumentalizira kolektivni strah pu\u010danstva kako bi iznudila pasivni pristanak za primjenu izvanrednih mjera koje ograni\u010davaju temeljne pojedina\u010dne gra\u0111anske slobode.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> virusna, strah, dru\u0161tvo, politika, mediji, biopolitika.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kultura straha i nova fobokracija<\/strong><\/p>\n

I prije pandemije COVID-19 te epidemije SARS-CoV-2 zapadni je \u010dovjek bio tjeskoban i latentno trajno zabrinut, a povijest civilizacija pokazuje da se dru\u0161tvo paralizirano anksiozno\u0161\u0107u nu\u017eno rastvara iznutra i izumire. Nitko danas ne mo\u017ee pore\u0107i klju\u010dnu ulogu straha u pokretanju i legitimiranju svakodnevnih izvanrednih sanitarnih i politi\u010dkih mjera koje remete na\u0161 dosada\u0161nji mentalni i \u017eivotni habitus. Kako pojedina\u010dni, tako i je kolektivni strah u sklopu medijske i dru\u0161tvene psihoze znatno poja\u010dan utjecajem globalnih i doma\u0107ih medija. Me\u0111utim, pored te dru\u0161tvene i emocionalne dimenzije straha va\u017eno je podsjetiti koliko je osje\u0107aj straha utjecao i oblikovao kolektivne kulturne i civilizacijske identitete u svijetu. S pravom se mo\u017ee govoriti o kulturnoj antropologiji straha i o raznolikosti kulture straha. U djelu Stra\u0161na djeca novog vijeka<\/em> Sloterdijk<\/a>[48<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> govori o permanentnoj improvizaciji koju koriste politike straha. Otkad su objavljene vijesti o obimnoj virusnoj infekciji koja je progutala svijet u areni se nalaze 24-satni informativni kanali. Jednozna\u010dne neprestane sveprisutne vijesti o virusu COVID-19 potisnule su u drugi plan sve ostale vijesti na planeti. Medijska izvje\u0161tavanja u realnom vremenu o \u0161irenju zaraze na globalnoj i mikro razini popra\u0107ena ekspertnim analizama doprinijele su eskalaciji dru\u0161tvene atmosfere kolektivne tjeskobe i psihoze. <\/p>\n

U kontekstu medijske informacijske inflacije neselektiranih i proturje\u010dnih informacija treba se, kako to iznosi Dominique Moisi u djelu „Geopolitika emocije<\/em>“<\/a>[49<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> sjetiti koliko su emocije va\u017ene pa \u010dak i kod geopoliti\u010dkih \u010dimbenika. Po njemu su strasti i emocije klju\u010dna obilje\u017eja zemalja i dru\u0161tava pa je tako Strah je emocionalna konstanta Zapada ili zapadnog \u010dovjeka. Povijest je puna razdoblja kolektivnih strahova od prirodnih katastrofa i epidemija. Eksplikacije neobja\u0161njivog, brutalnosti takvih pojava, u pro\u0161losti su bile prili\u010dno neracionalne i magi\u010dno-religiozne ili su se temeljile na krivnji i stigmatizaciji „devijantnog“ pona\u0161anja odre\u0111enih skupina i pojedinaca u obliku „\u017ertvenih jaraca“. U svojoj raspravi o povijesti religija Mircea Eliade je ukazivao na trajnost religioznog pona\u0161anja i vjerskih strahova te magijskih relikata, navode\u0107i da se i u modernom dru\u0161tvu u razli\u010ditim oblicima glavne teme vjerskih strahova i pona\u0161anja nisu promijenile.<\/p>\n

Prisjetimo li se lekcije Jeana Delumeaua u djelu „Strah na Zapadu<\/em>“<\/a>[50<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> mo\u017eemo povu\u0107i paralelu izme\u0111u dru\u0161tva tjeskobe iz ranog modernog doba i strahova u suvremenom globalnom dru\u0161tvu koji izazivaju tjeskobu: straha od ekonomske krize i nezaposlenosti, ekolo\u0161ke krize i sloma prirodnih ekosustava, imigracija i zapadnog pada, terorizma, moralne dekadencije i sekularizacije. <\/p>\n

