{"id":389,"date":"2021-09-13T11:12:00","date_gmt":"2021-09-13T11:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2021\/09\/13\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/"},"modified":"2021-09-13T11:12:00","modified_gmt":"2021-09-13T11:12:00","slug":"dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/","title":{"rendered":"Dario Terzi\u0107: Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  10(19)#24 2021<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n

DOI 10.46640\/imr.10.19.12<\/a>
\nUDK 791.233:303.64<\/p>\n

Pregledni \u010dlanak<\/p>\n

Review article<\/p>\n

Primljeno: 14.2.2021.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dario Terzi\u0107<\/span><\/p>\n

Visoka \u0161kola za turizam i menad\u017ement, Konjic, Bosna i Hercegovina
\ndariobrel@yahoo.com<\/p>\n

Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije
\nu suvremenom filmu<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (534 KB), Hrvatski, Str. 3169 – 3180
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nAnalizom medijskih sadr\u017eaja bavili su se mnogi teoreti\u010dari komunikacija jo\u0161 od nastanka modernih komunikacijskih teorija \u2013 Frankfurtska \u0161kola, Britanske studije, postmodernisti\u010dke kulturolo\u0161ke studije itd.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nSkup filmova nekog vremena, tvrdi Rene K\u00f6nig, daje nam cjelovitu sliku o najsitnijim oscilacijama u osje\u0107ajima i svakodnevnom moralu te epohe.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nProteklih godina snimljeni su brojni filmovi koji govore o razli\u010ditim epidemijama \u010diji je uzo\u010dnik virus koji prijeti ljudskoj rasi – njenom postojanju, pre\u017eivljavanju, daljnoj sudbini. Mnogi od tih filmova su tek fikcije (The Seventh Seal, Outbreak, Contagion,Warld War Z,) ali neki od njih (kao Variola Vera) opisuju stvarne doga\u0111aje. <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> komunikacija, model hegemonije, kulturolo\u0161ke studije (culturals studies), film, analiza sadr\u017eaja (content analysis), manipulacija, korona pandemija.
\n<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Film \u201eVariola vera\u201c<\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Koliko je mogu\u0107e kroz analizu nekog sadr\u017eaja (filmskog, literarnog ili muzi\u010dkog) shvatiti odnose koji vladaju u jednom dru\u0161tvu? Koliko su kultura i komunikacija povezani? Analizom medija (sadr\u017eaja) su se bavili mnogi teoreti\u010dari komunikacija jo\u0161 od nastanka modernih komunikacijskih teorija \u2013 Frankfurtska \u0161kola, Britanske studije, postmodernisti\u010dke kulturolo\u0161ke studije, a odnosom medija i dru\u0161tva brojni drugi teoreti\u010dari ( Gerbner, Rosengreen…). <\/p>\n

Svaki poznatiji „kinematografski val“, odnosno filmska \u0161kola ima neku svoju specifi\u010dnost, neki svoj kolorit druga\u010diji od drugih i istovremeno poseban poku\u0161aj da se ljudskom \u017eivotu, odnosima me\u0111u ljudima pri\u0111e na originalan na\u010din.<\/a>[265<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Mo\u017eemo se upitati koliko je talijanski neorealizam stvarno bio ne\u0161to novo, ne\u0161to druga\u010dije \u2013 jer film se prvi put pokazao kao stvarni kriti\u010dar \u017eivota. Tome je sli\u010dan i francuski novi val sa svojom antiherojskom dimenzijom. Koliko su vlastodr\u0161ci znali biti frustrirani filmskim projektima najbolji je pokazatelj potpuno suzbijanje crnog vala u Jugoslaviji \u0161ezdesetih, te promoviranje crvenog vala po\u010detkom sedamdesetih godina. Film je zabava ali je i medij<\/a>[266<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Medij koji su mnogi (zlo)upotrijebili. Mi mo\u017eemo analizirati sadr\u017eaj pojedinih filmova ali istovremeno mo\u017eemo analizirati i dru\u0161tvene donose (strukturu) vremena u kojem je jedan odre\u0111eni film nastao. Film je bitan za kulturu uop\u0107e, a kultura i komunikacija me\u0111usobno su povezani. I prve teorije medija osim televizijom, radijem, knjigom bavile su se i filmom.<\/p>\n

 <\/p>\n

KULTUROLO\u0160KE STUDIJE<\/strong><\/p>\n

Adorno i njegovi kolege obrazlagali su da s obzirom na razvoj industrijski kapitalizam prodire sve vi\u0161e u kulturni \u017eivot stvaraju\u0107i nove oblike dokolice i masovne zabave. Sve te promjene podveli su pod pojam Kulturna industrija <\/strong><\/p>\n

I Marcuse<\/a>[267<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> upozorava na klju\u010dno zna\u010denje masovnih medija u manipulaciji potrebama. On tvrdi da sadr\u017eaji medija imaju odlu\u010dno zna\u010denje za oblikovanje „jednodimenzionalnog“ \u010dovjeka. Kod Douglasa Kellnera nailazimo na pojam „medijska kultura“.<\/strong><\/p>\n

Medijska kultura dominantan je oblik kulture modernog \u010dovjeka uop\u0107e, ona se prepli\u0107e s politi\u010dkim i dru\u0161tvenim kretanjima, te oblikuje svakodnevni \u017eivot.<\/p>\n

Vrijeme masovne kulture ozna\u010deno je kao vrijeme manipulacije, dok se vrijeme medijske kulture (uz sva kontroverzna i kriti\u010dka mi\u0161ljenja) sve vi\u0161e razumijeva kao vrijeme slobode, a sve manje kao vrijeme manipulacije. Ostaje uvijek optvoreno pitanje koliko u eri u kojoj \u017eivimo ima mjesta za slobode a koliko mjesta za\u00a0 maniupulacije. Kellner isklju\u010divo koristi pojam ‘medijska kultura”. U njegovom sredi\u0161tu nalaze se ‘tehno kulture’ kao \u0161to su radio, televizija, film, muzika i tiskani mediji. Douglas Kellner, dakle, na medijsku kulturu gleda kao na “oblik savremene kulture” globalnih razmjera, ne koriste\u0107i se pojmovima“masovna” niti “popularna kultura”, jer smatra da su oni ideolo\u0161kog porijekla.<\/p>\n

