{"id":390,"date":"2021-09-13T11:13:31","date_gmt":"2021-09-13T11:13:31","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2021\/09\/13\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/"},"modified":"2021-09-13T11:13:31","modified_gmt":"2021-09-13T11:13:31","slug":"mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/","title":{"rendered":"Mateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima"},"content":{"rendered":"

II<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  10(19)#25 2021<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n

DOI 10.46640\/imr.10.19.13<\/a>
\nUDK 316.647.8:316.774(497.5)<\/p>\n

Izvorni \u010dlanak<\/p>\n

Original scientific paper<\/p>\n

Primljeno: 19.1.2021.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Mateja Plenkovi\u0107<\/span><\/p>\n

Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te, Zagreb, Hrvatska
\nmateja.sakic@unicath.hr<\/p>\n

Prisutnost populizma na hrvatskim
\ndnevnoinformativnim portalima<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (677 KB), Hrvatski, Str. 3181 – 3203
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Mediji su posljednjih desetak godina postali prijem\u010divi populizmu. U radu je provedena analiza kolumni naj\u010ditanijih doma\u0107ih dnevnoinformativnih portala. Ciljevi su bili utvrditi prisutnost populisti\u010dkog komunikacijskog stila i zastupljenost (lijevog i desnog) medijskog populizma. Pokazalo se da se u kolumnama na portalima 24sata.hr, Index.hr, Jutarnji.hr i Dnevnik.hr naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuje obilje\u017eje o\u0161trog zauzimanja kriti\u010dkog stava prema eliti kao manjoj skupini ljudi koja ugro\u017eava obi\u010dne ljude i ne slijedi njihovu volju, nego radi za svoje interese. Na portalu Ve\u010dernji.hr naj\u010de\u0161\u0107e se pojavljuje obilje\u017eje usmjerenosti na negativan kontekst, krize, nerede, nesigurnost, neizvjesnost, korupciju i nejednakost. U pogledu zastupljenosti medijskog populizma utvr\u0111eno je da su portali Index.hr i Jutarnji.hr vi\u0161e lijevo populisti\u010dki, a portali Ve\u010dernji.hr, Dnevnik.hr i 24sata.hr vi\u0161e desno populisti\u010dki. Istra\u017eivanja odnosa medija i populizma korisna su i nu\u017ena kako bi se dodatno precizirao doprinos pojedinih medija u procesu ja\u010danja i \u0161irenja populizma u suvremenom dru\u0161tvu.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> medijski populizam, populisti\u010dki komunikacijski stil, dnevnoinformativni portali.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\nUvod<\/strong><\/p>\n

\nZbog uo\u010denih trendova njegova ja\u010danja u suvremenim globalnim procesima, populizam je zadnjih desetak godina postao vrlo \u010desta tema znanstvenih istra\u017eivanja. Osjetljivost u odnosu na negativne aspekte populizma u politi\u010dkom i medijskom prostoru posebice je poja\u010dana u Europi, \u0161to je uvjetovalo porast javnih rasprava i znanstvenih istra\u017eivanja. Hrvatska uglavnom slijedi takve trendove. U takvom op\u0107em kontekstu svrha je ovoga rada ponuditi nove, empirijski utemeljene spoznaje o populizmu u hrvatskim medijima. U ovome radu, iz \u0161ireg konteksta teorijskih i empirijskih analiza odnosa medijske izlo\u017eenosti, medijskog populizma i sklonosti populizmu, bit \u0107e prikazan dio nalaza koji prikazuju zastupljenost populisti\u010dkog stila i ideja u nekim hrvatskim medijima.<\/p>\n