Na dnevnoj bazi svjedo\u010dimo o tome koliko smo izlo\u017eeni medijskom izvje\u0161tavanju o \u0161irenju zaraze na globalnoj i mikro-razini, popra\u0107enom ekspertnim analizama koje doprinose eskalaciji dru\u0161tvene atmosfere kolektivne tjeskobe i psihoze. Jednozna\u010dne repetitivne sveprisutne vijesti o virusu COVID-19 potisnule su u drugi plan sve ostale vijesti na planeti. U tom smjeru, pandemije kolektivnih psihoza i straha oduvijek su prethodile uvo\u0111enju totalitarnih mjera i stvarale pretpostavke za bio-politi\u010dku i medicinsku vladavinu, ja\u010danje izvanrednih mjera nadziranja. Medijska diseminacije viralnog straha, mimetizam reakcija, sastavni su fenomeni difuznog dru\u0161tvenog i medijskog nasilja koje transformira stvarnost panike\/straha u fantazmagori\u010dni scenarij i \u010desto u simuliraju\u0107u kolektivnu tjeskobu. Dana\u0161nji tiskovni, audiovizualni i internetski numeri\u010dki mediji konsenzualno i vje\u0161to koriste poluge marketinga straha. U tom pogledu novinarska je jedna od rijetkih struka (zajedno sa trgovinom oru\u017ejem, politikom i proizvodnjom antidepresiva) koja trguje strahom i panikom. Mediji su postali mo\u0107no oru\u017eje tradicionalne politike straha koja instrumentalizira kolektivni strah pu\u010danstva kako bi iznudila pasivni pristanak za primjenu izvanrednih mjera koje ograni\u010davaju temeljne pojedina\u010dne gra\u0111anske slobode. Vladavina, upravljanje putem straha nije od ju\u010der, stara je koliko i povijest \u010dovje\u010danstva. Naime, paradoksalno je da je strah od korone virusa uspio tamo gdje su propali svi alter-globalisti\u010dki, anti-sistemski i protukapitalisti\u010dki pokreti: blokada globaliziranog ekonomskog sustava, zaustavljanje kretanja ljudi i roba, kolaps financijskih tr\u017ei\u0161ta. Me\u0111utim, taj op\u0107i kolaps ide u suprotnom smjeru od emancipacijskih i slobodarskih projekata, jer u jeku pandemije kolektivna psihoza i strah prethode uvo\u0111enje totalitarnih mjera i stvaraju pretpostavke za bio-politi\u010dku i medicinsku vladavinu, ja\u010danje izvanrednih mjera nadziranja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Politike i kulture straha<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 je 2009. Jacques Attali<\/a>[51<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, zagovaratelj ukidanja granica i svjetske vlade, objasnio da nas „povijest u\u010di da se \u010dovje\u010danstvo zna\u010dajno razvija samo kad se stvarno boji“. Sociolog Frank Furedi u djelu Politika straha<\/a>[52<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> smatra da se ona odnosi na one politike koje se koriste kolektivnim strahom pu\u010danstva kako bi se usvojile mjere koje smanjuju individualne slobode. Utemeljene na Hobbesovoj politi\u010dkoj tradiciji takve su politike prisutne u autoritativnim i u demokratskim sustavima i re\u017eimima. Barry Glassner ( The Culture of Fear: Why Americans are Afraid of the Wrong Things)<\/a>[53<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> smatra da je kultura straha koju propagiraju mediji \u010desto u slu\u017ebi politi\u010dke klase i nastoji privu\u0107i i usmjeriti pa\u017enju javnosti na „velike prijetnje“, a manje na svakodnevne „male prijetnje“. Povratak „velikog straha“ u obliku pandemije ujedno je kontrapunkt povratka tragi\u010dnog smisla \u017eivota i povijesti koji se na ljudskoj razini manifestiraju kao „tragi\u010dnost osje\u0107aja \u017eivota“ o \u010demu govori Miguel de Unamuno<\/a>[54<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, koji odr\u017eavaju krhkost i prolaznost ljudske prirode, ali i zablude progresizma i vjere u besmrtnost „naprednog \u010dovje\u010danstva“. U tom smjeru treba se prisjetiti koncepta „golog \u017eivota“ Giorgija Agambena (Homo Sacer: suverena mo\u0107 i goli \u017eivot)<\/a>[55<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> koji je analizirao situaciju u nacisti\u010dkim koncentracijskim logorima, gdje je dehumanizacija do\u0161la do krajnosti i gdje je razotkriven „goli \u017eivot“. Goli \u017eivot nije ljudski \u017eivot, ve\u0107 drugi oblik \u017eivota koji nadilazi granice samosvijesti, osobnosti, individualnosti, prava. Iz tog razloga je Agamben bio radikalniji od ostalih i usprotivio se bio-politi\u010dkim mjerama poduzetim protiv koronavirusa koje ograni\u010davaju individualne slobode, jer prema njemu, uvo\u0111enje izvanrednog stanja je uvod u trajni totalitarizam. U kontekstu pandemije goli je \u017eivot \u017ertva virusa. Oni nisu diferencirani pojedinci, obitelji, gra\u0111ani ili privatni vlasnici. Ovdje nema ni jednog ni mno\u0161tva. Postoji samo infekcija, koja mo\u017ee svakoga \u2013 uklju\u010duju\u0107i i sebe \u2013 transformirati u drugog, a samim tim i u neprijatelja golog \u017eivota. Borbom protiv tog drugog golog \u017eivota izvanredno stanje stje\u010de novi status. Zbog straha i u ime imperativa sigurnosti, od pojave koronavirusa ljudi su spremni slijediti sve mjere koje propi\u0161u oni koji preuzimaju odgovornost za izvanredno stanje. U tom smjeru, izvanredno se stanje mo\u017ee olako pretvoriti, pogotovo ako dugo traje, u oblik fobokracije, vladavine straha. Bog straha u gr\u010dkoj mitologiji, Fobos<\/em>, uvijek prati Ares<\/em>a, boga rata. U sada\u0161njoj situaciji \u010dini se Fobos<\/em> je pred njim, a borba protiv virusa opravdava i restrikcije ljudskih sloboda. Razne fobije postaju glavne poluge politika straha. U tom smjeru, da bi opisala na\u0161 suvremeni odnos sa slikom, Marie-Jos\u00e9 Mondzain, filozofkinja i direktorica istra\u017eivanja u CNRS-u, predla\u017ee koncept ikonokracije<\/a>[56<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, na\u010dina upravljanja slikama, organizacije vidljivog koja podvrgavanjem pogleda izaziva pod\u010dinjenje. Ikonokracija bi bila svakodnevni i neprestano obnavljani kult vidljivosti, ovisnost o vidljivom za o\u010di koje su postale slijepe za nevidljivo. Da bi bila u\u010dinkovita i mogla se nametnuti kao na\u010din upravljanja, ikonokracija crpi snagu iz dva vrlo razli\u010dita re\u017eima straha: ikonofobije ili straha od slike koja se hrani opasnostima zbog kojih bismo pobjegli, te fonokracije, koja se odnosi na vladavinu putem buke, jer nije isklju\u010deno da se osim slikom mediji koriste i zvukom kao sredstvom kontrole. <\/p>\n