Na osnovu Gramschijevog modela hegemonije i kontrahegemonije, studije kulture analiziraju snage hegemonije (vladaju\u0107e dru\u0161tvene i kulturne oblike dominacije) tragaju\u0107i za kontrahegemonijskim oblicima otpora. Govore\u0107i o kriti\u010dkim teorijama Kellner nas podsje\u0107a kako su Britanski kulturolo\u0161ki studiji povezani s politi\u010dkim projektom dru\u0161tvene transformacije, u kojoj bi odre\u0111ivanje oblika dominacije i otpora trebalo potpomo\u0107i procesu politi\u010dke borbe.<\/a>[268<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Nema kultrue bez komunikacije niti obrnuto. Prvi teoreti\u010dari masmedija bavili su se i sadr\u017eajem poruka na pojedinim meidjima (radio, film).<\/em>Dominantne vrijednosti kompleksno su enkodirane u medije, ali ih gledaoci mogu dekodirati na razne na\u010dine<\/a>[269<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Pojedini teroeti\u010dari Britanskih kulturolo\u0161kih studija su osim televizije u fokus svojih analiza stavili i film. Nalazimo tu dva analiti\u010dka prilaza: Prvi je onaj koji sre\u0107emo u slu\u010daju \u010dasopisa Screen, gdje tehnike filmske naracije name\u0107u zna\u010denje gledatelju, a sam gledatelj je takore\u0107i uguran u sliku. Drugi pristup je onaj koji koriste Stuart Hall i suradnici: TV poku\u0161ava gledateljima nametnuti zna\u010denje, ali je sasvim mogu\u0107e da oni to preferentno zna\u010denje odbiju\u00a0 i razviju vlastitu interpretaciju<\/a>[270<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Ako usporedimo analize sadr\u017eaja i audijensa izme\u0111u Frankfurtske i britanske \u0161kole dolazimo da zaklju\u010dka da Frankfurtska \u0161kola uglavnom shva\u0107a publiku kao prete\u017eno pasivnu, dok birmingenski pristup naglasak stavlja na aktivnost publike.<\/a>[271<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Siegfried Kracauer je 1947. godine u knjizi „Od Caligarija do Hitlera“ koristio filmove za otkrivanje du\u0161evnih faktora nekog naroda u odre\u0111enom trenutku njegove povijesti. Tako i Rene K\u00f6nig pi\u0161e: „Skup filmova nekog vremena daje nam cjelovitu sliku o najsitnijim oscilacijama u osje\u0107ajima i svakodnevnom moralu te epohe“.<\/a>[272<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

McLuhan ina\u010de medije dijeli na tople i hladne.<\/p>\n

Film (cinema) jeste topli (vru\u0107i) medij, dok\u00a0 TV film, po Mc Luhanu, spada u hladne medije.<\/p>\n

Vru\u0107i medij je onaj koji pro\u0161iruje samo jedno \u010dulo i to do razine podobnosti”.<\/a>[273<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Sigurno da mo\u017eemo raspravljati o tome u koju bismo kategoriju mogli uvrstiti film danas, imaju\u0107i u vidu digitalnu eru u kojoj \u017eivimo te brojne tehni\u010dke i „tehnolo\u0161ke“ aspekte \u2013 film na CD-u, film na\u00a0 kablovskoj televiziji; mogu\u0107nost\u00a0 „pauziranja“ , resetiranja, rewind i sl.<\/p>\n

Maskomunikacija mo\u017ee biti shva\u0107ena i kao dru\u0161tveni i kao kulturni fenomen. Rosengreen tvrdi kako dru\u0161tvena struktura utje\u010de na kulturu, i obrnuto. Ali koja opcija \u0107e prevagnuti \u2013 materijalna ili idealisti\u010dka? Ako masmedije prou\u010davamo sa stanovi\u0161ta njihove dru\u0161tvene strukture (vlasni\u0161tva) onda \u0107e prevladavati materijalna strana. Prou\u010davamo li ih s aspekta sadr\u017eaja, u tom \u0107e slu\u010daju pobijediti idealisti\u010dka opcija.<\/a>[274<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Koji je to dominantan oblik, koliko je bitna tehnologija, a koliko sadr\u017eaj? Teorija kultivacije dr\u017ei da su „dominantni sistemi poruka vi\u0161e pod utjecajem odre\u0111enih institucionalnih snaga u jednom dru\u0161tvu, nego unutarnjih osobina medija“.<\/a>[275<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

FILMOVI O EPIDEMIJAMA<\/p>\n

Analiza bilo kojeg medija mo\u017ee biti i jest vrlo kompleksna. Analiza sadr\u017eaja pojedinog teksta nam svakako mo\u017ee otkriti bitne detalje o duhu jednog vremena, tradiciji, me\u0111uljudskim odnosima. Bilo bi, ipak, prepotentno tvrditi da analizom sadr\u017eaja jednog umjetni\u010dkog djela (a pojedini filmovi to upravo jesu) mo\u017eemo spoznati sve oscilacije jednog vremena.<\/p>\n

Stoga i film kao medij ( a mnogi teoreti\u010dari tvrde da film jeste va\u017ean medij) mo\u017ee otkriti mnogo toga o\u00a0 pro\u0161losti, sada\u0161njosti, ali u nekim slu\u010dajevima i najaviti budu\u0107nost.<\/p>\n

