{"id":387,"date":"2021-09-13T11:09:02","date_gmt":"2021-09-13T11:09:02","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2021\/09\/13\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/"},"modified":"2021-09-13T11:09:02","modified_gmt":"2021-09-13T11:09:02","slug":"amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/","title":{"rendered":"Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  10(19)#22 2021<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n

DOI 10.46640\/imr.10.19.10<\/a>
\nUDK 314.151.3-054.73:638.252*Covid-19<\/p>\n

Prethodno priop\u0107enje<\/p>\n

Preliminary communication<\/p>\n

Primljeno: 25.2.2021.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107<\/span><\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161te u Tuzli
\n Bosna i Hercegovina
\namela.delic@untz.ba<\/p>\n

Filozofski fakultet Tuzla
\n Bosna i Hercegovina
\nselma.begic94@hotmail.com<\/p>\n

Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao
\nizvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (463 KB), Hrvatski, Str. 3129 – 3145
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nPandemija virusa COVID-19 podsjetila je javnost \u0161irom svijeta da su mnogi masovni mediji posebno u kriznim situacijama podlo\u017eni zloupotrebama. Osim la\u017enih vijesti, teorija zavjera i masovne histerije koja se \u0161irila u medijskom diskursu, nezaobilazno su se na meti medijskih optu\u017ebi i sumnji na\u0161li migranti i izbjeglice \u0161irom svijeta. Predrasude, stereotipi i uop\u0107e vrlo kruti i netolerantni modeli mi\u0161ljenja transparentirali su se u odnosu spram gra\u0111ana azijskog porijekla, muslimana, \u017didova. U bosanskohercegova\u010dkim medijima posebno su negativno bili predstavljeni ljudi u pokretu, gra\u0111ani \u010diji je \u201cgoli \u017eivot\u201d (Agamben) stavljen van pravnog okvira, a tako i van okvira novinarskog profesionalizma.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nPokrenuti su antimigrantski orijentirani web portali, vo\u0111ena je antimigrantska kampanja kroz \u010dlanke koji su kori\u0161tenjem metafora, razli\u010ditih tehnika pristranosti, logi\u010dkih pogre\u0161aka, nametali po\u017eeljna vi\u0111enja nepo\u017eeljnih \u201edrugih\u201d. U ovom radu analizirali smo la\u017ene vijesti kreirane o migrantima i izbjeglicama kao opasnim prenosiocima zaraze, tekstove na portalima orijentiranim na pisanje protumigrantskih tekstova, \u010dlanke mainstream portala u Bosni i Hercegovini o migracijama. Koristili smo kriti\u010dku analizu medijskog diskursa, anlizirali smo upotrijebljene metafore, logi\u010dke gre\u0161ke i druge tehnike pristranog izvje\u0161tavanja. Za postavljanje teorijskog dijela koristili smo djela Teuna van Dijka o kriti\u010dkoj analizi diskursa, Georgija Agambena o svetom \u017eivotu i tankoj granici izme\u0111u \u017eivota izvan prava i smrti, analizom logi\u010dkih pogre\u0161aka Predraga Stojadinovi\u0107a, tehnikama pristranog izvje\u0161tavanja koje obja\u0161njava Najil Kurti\u0107.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> pandemija, virus COVID-19, migranati, izbjeglice, medij, masovni mediji, la\u017ene vijesti, prenosioci zaraze.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Teorijsko razmatranje<\/strong><\/p>\n

„Neke misli kojih nismo svjesni mogu se pretvoriti u duhove“ (David 2014:141). <\/p>\n

Ovako je u djelimi\u010dno autobiografskom romanu koji govori o iskustvima \u017eidovskih porodica u Srbiji tokom II svjetskog rata, nazvanom The House of Remembering and Forgetting,<\/em> Filip David opisivao unutarnji svijet i promi\u0161ljanja jednog od protagonista. Junak romana, Albert Weisz poku\u0161ava razumjeti naizgled nerazumljivo \u2013 izvore zla u ljudima, ali na jednom mjestu u romanu zaklju\u010duje kako je bilo „glupo tra\u017eiti simboli\u010dko zna\u010denje u svemu“ (David, 2014: 144). Kada bismo imali priliku razgovarati s Albertom, poru\u010dili bismo mu da uvijek traga za simboli\u010dkim zna\u010denjem jer \u0107e se skrivena zla misao i rije\u010d lako iz, naizgled bezopasne simbolike, pretvoriti u akte nasilja. U kreiranju zna\u010denja, procesu semioze i razumijevanja stvarnosti u svakom dru\u0161tvu mediji su neizostavna karika u oblikovanju diskursa o zna\u010dajnim dru\u0161tvenim temama. Ni primjer s kriznom situacijom nastalom nakon progla\u0161enja koronavirusa svjetskom opasno\u0161\u0107u nije bio izuzetak. <\/p>\n

Nakon progla\u0161enja pandemije 12. o\u017eujka 2020.<\/a>[193<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, uslijedila je i masmedijska infodemija, odnosno „pandemija neta\u010dnih informacija“ (Dutta, 2020)<\/a>[194<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. U toku trajanja pandemije (infodemije), mnoge su se vjerske zajednice suo\u010dile s la\u017enim informacijama koje su o njima \u0161irili mediji namjenski kreirani za propagandne aktivnosti, ali i ve\u0107 etablirani mediji, pa i javne li\u010dnosti. Institut Poynter<\/em> objavio je poseban \u010dlanak posve\u0107en raskrinkavanju la\u017enih informacija o tome da gra\u0111ani razli\u010dite religijske vjeroispovjesti, rase ili gra\u0111ani iz razli\u010ditih dr\u017eava bolje\/gore podnose koronavirus. Tako su pokazali da su u medijima muslimani, Kinezi, gra\u0111ani subsaharske Afrike, \u010desto la\u017eno predstavljani kao gra\u0111ani koji su navodno otporni na novi virus (Tard\u00e1guila, 2020). U Bosni i Hercegovini, pandemija je uzburkala emocije prema trenutno virusu najizlo\u017eenijoj kategoriji dru\u0161tva \u2013 migrantima i izbjeglicama. U ovom smo istra\u017eivanju koristili kriti\u010dku analizu medijskog diskursa da otkrijemo skrivena zna\u010denja, odnosno skrivenu simboliku rije\u010di i re\u010denica plasiranih u mainstream i tzv. alternativnim medijima i izjavama zvani\u010dnika. Od koristi nam je bilo promi\u0161ljanje Teuna van Dijka o na\u010dinima medijske proizvodnje smisla. Van Dijk (2010) poja\u0161njava da su \u010dak i slobodniji mediji skloni ignoriranju ili negiranju problema \u0161irenja rasnih i drugih predrasuda putem vlastitih komunikacijskih kanala. Prema ovom teoreti\u010daru, mediji sudjeluju u marginaliziranju ljudi u pokretu tako \u0161to ih predstavljaju kao ozbiljan problem, a rijetko uo\u010davaju ili analiziraju doprinos novih gra\u0111ana za etni\u010dku i kulturnu raznolikost ili demografiju. Nerijetko se izbjeglice i migranti predstavljaju kao osobe koje zloupotrebljavaju dr\u017eavnu pomo\u0107, kao lopovi ili varalice, dok se istovremeno rijetko kritiziraju napadi na njih, ili se analiziraju slo\u017eeni uzroci migracija. Konflikt je naj\u010de\u0161\u0107a vrijednost vijesti na osnovu koje \u0107e ovi ljudi dospjeti u medijski diskurs. Zato, da bi se shvatili razmjeri negativne medijske prezentacije osoba u pokretu, Van Dijk predla\u017ee op\u0161iran monitoring medijskih sadr\u017eaja i kriti\u010dku analizu diskursa (CDA), kako bi se problem prvo razumio i odredile njegove klju\u010dne zna\u010dajke, a potom i djelovalo na predusretanju izvje\u0161tavanja kojim se nanosi \u0161teta ne samo izbjeglicama i migrantima, nego uop\u0107e kulturi tolerancije i multikulturalizma. <\/p>\n

Kriti\u010dka analiza medijskog diskursa treba biti fokusirana na razumijevanje na\u010dina na koji dominacija biva producirana i dijeljena kroz medijski govorni \u010din. Pod dominacijom autor misli na mo\u0107 „elita, institucija ili grupa koja rezultira dru\u0161tvenom nejednako\u0161\u0107u, uklju\u010duju\u0107i politi\u010dku, kulturnu, vjersku, rasnu, klasnu i etni\u010dku nejednakost“, dok kriti\u010dka analiza diskursa „\u017eeli znati koje strukture, stategije ili druga svojstva teksta, govor, verbalnu interakciju ili komunikativne \u010dinove“ mediji koriste da bi reproducirali modele dominacije (Van Dijk, 1993: 250). Najil Kurti\u0107 diskurs definira kao „strukturiranu semioti\u010dku radnju“ (Kurti\u0107, 2006: 153), a ona je, kako ka\u017ee, „odre\u0111ena u velikoj mjeri intencijom subjekata; prvenstveno slobodnom voljom da u\u010destvuju u dijalogu a potom i time \u0161ta \u017eele priop\u0107iti jedan drugom i \u0161ta \u0107e dopustiti da im se priop\u0107i“ (Ibid). Kontrola mo\u0107nih danas se, prema Van Dijku i Castellsu, sve vi\u0161e ogleda u njihovoj kognitivnoj mo\u0107i ovladavanja diskursom i manipulacijom zna\u010denjima. Zbog toga je i uloga medija ve\u0107a, a samim time je i vi\u0161e posla za analizu, jer je svakodnevni \u017eivot pro\u017eet „komunikacionim mre\u017eama koje prera\u0111uju znanje i misli kako bi stvorili i razorili povjerenje, koje predstavlja presudan izvor mo\u0107i“ (Kastels, 2009: 38). <\/p>\n