U tom smislu, Frank Furedi u „Politici straha“<\/a>[57<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> prikazuje procese gubitka tradicionalne demokratske kulture koji u javnosti stvaraju osje\u0107aje straha, ravnodu\u0161nosti, nedostatka vizija i utopijskih potencijala politike. Politika je internalizirala kulturu straha, jer politika straha je stara koliko i sam fenomen politike, a strahom su vladale generacije autoritarnih vladara primjenom Machiavellijevog savjeta vladarima kako \u0107e “biti sigurniji bude li ih se narod pla\u0161io nego bude li ih volio”. Strah se mo\u017ee koristiti u svrhe prisile, terora i za odr\u017eavanje javnog reda i mira. Time \u0161to izaziva zajedni\u010dku reakciju zbog neke prijetnje, on tako\u0111er omogu\u0107ava i postizanje konsenzusa i jedinstva. Danas politika straha ima za cilj posti\u0107i konsenzus i ujediniti ina\u010de razjedinjenu elitu. No, bez obzira na namjere onih koji ga potenciraju, “glavni u\u010dinak straha je oja\u010dati ideju kako nema alternative”. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Genealogija politika straha<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 od doba Hobbesa i Machiavellija poznato je da se svaki politi\u010dki poredak temelji na instrumentalizaciji straha, kao jednoj od konstanti politi\u010dke povijesti za pridobivanje pasivnog pristanka masa i javnog mnijenja. Stanovnici modernih, razvijenih zemalja, potaknuti gomilom a\u017euriranih svakodnevnih podataka i brojki koje se odvijaju u repetitivnom narativu koji \u010dini epidemiju jedinstvenim tragi\u010dnim doga\u0111ajem, vratili su se u doba velikih strahova srednjeg vijeka. Odjednom otkriv\u0161i zdravstvenu u\u010dinkovitost restriktivnog i autoritarnog kineskog modela i drugih neliberalnih re\u017eima, zapadne liberalne i nominalno demokratske dr\u017eave podlegle su istinskoj viralnoj i informacijskoj epidemiji koja napada masovne afekte i osje\u0107aje, kako olak\u0161ali “gutanje pilule” mnogih ograni\u010denja temeljnih sloboda: ograni\u010denja slobode kretanja, slobode okupljanja, karantene itd.<\/a>[58<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Od po\u010detka 20. stolje\u0107a, H. L. Mencken, novinar, knji\u017eevnik i poznati kriti\u010dar ameri\u010dke kulture, smatrao je da je “cilj politike dr\u017eati stanovni\u0161tvo zabrinutim i stoga tra\u017eiti da ga se stavi na sigurno, prijete\u0107i neprekidnim nizom zami\u0161ljenih \u010dudovi\u0161ta”<\/a>[59<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Znanost i politika straha razvijaju ideju da na\u0161e procjene rizika i radnje koje poduzimamo kako bismo se za\u0161titili od njih nisu racionalne, ve\u0107 emocionalne i izazvane su od strane medija i politi\u010dara. Nekoliko sociolo\u0161kih studija poku\u0161alo je procijeniti socijalne implikacije politike straha u upravljanju terorizmom u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Primjerice, Kate Nash<\/a>[60<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> predstavlja politiku straha i kao protute\u017eu i kao nadopunu onome \u0161to naziva “politikom \u017eelje” (ona definira \u010detiri modela: plemensku politiku, politiku \u017eelja, politiku straha i politiku sigurnosti). U svojoj knjizi Propaganda<\/em> (1928.) Edward Bernays<\/a>[61<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> obja\u0161njava da se kolektivni mentalitet ne vodi mislima ve\u0107 “impulsom, navikom ili osje\u0107ajem”. Leo Strauss, politi\u010dki filozof, isti\u010de kako je u upravljanju dru\u0161tvom zadatak mudrih odr\u017eavati red, a za postizanje svog cilja mogu se slu\u017eiti “plemenitom la\u017ei”<\/a>[62<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Ako se “mno\u0161tvo zajedni\u010dkih dobara” prepusti individualizmu, liberalizmu i relativizmu, mo\u017ee nastati samo kaos. Mit koji su izmislili vladari slu\u017eit \u0107e za kontrolu ljudi. Izmi\u0161ljanjem ili odr\u017eavanjem “vje\u010dnog rata” narod se mo\u017ee voditi za svoje dobro. Nadalje, utjecaj neokonzervativaca zapo\u010deo je 1980-ih, kada su savjetovali predsjednika Ronalda Reagana, i tako\u0111er se temeljio na „ravnote\u017ei terora“, primjenom mita u kojem bi Sjedinjene Dr\u017eave bile predstavnik „dobra“ a SSSR “carstvo zla”. Nakon 11. rujna George W. Bush koristio se retorikom ve\u0107 kori\u0161tenom tijekom hladnog rata, nazivaju\u0107i Al-Qaedu utjelovljenjem sila zla. Bushova se komunikacija potom okrenula Iraku, politi\u010dkom re\u017eimu opisanom kao \u010dlanom Osovine zla. Tada su se pretpostavljale veze izme\u0111u Al-Qaide i Iraka, ali nisu nikad potvr\u0111ene. Irak je tako\u0111er osumnji\u010den za proizvodnju oru\u017eja za masovno uni\u0161tavanje \u0161to se ispostavilo kao namjerna la\u017e. Noam Chomsky uvjerljivo je pokazao da je precjenjivanje opasnosti koju su predstavljali hladni rat i “rat protiv terorizma” bilo samo sredstvo za Sjedinjene Dr\u017eave da poku\u0161aju oja\u010dati svoju hegemoniju. <\/strong>Upravljanje fobijskim strastima kompatibilno je razvoju tr\u017ei\u0161nog poretka „kapitalizma zavo\u0111enja“ koji se temelji na eksploatiranju afekata, emocija i \u017eelja, te njegovom dominacijom nad \u010ditavim dru\u0161tvenim i privatnim \u017eivotom. Takvo „globalno upravljanje” koje odgovara dobu globalne komodifikacije svijeta pretpostavlja i name\u0107e sveobuhvatno zagu\u0161ivanje i koloniziranje kolektivnog i pojedina\u010dnog imaginarnog svijeta. Stoga, politika straha ni na koji na\u010din ne implicira da postoji stvarna opasnost, a kamoli da nasilna smrt vreba na svakom uglu ulice. Dovoljno je vjerovati da pro\u0161ireno nasilje izra\u017eava latentni rat, op\u0107u nesigurnost kao plodno tlo za izazivanje fobije koja nema potrebu za postojanjem stvarnog predmeta, a dovoljno je da se pojavi medijsko insceniranje i slika prijetnje, opasnosti, i da uzrokuje iste u\u010dinke i isto fobijsko pona\u0161anje kao da su se ta opasnost, opasnost i agresija stvarno dogodile. <\/p>\n