Film kao kontrolirani medij jo\u0161 nam je va\u017eniji u otkrivanju\u00a0 tih „istina“. Ponekad je uistinu vrlo bitno ono \u0161to nam je nepoznato, skriveno ili \u0161ifrirano. Nesnimljeni ili neobjavljeni filmovi su vrlo va\u017ena informacija, ponekad i va\u017enija od publiciranih i dobro prodavanih pri\u010da,<\/p>\n

Filmovi su nam kroz povijest ispri\u010dali mnoge bitne pri\u010de \u2013 na na\u010din kako su to analizirale kriti\u010dke teorije, posebno Frankfurtska \u0161kola, te Britanski kulturolo\u0161ki studiji.<\/p>\n

Poruke koje mo\u017eemo na\u0107i u filmovima \u010desto prolaze razli\u010dite filtere, koji idu u prilog kultivacijskoj teoriji. Neki od nas \u0107e se sigurno slo\u017eiti da su ponekad filmovi refleksija onoga \u0161to \u017eivimo, a nekad su izvrsno sredstvo socijalne kontrole.<\/p>\n

U vrijeme posljednje velike epidemije (\u0160panjolska gripa, 1918.-1920.) film nije bio toliko mo\u0107no sredstvo masovnog komuniciranja kao \u0161to je danas. Ipak, poznato nam je kako je po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a namjenska filmska proizvodnja puno pomogla u domeni socijalne medicine, a najzaslu\u017eniji za to je bio Andrija \u0160tampar. Velika su bila njegova zalaganja i namjere da se u zdravstvenom prosvje\u0107ivanju koriste audiovizuelna sredstva, me\u0111u kojima je najvi\u0161e cijenio film kao onaj magi\u010dni medij koji mo\u017ee pobuditi najve\u0107i interes i najsugestivnije djelovati na gledatelje iz razli\u010ditih sociokulturnih sredina. Takvim odnosom prema filmu Andrija \u0160tampar je u praksi provodio ideju o odgojnoj i obrazovnoj snazi filma koja je u nas prisutna jo\u0161 od Isidora Kr\u0161njavog.<\/a>[276<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

FILMOVI<\/p>\n

Omegaman -Ja sam legenda \/Outbrake \/Smrtonosni Virus \/ Svjetlost mog \u017eivota \/ 93 days \/ Resident Evil, \/ 28 dana kasnije \/ 12 majmuna \/ Zaraza Svjetski rat Z \/ Cargo \/ Variola vera \/ It comes at night \/ Vlak za Busan \/ Panika na ulicama \/ Flue-Gamgi \/ Cabin fever \/ Mimic \/ Pobje\u0161njeli \/ Sljepo\u0107a.<\/p>\n

\u0160ta se ovo s nama de\u0161ava?-pitamo se mjesecima.Je li ovo sve samo ru\u017ean san, neki film s puno elemenata horora, ili ipak samo zbilja?<\/p>\n

Igramo li mo\u017eda igru \u0161aha s koronom? \u010cini nam se kao da se vra\u0107amo na antalogijsku scenu iz Bergmanovog filma „Sedmi pe\u010dat“ gdje Max Von Sydow igra partiju \u0161aha; protivnik mu je njeno veli\u010danstvo Smrt. Na kocki je sudbina \u010covjeka dok epidemija crne kuge ubija sve okolo.\n<\/p>\n

 <\/p>\n

Omega man<\/strong> \u2013Omega \u010dovjek \/ Ja sam legenda (1964., 1975 – 2007.), tri filmske adaptacije zasnovane na istoimenonm romanu Richarda Mathesona <\/p>\n

Prvi je bio“ Posljednji \u010dovjek na zemlji“ (1964.) u kojem je glumio Vincent Price.“\u010covjek Omega“ druga je adaptacija Mathesonovog romana, a junaka pri\u010de glumi Charlton Heston. Tre\u0107a adaptacija „ Ja sam legenda“ u kojoj glumi Will Smith, objavljena je 2007. godine.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Panika na ulicama<\/strong> (Panic in the Streets)je ameri\u010dki crno-bijeli film snimljen 1950. u re\u017eiji Elije Kazana.<\/a>[277<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Po \u017eanru je triler, a protagonist, \u010diji lik tuma\u010di Richard Widmark je mornari\u010dki oficir pri federalnoj slu\u017ebi za javno zdravstvo u New Orleansu koji doznaje da su kod neidentificirane \u017ertve ubistva prona\u0111ene bakterije koje uzrokuju plu\u0107nu kugu.<\/a>[278<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Pobje\u0161njeli <\/strong>(The Crazies, 1973.)<\/p>\n

Jedan vojni avion se sru\u0161i u Pensilvaniji i pri tome otpusti bakeriolo\u0161ki materijal koji kod ljudi izaziva neizlje\u010divo ludilo. Zaraza se \u0161iri. Nakon velikog uspjeha „No\u0107i \u017eivih mrtvaca“ George A. Romero dobio je puno ve\u0107i bud\u017eet i snimio ovaj film. Nije ponovio uspjeh prethodnika, nije ni povratio ulo\u017eeni bud\u017eet, ali kako je u me\u0111uvremenu postao „guru“ zombi \u017eanra tako su i njegova rana ostvarenja po\u010dela dobivati nove verzije, pa su i „Pobje\u0161njeli“ 2010. osvanuli u novom ruhu.<\/a>[279<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Nakon perioda inkubacije od 48 sati, virus mijenja mentalno stanje zara\u017eenih. Postaju agresivni i krvolo\u010dni prema svim porodicama i kom\u0161ijama koji ih ne vole.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Variola vera<\/strong> je film Gorana Markovi\u0107a (1982.). Radnja filma inspirirana je epidemijom velikih boginja (variole vere) koja je izbila u Jugoslaviji 1972. godine.<\/a>[280<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Film je pun specijalnih efekata kakvi jo\u0161 nisu vi\u0111eni u dotada\u0161njoj jugoslavenskoj kinematografiji, ali Markovi\u0107 kao ambiciozan filma\u0161 nije mogao bez spominjanja Camusove<\/strong> „Kuge“ i kritike re\u017eima koji se pravio da epidemija ne postoji. <\/p>\n