U kriti\u010dkoj analizi diskursa treba posebno obratiti pa\u017enju i na dostupnost komunikacijskih kanala razli\u010ditim izvorima, a uobi\u010dajeno je da u tim kanalima uglavnom dominiraju mo\u0107ni. Sli\u010dno tome, ka\u017ee Van Dijk „nedostatak mo\u0107i mo\u017ee se mjeriti nedostatkom aktivnosti ili kontroliranog pristupa diskursu“ (Van Dijk, 1993: 256). Tako, prisustvom migranata i izbjeglica kao izvora informacija u masmedijskim \u010dlancima mo\u017eemo zaklju\u010diti ne\u0161to i o njihovoj dru\u0161tvenoj mo\u0107i, a prema istra\u017eivanjima u medijima iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, migranti i izbjeglice se kao izvori informacija pojavljuju u samo 10% novinskih \u010dlanaka (Hrnji\u0107 Kuduzovi\u0107, 2017). Stavove, o\u010dekivanja, interpretacije doga\u0111aja, postavljanje medijske agende, Van Dijk naziva „dru\u0161tvenom kognicijom“. Dru\u0161tvena kognicija ili spoznaja utje\u010de i na individualne stavove gra\u0111ana, ali i obratno, individualna mi\u0161ljenja koja uspijevaju dobiti dru\u0161tveni status zahvaljuju\u0107i medijskoj pokrivenosti mogu formirati ili barem utjecati na formiranje dru\u0161tvene spoznaje. Izuzimanjem relevantnih problema izbjeglica i migranata u medijima, ti problemi ostaju i izvan dru\u0161tvene spoznaje. Takve vrste obrazaca razmi\u0161ljanja, Teun Van Dijk naziva ideologijama, a \u010ditaocima je te\u0161ko uo\u010diti njihovo prisustvo u medijima jer su obrasci skriveni tehnikama pristranog izvje\u0161tavanja kao \u0161to su „pristrasan izbor teme, pristrasno filtriranje \u010dinjenica, pristrasno nagla\u0161avanje pojedinih aspekata pri\u010de (bojenje), pristrasno smje\u0161tanje doga\u0111aja i li\u010dnosti u obja\u0161njavaju\u0107e kontekste, zadr\u017eavanje rasprave unutar granica prihvatljivih pretpostavki, pristrasna hijerarhizacija vijesti“ (Kurti\u0107, 2006: 99). Najuobi\u010dajeniji model diskursa kojeg karakterizira asimetri\u010dnost, odnosno dominacija jednih nad drugima u medijskom tekstu mo\u017ee se, prema Van Dijku, prikazati na sljede\u0107i na\u010din: Najprije imamo niz negativnih zaklju\u010daka koji navodno slijede iz \u010dinjenica, iako je njihova reprezentativnost i relevantnost upitna. Potom slijede logi\u010dke figure (naj\u010de\u0161\u0107e hiperbola) kojima se nagla\u0161avaju „‘njihova’ negativna i ‘na\u0161a’ pozitivna pona\u0161anja“. Leksi\u010dki stil u daljem tekstu obi\u010dno odlikuju birane rije\u010di (pozitivne ili negativne) koje impliciraju odre\u0111ene vrste zaklju\u010daka, pa se potom pri\u010da razvija na na\u010din da se daju slikoviti detalji o negativnim aspektima doga\u0111aja. Konstantno se u strukturi \u010dlanka nagla\u0161avaju negativni postupci manjinske grupe, naprimjer u lidovima, naslovima, sa\u017eecima i drugim elementima teksta. U kona\u010dnici sve zavr\u0161ava citiranjem navodno kredibilnih izvora, svjedoka ili eksperata (Van Dijk, 1993: 264). <\/p>\n

Osim navedenog modela pristranog diskursa, i prisustvo logi\u010dkih pogre\u0161aka u tekstu mo\u017ee ukazivati na dezinformacije ili malinfomracije. U Izvje\u0161taju Vije\u0107a Evrope o informacijskom poreme\u0107aju razlikuju se tri tipa la\u017enih infomracija me\u0111u kojima su misinformacije, malinformacije i dezinformacije. Za na\u0161u analizu relevantne su malinformacije a to su „\u010desto istinite informacije koje se dijele kako bi nekom nanijele \u0161tetu“ (Wardle, Derakhshan, 2017:10). To su istinite, ali razli\u010ditim tehnikama pristranosti ure\u0111ivane informacije.<\/p>\n

Logi\u010dke pogre\u0161ke koje su bile analizirane u ovom radu detaljno su obja\u0161njene u knjizi Predraga Stojadinovi\u0107a 50 logi\u010dkih gre\u0161aka za koje treba da znate<\/em>. Prva od analiziranih je pogre\u0161ka izvo\u0111enja pogre\u0161nog zaklju\u010dka iz dostupnih premisa, poznatija kao pogre\u0161ka ne slijedi<\/em>, potom pogre\u0161ka ignoriranja<\/em> u kojoj zaklju\u010dak ili argument mo\u017ee biti validan ali „se ne odnosi na postavljenu temu ili ne odgovara na postavljeno pitanje“ (Stojadinovi\u0107, 2014: 4). Vrlo \u010desta pogre\u0161ka u medijima je i tzv. crvena haringa<\/em>, a nastaje kada osoba koja govori, novinar ili sagovornik skre\u0107e s teme razgovora, a jednako je kori\u0161tena i pogre\u0161ka nazvana stra\u0161ilo <\/em>koja nastaje kada se krivotvori mi\u0161ljenje oponenata kako bi se ono lak\u0161e opovrglo. Pozivanje na emocije<\/em> kao pogre\u0161ka koju Stojadinovi\u0107 dalje dijeli na: pozivanje na posljedice, strah, komplimente, sa\u017ealjenje, ismijavanje, pozivanje na inat ili pri\u017eeljkivanje, uo\u010dava se u brojnim tekstovima kojima se nastoji uspotaviti relacija izme\u0111u migracija i \u0161irenja virusa korona. Postoji jo\u0161 niz pogre\u0161aka koje su autori identificirali, no za ovu analizu diskursa biti \u0107e dovoljne spomenute. <\/p>\n

Osim logi\u010dkih pogre\u0161aka, u stvaranju antimigrantskog narativa zna\u010dajnu ulogu ima i metafora. Ova stilska figura nam poma\u017ee da opi\u0161emo svoja iskustva, iska\u017eemo emocije i razmi\u0161ljanja ili se obratimo drugim ljudima. Kako su istakli istra\u017eiva\u010di Mark Johnson i George Lakoff u svom \u010dlanku Metaphors We Liveby<\/em>, cijelo na\u0161e razmi\u0161ljanje je metafori\u010dno (Johnson i Lakoff, 1980: 147). Izlo\u017eeni odre\u0111enim metaforama, mo\u017eemo razviti vrlo neprijateljske osje\u0107aje prema nekim skupinama ljudi, jer upravo metafore oblikuju na\u0161e ideje i razmi\u0161ljanja. U studiji koja je 2011. godine sporovedena na Stanfordu<\/a>[195<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, sudionici su pro\u010ditali odlomak teksta koji je opisivao zlo\u010din kao „zvijer koja vreba“ zajednicu ili „virus koji zara\u017eava“ grad. Oni koji su bili izlo\u017eeni metafori „zvijer“ vjerovali su da se pitanje zlo\u010dina treba rje\u0161avati krivi\u010dnim putem, poput produ\u017eivanja boravka u zatvoru ili drugim represivnim krivi\u010dnim kaznama, dok su oni koji su bili izlo\u017eeni metafori „virus“ smatrali da se pitanje zlo\u010dina treba rje\u0161avati primjenom reformativnih rje\u0161enja koja se bave tzv. temeljnim uzrocima zlo\u010dina. Ova studija je pokazala da je utjecaj metafore zna\u010dajan, ali je u isto vrijeme bio i prikriven: na pitanje za\u0161to su sudionici do\u0161li do ovakvih zaklju\u010daka gotovo nijedan sudionik nije spomenuo metaforu. Druga studija<\/a>[196<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> koju su sproveli istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta Kanzas i Arizona imala je za cilj pokazati mogu li metafore da utjecati na pove\u0107anje antimigracijskih stavova. Sudionici su pro\u010ditali odlomak o tome kako bakterije iz zraka mogu biti opasne za zdravlje. Potom su pro\u010ditali odlomak koji je metafori\u010dki opisivao Sjedinjene Dr\u017eave kao fizi\u010dko tijelo. To ih je navelo da izraze vi\u0161e antimigracijskih osje\u0107aja nego kad su bakterije u zraku opisane kao bezopasne i kada su Sjedinjene Dr\u017eave opisane bez ovih metafora. Oni su imali posebno negativne stavove prema imigrantima koji ulaze u Sjedinjene Dr\u017eave. Istra\u017eiva\u010di<\/a>[197<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> iz Kanade sugeriraju da nas evociranje osje\u0107aja fizi\u010dkog ga\u0111enja ili \u010ditanje medijskih tekstova koji izazivaju odvratnost, mo\u017ee natjerati da dehumaniziramo druge – uskra\u0107uju\u0107i i ignoriraju\u0107i njihova slo\u017eena unutarnja stanja i emocije. \u0160to nam se vi\u0161e drugi gade i gledamo ih kao „odvratna“ stvorenja, to \u0107emo vi\u0161e mo\u0107i podr\u017eavati politike koje nas odvajaju od njih. Jedno je istra\u017eivanje<\/a>[198<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> pokazalo da kad su crnci suptilno predstavljeni kao „majmunoliki“, sudionici su \u010de\u0161\u0107e podr\u017eavali nasilne i agresivne policijske politike“. Druga studija<\/a>[199<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> otkrila je da dehumanizacija Arapa predvi\u0111a ve\u0107u podr\u0161ku nasilnim protuteroristi\u010dkim politikama koje uklju\u010duju udare bespilotnih letjelica i mu\u010denje. U istra\u017eiva\u010dkom tekstu na stranici „Doktora bez granica“ (M\u00e9decins Sans Fronti\u00e8res \u2013 MSF) navedeno je da u mnogim sredinama, migranti i izbjeglice \u017eive u nesigurnosti, suo\u010deni su s rizikom hap\u0161enja ili zlostavljanja, te mogu biti stigmatizirani kao „nositelji bolesti“ COVID-19, a „najmanje 167 dr\u017eava u potpunosti je ili djelomi\u010dno zatvorilo svoje granice kako bi sprije\u010dilo \u0161irenje virusa COVID-19; te ne \u010dine iznimku za ljude koji tra\u017ee azil“ (UNHCR).<\/a>[200<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U posljednje vrijeme, pogotovo pojavom velikih migracija s Istoka, globalnim usponom populisti\u010dkih i krajnje desnih politi\u010dkih pokreta, te usljed rasta nacionalisti\u010dkih istupa politi\u010dara \u0161irom svijeta, u\u010destale su negativne metafore prema raseljenim osobama. Pojmovi koji identificiraju razli\u010dite skupine ljudi kao „\u0161teto\u010dine“, „parazite“, „zombije“, „demone“ ili osobe koje „\u0161ire bolesti“, svakodnevno su prisutni u diskursu kojeg koriste politi\u010dke li\u010dnosti, ali i u tekstovima koje pi\u0161u novinari. Migranti i izbjeglice se sve \u010de\u0161\u0107e koriste za \u0161irenje negativne politi\u010dke propagande<\/a>[201<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Negativan kontekst u kojem se spominju migranti i izbjeglice, vidljiv je ve\u0107 u samim naslovima na brojnim portalima u BiH, ali i Regiji<\/a>[202<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Cilj ovakvih tekstova i javnih nastupa politi\u010dara koji koriste negativne metafore je dehumanizacija ljudi u pokretu i opravdanje represivnih i neljudskih radnji koje se poduzimaju protiv njih u dr\u017eavama kroz koje prolaze. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Opasni „drugi“: \u010cemu vodi diskurs isklju\u010divosti?<\/strong><\/p>\n