 <\/p>\n

Medijska proizvodnja straha u kontekstu teorije kultiviranja <\/strong><\/p>\n

Naravno iako je sprega izme\u0111u politike, korporativne mo\u0107i i medija danas poznata u obliku „medijakracije“; smi\u0161ljeno generiranje „kolektivnog straha“ u obliku medijske strategije ili kampanje te\u0161ko je dokazivo. Me\u0111utim, i kada je to slu\u010daj, kada takva informacija iza\u0111e u javnost, za\u010du\u0111uju\u0107e je koliko se zapravo relativizira i prolazi u eteru bez velikih poreme\u0107aja i revolta. Naime, jedan od takvih dokaza o pretjeranom zastra\u0161ivanju gra\u0111ana je i dokument Znanstvenog savjeta za hitne situacija napravljen u suradnji sa Znanstvenom pandemijskom grupom za pona\u0161anje u influenci (SPI-B) u kojem stru\u010dnjaci optu\u017euju britansku vladu Borisa Johnsona za strategije manipulacija koje bi mogle dovesti do trajnih posljedica na mentalno zdravlje stanovnika<\/a>[63<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.U \u010dlanku o analizi koji je objavio Daily Telegraph optu\u017euje se Johnsona i njegove znanstvene savjetnike Chrisa Whittya i Sir Patricka Vallancea za \u0161irenje straha me\u0111u ljudima. Jedan od primjera je i svakodnevno objavljivanje brojki zara\u017eenih, hospitaliziranih i umrlih, \u0161to je, kako navode, izazvalo veliki strah me\u0111u populacijom, te da je britanska vlada svojim postupcima u cilju suzbijanja zaraze stanovni\u0161tvo stavila u stanje anksioznosti.<\/p>\n