\n <\/em><\/strong><\/p>\n

\nDefiniranje i tipovi populizma<\/em><\/strong><\/p>\n

\nO populizmu se govori kao o politi\u010dkom stilu (npr. Knight, 1998), diskursu (npr. Laclau, 2005), jeziku (npr. Kazin, 1995), pojavi (npr. Canovan, 1999) ili slabo utemeljenoj ideologiji<\/a>[301<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> (npr. Mudde, 2004). Pritom se naj\u010de\u0161\u0107e promatra kao politi\u010dki komunikacijski stil ili kao ideologija. Populisti\u010dki politi\u010dki komunikacijski stil koriste politi\u010dari razli\u010ditih politi\u010dkih orijentacija kako bi privukli bira\u010de, a o obilje\u017ejima toga stila bit \u0107e vi\u0161e rije\u010di u nastavku rada. S druge strane, sr\u017e obja\u0161njenja populizma kao ideologije podjela je dru\u0161tva na dvije nerealno homogenizirane i antagonisti\u010dke grupe \u2013 mi (dobar i po\u0161ten narod) i oni (korumpirana, nekompetentna i me\u0111usobno umre\u017eena elita te tzv. opasni drugi), pri \u010demu politika treba biti izraz volje naroda. Narod se odnosi na javnost, gra\u0111ane, bira\u010de, porezne obveznike i stanovnike neke dr\u017eave. Elite mogu biti politi\u010dke (npr. stranke, politi\u010dari), medijske (npr. novinari, vlasnici medija), dr\u017eavne (npr. dr\u017eavna slu\u017eba), intelektualne ili kulturne (npr. profesori, spisatelji), ekonomske (npr. bankari, poslovne elite) i pravne (npr. suci), a tzv. drugi su dru\u0161tvene skupine koje ugro\u017eavaju homogenost naroda, poput imigranata ili manjina (Jagers i Walgrave, 2007: 322-324; Rooduijn, 2014: 575). Populisti smatraju da je dominaciju elite i provo\u0111enje politike kao izraza volje naroda mogu\u0107e ostvariti napadom na institucije predstavni\u010dke demokracije i stvaranjem oblika izravne demokracije u kojoj gra\u0111ani politi\u010dki odlu\u010duju (\u0160alaj, 2012: 58).<\/p>\n

\nUvrije\u017eeno je razlikovanje lijevog, desnog i centristi\u010dkog (op\u0107eg) populizma. Centristi\u010dki populizam sadr\u017ei dva konstitutivna obilje\u017eja populizma \u2013 pozitivno referiranje na narod i antielitizam, ali se ne mo\u017ee utvrditi postojanje tzv. drugih. Odnosno, ne postoje protivnici izvan i pored politi\u010dkih elita (Ucen, 2007, prema Grbe\u0161a i \u0160alaj, 2018: 123). Nadalje, desni populizam kombinira temeljne populisti\u010dke ideje s desnom, a lijevi s lijevom politi\u010dkom orijentacijom.<\/a>[302<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Govor o narodu te suprotstavljanje elitama i tzv. drugima klju\u010dne su to\u010dke razlikovanja lijevog i desnog populizma. U desnom populizmu o narodu se govori u politi\u010dkom ili kulturnom smislu, odnosno pod njime se razumijeva dio stanovni\u0161tva koji dijeli istu nacionalnost, etnicitet, rasu, kulturu, religiju i\/ili neko drugo zajedni\u010dko dru\u0161tveno-identitetsko obilje\u017eje. U lijevom populizmu o narodu se govori u ekonomskom smislu, odnosno pod njime se razumijeva klasa ili skupina ljudi povezana istim ekonomskim obilje\u017ejima (Deiwiks, 2009: 2-3). Populizam se razlikuje i ovisno o vrijednostima i obilje\u017ejima elita kojima se suprotstavlja. Ako su te elite liberalne, populizam \u0107e biti politi\u010dki desno orijentiran, a ako su\u00a0 konzervativne, populizam \u0107e biti utemeljen na lijevoj politi\u010dkoj orijentaciji (\u0160alaj, 2012: 58). Populizam uklju\u010duje i suprotstavljanje tzv. drugima. To su dru\u0161tvene skupine koje ne pripadaju elitama, ali nisu ni dio naroda. Opisuju se kao opasne jer ugro\u017eavaju narod. U desnom populizmu te su skupine naj\u010de\u0161\u0107e imigranti i manjine, jer narodu oduzimaju radna mjesta te ugro\u017eavaju njegovu kulturu. Rije\u010d je o skupinama koje predstavljaju ekonomske i\/ili kulturne prijetnje narodu (naciji), pa se mo\u017ee re\u0107i da desni populizam sadr\u017ei i ksenofobne elemente (Derado, 2014: 27-28). O na\u010dinima operacionalizacije lijevog i desnog populizma u istra\u017eivanjima medija sukladno opisanim teorijskim odrednicama bit \u0107e vi\u0161e rije\u010di u nastavku rada.<\/p>\n