U detaljnoj analizi svetog \u017eivota u djelu Homo sacer<\/em> Giorgio Agambena zanimljivo je i razmatranja pitanja svetog \u010dovjeka kao \u010dovjeka koji je, kako autor ka\u017ee „osoba postavljena izvan ljudske jurisdikcije“,\u00a0 a opet „ne prelazi pod bo\u017eansku“ (Agamben, 2006: 75). Pojam svetog autor prou\u010dava u kontekstu religijske literature ali se i sam poziva na zna\u010dajno Freudovo djelo Totem i tabu <\/em>u kojem je detaljno obja\u0161njeno kako su nerijetko sveti ljudi, uklju\u010duju\u0107i kraljeve ili mrtve kao svete, istovremeno bili smatrani ne\u010distim, prljavim, onima koje se mo\u017ee ubiti, ali se, kako bi Agamben kazao, ne mogu \u017ertvovati. Tabu je onaj koji je „uzvi\u0161en i proklet, dostojan obo\u017eavanja i u\u017eas pobu\u0111uju\u0107i” (Agamben, 2006: 67). Upravo je sli\u010dna pozicija migranta ili izbjeglice u dana\u0161njoj Bosni i Hercegovini (i drugim dr\u017eavama regije) kao onog koji je izmje\u0161ten izvan zakon, onog na kojem se ne primjenjuju ni zakoni ni na\u010dela medijske ili bilo koje strukovne etike, pa tako mo\u017ee biti izlo\u017een medijskom lin\u010du, ali i fizi\u010dki li\u0161en \u017eivota, uz istovremeno slabo ili nikakvo negodovanje javnosti. S druge strane, pak, doma\u0107e stanovni\u0161tvo pona\u0161a se kao „suveren” koji je „istodobno izvan i unutar pravnog poretka”, on je „to\u010dka indiferencije, prag na kojemu nasilje prelazi u pravo i pravo u nasilje” (Agamben, 2006: 18, 34). Definiraju\u0107i situaciju s migrantima i izbjeglicama kao „migrantsku krizu”, suvereni su pristali na vladavinu izvanrednog stanja, stanja u kojemu je dozvoljeno izbaciti iz autobusa ljude zbog druga\u010dije boje ko\u017ee, zabraniti im ulazak u pekaru i kada imaju novac, interpretirati migracije u medijima kao „poplavu” ili „sunami migranata“. Ljudi u pokretu ili homo sacers<\/em> su ljudi koji su u bosanskohercegova\u010dkom ali i dru\u0161tvu svijeta isklju\u010deni, promatrani kao iznimka ili izuzetak, te tako „kao \u0161to se u suverenoj iznimci zakon primjenjuje na izniman slu\u010daj ne primjenjuju\u0107i se, odmi\u010du\u0107i se od njega, tako homo sacer<\/em> pripada Bogu u obliku nemogu\u0107nosti \u017ertvovanja i uklju\u010den je u zajednicu u obliku mogu\u0107nosti biti ubijen“ (Agamben, 2006: 75). U raspravi o rastu i eksalaciji nacizma u Njema\u010dkoj tokom II svjetskog rata, Agamben zaklju\u010duje da su nacizam i fa\u0161izam eskalirali u trenucima kada je postala nejasna granica izme\u0111u „\u010dovjeka i dr\u017eavljanina“, te da je „‘kona\u010dno rje\u0161enje’“ bilo mogu\u0107e tek nakon „posvema\u0161nje denacionalizacije“ \u017didova koji su nakon \u0161to im je oduzeto dr\u017eavljanstvo poslani u koncentracione logore (Agamben, 2006: 113-115). Na sli\u010dan su na\u010din izbjeglice i migranti „zaglavljeni“ u nedefiniranoj poziciji izme\u0111u dr\u017eavljanina i ljudi koji nemaju nikakva prava u dr\u017eavama kroz koje prolaze, oni su ustvari goli \u017eivoti ili homo sacers<\/em> za koje ne va\u017ei pravo primjenjivo na sve ostale. „U sistemu Dr\u017eave-nacije, takozvana se sveta i neotu\u0111iva prava \u010dovjeka pokazuju li\u0161enima bilo kakve za\u0161tite i bilo kakve realnosti u onom trenutku u kojima ih nije mogu\u0107e predstaviti kao prava dr\u017eavljanina neke dr\u017eave“, a u takvom sistemu biti izbjeglica, zna\u010di „pokazati ostatak izme\u0111u ro\u0111enja i nacije“, te tako „izbjeglica za \u010das na politi\u010dkoj sceni prikazuje onaj goli \u017eivot koji je njegova skrivena pretpostavka“ (Agamben, 2006: 111-113). <\/p>\n

 <\/p>\n

Metodolo\u0161ki okvir i rezultati analize<\/strong><\/p>\n

Metodom prethodno opisane kriti\u010dke analize diskursa uz kombiniranje analize logi\u010dkih pogre\u0161aka, metafora i tehnika pristranosti poku\u0161ali smo analizirati na\u010din na koji dominantna i preferirana zna\u010denja o ljudima u pokretu, a posebno njihovoj situaciji u vrijeme pandemije bivaju oblikovana i prezentirana u medijima u Bosni i Hercegovini. Analizirali smo tekstove s web portala: www.antimigrant.ba, www.klix.ba, www.ve\u010dernji.ba, www.dnevnik.ba, www.nezavisne.com i www.blic.rs. \u017deljeli smo otkriti na koji su na\u010din ovi mediji iz razli\u010ditih podru\u010dja Bosne i Hercegovine i s razli\u010ditim etni\u010dkim fokusom govorili o migrantima i izbjeglicama u kontekstu njihove navodne povezanosti s koronavirusom. <\/p>\n

 <\/em><\/p>\n

Logi\u010dke pogre\u0161ke<\/em><\/strong><\/p>\n

U analiziranim tekstovima najprisutnija je logi\u010dka pogre\u0161ka apel ne emocije<\/em> (naj\u010de\u0161\u0107e strah). Uglavnom je ta pogre\u0161ka napravljena ve\u0107 u samom naslovu tekstova. To je slu\u010daj sa \u010dlancima na portalima www.klix.ba ( „Migranti ponovo dolaze u Tuzlu: Sve vi\u0161e maloljetnika bez pratnje o kojima se ni\u0161ta ne zna“<\/em><\/a>[203<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>), potom www.antimigrant.ba („Kako rije\u0161iti problem migranata u vremenu borbe s koronavirusom<\/em>?“<\/a>[204<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>), www.blic.rs („Ozbiljna bezbednosna pretnja: Veliki problem predstavlja to \u0161to je identitet migranata nepoznat“<\/em><\/a>[205<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>).>Portal Klix dalje pi\u0161e kako je „zabrinjavaju\u0107e“ da je u Tuzli prisutno sve vi\u0161e maloljetnika koji su, kako portal navodi „bez pratnje“. Nije jasno \u0161ta novinar ovog medija misli pod time da se na ulicama „bilje\u017ee“ i „porodi\u010dna grupiranja“. Najprije, ne znamo tko ih bilje\u017ei, a sam pojam „grupiranja“ u ovom kontekstu ima negativne konotacije jer izaziva strah. Na fotografijama se pojavljuju uglavnom izbjeglice i migranti mla\u0111e \u017eivotne dobi i mu\u0161kog spola, a ponegdje je i u tekstovima nagla\u0161eno da je rije\u010d „uglavnom“ o mladi\u0107ima. Tako je na portalu www.dnevnik.ba u vijesti pod naslovom „U BiH 5500 migranata, kretanje u porastu nakon ubla\u017eavanja mjera zbog pandemije“<\/em><\/a>[206<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> novinar napisao da su u prihvatnim centrima registrirani „ve\u0107inom mla\u0111i mu\u0161karci“. Iako na prvi pogled nema ni\u0161ta sporno u navo\u0111enju ovog podatka, njime se ipak zbog prethodno objavljivanih tekstova o vojnoj spremnosti migranata sugerira da su u pitanju osobe koje su u punoj fizi\u010dkoj snazi i mo\u017eda spremne za razli\u010dite vrste aktivnosti, pa i kako je ponekad sugerirano, mogu\u0107e vojne ili teroristi\u010dke. Fotografija uz \u010dlanak prikazuje grupu mla\u0111ih migranata mu\u0161kog spola u dru\u0161tvu s predstavnicma IOM-a, a navedeno je i da je u pitanju fotografija iz Arhiva medija.<\/p>\n