Mediji pru\u017eaju tematike straha, odr\u017eavaju strategije fobije radi ve\u0107eg utjecaja na javnost. Prema izvije\u0161\u0107u iz 2016. godine iz tvrtke Influence Communication<\/em> koja je 2016. proglasila godinom straha, gotovo 40% informacija igra na “ovu emociju, zaraznu i \u010desto iracionalnu” “Strah je postao vrlo va\u017ean \u010dimbenik interesa za sve medijske ekosustave”, rekao je predsjednik tvrtke Influence Communication,<\/em> Jean-Fran\u00e7ois Dumas. „jer strah ne morate obja\u0161njavati, mo\u017eete to osjetiti i to je univerzalno, multikulturalno<\/a>[64<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>”. Kao \u0161to su demonizacija i etiketiranje sredstva pritiska u politici tako je odabir tematike straha tako\u0111er marketin\u0161ki isplativ i financijski unosan. Iako demonizacija povijesne korijene ima u propagandi, ona je danas uobi\u010dajena. Pitanje konstrukcije stvarnosti ili konstrukcije socijalne zbilje ve\u0107 dugo intrigira istra\u017eiva\u010de i sociologe. Ako jo\u0161 uvijek postoje brojne sumnje i neizvjesnosti oko toga, \u010dini se prihva\u0107enim da se izgradnja stvarnosti ti\u010de procesa u kojem pojedinac aktivno sudjeluje. Temeljno pitanje koje se postavlja oko njega je sljede\u0107e: na temelju kojeg znanja pojedinac uspijeva konstruirati ovu stvarnost? Me\u0111utim uvijek ostaju nedoumice oko na\u010dina na koji pojedinac konstruira “svoju” stvarnost. W. Lippmann sugerirao je da “jedini osje\u0107aj koji netko ima o nekom doga\u0111aju ne duguje iskustvu, ve\u0107 mentalnoj slici koju ima o tom doga\u0111aju”. Me\u0111utim takva mentalna mapa doga\u0111aja nam je \u010desto uvjetovana i predo\u010dena od samih medija. Odnosno, na\u0161a mi\u0161ljenja nisu odgovor na svijet oko nas, ve\u0107 je to na\u0161a percepcija svijeta kakav mi vidimo. To je ono \u0161to je nazvao “slikama u na\u0161oj glavi” koje strukturiraju na\u0161e postupke i osje\u0107aje. <\/p>\n