 \n<\/p>\n

\nMediji i populizam<\/em><\/strong><\/p>\n

\nOdnos medija i populizma promatra se u kontekstu odnosa medija i politike u suvremenom dru\u0161tvu. Mediji pridonose demokratskoj komunikaciji i kulturi opse\u017enim izvje\u0161tavanjem, usmjereno\u0161\u0107u na \u010dinjenice, istinito\u0161\u0107u u sadr\u017eaju, stilu i oblicima reproduciranja te na\u010dinom prezentiranja koji gra\u0111anima omogu\u0107uje sudjelovanje u javnoj komunikaciji. Kako bi ispunila funkciju demokratske legitimacije, medijska komunikacija mora zadr\u017eati jezgru racionalnosti, pouzdane informacije i argumentacije te provjerljivost i sposobnost razumijevanja (Meyer, 2002: 7 i 67). Stvaranjem ko\u00admunikacijskog prostora dostupnog \u0161iroj javnosti mediji postaju sastavni dio brojnih dru\u0161tvenih procesa i stoga je njihova kontrola va\u017ean oblik dru\u0161tvene mo\u0107i. Tu se name\u0107e pitanje do koje mjere strukturni \u010dimbenici utje\u010du na svakodnevne aktivnosti uredni\u0161tva i novinarske prakse te posljedi\u010dno na javnu komunikaciju i objavljeni medijski sadr\u017eaj. U kontekstu rasprave o utjecaju medija na demokratske procese klju\u010dno je pitanje postojanja raznolikog vlasni\u0161tva na odre\u0111enom medijskom tr\u017ei\u0161tu, pod pretpostavkom da ono vodi zastupljenosti razli\u010ditih stajali\u0161ta u javnom me\u00addijskom prostoru. Globalni je komunikacijski trend pove\u0107anje broja medija, ali istodobno koncentracija izvora komunikacije u rukama malog broja medijskih kompanija (Bili\u0107 i Balabani\u0107, 2016: 178-179). Tako su u Hrvatskoj dva vode\u0107a medijska nakladnika Hanza Media (npr. Jutarnji list<\/em>, Slobodna Dalmacija<\/em>, Sportske novosti<\/em>) i Styria Media Group AG (npr. Ve\u010dernji list<\/em>, 24sata<\/em>, Poslovni dnevnik<\/em>). Styria promovira katoli\u010dke i konzervativne vrijednosti te se oslanja na \u010ditatelje desnog centra, a EPH (od 2016. Hanza Media) ima tendenciju biti liberalniji i usmjeren je \u010ditateljima lijevog centra (Bili\u0107 i Balabani\u0107, 2017: 13).<\/p>\n

\nU znanstvenom bavljenju odnosom medija i politike isti\u010du se dva procesa \u2013 medijacija i medijatizacija. Oni su va\u017ean temelj za razumijevanje za\u0161to su mediji u suvremeno doba postali prijem\u010divi za populizam. Politika je danas postala medijalizirana (npr. Bennett i Entman, 2001) i medijatizirana (npr. Schulz 2004). Medijalizirana je jer su mediji postali glavni izvor informacija i kanal komunikacije izme\u0111u politi\u010dkih aktera i javnosti. Gra\u0111ani ovise o medijima za dobivanje informacija o politi\u010dkim akterima i doga\u0111ajima, a politi\u010dki akteri ovise o medijima za dobivanje informacija o javnom mnijenju i dru\u0161tvenim trendovima te za obra\u0107anje javnosti. Kada se govori o medijatizaciji politike, va\u017eno je razlu\u010diti koncepte medijske i politi\u010dke logike. Ako je politi\u010dka komunikacija vo\u0111ena medijskom logikom, zahtjevi medija oblikuju na\u010dine na koji se predstavlja komunikacija politi\u010dkih aktera i na koje ju razumije javnost. Pritom se u tom oblikovanju uvelike uzima u obzir \u0161to je javnosti zanimljivo i medijima komercijalno odr\u017eivo. Ako je vo\u0111ena politi\u010dkom logikom, potrebe politi\u010dkog sustava (politi\u010dkih aktera, institucija vlasti te same demokracije kao skupa normi i procedura) oblikuju komunikaciju i na\u010dine njezinog predstavljanja i razumijevanja. Pritom se uzima u obzir ono \u0161to politi\u010dki akteri smatraju da javnost treba znati, uz moralnu i\/ili zakonsku obvezu po\u0161tivanja demokracije (Patterson 1993; Merritt 1998; Meyer 2002; Str\u00f6mb\u00e4ck 2005, prema Str\u00f6mb\u00e4ck, 2008: 234).) Uslijed potpune medijatizacije politike politi\u010dki akteri internaliziraju medijsku logiku i dopu\u0161taju da ona postane dio njihovog politi\u010dkog djelovanja (Str\u00f6mb\u00e4ck, 2008: 236-241). Mazzoleni i Schulz (2010: 248) dodaju kako je medijatizacija politike posebno ostvariva na internetu jer on omogu\u0107uje br\u017eu i izravniju komunikaciju\u00a0 politi\u010dkih aktera i javnosti, a tu je i izra\u017eenije usvajanje medijske logike u njihovoj politi\u010dkoj komunikaciji. To je posebno vidljivo u djelovanjima populisti\u010dkih aktera. <\/p>\n