Web ekstenzija banjalu\u010dkih Nezavisnih novina oti\u0161la je i korak dalje, pa je u tekstu pod naslovom „Kriza u USK: Gra\u0111ani u izolaciji, migranti na ulicama“<\/em><\/a>[207<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> kroz izjave portparola Ministarstva unutra\u0161njih poslova Unsko-sanskog kantona implicirano da su \u010dak i policijskim slu\u017ebenicima „svezane ruke“ kada je u pitanju postupanje s migrantima i izbjeglicama. U tekstu pod naslovom „Lje\u010dili\u0161te kod Biha\u0107a pretvaraju u izolatorij za zara\u017eene migrante“<\/em><\/a>[208<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> tako\u0111er pronalazimo apel na emocije<\/em>, i to konkretno bijes i ljutnju, izra\u017eene kroz stavove gra\u0111ana (\u010dija imena ne mo\u017eemo prona\u0107i u \u010dlanku), predsjednika jedne mjesne zajedice, op\u0107inskog vije\u0107nika, te kroz stavove gradona\u010delnika Biha\u0107a. Svi oni su slo\u017eni u jednom \u2013 nedopustivo je otvaranje izolatorija u lje\u010dili\u0161tu Gata. Ipak, iako su sugovornici i opravdano „bijesni“, nigdje se u tekstu ne govori o kontekstu ovog problema, potencijalnim (ne)opravdanim razlozima za otvaranje izolatorija, a kamoli slo\u017eenoj situaciji u kojoj se dr\u017eava Bosna i Hercegovina na\u0161la budu\u0107i da njen manji entitet uop\u0107e ne dozvoljava zadr\u017eavanje migranata i izbjeglica na tom teritoriju, kao ni politikama susjednih dr\u017eava kada su migracije u pitanju. Tako\u0111er, ovdje se da uo\u010diti i politizacija situacije nagla\u0161avanjem da je „tokom predizborne kampanje obe\u0107ano ulaganje u ovaj objekat, a sada se od njega pravi migrantski centar“. Tekst je prvobitno objavio Dnevni Avaz, glasilo politi\u010dke partije Stranka za bolju budu\u0107nost Fahrudina Radon\u010di\u0107a (biv\u0161eg Ministra sigurnosti dr\u017eave Bosne i Hercegovine) koji u svojim istupima odgovornost za globalnu migracijsku krizu nastoji prebaciti na jednu (vladaju\u0107u) stranku u Bosni i Hercegovini, a \u0161to mediji bez kriti\u010dkog propitivanja dalje diseminiraju. <\/p>\n

Druga \u010desta logi\u010dka pogre\u0161ka je takozvana gre\u0161ka ne slijedi<\/em>. Portal www.antimigrant.ba pi\u0161e da se migranti „slobodno kre\u0107u po ulicama”, \u010dime se sugerira da bi trebali biti zatvoreni, iako se ova implikacija nastoji maskirati brigom za zdravlje i strahom od koronavirusa. Ipak, u tekstu s portala Radio Slobodna Evropa poja\u0161njeno je da je „Krizni \u0161tab Unsko-sanskog kantona donio odluku potpunog ograni\u010davanja kretanja migranata smje\u0161tenih u jedan od \u010detiri prihvatna centra na podru\u010dju ovog kantona”, \u0161to zna\u010di da se migranti i izbjeglice ne „kre\u0107u slobodno” po Unsko-sanskom kantonu kako navodi tekst s portala Antimigrant. Iako je to\u010dno da je u vrijeme pandemije svako okupljanje potencijalna opasnost, budu\u0107i da nije bilo potvr\u0111enog slu\u010daja koronavirusa me\u0111u migrantima, te da se oni ne mogu slobodno kretati Kantonom, nepotrebno je gra\u0111ane dr\u017eati u strahu od njih. U situaciji kakva je pandemija, a koja se prema Agambenovim analizama mo\u017ee okarakterizirati izvanrednim stanjem jer su mnogi propisi stavljeni van snage, mjere kontrole i dr\u017eavnog nadzora su pove\u0107ane, ni\u010dim se ne mo\u017ee opravdati targetirane jedne grupe ljudi kao izvora zaraze (opasnosti), \u010dime ih se dovodi u polo\u017eaj homo sacera<\/em>. U narednoj re\u010denici kori\u0161tena je logi\u010dka gre\u0161ka ne slijedi<\/em> jer se tvrdi da je zbog situacije s koronavirusom ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine tra\u017eio izmje\u0161tanje migranata i izbjeglica s ulica. Poznato je da je on sli\u010dne prijedloge imao i ranije i da koronavirus nije jedini uzrok ove najave. Sli\u010dnu gre\u0161ku napravio je i portal www.klix.ba koji zaklju\u010duje da „zbog \u010dinjenice da u Tuzli ne postoji prihvatni centar, niti kamp, migranti spavaju u napu\u0161tenim objektima, privatnom smje\u0161taju, parkovima…”. Situacija nije ba\u0161 tako jednostavna kakvom se ovim zaklju\u010dkom \u017eeli predstaviti, i mno\u0161tvo je uzroka za navedeni problem, pored navedene „\u010dinjenice“ da u Tuzli nema obezbje\u0111enih smje\u0161tajnih kapaciteta za ljude u pokretu. <\/p>\n

U analiziranom tekstu s portala www.blic.rs uo\u010dena je i logi\u010dka gre\u0161ka poznatija pod nazivom crvena haringa<\/em>. Iskoristio ju je u svojoj izjavi na\u010delnik Uprave policije Ministarstva unutra\u0161njih poslova Republike Srpske kazav\u0161i da svakodnevno oko 100 migranata dolazi iz Sarajeva u Banja Luku, a odatle idu prema Unsko-sanskom kantonu, „te \u0107e biti sve agresivniji“. \u010cinjenica da migranti dolaze na podru\u010dje Banja Luke i Republike Srpske nema nikakve veze sa najavljenim „sve agresivnijim“ pona\u0161anjem migranata i izbjeglica kojim se javnost nastoji upla\u0161iti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Metafore i negativno konotiraju\u0107e rije\u010di<\/em><\/strong><\/p>\n

Najdalje je u upotrebi rije\u010di i metafora s negativnim konotacijama oti\u0161ao portal www.antimigrant.ba. Sama izjava<\/a>[209<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> ministra sigurnosti iskori\u0161tena u \u010dlanku, prili\u010dno je tendenciozna. Najprije, on nagla\u0161ava da su u pitanju „ilegalni ekonomski migranti“ iako za takvu tvrdnju nema nikakve dokaze. Uop\u0107eno, mediji ne prave distinkciju me\u0111u pojmovima „migranti“, „izbjeglice“, „ilegalni migranti“ i „tra\u017eitelji azila“. Potom su izbjeglice i migranti, kao i u cijelom tekstu, predstavljeni kao pasivni objekti koji \u0107e biti „sklonjeni“, kojima \u0107e se „onemogu\u0107iti nekontrolirano kretanje“, koji \u0107e biti „smje\u0161teni“. U tekstu je znakovita i izjava<\/a>[210<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> gradona\u010delnika Biha\u0107a, koji osim \u0161to je situaciju predstavio kao „katastrofu“, a migrante kao gola tijela koja „treba hraniti“, uvodi i metaforu „\u010di\u0161\u0107enja grada od tih (migranata op.a.) koji nemaju smje\u0161taj“. Ovom metaforom tendenciozno se, no ipak prikriveno, migranti i izbjeglice predstavljaju kao ne\u010disti, prljavi, kao nepo\u017eeljni. Nadalje, ponovo se produbljuje antagonizam na relaciji mi (na\u0161i ljudi, dakle oni koji imaju dr\u017eavljanstvo, suvereni) i oni (migranti, prljavi, denacionalizirani). Online medij www.dnevnik.ba iskoristio je u nadnaslovu ve\u0107 pomenutog teksta<\/a>[211<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> metaforu „Migrantski val“<\/em>. Ova metafora \u010desto se upotrebljava u kontekstu opisivanja situacije nastale usljed dolaska ili prolaska izbjeglica i migranata u\/kroz pojedine zemlje, a njome se sugerira da je u pitanju potencijalna katastrofa, nepogoda, pa iako problem nije nastao u prirodi, obja\u0161njava se terminologijom prirodnog stanja ili nepogode \u2013 valom. Nezavisne novine predstavile su koronavirus pozitivnim u smislu utjecaja mjera za\u0161tite na smanjen broj dolazaka izbjeglica i migranata. Tekst objavljen na portalu www.klix.ba navodi podatke o broju migranata koji su u Tuzlu dolazili tokom svibnja i lipnja, a sugovornica je glasnogovornica Uprave policije Ministarstva unutra\u0161njih poslova Tuzlanskog kantona. Znakovita je njena izjava: <\/p>\n