 <\/p>\n

Viralnost i kultiviranje<\/strong><\/p>\n

Istra\u017eivanja koja istra\u017euju dugoro\u010dne u\u010dinke medija na uvjerenja i percepcije grupirana su pod pojmom “teorija kultiviranja”. Pojam i hipotezu izvorno je formulirao George Gerbner<\/a>[65<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Prema ovom istra\u017eiva\u010du, percepcije i uvjerenja o vanjskom svijetu proizlaze iz medijske izlo\u017eenosti. Treba napomenuti da je ovo uglavnom televizija koja unato\u010d munjevitom razvoju i sveprisutnosti interneta i dru\u0161tvenih mre\u017ea ostaje glavni audiovizualni masovni medij u suvremenom dru\u0161tvu. Zapravo, Gerbner televiziju u sjevernoameri\u010dkoj kulturi i dru\u0161tvu smatra posebno mo\u0107nim oru\u017ejem. Teorija kultiviranja smatra da \u0107e televizija, iako nije u izvoru zajedni\u010dke kulture ovu kulturu prigrabiti i \u0161iriti, odr\u017eavati kako bi postala standard. Za Gerbnera<\/a>[66<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> slike i poruke koje tvore na\u0161e kulturno okru\u017eenje danas se prenose putem televizije, a ne putem religije ili obrazovanja<\/a>[67<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Kao rezultat toga, televizija oblikuje na\u0161u percepciju svijeta i prenosi nam brojne vrijednosti i standarde bez na\u0161eg znanja. Gerbner na primjer pokazuje da nasilje na ekranu relativno bezna\u010dajno doprinosi stvarnom nasilju dok s druge strane njeguje osje\u0107aj nesigurnosti i ranjivosti koji dovode do ovisni\u010dkog i pokornog pona\u0161anja. Preciznije, Gerbnerova teorija odnosi se na malu djecu i na „te\u0161ke gledatelje” koji televiziju konzumiraju nekoliko sati dnevno. Izraz “te\u0161ki gledatelji” namijenjen je ljudima koji dnevno gledaju televiziju \u010detiri sata ili vi\u0161e. Uz to postoji i izraz “laki gledatelji” koji predstavlja potro\u0161a\u010de koji na televiziju tro\u0161e manje od dva sata dnevno. Me\u0111utim ve\u0107ina gledatelja izlo\u017eena je virtualnom nasilju na televiziji u jednakoj mjeri, stoga spada pod pojam “sindroma srednjeg svijeta” ili “sindroma velikog lo\u0161eg svijeta”. Ovdje bismo mogli primijetiti odre\u0111enu sli\u010dnost s tezom Baudrillarda<\/a>[68<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> kada tvrdi da \u017eivimo u svijetu u kojem postoje samo simulakrumi<\/em>. Rije\u010d je o odricanju od izmi\u0161ljotine o postojanju stvarnosti, da bismo priznali da je to samo ime koje dajemo na\u0161im zajedni\u010dkim vjerovanjima. Sada<\/em> stvarno ne postoji, jer ono \u0161to mi smatramo stvarnim ne postoji. Me\u0111utim, za razliku od Gerbnera, ovdje stvarno<\/em> nikada nije bilo vi\u0161e od la\u017enog oblika. Valja napomenuti da je Baudrillardova teza isklju\u010divo filozofska, dok Gerbner, oslanjaju\u0107i se na empirijska istra\u017eivanja, poku\u0161ava pru\u017eiti sociolo\u0161ko obja\u0161njenje kulturnog okru\u017eenja. U op\u0107oj svakodnevnoj informacijskoj kakofoniji vijesti, proturje\u010dnih analiza, statistika, brojki glede virusa COVID-19, kako se ne osvrnuti na jo\u0161 uvijek aktualne teze Jeana Baudrillarda<\/a>[69<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, autora djela Simulacija i zbilja<\/em> ali i filozofa viralnosti koji je predvidio da \u0107e virusno kru\u017eenje digitaliziranih informacija na kraju zamijeniti stvarnost, \u0161to i anticipira \u010dinjenicu da smo u slu\u010daju medijske informacijske hipertrofije glede korona virusa i te kako uronjeni u takvu viralnu stvarnost. U vremenu smo post-istine kada je istina zastarjela kategorija i kada sveprisutni globalni mediji li\u0161eni obveza potrage za istinom te medijska viralnost u informacijskom tretmanu virusa COVID-19, odra\u017eavaju stanje „hiperrealnosti“. Nije ovdje rije\u010d o la\u017enim informacijama („la\u017enim vijestima“) ve\u0107 o neselektiranim, nehijerarhiziranim informacijama koje \u010desto utje\u010du na dono\u0161enje politi\u010dkih sanitarnih mjera i koji odgovaraju na emocije povezane s digitalnim i informacijskim, a ne sa stvarnim svijetom. Viralnost je, ka\u017ee nam Baudrillard, „patologija zatvorenih krugova, integriranih krugova, promiskuiteta i lan\u010dane reakcije.“ Istina je da je COVID-19 eminentno globalni virus koji ujedno i razotkriva imunolo\u0161ku deficijenciju same tehnomorfne globalizacije i globaliziranog dru\u0161tva rizika. Svaka pandemija ima dvije dimenzije: pan<\/em> koji obuhva\u0107a cijelu \u017eivotnu povr\u0161inu zemlje i demos<\/em>, narod, ljude. Jean Baudrillard govori o „virusnom gostoprimstvu“ koje su ljudi na globalnoj razini nesvjesno pru\u017eili nastajanju i \u0161irenju virusa. Globalizirano potro\u0161a\u010dko dru\u0161tvo, kult neograni\u010denog tehnolo\u0161kog napretka, iscrpljivanje prirodnih resursa, globalno zaga\u0111enje kao i genetske manipulacije, \u010dine armature na\u0161eg „virusnog gostoprimstva“ u kojem se danas nastanjuje i mutira korona virus. Dakle, fenomen zaraznog straha sada strukturira i obilje\u017eava na\u0161e na\u010dine postojanja i razmi\u0161ljanja, na\u0161e kulturne i dru\u0161tvene na\u010dine \u017eivljenja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[48<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPeter Sloterdijk, Apr\u00e8s nous le d\u00e9luge. Les Temps modernes comme exp\u00e9rience antig\u00e9n\u00e9alogique<\/em>. Payot, Paris 2016<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[49<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDominique Mo\u00efsi, La g\u00e9opolitique de l’\u00e9motion <\/em>–<\/em>Comment les cultures de peur, d’humiliation et d’espoir fa\u00e7onnent le monde<\/em>, Nouvelle \u00e9dition revue en \u00a0Flammarion-Champ actuel, Paris 2008.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[50<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJean Delumeau, Strah na Zapadu (od XIV do XVIII veka<\/em>), Knji\u017eevna zajednica Novog Sada, Novi Sad 1987
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[51<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u010clanak https:\/\/www.lexpress.fr\/actualite\/societe\/sante\/avancer-par-peur_758721.html.<\/a> U listu L’Express, 6.05.2009.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[52<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nFuredi, Frank, Politika straha : s onu stranu ljevice i desnice<\/em>, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2008.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[53<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nGlassner, Barry, The Culture of Fear: Why Americans are Afraid of the Wrong Things.: Basic Books, New York 2009. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[54<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMiguel de Unamuno, Le sentiment tragique de la vie<\/em>, Gallimard, Paris, 1997.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[55<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nGiorgio Agamben, Homo Sacer: suverena mo\u0107 i goli \u017eivot Multimedijalni institut, Zagreb 2006.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[56<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMarie-Jos\u00e9 Mondzain, Homo Spectator: Bayard, Paris 2007<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[57<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[58<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u010clanak https:\/\/blog.vecernji.hr\/jure-vujic\/baudrillard-i-viralno-doba-korone-11936- blog.vecernji.hr<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[59<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nGardner, Dan,\u00a0 Risk The Science and Politics of Fear<\/em>, Ebury Publishing, 2009.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[60<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKate Nash,\u00a0 Contemporary political sociology<\/em>, Wiley 2000.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[61<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEdward Bernays, Propaganda<\/em>, Horace Liveright, New York 1928<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[62<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLeo Strauss, The City and Man<\/em>.\u00a0 Rand McNally, Chicago 1964.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[63<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u010clanak Ve\u010dernji list:\u00a0 https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/britanski-strucnjaci-opleli-po-johnsonu-vlada-je-namjerno-izazvala-paniku-uoci-locdowna-evo-kojim-su-se-metodama-sluzili-1481792<\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[64<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u010clanak https:\/\/journalmetro.com\/actualites\/national\/1064615\/2016-annee-de-la-peur-selon-influence-communication\/.<\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[65<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nGeorge Gerbner, Against the Mainstream: The Selected Works of George Gerbner<\/em>,, Michael Morgan, New York: Peter Lang<\/em>, 2002.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[66<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTA. Van Dijk, ed., Mass Media Discourse: Message System Analysis as a Component of Cultural Indicators, <\/em>in Discourse and Communication<\/em>, Walter de Gruyter, New York-Berlin 1985., str.13-25
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[67<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMichael Morgan and Nancy Signorielli. Living with Television: The Dynamics of the Cultivation Process, Perspectives on Media Effects<\/em>, edited by J. Bryant and D. Zillmann. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. S2CID 53682668 (2007), str. 17.40
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[68<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJean Baudrillard, Simulacres et simulation, <\/em>Galil\u00e9e, Paris, 1981
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[69<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u010clanak https:\/\/blog.vecernji.hr\/jure-vujic\/baudrillard-i-viralno-doba-korone-11936<\/a> – blog.vecernji.hr
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Agamben, Giorgio, Homo Sacer: suverena mo\u0107 i goli \u017eivot Multimedijalni institut, Zagreb 2006.<\/p>\n