\nEsser, St\u0119pi\u0144ska i Hopmann (2017: 367-371) isti\u010du tri na\u010dina na koje se mo\u017ee promatrati odnos medija i populizma. Prvi je medijski populizam<\/em>, a odnosi se na aktivan medijski anga\u017eman u produkciji populizma. Napor medija da se pribli\u017ee (obi\u010dnim) gra\u0111anima o\u010dituje se u isticanju nepravde koju trpe zbog neu\u010dinkovitih elita. Kritika elita i zastupanje naroda temeljna su obilje\u017eja medijskog populizma, ali njihova je svrha uglavnom povr\u0161ne naravi i odnosi se na ostvarivanje komercijalnih interesa medija. Grbe\u0161a i \u0160alaj (2018: 163-168) navode nekoliko trendova u izvje\u0161tavanju o politici koji posebno pridonose poticanju nepovjerenja prema politi\u010dkim institucijama i oblikovanju medijskog populizma: (1) negativnost u izvje\u0161tavanju, to jest napada\u010dki diskurs novinara, (2) dominacija tzv. okvira strate\u0161ke igre ili konjske utrke, to jest izvje\u0161tavanje u kontekstu pobjednika i gubitnika te fokusiranje na politi\u010dku i komunikacijsku taktiku politi\u010dkih aktera (uklju\u010duju\u0107i sukobe, personalizaciju i dramu) te (3) uspon tzv. interpretativnog novinarstva, koji se temelji na narativima umjesto na informacijama, odnosno pojava nove paradigme u novinarstvu koju Str\u00f6mb\u00e4ck i Esser (2009) nazivaju medijskim intervencionizmom ili mediocentri\u010dnim stilom politi\u010dkog novinarstva u kojem novinari i mediji postaju kreatori vijesti, nau\u0161trb politi\u010dara i drugih dru\u0161tvenih aktera.<\/p>\n

\nDrugi na\u010din na koji se odnos populizma i medija mo\u017ee promatrati je populizam u medijima<\/em>. On pridonosi ja\u010danju populizma preno\u0161enjem i isticanjem populisti\u010dkih poruka populisti\u010dkih aktera. Pritom postoji stilska, ali ne ideolo\u0161ka podudarnost medijske logike i politi\u010dkog populizma. Vjerojatnije je da mediji prihvate populisti\u010dki politi\u010dki komunikacijski stil zato \u0161to se bolje prodaju, nego da se aktivno anga\u017eiraju u podr\u0161ci populizmu kao ideologiji. Kako gra\u0111ani rijetko ili nikada osobno ne upoznaju politi\u010dke aktere, ovisni su o njihovim medijskim prikazima na izravan (informacijama iz medija) ili neizravan na\u010din (putem interpersonalne komunikacije o informacijama iz medija). Populisti\u010dki akteri su vi\u0161e od drugih, etabliranih, politi\u010dkih aktera ovisni o medijskim prikazima jer predstavljaju nove politi\u010dke snage kojima su mediji platforma za predstavljanje i popularizaciju (Bos, Van der Brug, de Vreese, 2011: 182-183). Kako bi privukli pa\u017enju medija, populisti\u010dki akteri moraju biti donekle ekstravagantni u pona\u0161anju, stilu i porukama. Mediji ne mogu ignorirati ono \u0161to je vrijedno vijesti, a akteri koji se protive postoje\u0107em poretku, o\u0161trog jezika, skloni javnim protestima i emocionalnim govorima svakako su vrijedni izvje\u0161tavanja (Mazzoleni, 2003: 6-7). Bos, van der Brug, de Vreese (2011: 186-188) isti\u010du tri dimenzije koje utje\u010du na javnu predod\u017ebu populisti\u010dkih aktera: (1) istaknutost, koja se posti\u017ee ve\u0107om koli\u010dinom medijske pozornosti koja im se posve\u0107uje, (2) populisti\u010dki politi\u010dki stil, odnosno zauzimanje antielitizma, govor u ime naroda, nagla\u0161avanje dru\u0161tvenih kriza te jednostavan i razumljiv jezik kao i (3) autoritativnost, koja se o\u010dituje u dobrom poznavanju tema o kojima javno govore. <\/p>\n