„Uprava policije MUP-a TK shodno nadle\u017enosti poduzima sve potrebne aktivnosti na o\u010duvanju stanja sigurnosti na zadovoljavaju\u0107em nivou, odnosno li\u010dnoj i imovinskoj za\u0161titi gra\u0111ana, pa i samih migranata na kantonu”, naglasila je Kapid\u017ei\u0107.<\/p>\n

Eksplicitno, glasnogovornica nije rekla ni\u0161ta \u0161to bi se imalo analizirati. Implicitno, rekla je puno toga \u0161to treba dekonstruirati, Najprije je rekla da Ministarstvo poduzima sve „potrebne aktivnosti na o\u010duvanju sigurnosti na zadovoljavaju\u0107em nivou, odnosno li\u010dnoj i imovinskoj za\u0161titi gra\u0111an“, \u010dime je indirektno poru\u010dila da je sigurnost gra\u0111ana, njihova osobna i imovinska za\u0161tita sigurno dovedena u pitanje prisustvom ve\u0107eg broja migranata u Tuzli. Sigurnost izbjeglica i migranata na Kantonu spomenula je tek uzgredno koriste\u0107i se veznicima „pa i“. Time je pokazala da Ministarstvu unutra\u0161njih poslova ni deklarativno sigurnost ljudi u pokretu nije od istog zna\u010daja kao i sigurnost gra\u0111ana Tuzle. Poslednji odlomak u \u010dlanku nosi podnaslov Haoti\u010dno stanje<\/em>, a takvo stanje ostaje neobja\u0161njeno s apsekta odgovornosti nosilaca vlasti u Kantonu. <\/p>\n

 <\/em><\/strong><\/p>\n

Tehnike pristranog izvje\u0161tavanja<\/em><\/strong><\/p>\n

U analiziranim tekstovima prisutno je nekoliko tehnika pristranosti. Najprije je uo\u010dljivo pristrano filtriranje \u010dinjenica, pra\u0107eno \u010desto i nepreciznim i neto\u010dnim navo\u0111enjem navodno vjerodostojnih podataka.\u00a0 <\/p>\n

Na portalu www.antimigrant.ba navodi se <\/strong>\u010ditav pasus<\/a>[212<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> iz kojeg nije jasno koliko zaista migranata i izbjeglica trenutno boravi u Unsko-sanskom kantonu. U lidu teksta, odnosno u prvoj re\u010denici navedeno je da se u Unsko-sanskom kantonu nalazi vi\u0161e od 5.000 migranata (3.500 u centrima, 2.000 izvan njih). Kako dalje u tekstu slijedi, o\u010digledno je da novinar koji je autor teksta nije siguran o to\u010dnom broju ljudi u pokretu na \u0161to ukazuje kori\u0161tenje nepreciznih odrednica kao \u0161to su “oko”, “procjenjuje se”. U tekstu koji je dan ranije (17. o\u017eujka) objavio portal Radio Slobodna Evropa, autorica navodi da se „prema procjenama lokalnih vlasti na podru\u010dju Unsko-sanskog kantona trenutno nalazi oko 5.000 migranata, a oko 2.000 je van prihvatnih centara i borave u napu\u0161tenim objektima, ulicama i parkovima”<\/a>[213<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Dakle, to\u010dnih podataka uop\u0107e nema, a o\u010dito je da je www.antimigrant.ba proizvoljno broj migranata pove\u0107ao za pet stotina. Sli\u010dno, portal www.dnevnik.ba. Web portal www.dnevnik.ba u prvom pasusu<\/a>[214<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> pretpostavlja da \u0107e „broj ulazaka u BiH biti ve\u0107i nego u prethodnim mjesecima“. I www.blic.rs iskoristio je manipuliranje brojevima za \u0161irenje straha od izbjeglica i migranata<\/a>[215<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/em> U tekstu se potpuno neutemeljeno tvrdi da je pove\u0107an broj migranata i izbjeglica u manjem bosanskohercegova\u010dkom entitetu. Ovakva konstrukcija ide u prilog brojnim izjavama srpskih zvani\u010dnika u BiH koji problem migrantske krize \u017eele u potpunosti prebaciti samo na Federaciju BiH i jedan narod (Bo\u0161njake). Milorad Dodik je ve\u0107 u jednoj od svojih ranijih izjava rekao da je „neprihvatljivo smje\u0161tanje migranata u Medenom Polju kod Bosanskog Petrovca, jer bi to imalo politi\u010dku dimenziju \u010diji je cilj protjerivanje Srba sa vjekovnih ognji\u0161ta“<\/a>[216<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. U prva tri paragrafa je obja\u0161njeno kako je na\u010delnik Uprave policije MUP-a manjeg entiteta, Dalibor Ivani\u0107, rekao da migranti predstavljaju ozbiljnu sigurnosnu prijetnju i prisutni su na cijelom prostoru ove administrativne jedinice, a veliki problem je i „\u010dinjenica da im je identite nepoznat“, \u0161to pak ne mo\u017ee biti to\u010dno budu\u0107i da je registracija obavezna. Kako je rekao, svakodnevno oko 100 migranata dolazi iz Sarajeva u Banja Luku, a odatle idu prema Unsko-sanskom kantonu. <\/p>\n

U istom tekstu portala Blic uo\u010davamo i tehniku pristranog bojenja pri\u010de, odnosno smje\u0161tanja dog\u0111aja i li\u010dnosti u odgovaraju\u0107i interpretativni okvir. Tako se dramati\u010dno nagla\u0161ava da su migranti skloni konfliktnim pona\u0161anjima pa se u prilog tome navodi slu\u010daj u kojem je migrant pucao na policijskog slu\u017ebenika (iako je ovo la\u017ena informacija jer je u pitanju bila prijetnja oru\u017ejem, ne i njegova upotreba<\/a>[217<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>). U daljem tekstu se navodi da je i savjetnik direktora Grani\u010dne policije Bosne i Hercegovine, Svevlad Hofman, saglasan da \u0107e u sljede\u0107em periodu biti pove\u0107an broj migranata koji \u0107e poku\u0161ati u\u0107i u dr\u017eavu, te da je od po\u010detka godine do polovice lipnja sprije\u010deno vi\u0161e od 4.500 ilegalnih ulazaka, a da najve\u0107i udar trpi Grani\u010dna policija u Zvorniku. U ovoj izjavi<\/a>[218<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> je jasan stav prema migrantima i izbjeglicama, ponovo se spominje da su u pitanju mladi ljudi \u010dime se aludira na to da su vojno sposobni, te da im je identite nepoznat tj. da ga kriju. Namjenski je izabran izvor informacije, Svevlad Hofman koji je i u prija\u0161njim javnim nastupima iznosio antimigrantske stavove i tvrdnje koje jo\u0161 uvijek nisu dokazane. U \u010dlanku je tako iskori\u0161tena tehnika pristranog filtriranja \u010dinjenica, odnosno pa\u017eljivog biranja sagovornika koji potvr\u0111uju prevla\u0111uju\u0107i stav o migracijama. U jednoj izjavi za medije on je naveo da je u vi\u0161e od 90 posto slu\u010dajeva dolazaka rije\u010d o ekonomskim migrantima s krajnjim ciljem da u\u0111u u neku zemlju EU, te da nema nikakvih razloga zbog kojih bi se njihovo zadr\u017eavanje u BiH ili drugim zemljama moglo opravdati<\/a>[219<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. U nastavku teksta je navedena izjava predsjednika Udru\u017eenja „Povratnici”, Nemanje Davidovi\u0107a, koji je naglasio da pod pritiskom migranata trpi srpsko, ali i bo\u0161nja\u010dko stanovni\u0161tvo u Unsko-sanskom kantonu gdje se, kako je istaknuo, situacija nije primirila ni za vrijeme epidemije. Na kraju teksta se navodi:<\/p>\n

Prema njegovim re\u010dima (Nemanje Davidovi\u0107a), u centru “Bira” je pre dva dana prilikom policijskog pretresa prona\u0111ena velika koli\u010dina oru\u017eja.<\/p>\n

I ova izjava ide u prilog antimigrantskom diskursu, a novinar je izjavu prenio bez provjere njene to\u010dnosti kod nadle\u017enih organa.<\/p>\n

Smje\u0161tanje doga\u0111aja u po\u017eeljan interpretativni okvir i zadr\u017eavanje rasprave unutar prihvatljivih pretpostavki najjasnije se, pak, vidi u primjeru vijesti s portala www.nezavisne.com. U \u010dlanku<\/a>[220<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>je navedeno da su gra\u0111ani prinu\u0111eni biti u ku\u0107ama, a da migranti borave na ulicama. U prva dva paragrafa je obja\u0161njeno da se gra\u0111ani pridr\u017eavaju svih restriktivnih mjera, ali da ljudi u pokretu koji borave na ulicama na podru\u010dju Unsko-sanskog kantona prave velike probleme policiji. Kako je navedeno, takvih je 1.500 i oni mahom borave u napu\u0161tenim i devastiranim objektima nekada\u0161njih privrednih postrojenja. Web portal www.ve\u010dernji.ba tekst o pretvaranju lje\u010dili\u0161ta Gata u izolatorij<\/a>[221<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> zavr\u0161ava sljede\u0107im pasusom, odnosno sugeriranom interpretacijom situacije:<\/strong><\/p>\n

Grupa od tridesetak migranata ju\u010der je blokirala cestu izme\u0111u Bosanskog Novog i Bosanske Otoke. Cesta je bila blokirana to\u010dno na entitetskoj liniji, u tampon zoni izme\u0111u dva policijska punkta – policije RS i policije Unsko-sanske \u017eupanije.\u00a0 <\/p>\n