Vrlo zanimljiva scena\u00a0 u filmu: Pozvan je profesor koji je jedini od znanstvenog medicinskog kadra pre\u017eivio prethodnu epidemiju variole vere (1930.). Na njegove rije\u010di da ako postoji samo sumnja na variolu veru sve treba staviti u izolaciju, jedan od politi\u010dkih mo\u0107nika odgovara: „Zato smo vas i doveli ovdje da pogledate nalaze, a ne da nam vi govorite koje \u0107emo mejre poduzimati“. Sli\u010dne smo situacije mogli vidjeti proteklih mjeseci i u na\u0161em okru\u017eju kada se struku \u010desto nije slu\u0161alo, a politi\u010dari su bili ti koji su odre\u0111ivali kako \u0107emo se pona\u0161ati, odnosno koji \u0107emo \u017eivot \u017eivjeti u doba epidemije.<\/a>[281<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>\n<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Outbrake<\/strong> re\u017eisera Wolfganga Petersena (1995.) je u Hrvatskoj je preveden kao „ Izvan kontrole“ a u\u00a0 Srbiji kao „Smrtonosni virus“. Taj virus ima i svoje ime \u2013 Mozaba. Radnja prikazuje epidemiju hemoragi\u010dne groznice u jednom kalifornijskom gradi\u0107u izazvane mutiranim virusom koji je donio majmun prokrijum\u010daren iz Zaira. Protagonisti filma su civilni i vojni stru\u010dnjaci koji se o\u010dajni\u010dki bore zaustaviti \u0161irenje bolesti na ostatak SAD-a i svijet.<\/p>\n

 <\/p>\n

12 <\/em><\/strong>majmuna <\/strong>(12 Monkeys<\/em>)<\/a>[282<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> ameri\u010dki ja znanstveno fantasti\u010dni film iz 1995. godine \u010diju re\u017eiju potpisuje Terry Gilliam. U filmu su glavne uloge ostvarili Bruce Willis, Madeleine Stowe, Brad Pitt i Christopher Plummer.<\/a>[283<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Ovaj se film se, izme\u0111u ostalog, bavi temama fatalizma, odnosa zbilje i iluzije te kritikom moderne znanosti, a posebno psihijatrije. Junak pri\u010de je James Cole, robija\u0161 kojeg znanstvenici \u0161alju u pro\u0161lost kako bi istra\u017eio okolnosti koje su dovele do \u0161irenja smrtonosnog virusa koji je pobio gotovo cijelo \u010dovje\u010danstvo. <\/p>\n

Ina\u010de, to je jedno od najkomercijalnijih celuloidnih izdanja ovakve vrste. Brad Pitt je za ulogu\u00a0 u ovom filmu u kategoriji najboljeg sporednog glumca osvojio Zlatni globus, dok je u istoj kategoriji je nominiran i za presti\u017enu nagradu Oscar.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Resident Evil<\/strong> (2002).<\/a>[284<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Radnja filma zapo\u010dinje u jednom laboratoriju u kojem nepoznata osoba ostavlja na podu posudu u kojoj se nalazi neidentificirana plava teku\u0107ina.<\/a>[285<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Uskoro dolazi do trovanja plinom; pre\u017eivjeli otkrivaju kako su iz laboratorija nestali uzorci T-virusa. Novinski na(t)pisi govore o “mrtvacima koji hodaju” pokazuju\u0107i da se epidemija pro\u0161irila „na povr\u0161inu“.<\/p>\n

 <\/em><\/strong><\/p>\n

28 dana kasnije (<\/em><\/strong>28 Days Later<\/em>)<\/a>[286<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> britanski je znanstveno fantasti\u010dni horor iz godine 2002. i jedan od prvih koji tokom kasnijih godina koristi izuzetno popularan motiv „zombi apokalipse “.Ovoga puta u centru pa\u017enje je istra\u017eiva\u010dki centar pun zara\u017eenih majmuna.<\/a>[287<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Iz laboratorija se osloba\u0111a smrtonosni virus koji inficirane dovodi u stanje ubila\u010dkog bijesa, a u roku od 28 dana, cijeli je planet opusto\u0161en. Godine 2007. je snimljen nastavak pod naslovom „28 tjedana kasnije“.<\/em><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Sljepo\u0107a <\/strong>(Blidness\/La ceguera) 2008. Ova dramati\u010dna adaptacija izuzetne knjige nobelovca Josea Saramage pri\u010da je o zastra\u0161uju\u0107oj epidemiji sljepo\u0107e koja pogodi neimenovani grad.<\/a>[288<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> <\/p>\n

Svi filmovi o epidemijama i katastrofama zapravo pokazuju koliko su krhke dru\u0161tvene strukture koje smo tisu\u0107lje\u0107ima mukotrpno gradili ne bismo li potisnuli pravu ljudsku prirodu i nismo uspjeli. U okolnostima kada izmakne predvidivost i nema mogu\u0107nosti kontrole, ljudi postanu nesigurni, boje se i gube ljudskost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Jedno od najrealisti\u010dnjih filmskih ostvarenja, kada je rije\u010d o epidemijama i pandemijama je svakako “Contagion“ Zaraza<\/strong> (2011)<\/a>[289<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>
\n Stevena Soderbergha. U filmu <\/strong>glumi Jude Law, te oskarovci Gwyneth Paltrow, Kate Winslet, Matt Damon i Marion Cotillard. Na povratku iz Hong Konga jedna Amerikanka (Gwyneth Paltrow) umire nakon prvih simptoma gripe. Otkriva se da je ustvari do\u0161la u kontakst s virusom zvanim MEV1 koji napada plu\u0107a i nervni sistem. Virus se jako brzo \u0161iri, moglo bi umrijeti \u010dak pet milijardi ljudi. a u op\u0107em kaosu nau\u010dnici tra\u017ee lijek.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Planet majmuna: Postanak<\/strong> (2011.). I u ovom filmu o pandemijama me\u0111u glavnim\u00a0 „likovima“ nalazimo \u010dimpanze. Biotehnoolo\u0161ka kompanija Gen- Sys na njima vr\u0161i testiranje viralnog lijeka ALZ-112, a sve u svrhu evenutalnog pronalaska lijeka za lije\u010denje raznih bolesti poput Alzheimera<\/a>[290<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Jedna \u010dimpanza imenom Svijetlo oko bje\u017ei iz kaveza te po\u010dinju komplikacije. <\/p>\n