\nTre\u0107i na\u010din na koji se odnos populizma i medija mo\u017ee promatrati je populisti\u010dko gra\u0111ansko novinarstvo<\/em>. Pojavljuje se kada mediji pru\u017eaju prilike za osobne osvrte, naj\u010de\u0161\u0107e u obliku komentara na svojim internetskim stranicama, ali i posebnih blogova koje pi\u0161u gra\u0111ani ili populisti\u010dki akteri. Za razliku od institucionaliziranih oblika politi\u010dke komunikacije, poput manifesta i govora, mediji (poglavito internet) pru\u017eaju populisti\u010dkim akterima izravniji pristup publici (Kr\u00e4mer, 2014: 46). Populisti\u010dki akteri koriste dru\u0161tvene medije kako bi pro\u0161irili svoje ideje i stekli javnu podr\u0161ku, poglavito me\u0111u mla\u0111om digitalnom generacijom (Bartlett, Birdwell i Littler, 2011: 15). Samopredstavljanje populisti\u010dkih aktera u dru\u0161tvenim medijima va\u017ean je oblik \u0161irenja njihovog utjecaja u javnosti, ali i u novinarstvu (Davis, 2009, prema Groshek i Engelbert, 2013: 185) koje kao izvore \u010desto koristi i objave iz dru\u0161tvenih medija.<\/p>\n

 \n<\/p>\n

\nObilje\u017eja populisti\u010dkog komunikacijskog stila<\/em><\/strong><\/p>\n

\nU suvremenom politi\u010dkom izvje\u0161tavanju isti\u010de se usmjerenost na udarne doga\u0111aje, uz zanemarivanje dubinskih analiza, preferira se ilustriranje slikama, dominira negativizam te nagla\u0161avanje sukoba i skandala (Wolling, 1999, prema Kunczik i Zipfel, 2006: 61). Medijski je pejza\u017e odre\u0111en programskim karakteristikama tzv. kulture slavnih, odnosno estradizacijom, spektakularizacijom, tabloidizacijom, infotainmentom<\/em>, infomercialom <\/em>i politainmentom (<\/em>Hromad\u017ei\u0107, 2013: 64; Mazzoleni, 2014: 48).<\/a>[303<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Sve je va\u017eniji kriterij vrijednosti vijesti mjerenje njihovog tr\u017ei\u0161nog uspjeha, poglavito u radu dnevnoinformativnih portala \u010diji se uspjeh mjeri brojem tzv. klikova na njihove stranice i objave (Malovi\u0107, 2014: 108). Sadr\u017eaj medija sve se vi\u0161e prilago\u0111ava publici s ciljem privla\u010denja pa\u017enje i pove\u0107anja prodaje (\u010cerkez, 2009: 39). U tom kontekstu mogu\u0107e je govoriti o pojavi populisti\u010dkog komunikacijskog stila. <\/p>\n

\nZbog njegove jednostavnosti Albertazzi i McDonnell (2008: 1) populisti\u010dki komunikacijski stil nazivaju jo\u0161 i komunikacijskim stilom \u010dovjeka s ulice, a Canovan (1999: 5) tabloidnim stilom. On podrazumijeva kori\u0161tenje jednostavnog i razumljivog jezika umjesto slo\u017eenog i formalnog. Obilje\u017eava ga isticanje manihejskog pogleda na svijet kao borbe dobra (volje naroda) i zla (elite kao neprijatelja naroda) (Hawkins, 2009: 1044). Nadalje, obilje\u017eja su stila emocionalnost i uporaba slogana (Mazzoleni, 2003: 5) te pretjerivanje i verbalni radikalizam (Betz i Immerfall, 1998: 2). Ne mora se odnositi isklju\u010divo na komunikaciju populisti\u010dkih aktera, ve\u0107 ga mogu rabiti i drugi politi\u010dki akteri, kao i sami mediji (Jagers i Walgrave, 2007, prema Aalberg i de Vreese, 2017: 5). <\/p>\n