Upravo ova posljednja re\u010denica koja apsulutno nema nikakve veze sa temom o kojoj pi\u0161e, pokazuje opredijeljenost novinara da navedenu situaciju nu\u017eno prika\u017ee samo onakvom kakvom su je opisali njegovi sagovornici: najpoznatije i jedino lje\u010dili\u0161te ovog Kantona se pretvara u izolatorij za zara\u017eene migrante i izbjeglice, dok oni i dalje naru\u0161avaju javni red i mir, izme\u0111u ostalog i blokiranjem cesta u dr\u017eavi. S druge strane, nije ispunjen ni minimum uvjeta objektivne informacije, nisu kontaktirani izvori koji bi trebali objasniti zbog \u010dega zapravo \u017eele pretvoriti lje\u010dili\u0161te u izolatorij i postoje li neki opravdani razlozi za to. Novinari su odlu\u010dili da jedina ponu\u0111ena verzija pri\u010de bude ona koja \u0107e najvjerovatnije imati najvi\u0161e klikova i komentara, te nastaviti antimigrantski\/izbjegli\u010dki diskurs.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

Izvje\u0161tavanje o manjinama u kriznim situacijama mo\u017ee poprimiti razmjere ozbiljne ksenofobije, a u takvim medijskim istupima u\u010destvuju i zvani\u010dnici. Nije posebnost medija Bosne i Hercegovine da migranti i izbjeglice predstavljaju kao potencijalnu opasnost i problem, dok se istovremeno zanemaruje zna\u010daj ovih grupa za interkulturalnu razmjenu. U stanjima koja se mogu okarakterisati izvanrednim, kakav je slu\u010daj i sa stanjem progla\u0161ene pandemije bolesti COVID-19, izvje\u0161tavanje o ljudima u pokretu moralo bi biti mnogo senzibilnije, budu\u0107i da je odgovornost za izgovrenu rije\u010d u tako kompliciranoj situaciji ve\u0107a nego ina\u010de. Na\u017ealost, kako su u svijetu mnoge manjinske grupe (religijske, rasne) targetirane kao izvori zaraze koronavirusom, sli\u010dno su u Bosni i Hercegovini pro\u0161li izbjeglice i migranti. Kriti\u010dkom analizom diskursa u ovom smo radu utvrdili da su se aalizirani mediji (www.antimigrant.ba, www.klix.ba, www.ve\u010dernji.ba, www.dnevnik.ba, www.nezavisne.com i www.blic.rs) koristili obrascem pristranog izvje\u0161tavanja dominantnih grupa, u ovom slu\u010daju doma\u0107eg stanovni\u0161tva ili dr\u017eavljana Bosne i Hercegovine, o manjinskoj grupi izbjeglica i migranata. Najprije se u analiziranim tekstovima sugeriraju negativni zaklju\u010dci koji navodno proizlaze iz \u010dinjenica (kanton \u0107e biti u ozbiljnoj situaciji zbog toga \u0161to se migranti slobodno kre\u0107u, migrantski kampovi su potencijalna \u017eari\u0161ta virusa, kod migranata su na\u0111ene velike koli\u010dne oru\u017eja, navo\u0111enje ve\u0107eg broja migranata i izbjeglica nego \u0161to jest u zvani\u010dnim statistikama). Potom se koriste retori\u010dke figure kojima se nastoje naglasiti „njihova“ negativna pona\u0161anja (slobodno se kre\u0107u u vrijeme pandemije dok gra\u0111ani to ne mogu, pri tome se niko od novinara ne pita jesu li ljudi u pokretu upoznati s mjerama kriznih \u0161tabova i imaju li uop\u0107e smje\u0161taj, upotrebljavaju oru\u017eje i njime „pote\u017eu“ na policijske slu\u017ebenike iako je u pitanju la\u017ena informacija). Naj\u010de\u0161\u0107e su kori\u0161tene logi\u010dke gre\u0161ke apel na emocije<\/em> i suvi\u0161e simplificirano zaklju\u010divanje poznato kao gre\u0161ka ne slijedi<\/em>. U \u010dlancima su kori\u0161tene vrlo negativne rije\u010di koje impliciraju negativne zaklju\u010dke („borba“, „o\u010distiti grad od migranata“, „migrantski val“). U pojedinim \u010dlancima citirani su navodno kredibilni izvori informacija, u javnosti ve\u0107 dobro poznati po antimigrantskim\/izbjegli\u010dkim stavovima (Fahrudin Radon\u010di\u0107, Svevlad Hofman, Milorad Dodik, \u0160uhret Fazli\u0107). Na fotografijama se redovno prikazuju ve\u0107e grupe migranata i izbjeglica, uglavnom mu\u0161karaca mla\u0111e \u017eivotne dobi \u0161to je nekoliko puta nagla\u0161eno i u \u010dlancima, dok se ljudi u pokretu nijednom ne pojavljuju kao izvori informacija. <\/p>\n