 <\/p>\n

Svjetski rat Z<\/em><\/strong> (2013.) prededstavlja adaptaciju istoimenog romana Maksa Bruksa<\/a>[291<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Biv\u0161i istra\u017eitelj Gary Line putuje svijetom kako bi zaustavio \u0161irenje pandemije zombija. Glavnu ulogu u filmu tuma\u010di Bred Pit. Ovaj je film na kino blagajnama zaradio preko 540 miliona dolara i time postao najprofitabioniji „zombi“ film svih vremena.<\/a>[292<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Film Gripa<\/strong> (2013.), Flue\/Gamgi. Mjesto radnje je Bundang, ju\u017enokorejski grad od pola milijuna stanovnika udaljen manje od 20 km od Seoula; tamo umire krijum\u010dar koji je pomagao ilegalnim imigrantima prije\u0107i granicu. Pretpostavlja se da su zarazu donijeli upravo imigranti. <\/p>\n

 <\/p>\n

93 Days<\/strong> (2016.)<\/a>[293<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Radnja ovog filma se razvija u Nigeriji<\/a>[294<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Liberijako-ameri\u010dki diplomat tek stigao u zra\u010dnu luku u Lagosu onesvijesti se. Prvi simptomi ukazuju na ebolu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vlak do Busana<\/strong> (2016.), Train to Busan,<\/a>[295<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Voz do Busana,<\/a>[296<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> jo\u0161 je jedan film koji dokazuje da se posljednjih godina u Ju\u017enoj Koreji snimaju izuzetna ostvarenja. Film donosi svje\u017e i uzbudljiv pogled na svijet zahva\u0107en zombi apokalipsom. Virus se \u0161iri cijelom zemljom, progla\u0161eno je izvanredno stanje ali situacija ubrzo izmakne kontroli. Otac i k\u0107er ulaze u vlak za Busan ali nitko ne sluti da je u vlaku zajedno s njima i djevojka koja je zara\u017eena, uvjetno\u00a0 re\u010deno, zombi-virusom.<\/p>\n

Odabir vlaka kao centralnog mjesta gde se ova pri\u010da de\u0161ava nije slu\u010dajan. Vlak stvara klaustrofobi\u010dne ose\u0107aje i samim likovima u filmu. Ipak, mora se primijetiti i to da ovakva ideja nije originalna zamisao reditelja Yeon Sang-ho-a, ve\u0107 je ovakvu situaciju posudio od svog kolege i zemljaka Joon-ho Bong-a koji je tako\u0111e imao sli\u010dnu situaciju u filmu “Ledolomac”. <\/p>\n

 <\/p>\n

Cabin Fever<\/strong> (2016.)<\/a>[297<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Grupa mladih (tri dje\u010daka i dvije djevoj\u010dice) iznajmila je brvnaru u \u0161umi kako bi proslavila kraj studija. Zabava se pretvara u no\u0107nu moru od trenutka kada se pojavi pustinjak zara\u017een misterioznim virusom. Petero mladih ljudi \u0107e se morati suo\u010diti s ovim stra\u0161nim virusom koji pro\u017edire meso svojih \u017ertava. Film se bavi temama bolesti, strahom od smrti i razdora me\u0111u prijateljima.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

It Comes At Night<\/strong><\/a>[298<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> (2017.), klaustrofobiu\u010dan je i paranoi\u010dan film. Obitelj zara\u017eena nepoznatim virusom prinu\u0111ena je da\u00a0 \u017eivi u \u0161umi, bez elektri\u010dne energije. Na njihovim vratima se pojavljuje druga obitelj koja tra\u017ei smje\u0161taj. Od manjka povjerenja do paranoje, film zaokuplja va\u0161u pa\u017enju do posljednjeg trenutka tjearju\u0107i vas da uspore\u0111ujete katastrofi\u010dne posljedice jedne apokalipse s nese\u0107ama koje se mogu desiti unutar \u010detiri zida.<\/a>[299<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Mimic<\/strong>-1997. Na Manhattanu \u017eohari \u0161ire smrtonosnu zaraznu bolest koja uzima stotine \u017eivota gradske djece.<\/p>\n

Godine 2020. zapo\u010deo je rad na seriji koju \u0107e re\u017eirati jedan od reditelja filma Resident Evill, Paul W.S. Anderson.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Cargo<\/strong>, 2017. Nakon \u0161to se epidemija pro\u0161irila cijelom Australijom, otac tra\u017ei nekoga tko je voljan za\u0161tititi njegovu k\u0107er. Ovaj je film adaptacija 7-minutnog kratkog filma<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