Baudrillard, Jean, Simulacres et simulation, <\/em>Galil\u00e9e, Paris 1981.<\/p>\n

Bernays, Edward, Propaganda, <\/em>Horace Liveright, New York 1928<\/p>\n

Delumeau, Jean, Strah na Zapadu (od XIV do XVIII veka): opsednuti grad, Greh i strah: stvaranje ose\u0107anja krivice na Zapadu (od XIV do XVIII veka<\/em>), Knji\u017eevna zajednica Novog Sada, Novi Sad 1987.<\/p>\n

Furedi, Frank, Politika straha: s onu stranu ljevice i desnice<\/em>, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2008.<\/p>\n

Gardner, Dan, Risk The Science and Politics of Fear<\/em>, Gerbner, George, Against the Mainstream: The Selected Works of George Gerbner<\/em>, Michael Morgan, Peter Lang, New York 2002.<\/p>\n

Glassner, Barry, The Culture of Fear: Why Americans are Afraid of the Wrong Things.: Basic Books, New York 2009. <\/p>\n

Mo\u00efsi, Dominique, La g\u00e9opolitique de l’\u00e9motion -Comment les cultures de peur, d’humiliation et d’espoir fa\u00e7onnent le monde<\/em>, Nouvelle \u00e9dition revue en Flammarion, Champ actuel, Paris 2008. <\/p>\n

Mondzain, Marie-Jose, Homo<\/em> Spectator<\/em>. Bayard, Paris 2007<\/p>\n

Nash, Kate, Contemporary political sociology<\/em>, Wiley 2000.<\/p>\n

Sloterdijk, Peter, Apr\u00e8s nous le d\u00e9luge. Les Temps modernes comme exp\u00e9rience antig\u00e9n\u00e9alogique.<\/em> Payot, Paris 2016.<\/p>\n

Strauss, Leo, The City and Man<\/em>.\u00a0 Rand McNally, Chicago 1964.<\/p>\n

De Unamuno, Miguel, Le sentiment tragique de la vie<\/em>, Gallimard, Paris, 1997.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010clanci: <\/strong><\/p>\n

Attali, Jacques, Avancer par peur<\/em>, L’Express, 06\/05\/2009. https:\/\/www.lexpress.fr\/actualite\/societe\/sante\/avancer-par-peur_758721.html. u listu L’Express, 6.05.2009.<\/p>\n