Uop\u0107eno, u \u010dlancima je kori\u0161teno nekoliko tehnika pristranog izvje\u0161tavanja koje navodi Najil Kurti\u0107. Najprije je kori\u0161teno pristrano filtriranje po\u017eeljnih \u010dinjenica, te je tako nagla\u0161en broj migranata, kao i preuveli\u010dana neprovjerena informacija da se oni „slobodno kre\u0107u“ u Unsko-sanskom kantonu. Potom su doga\u0111aji i li\u010dnosti pristrano smje\u0161teni u odgovaraju\u0107i kontekst \u2013 migranti kao potencijalna opasnost \u0161to su naglasili sugovornici, te je cjelokupna diskusija o migrantima i koronavirusu zadr\u017eana u granicama prihvatljivih pretpostavki budu\u0107i da nitko od migranata i izbjeglica nije dobio priliku da govori, a citirani su izvori poput predstavnika IOM-a i Udru\u017eenja Pomozi.ba koji, osim \u0161to su kazali da me\u0111u migrantima nema potvr\u0111enih slu\u010daja oboljenja od COVID-19 virusa, nisu kazali ni\u0161ta zna\u010dajnije glede polo\u017eaja ovih ljudi u dr\u017eavama kroz koje prolaze na svome putu do Zapadne Evrope. Ili mo\u017eda jesu, ali novinar\/ka to nije smatrao\/la zna\u010dajnim podatkom.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[193<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nwww.adiva.hr: WHO proglasila globalnu pandemiju koronavirusa.<\/em> https:\/\/www.adiva.hr\/zdravlje\/zanimljivosti-i-savjeti\/sada-je-to-sluzbeno-who-proglasio-globalnu-pandemiju-koronavirusa<\/a>\/ (16.5.2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[194<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU glasine i teorije zavjere o virusu COVID-19 povjerovali su, ali su ih i plasirali mnogi ugledni i obrazovani ljudi poput Kelly Brogan (Robson, 2020) koja je diplomirala na Massacushet Institutu za tehnologiju, la\u017ene tvrdnje o virusu iznosio je i makedonski ljekar infektolog Vele Markovski (Zulejhi\u0107, 2020), teorije zavjere \u0161irio je biv\u0161i fudbaler David Icke (Laki\u0107, 2020), vije\u0107nik u Gradskom vije\u0107u Grada Biha\u0107a Sej Rami\u0107 (Izmirli\u0107 2020), pa i brojni ameri\u010dki politi\u010dari uklju\u010duju\u0107i i predsjednika Trumpa (Luthra, 2020).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[195<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/journals.plos.org\/plosone\/article?id=10.1371\/journal.pone.0016782<\/a> (27.08.2020.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[196<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttp:\/\/people.ku.edu\/~mjlandau\/docs\/Landau_met%20framing_PS%202009.pdf <\/a>(27.08.2020.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[197<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/journals.sagepub.com\/doi\/abs\/10.1177\/1368430212471738<\/a> (27.08.2020.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[198<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/psycnet.apa.org\/doiLanding?doi=10.1037%2F0022-3514.94.2.292<\/a> (27.08.2020.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[199<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.researchgate.net\/publication\/286780003_They_See_Us_As_Less_Than_Human_Meta-Dehumanization_Predicts_Intergroup_Conflict_Via_Reciprocal_Dehumanization<\/a> (27. 08. 2020.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[200<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.msf.org\/covid-19-and-people-move<\/a> (27.08.2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[201<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u0110or\u0111e Radanovi\u0107, sekretar Odbora za o\u010duvanje srpske imovine u Federaciji BiH, je u razgovoru za portal Srpskainfo rekao kako naseljavanje migranta u srpska sela \u010dini direktnu prijetnju lokalnom stanovni\u0161tvu i njihovoj strukturi. „On (\u0110or\u0111e Radanovi\u0107) se pita kako se, kad se tra\u017ei mjesto za izbjegli\u010dko migrantski kamp, uvijek na\u0111e neki lokalitet u srpskom selu, nadomak srpskih ku\u0107a, kod ‘tolikih bo\u0161nja\u010dkih sela i prostranstava u kantonu’” (https:\/\/srpskainfo.com\/app\/?url=migranti-zapalili-petrovac-medeno-polje-ili-lipa-u-cemu-je-uopste-razlika&type=article 27. 08. 2020). Istom politi\u010dkom diskursu ostao je vjeran i Milorad Dodik, koji je za novinsku agenciju SRNA (Srpska novinska agencija) izjavio da se ne smije zanemariti opasnost koju donose migranti, koje ovdje svjesno upu\u0161taju da se nasele s ciljem da postanu dominantna nacija na ovom prostoru. “Moramo osigurati da po na\u0161im selima i gradovima ne hodaju migranti i da ne ugro\u017eavaju na\u0161e ljude. Ovo je pitanje broj u ovom vremenu. Moramo vjerovati dr\u017eavi \u2013 Republici Srpskoj”, kazao je Dodik (https:\/\/b1info.ba\/dodik-vlasti-srpske-moraju-da-rijese-problem-migranata-moramo-osigurati-da-ne-ugrozavaju-nase-ljude\/ 27. 08. 2020). Biv\u0161i ministar sigurnosti BiH, Fahrudin Radon\u010di\u0107, je u svojim javnim istupima bio vrlo o\u0161tar kada je govorio o migrantima, a u jednoj od svojih izjava je kazao kako ima indicija da me\u0111u migrantima ima i terorista. “Mogu\u0107e je da se radi o teroristi\u010dkim grupama koje su pobjegle iz svoje zemlje ili o kriminalnim grupama i ovdje \u0107e \u010dekati godinu-dvije dana da u\u0111u u zemlje EU, promijene identitet i sakriju svoju pro\u0161lost i odigraju ulogu spava\u010da ako dobiju nalog od odre\u0111ene teroristi\u010dke slu\u017ebe”, kazao je Radon\u010di\u0107, iako jo\u0161 uvijek nije dokazano da me\u0111u migrantima ima i pripadnika teroristi\u010dkih grupa (https:\/\/detektor.ba\/2020\/04\/24\/kritike-na-racun-povezivanja-migranata-sa-teroristickim-grupama\/ <\/a>28. 08 .2020).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[202<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n https:\/\/www.bljesak.info\/vijesti\/crna-kronika\/migranti-obili-praznu-kucu-u-kojoj-su-se-opili\/255915<\/a> (27.08.2020.), https:\/\/www.banjaluka.com\/aktuelno\/bih\/mjestani-zgrozeni-migranti-im-u-kuci-ostavili-drob-i-perje-foto\/<\/a> (27.08.2020.), https:\/\/www.srbijadanas.com\/vesti\/drustvo\/migranti-napali-srpsku-svetinju-napravili-haos-u-crkvi-svetog-dorda-foto-2020-03-02<\/a> (27.08.2020.), https:\/\/pink.rs\/hronika\/150680\/podivljali-migranti-napali-vozaca-autobusa-za-obrenovac-incident-snimili-preplaseni-putnici-video <\/a>(27.08.2020.), https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/hrvatska-i-svijet\/situacija-na-granici-bih-i-hrvatske-izmice-kontroli-ilegalni-migranti-poceli-paliti-objekte-1022576<\/a> (27. 08. 2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[203<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.klix.ba\/vijesti\/bih\/migranti-ponovo-dolaze-u-tuzlu-sve-vise-maloljetnika-bez-pratnje-o-kojima-se-nista-ne-zna\/200612129<\/a> (5. 7. 2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[204<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/antimigrant.ba\/kako-rijesiti-problem-migranata-u-vremenu-borbe-sa-koronavirusom\/<\/a> (5. 7. 2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[205<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.blic.rs\/vesti\/republika-srpska\/ozbiljna-bezbednosna-pretnja-veliki-problem-predstavlja-to-sto-je-identitet-migranata\/7wlbld7 <\/a>(27. 08. 2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[206<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.dnevnik.ba\/vijesti\/u-bih-5500-migranata-kretanje-u-porastu-nakon-ublazavanja-mjera-zbog-pandemiije<\/a> (15. 6. 2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[207<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.nezavisne.com\/novosti\/bih\/Kriza-u-USK-Gradjani-u-izolaciji-migranti-na-ulicama\/591017<\/a> (27 .08. 2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[208<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.vecernji.ba\/vijesti\/ljeciliste-kod-bihaca-pretvaraju-u-izolatorij-za-zarazene-migrante-1426542<\/a> (27. 08. 2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[209<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n“U toku niza mjera koji poduzimaju razli\u010diti nivoi vlasti, od op\u0107ina, kantona, entiteta i na nivou BiH, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine potencira va\u017enost da se \u0161to prije ilegalni ekonomski migranti sklone sa ulica, onemogu\u0107i njihovo nekontrolirano kretanje i da se, po mogu\u0107nosti, oni smjeste u neki od biv\u0161ih vojnih objekata ili formiranjem novih \u0161atorskih naselja”.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[210<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n“Tra\u017eim podr\u0161ku za to. Ja mogu sad u o\u010daju da odvezem migrante na Lipu i da imamo jo\u0161 ve\u0107u katastrofu jer neko ih mora hraniti. CK grada Biha\u0107a to ne mo\u017ee, ne mo\u017ee ni CK USK. Sad radimo na tome da dobijemo podr\u0161ku i da ih mo\u017eemo ve\u0107 sutra prekosutra po\u010deti izmje\u0161tati i da se grad o\u010disti makar od tih koji nemaju smje\u0161taja. Besmisleno je, mi ograni\u010dili kretanje na\u0161im ljudima a migranti idu kud ho\u0107e”.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[211<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.dnevnik.ba\/vijesti\/u-bih-5500-migranata-kretanje-u-porastu-nakon-ublazavanja-mjera-zbog-pandemiije<\/a> (15.6.2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[212<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSamo se u Unsko-sanskom kantonu trenutno nalazi vi\u0161e od 5 hiljada migranata. Oko 3.500 migranata nalazi se u kampovima, dok su procjene da se na ulicama gradova i u napu\u0161tenim objektima nalazi jo\u0161 oko dvije hiljade koji se slobodno kre\u0107u po ulicama. Postavlja se pitanje, \u0161ta sa tolikim brojem migranata u danima kada se svima preporu\u010duje ostanak u ku\u0107ama zbog prevencije \u0161irenja koronavirusa.
\n I u Unsko-sanskom kantonu potvr\u0111en je prvi slu\u010daj zaraze korona virusom. Kako bi se sprije\u010dilo \u0161irenje zaraze, donesene su poo\u0161trene mjere. Me\u0111utim, dok se s jedne strane gra\u0111anima Bosne i Hercegovine ograni\u010dava kretanje, \u0161alju se u izolaciju, strancima se zabranjuje ulaz na grani\u010dnim prelazima, s druge strane tisu\u0107e migranata se slobodno kre\u0107u ulicama. Upravo zbog toga ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine tra\u017ei njihovo hitno izmje\u0161tanje sa ulica.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[213<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n https:\/\/www.slobodnaevropa.org\/a\/migranti-ulice-bih-korona-virus\/30493247.html<\/a> (15.6.2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[214<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Iz Me\u0111unarodne organizacije za migracije (IOM) Feni su kazali da je, s obzirom na situaciju uzrokovanu pandemijom virusa korona, do\u0161lo do promjene te pojave u proteklom periodu i trenutna situacija je da su migranti ostali zaglavljeni i u situaciji da borave na mjestima gdje su se zatekli. “Ubla\u017eavanje ili ukidanje mjera od \u0161irenja virusa korona u BiH i u susjednim dr\u017eavama zapadnog Balkana i \u0161ire, svakako je doprinijela da se situacija u vezi kretanja migranata mijenja. Zabilje\u017eeno je da su kretanja migranata unutar BiH, kao i prema izvje\u0161tavanjima Grani\u010dne policije, u porastu. Pretpostavljamo da \u0107e broj ulazaka u BiH biti ve\u0107i nego u prethodnim mjesecima”, naglasili su iz IOM-a. Po podacima Me\u0111unarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini je registrirano 5.545 migranata, u sedam prihvatnih centara. Ve\u0107inom su to mla\u0111i mu\u0161karci, naj\u010de\u0161\u0107e porijeklom iz Pakistana, Afganistana, Maroka, Banglade\u0161a. Od ukupno registriranih, 3.301 migrant je na podru\u010dju Unsko-sanske \u017eupanije, a smje\u0161teni su u pet prihvatnih centara.”<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[215<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.blic.rs\/vesti\/republika-srpska\/ozbiljna-bezbednosna-pretnja-veliki-problem-predstavlja-to-sto-je-identitet-migranata\/7wlbld7<\/a> (27.08.2020.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[216<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n http:\/\/www.srna.rs\/novosti1\/732008\/smjestanje-migranata-u-medenom-polju-imalo-bi-politicku-dimenziju.htm<\/a> (27. 08. 2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[217<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttp:\/\/ba.n1info.com\/Crna-hronika\/a441545\/Migrant-potegao-pistolj-na-policajku-u-potragu-ukljucen-i-helikopter.html<\/a> (2.9.2020.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[218<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Najve\u0107i broj dolazi iz Pakistana, Avganistana, Maroka, a smanjen je u poslednje vreme broj migranata iz Sirije“ \u2013 rekao je Hofman i dodao da je uglavnom re\u010d o mladim ljudima. I Hofman je istaknuo problem da im nije poznat identitet, te ukazao kako se ne \u017eele identificirati \u0161to ote\u017eava posao Slu\u017ebi za poslove strancima.“<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[219<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.vecernji.ba\/vijesti\/hoffman-migranti-krse-brojne-zakone-bih-i-vlasti-ih-i-dalje-drze-u-ovoj-zemlji-1422865<\/a> (28.08.2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[220<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.nezavisne.com\/novosti\/bih\/Kriza-u-USK-Gradjani-u-izolaciji-migranti-na-ulicama\/591017<\/a> (27.08.2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[221<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.vecernji.ba\/vijesti\/ljeciliste-kod-bihaca-pretvaraju-u-izolatorij-za-zarazene-migrante-1426542<\/a> (27.08.2020.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Agamben, Giorgio, Homo sacer, <\/em>Tiskara Zelina, Zagreb 2006.<\/p>\n

Buckels, E. Erin; Trapnell, Paul D,\u00a0 Disgust facilitates outgroup dehumanization. <\/em>U: Group Processes & Intergroup Relations<\/em> (GPIR), Vol. 16 (6), str. 771-780. 2013., pristup 27.8.2020. <\/p>\n

David, Filip, The House of Remembering and Forgetting.<\/em> Peter Owen Publishers: Istros Books, 2014. <\/p>\n