“Svjetlo mog \u017eivota“, <\/strong>Light of my life (2019)<\/a>[300<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, u kojem glume Casey Affleck i Elisabeth Moss. U post-apokalipti\u010dnom svijetu u kome je globalna pandemija napala ve\u0107inu \u017eenskog stanovni\u0161tva otac pokusava za\u0161tititi svoju k\u0107er. Da bi pre\u017eivjela u jednom takvom svijetu, on odlu\u010duje da ju ubudu\u0107e predstavlja kao dje\u010daka, tj. kao svog sina.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Umjesto zaklju\u010dka<\/strong>: Epidemija COVID-19, bar kako nam se danas \u010dini, dobrim dijelom je utjecala na na\u0161 svakodnevni \u017eivot. Druga\u010dije \u017eivimo stvarnost i druga\u010dije je kreiramo pa i promatramo. Zbiljnost, koju danas \u017eivimo u nekim se to\u010dkama „poklopila“ s fikcijom koju smo producirali proteklih godina. Mnoge situacije iz na\u0161e ma\u0161te, na\u017ealost, postale su realnost. Ne\u0161to „\u0161to se moglo dogoditi samo na filmu“ danas je tu pred nama, oko nas. <\/p>\n

U budu\u0107nosti mo\u017eemo o\u010dekivati i mno\u0161tvo (dokumentarnih) filmova koji \u0107e nam svjedo\u010diti o fenomenu COVID-19. Biti \u0107e tu prostora za analizu onoga \u0161to nam se stvarno de\u0161avalo, iza\u0107i \u0107e na povr\u0161inu \u010dinjenice koje nam danas jo\u0161 nisu poznate, otvoriti \u0107e se novi prostor za dijalog, rasprave ali i teorije zavjere.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[265<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHollywood je oduvijek smatran „tvornicom snova“, ali mnoge druge kinematografije ( a i nezavisna ameri\u010dka) poku\u0161ale su dati\u00a0 druga\u010diji prikaz stvarnosti:\u00a0 francuski film noir, specifian filmski roukpis Andreja Tarkovsog, finska nostalgija Kaurismakija, novkorejski filmski val i drugi.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[266<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nFilm kao medij masovnog komuniciranja postao je mogu\u0107 kada je krajem 19. vijeka otkriven kinematograf, ure\u0111aj koji je istovremeno bio i kamera i aparat za projekciju.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[267<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHerbert\u00a0 Marcuse , One dimensioned man studies<\/em> in the ideology of advanced\u00a0 industrial society beacon Press Boston, str. 32.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[268<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDouglas Kellner, Medijska kultura<\/em>, Clio, Beograd 2004., str. 56.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[269<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEnkodirati neku ideju zna\u010di predstaviti je u sklopu odre\u0111enog sistem zna\u010denja -Dekodirati \u2013 uzeti ono \u0161to je kodirano i interpretirati ga, tj. dati mu zna\u010denje. Mc Quail, 2010., str. 551
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[270<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRolend Lorimer, Masovne Komunikacije<\/em>, Clio, Beograd 1998., str. 236
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[271<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUstvari, Kellner je dao primat britanskim teoreti\u010darima (Bitanske kulturolo\u0161ke studije) stoga \u0161to nisu polazili od podjele kulture koju su uveli u teoriju Horkheimer i Adorno, ve\u0107 su “uvidjeli zna\u010daj medijske kulture” koju on prihva\u0107a, odbacuju\u0107i, dakle, i sve druge naziveza kulturu.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[272<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMichael Kunczik, Astrid Zipfl.\u00a0 Uvod u znanost o medijima i komunikologiju<\/em>, Zaklada Friedrich Ebert ZG, Zagreb 2006., str. 42-44
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[273<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMarshall McLuhan,,\u00a0 Gutenbergova galaksija<\/em>, Nolit, Beograd 1973., str. 28
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[274<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMarshal McLuhan, V,\u00a0 Gutenbergova galaksija<\/em>, Nolit, Beograd 1973., str. 40<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[275<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> <\/p>\n