(\u2026) Britanski stru\u010dnjaci opleli po Johnsonu: Posijan je strah uo\u010di lockdowna, slu\u017eio se opasnim metodama<\/em>, Ve\u010dernji list, 4.travnja 2021, Ve\u010dernji list, izbor, https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/britanski-strucnjaci-opleli-po-johnsonu-vlada-je-namjerno-izazvala-paniku-uoci-locdowna-evo-kojim-su-se-metodama-sluzili-1481792<\/p>\n

Cipriani, Jean-Philippe, 2016, annee de la peur selon influence communication<\/em> La Presse canadienne, objavljeno na portalu Metro, 14 d\u00e9cembre 2016, https:\/\/journalmetro.com\/actualites\/national\/1064615\/2016-annee-de-la-peur-selon-influence-communication\/<\/p>\n

Van Dijk, T, Mass Media Discourse: Message System Analysis as a Component of Cultural Indicators, <\/em>in Discourse and Communication<\/em>, 1985., New York: Walter de Gruyter Berlin, str.. 13\u201325.<\/p>\n

Morgan, Michael I Signorielli, Nancy, Living with Television: The Dynamics of the Cultivation Process<\/em>,. str. 17\u201340 in Perspectives on Media Effects<\/em>, edited by J. Bryant and D. Zillmann. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. S2CID 53682668 ( 2007), str 17-40<\/p>\n

Vuji\u0107, Jure, Baudrillard i viralno doba korone<\/em>, Globalni semafor, Ve\u010dernji list, 10. 09. 2020. https:\/\/blog.vecernji.hr\/jure-vujic\/baudrillard-i-viralno-doba-korone-11936 – blog.vecernji.hr<\/p>\n

Vuji\u0107, Jure, Kultura straha i fobokracija<\/em>, Vijenac broj 682, travanj 2020. Izvor: https:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/682\/kultura-straha-i-nova-fobokracija-30274\/<\/p>\n

 <\/p>\n

Simulation of Collective Anxiety and Media
\nPhobo\u2013strategy of Fear Politics<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Real – time media reporting, accompanied by expert analysis of the spread of the infection on a global and micro level, contributes to the escalation of the social atmosphere of collective anxiety and psychosis. In this direction, pandemics of collective psychosis and fear always precede the introduction of totalitarian measures and create preconditions for bio – political and medical rule, strengthening of extraordinary control measures. Viral insinuation, mimicry of reactions, dissemination of viral fear, are integral phenomena of diffuse social – media violence that transforms the reality of panic – fear into phantasmagoric and often simulating collective anxiety. Today\u2019s print, audiovisual and numerical media use consensually and skillfully leverage the marketing of fear. In this respect, the journalist (along with the arms dealer, politician and antidepressant manufacturer) is one of the few professions that trades in fear and panic. The media has become a powerful weapon of traditional fear politics that instrumentalizes the collective fear of the population to extort passive consent to the application of extraordinary measures that restrict fundamental individual civil liberties.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> viral, fear, society, politics, media, bio-politics.<\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     10(19)#18 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.6 UDK 32:616.891.6-044.86 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 7.3.2021.     Jure Vuji\u0107 Institut za geopolitiku i strate\u0161ka istra\u017eivanja, Zagreb, Hrvatska geotekst@gmail.com Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha Puni tekst: […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":380,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[91],"tags":[694],"class_list":["post-384","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-19-vlasiti-url","tag-jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nJure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Jure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     10(19)#18 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.6 UDK 32:616.891.6-044.86 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 7.3.2021.     Jure Vuji\u0107 Institut za geopolitiku i strate\u0161ka istra\u017eivanja, Zagreb, Hrvatska geotekst@gmail.com Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha Puni tekst: […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-09-13T11:02:50+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"22 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Jure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha\",\"datePublished\":\"2021-09-13T11:02:50+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/\"},\"wordCount\":4411,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"keywords\":[\"Jure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 19 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/\",\"name\":\"Jure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"datePublished\":\"2021-09-13T11:02:50+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Jure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Jure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Jure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     10(19)#18 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.6 UDK 32:616.891.6-044.86 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 7.3.2021.     Jure Vuji\u0107 Institut za geopolitiku i strate\u0161ka istra\u017eivanja, Zagreb, Hrvatska geotekst@gmail.com Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha Puni tekst: […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2021-09-13T11:02:50+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"22 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Jure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha","datePublished":"2021-09-13T11:02:50+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/"},"wordCount":4411,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","keywords":["Jure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha"],"articleSection":["In Medias Res broj 19 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/","name":"Jure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","datePublished":"2021-09-13T11:02:50+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jure-vujic-simulacija-kolektivne-tjeskobe-i-medijske-fobo-strategije-politike-straha\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Jure Vuji\u0107: Simulacija kolektivne tjeskobe i medijske fobo\u2013strategije politike straha"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=384"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}