Dutta, Ankuran, Fakenews or infodemic during COVID-19 Pandemic.<\/em> https:\/\/www.academia.edu\/42971754\/Fakenews_or_Infodemic_during_COVID-19_Pandemic, pristup 16. 5. 2020.<\/p>\n

Goff, P. A., Eberhardt, J. L., Williams, M. J.; Jackson, M. C., Not yet human: Implicit knowledge, historical dehumanization, and contemporary consequences<\/em>. Journal of Personality and Social Psychology, 94<\/em>(2), 292\u2013306.2008., pristup 27. 8. 2020.<\/p>\n

Hrnji\u0107 Kuduzovi\u0107, Zarfa, Uloga elitnih izvora u izvje\u0161tavanju o migrantskoj krizi: Analiza Oslobo\u0111enja, Jutarnjeg lista i Politike, <\/em>U: Car, V. i Matovi\u0107, M. (ur.): Mediji, novinarstvo i ljudska prava, str. 57-72.Zagreb: Fakultet politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Hanns-Seidel-Stiftung., Zagreb 2017. <\/p>\n

Izmirli\u0107, Amina, Rami\u0107 nastavlja s izno\u0161enjem la\u017enih tvrdnji o novom koronavirusu<\/em>. https:\/\/istinomjer.ba\/ramic-nastavlja-sa-iznosenjem-netacnih-tvrdnji-o-novom-koronavirusu\/, 30. 4. 2020., pristup 15. 5. 2020.<\/p>\n

Kastels, Manuel, Mo\u0107 komunikacija<\/em>, CLIO, Beograd.2009.<\/p>\n

Krishnan, Murali, Indian Muslims faced renewed stigma amid COVID-19 crisis.<\/em> https:\/\/www.dw.com\/en\/indian-muslims-face-renewed-stigma-amid-covid-19-crisis\/a-53436462 14. 5. 2020., pristup,(16. 5. 2020.)<\/p>\n

Kurti\u0107, Najil (2006): Kod novinarstva<\/em>. Sarajevo: Media Plan Institut.<\/p>\n

Kteily, N., Hodson, G.; Bruneau, E., They see us as less than human: Metadehumanization predicts intergroup conflict via reciprocal dehumanization.<\/em> Journal of Personality and Social Psychology, 110(3), 343\u2013370., 2016., pristup 27.8.2020.<\/p>\n

Laki\u0107, Mladen, David Icke o pandemiji: Bajke o 5g mre\u017ei i “\u010dipovima u vakcinama”.<\/em> https:\/\/raskrinkavanje.ba\/analiza\/david-icke-o-pandemiji-bajke-o-5g-mrezi-i-cipovima-u-vakcinama, 1.5.2020., pristup 14.5.2020.<\/p>\n

Landau, J. Mark; Sullivan, Daniel; Greenberg, Jeff (2009): Evidence That Self-Relevant Motives and Metaphoric Framing Interact to Influence Political and Social Attitudes<\/em>. U: Psychological Science<\/em>. Vol. 20 (11),str. 1421-1427. http:\/\/people.ku.edu\/~mjlandau\/docs\/Landau_met%20framing_PS%202009.pdf., pristup 27. 8. 2020.<\/p>\n

Lakoff, George i Johnson, Mark, Metaphors We Live By<\/em>, The University of Chicago Press: Chicago 1980.<\/p>\n

Liu, Martina, The coronavirus and the long history of using diseases to justify xenophobia<\/em>. https:\/\/www.washingtonpost.com\/nation\/2020\/02\/14\/coronavirus-long-history-blaming-the-other-public-health-crises\/, 14. 5. 2020., pristup 17. 5. 2020.<\/p>\n

Luthra, Shefali, Trump’s comparison of COVID-19 deaths in Germany, US is wrong<\/em>. https:\/\/www.politifact.com\/factchecks\/2020\/may\/13\/donald-trump\/trumps-claim-covid-deaths-us-are-par-germanys-does\/ 13. 5. 2020., pristup 15. 5. 2020.<\/p>\n

Robson, David, Why smart people believe corornavirus myths?<\/em> https:\/\/www.bbc.com\/future\/article\/20200406-why-smart-people-believe-coronavirus-myths 7. 4. 2020., pristup 14. 5. 2020.<\/p>\n

Stojadinovi\u0107, Predrag, 50 logi\u010dkih gre\u0161aka za koje treba da znate, <\/em>Helix, Smederevo 2014.<\/p>\n

Tard\u00e1guila, Cirstina, No race or religion can prevent coronavirus \u2013 don’t fall for these hoaxes<\/em>. https:\/\/www.poynter.org\/fact-checking\/2020\/no-race-or-religion-can-prevent-coronavirus-dont-fall-for-these-hoaxes\/ 27. 2. 2020., pristup 16. 5. 2020.<\/p>\n

Thibodeau, Paul; Boroditsky, Lera, Metaphors We Think With: The Role of Metaphor in Reasoning.<\/em> PLoS ONE 6(2): e16782. https:\/\/journals.plos.org\/plosone\/article?id=10.1371\/journal.pone.0016782, 2011., pristup\u00a0 27 .8. 2020.<\/p>\n

Van Dijk, Teun, Principles of critical discourse analysis<\/em>. In Discoruse and Society<\/em>, Sage, vol. 4(2), London 1993., str. 249-283.<\/p>\n

Van Dijk, Teun (2010): Media, Racism and Monitoring<\/em>. http:\/\/citeseerx.ist.psu.edu\/viewdoc\/download?doi=10.1.1.466.8943&rep=rep1&type=pdf pristup 2. 6. 2020.<\/p>\n

Wardle, Claire; Derakhshan, Hossein, INFORMATION DISORDER: Toward an interdisciplinary framework for research and policy making<\/em>. Council of Europe. 20, 2017.<\/p>\n

Zulejhi\u0107, Emir, Diskutabilne tvrdnje sjevernomakedonskog stru\u010dnjaka<\/em>. https:\/\/raskrinkavanje.ba\/analiza\/diskutabilne-tvrdnje-sjevernomakedonskog-strucnjaka, 5. 5. 2020., pristup 14. 5. 2020.<\/p>\n

 <\/p>\n

From Words to Wire: Targeting Migrants
\nas Sources and Carriers of COVID-19
\nVirus infection <\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nThe pandemic of COVID-19 virus has reminded the public around the world that mass media are vulnerable to manipulation, especially in crisis situations.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nExcept fake news, conspiracy theories and mass hysteria spreading in media discourse, especially migrants and refugees around the world have been targeted by media accusations and suspicions. Prejudice, stereotypes and generally very rigid and intolerant models of opinion have been transparented in relation to citizens of Asian descent, Muslims, Jews. Migrants and refugees, citizens whose \u201cbare life\u201d (Agamben) was placed outside the legal framework, and thus outside the framework of journalistic professionalism, were particularly negatively portrayed in the Bosnian media.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nMany anti-immigrant web portals In Bosnia were launched, an anti-immigrant campaign was conducted through articles that, through metaphors, bias, and logical errors, imposed desirable views of undesirable \u201eothers.\u201d In this paper, we have analyzed fake news created about migrants and refugees as dangerous transmitters of infection, texts about migrants and refugees on portals oriented towards writing anti-migrant texts, articles of the mainstream portals in Bosnia and Herzegovina about people on the move. We used critical analysis of media discourse, analyzed metaphors which were used, logical errors and other techniques of partisan reporting.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

To set up the theoretical framework, we used the works of Teun van Dijk on critical discourse analysis, Georgio Agamben on sacred life and the thin line between life outside of law and death, Predrag Stojadinovi\u0107\u2019s analysis of logical errors, biased reporting techniques explained by Najil Kurti\u0107.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> pandemic, COVID-19 virus, migrants, refugees, media, mass media, fake news, vectors of infection.<\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     10(19)#22 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.10 UDK 314.151.3-054.73:638.252*Covid-19 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 25.2.2021.     Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107 Sveu\u010dili\u0161te u Tuzli Bosna i Hercegovina amela.delic@untz.ba Filozofski fakultet Tuzla Bosna i Hercegovina selma.begic94@hotmail.com Od rije\u010di […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":380,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[91],"tags":[698],"class_list":["post-387","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-19-vlasiti-url","tag-amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nAmela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     10(19)#22 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.10 UDK 314.151.3-054.73:638.252*Covid-19 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 25.2.2021.     Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107 Sveu\u010dili\u0161te u Tuzli Bosna i Hercegovina amela.delic@untz.ba Filozofski fakultet Tuzla Bosna i Hercegovina selma.begic94@hotmail.com Od rije\u010di […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-09-13T11:09:02+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"42 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti\",\"datePublished\":\"2021-09-13T11:09:02+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/\"},\"wordCount\":8390,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"keywords\":[\"Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 19 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/\",\"name\":\"Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"datePublished\":\"2021-09-13T11:09:02+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     10(19)#22 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.10 UDK 314.151.3-054.73:638.252*Covid-19 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 25.2.2021.     Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107 Sveu\u010dili\u0161te u Tuzli Bosna i Hercegovina amela.delic@untz.ba Filozofski fakultet Tuzla Bosna i Hercegovina selma.begic94@hotmail.com Od rije\u010di […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2021-09-13T11:09:02+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"42 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti","datePublished":"2021-09-13T11:09:02+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/"},"wordCount":8390,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","keywords":["Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti"],"articleSection":["In Medias Res broj 19 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/","name":"Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","datePublished":"2021-09-13T11:09:02+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amela-delic-i-selma-begic-od-rijeci-do-zice-targetiranje-migranata-i-izbjeglica-kao-izvora-i-prijenosnika-zaraze-covid-19-bolesti\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Amela Deli\u0107 i Selma Begi\u0107: Od rije\u010di do \u017eice: Targetiranje migranata i izbjeglica kao izvora i prijenosnika zaraze COVID-19 bolesti"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=387"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=387"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=387"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=387"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}