George Gerbner, Cultivation analysis:<\/em> New directions in media effect research<\/em> in Signorellli\u00a0 N. Morgan M. Sage pubblication\u00a0 1990
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[276<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nVjekoslav Majcen, Filmski fond \u0161kole narodnodg zdravlja „Andrija \u0160tampar“ u kinoteci Hrvatske pri Arhivu Hrvatske, <\/em>file:\/\/\/C:\/Users\/RGM\/Downloads\/1149_4593_1_CE.PDF, pristup 2.12. 2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[277<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nGeorge Sadoul, Dictionnaire des cineaste<\/em>, Edition de Seul, Paris, 1990., str. 165.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[278<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLaura, Luisa, Morando Morandini, Dizionario dei film<\/em>, Zanichelli, Bologna 2005., str. 148
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[279<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLaura, Luisa, Morando Morandini,\u00a0 Dizionario dei film<\/em>, str. 285
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[280<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRedakcija Ve\u010dernjeg lista, sjecate-se-epidemije-variole-vere-i-istoimenog-filma-koji-je-zgrozio-publiku-jugoslavije \/\/www.vecernji.hr\/kultura\/, pristup 3.12.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[281<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nGoran Markovi\u0107, Variola Vera<\/em> \u00a0film, https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=dW5OlBEvh5o, pristup 6.12.2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[282<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPaolo Mereghetti, Esercito dele 12 scimmie<\/em>, Dizionario dei film 2002, Baldini &Castoldi, Milano 2001., str. 719.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[283<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLaura, Luisa, Morando Morandini, Esercito delle dodici scimmie<\/em>, nel Dizionario dei film,<\/em> Zanichelli Bologna 2005., str. 460
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[284<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLuigi Bello, Resident <\/em>evil Virus e zombi un’accoppiata mortale<\/em>, https:\/\/www.comingsoon.it\/film\/l-esercito-delle-12-scimmie\/31763\/scheda\/,<\/a> pristup 12.12. 2020
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[285<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLaura, Luisa,Morando Morandini, Resident Evil<\/em>. Nel Dizionario dei film,<\/em> Zanichelli, Bologna 2005., str. 151
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[286<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDanny Boyle, 28 days Slater critics consensus<\/em>, https:\/\/www.rottentomatoes.com\/m\/28_days_later<\/a>, pristup 13.12. 2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[287<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLaura, Luisa, Morando Morandini,\u00a0 Dizionario dei film,<\/em> Zanichelli, Bologna 2005., str. 1488
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[288<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRedakcija MojTV, Sljepo\u0107a, <\/em>najava filma, https:\/\/mojtv.hr\/film\/6411\/sljepoca.aspx<\/a> \u00a0pristupa 10. 12. 2012.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[289<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIan Lipkin, intervju za\u00a0 redakciju BBC News Mundo, Corono virusa- hicimos al pelicula Contagion<\/em>. https:\/\/www.bbc.com\/mundo\/noticias-53065985<\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[290<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRedakcija Cinema\u00a0 Planet majmna-Postanak, najava filma<\/em> cityhttp:\/\/www.cinemacity.ba\/filmovi.php?film_id=270, pristu\u0161 12.12. 2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[291<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nErik Pomella, World war Z la vita stravolta da pandemia<\/em>, https:\/\/www.ilgiornale.it\/news\/spettacoli\/world-war-z-brad-pitt-e-film-difficile-girare-1906284.html<\/a>, pristup 13. 12. 2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[292<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZak Sharp, .David FIncher’s world war Z..<\/em> na Indie wire, https:\/\/www.indiewire.com\/2019\/02\/world-war-z-sequel-dead-david-fincher-brad-pitt-paramount-1202041748\/, pristup 11. 12. 2020.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[293<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTiff Trailers Festival 2016. 93 Days Trailer Festival 2016.,<\/em> https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=lPeNgs6bMkY<\/a> pristup 13. 12. 2020.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[294<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nYemisi Adegoke, <\/em><\/strong>How heroic doctor stopped the spread of Ebola in Nigeria<\/em>, https:\/\/edition.cnn.com\/2016\/09\/15\/africa\/93-days-nigerian-film-ebola-heroes\/index.html <\/a>\u00a0pristup 12. 12. 2020.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[295<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNegdje se pi\u0161e i izgovara Pusan umjesto Busan<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[296<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPhilippo Orsi,La Scimmia pensa Tornano gli Zombi<\/em>, https:\/\/www.lascimmiapensa.com\/2019\/07\/15\/peninsula-train-to-busan-sequel-zombie\/<\/a> Pristup. 13. 12. 2020.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[297<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLaura, Luisa, Morando Morandini, Dizionario dei film Zanichelli Bologna 2005., str. 201<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[298<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRedakcija Filmaffinity Najava filma\u00a0 LLega de noche<\/em> https:\/\/www.filmaffinity.com\/es\/film846046.html<\/a> pristup 14. 12. 2020.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[299<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNisam prona\u0161ao podatke da je film kod nas preveden niti da je distribuiran<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[300<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRedakcija Filmaffnity, Najava filma\u00a0 La luz de mi vida<\/em>, https:\/\/www.filmaffinity.com\/es\/film193243.html<\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Tiskani mediji:<\/strong><\/p>\n

Adorno, Theodor, Filozofija moderne muzike<\/em>, Nolit, Beograd 1995.<\/p>\n

Adorno, Theodor, Cultural industry<\/em> London and New York, Routede classe 1991.<\/p>\n

Carey, W James, Comunication as culture<\/em>, Unwin Hyman, Boston 1989.<\/p>\n

Gerbner, George, Cultivation analysis: New directions in media effect research in Signorellli N. Morgan M<\/em>., Sage pubblication, Newbury Park, CA. 1990.<\/p>\n

Horkeimer, Max, Critical theory<\/em>, Seabury Press, New York 1972.<\/p>\n

Kelner, Daglas, Medijska kultura<\/em>, Clio, Beograd 2004.<\/p>\n

Kunczik Michael, Zipfl Astrid. Uvod u znanost o medijima i komunikologiju<\/em>, Zaklada Friedrich Ebert ZG, Zagreb 2006.<\/p>\n

Lorimer, Rolend, Masovne Komunikacije<\/em>, Clio, Beograd 1998.<\/p>\n

Morandini, Laura, Luisa, Morando, Dizionario dei film<\/em>, Zanichelli, Bologna 2005. <\/p>\n

Marcuse, Herbert, One dimensioned man studies in the ideology of advanced industrial societ, <\/em>Beacon Press, Boston 1964.<\/p>\n

McLuhan, Marshall. Gutenbergova galaksija<\/em>, Nolit,\u00a0 Beograd 1973.<\/p>\n

Mc Quail, Denis, Mass communicaton theory,<\/em>Sage, Los Angeles 2010. <\/p>\n

Mereghetti, Paolo, Dizionario dei film 2002<\/em>, Baldini &Castoldi, Milano 2001.<\/p>\n

Rosengreen, Karl Erik. Mass media and social change<\/em>, Belverly Hills Ca sag, 1981.<\/p>\n

Sadou, George, Dictionnaire des cineaste<\/em>, Edition de Seul, Paris 1990.<\/p>\n

 <\/p>\n

Web izvori:<\/strong><\/p>\n

Adegoke Yemisi, <\/em><\/strong>How heroic doctor stopped the spread of Ebola in Nigeria<\/em>, kehttps:\/\/edition.cnn.com\/2016\/09\/15\/africa\/93-days-nigerian-film-ebola-heroes\/index.html, pristup 12. 12. 2020.<\/p>\n

Bello Luigi, Resident evil Virus e zombi\u00a0 un’accoppiata mortale<\/em>, https:\/\/www.comingsoon.it\/film\/l-esercito-delle-12-scimmie\/31763\/scheda\/, pristup 12.12. 2020.<\/p>\n

Boyle Danny, 28 days Slater critics consensus<\/em>, https:\/\/www.rottentomatoes.com\/m\/28_days_later, pristup 13. 12. 2020.<\/p>\n

Cinema Redakcija, Planet majmna-Postanak, najava filma<\/em> cityhttp:\/\/www.cinemacity.ba\/filmovi.php?film_id=270, pristup 12. 12. 2020.<\/p>\n

Filmaffinity, Redakcija Najava filma, LLega de noche<\/em> https:\/\/www.filmaffinity.com\/es\/film846046.html pristup 14.12.2020. <\/p>\n

Filmaffnity, Najava filma La luz de mi vida<\/em>, https:\/\/www.filmaffinity.com\/es\/film193243.html, pristup 12. 12. 2020.<\/p>\n

Lipkin Ian, intervju za redakciju BBC News\u00a0 Mundo, Corono virusa- hicimos al pelicula Contagion<\/em>. https:\/\/www.bbc.com\/mundo\/noticias-53065985, pristup 13. 12. 2020.<\/p>\n

Majcen, Vjekoslav, Filmski fond \u0161kole narodnodg zdravlja „Andrija \u0160tampar“ u kinoteci Hrvatske pri Arhivu Hrvatske,<\/em> file:\/\/\/C:\/Users\/RGM\/Downloads\/1149_4593_1_CE.PDF, pristup 2.12. 2020.<\/p>\n

Markovi\u0107 Goran , Variola Vera<\/em>, https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=dW5OlBEvh5o, pristup 6. 12. 2020.<\/p>\n

MojTV Redakcija, Sljepo\u0107a, <\/em>najava filma, https:\/\/mojtv.hr\/film\/6411\/sljepoca.aspx, pristup 10. 12. 2012.<\/p>\n

Orsi Philippo,La Scimmia pensa Tornano\u00a0 gli Zombi<\/em>, https:\/\/www.lascimmiapensa.com\/2019\/07\/15\/peninsula-train-to-busan-sequel-zombie\/ pristup. 13. 12. 2020.<\/p>\n

Pomella, Erik, World war Z la vita stravolta da pandemia<\/em>, https:\/\/www.ilgiornale.it\/news\/spettacoli\/world-war-z-brad-pitt-e-film-difficile-girare-1906284.html, pristup 13. 12. 2020.<\/p>\n

Sharp Zak, .David FIncher’s world war Z..<\/em> na Indie wire, https:\/\/www.indiewire.com\/2019\/02\/world-war-z-sequel-dead-david-fincher-brad-pitt-paramount-1202041748\/, pristup 11. 12. 2020.<\/p>\n

Tiff trailers Festival 2016.\u00a0 93 days trailer Festival 2016<\/em> https:\/\/www.youtube.com\/watch?v =lPeNgs6bMkY, pristup 13. 12. 2020. Ve\u010dernji list Redakcija, Sjecate-se-epidemije-variole-vere-i-istoimenog-filma-koji-je-zgrozio-publiku-jugoslavije<\/em>, \/\/www.vecernji.hr\/kultura\/, pristup 3. 12. 2020.<\/p>\n

 <\/p>\n

Messages\/ Values\/ Ideology in Contemporary
\nPopular Films about Viral oubreaks<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nThe analysis of media (content) has been dealt with by many communication theorists since the emergence of modern communication theories – the Frankfurt School, British Studies, postmodernist cultural studies, etc.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\n\u00a0A set of films of some time, claims Rene K\u00f6nig, gives us a complete picture of the tiniest oscillations in the feelings and everyday morals of that era.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nNumerous films have been made in recent years about various epidemics, which are caused by a virus that threatens the human race – its existence, survival, distant destiny. Many of these films are just fiction (The seventh seal, Outbreak, Contagion, Warl war Z,) but some of them (like Variola Vera) describe real events.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> communication, hegemony model, cultural studies, film, content analysis, manipulation, corona pandemic.<\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     10(19)#24 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.12 UDK 791.233:303.64 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 14.2.2021.     Dario Terzi\u0107 Visoka \u0161kola za turizam i menad\u017ement, Konjic, Bosna i Hercegovina dariobrel@yahoo.com Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":380,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[91],"tags":[700,701],"class_list":["post-389","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-19-vlasiti-url","tag-dario-terzic-epidemije-poruke","tag-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nDario Terzi\u0107: Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dario Terzi\u0107: Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     10(19)#24 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.12 UDK 791.233:303.64 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 14.2.2021.     Dario Terzi\u0107 Visoka \u0161kola za turizam i menad\u017ement, Konjic, Bosna i Hercegovina dariobrel@yahoo.com Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-09-13T11:12:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"22 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Dario Terzi\u0107: Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu\",\"datePublished\":\"2021-09-13T11:12:00+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/\"},\"wordCount\":4502,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"keywords\":[\"Dario Terzi\u0107: Epidemije: poruke\",\"vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 19 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/\",\"name\":\"Dario Terzi\u0107: Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"datePublished\":\"2021-09-13T11:12:00+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dario Terzi\u0107: Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dario Terzi\u0107: Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Dario Terzi\u0107: Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     10(19)#24 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.12 UDK 791.233:303.64 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 14.2.2021.     Dario Terzi\u0107 Visoka \u0161kola za turizam i menad\u017ement, Konjic, Bosna i Hercegovina dariobrel@yahoo.com Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2021-09-13T11:12:00+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"22 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Dario Terzi\u0107: Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu","datePublished":"2021-09-13T11:12:00+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/"},"wordCount":4502,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","keywords":["Dario Terzi\u0107: Epidemije: poruke","vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu"],"articleSection":["In Medias Res broj 19 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/","name":"Dario Terzi\u0107: Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","datePublished":"2021-09-13T11:12:00+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-epidemije-poruke-vrijednosti-i-ideologije-u-suvremenom-filmu\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dario Terzi\u0107: Epidemije: poruke, vrijednosti i ideologije u suvremenom filmu"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=389"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=389"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=389"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=389"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}