\nPozivanje na narod temeljno je obilje\u017eje populisti\u010dke komunikacije. Pritom se izrazu narod ponekad dodaju i nacionalni, regionalni, etni\u010dki, religijski i drugi atributi koji pobli\u017ee opisuju. Osim naroda, koriste se i drugi izrazi istoga temeljnog zna\u010denja, poput gra\u0111ani, stanovnici, dru\u0161tvo, obi\u010dni ljudi, ljudi s ulice (npr. Bos i Brants, 2014; Rooduijn, 2014). Ako se o narodu govori u politi\u010dkom smislu, isti\u010de se njegova demokratska suverenost koju ugro\u017eavaju vladaju\u0107e elite; u ekonomskom smislu, isti\u010de se njegov nepovoljan polo\u017eaj u odnosu na elite u pogledu ekonomskih uvjeta i mo\u0107i; u nacionalnom ili etni\u010dkom smislu, isti\u010de se homogenost odre\u0111ene nacije ili etni\u010dke skupine, te u kulturnom smislu, isti\u010du se njegove zajedni\u010dke tradicionalne norme i vrijednosti, uklju\u010duju\u0107i (dominantnu) religijsku pripadnost (npr. M\u00e9ny i Surel, 2002; Laclau, 2005; Mudde i Rovira Kaltwasser, 2013). Ako se koristi samo izraz narod (ili druga srodna koncepcija), on djeluje neodre\u0111eno ili nedore\u010deno, a upravo je to jedan od razloga uspjeha populisti\u010dke komunikacije. Govor o narodu kao velikoj i neodre\u0111enoj skupini je tzv. prazan ozna\u010ditelj koji raznolikim publikama omogu\u0107uje da se s njime poistovjete unato\u010d tome \u0161to su te publike ustvari dru\u0161tveno, politi\u010dki i vrijednosno heterogene. Va\u017eno je da se u pozivanju na narod koristi distinkcija mi \u2013 oni, odnosno da onaj koji oda\u0161ilje poruku govori u ime naroda i s njime \u010dini mi grupu. Dakle, referiraju\u0107i se na narod, populisti\u010dka komunikacija oblikuje nov dru\u0161tveni identitet naroda ili ga ujedinjuje na temelju nekog istaknutog obilje\u017eja te time poti\u010de osje\u0107aj pripadnosti i s time povezane pozitivne emocije (Reinemann i sur., 2017: 16-19). Narod se prikazuje pozitivno, odnosno kao po\u0161ten, marljiv, autenti\u010dan i tako dalje (Stanyer, Salgado i Str\u00f6mb\u00e4ck, 2017: 360). <\/p>\n

\nDrugo va\u017eno komunikacijsko obilje\u017eje populisti\u010dke komunikacije kojim se dodatno isti\u010de homogenost naroda jest spominjanje vanjskih grupa kao odgovornih za probleme naroda. One mogu biti one suprotstavljene narodu na vertikalnoj razini, poput politi\u010dkih, ekonomskih i kulturnih elita, i\/ili na horizontalnoj razini, poput etni\u010dkih, religijskih i seksualnih manjina (Reinemann i sur., 2017: 20-21). Kada su napadi usmjereni na elite, one se prikazuju kao nekompetentne, nesposobne, raskala\u0161ene, korumpirane te orijentirane na vlastite interese. Krive su za lo\u0161e stanje u dr\u017eavi, nezaposlenost i druge dru\u0161tvene probleme. Kada su napadi usmjereni na tzv. druge (naj\u010de\u0161\u0107e su to imigranti i manjine), prikazuje ih se kao razli\u010dite od naroda u etni\u010dkom, seksualnom, religijskom ili vrijednosnom smislu, a te se razlike poimaju kao izvori prijetnja homogenosti naroda. Tako su u populisti\u010dkoj komunikaciji nerijetko prisutni rasisti\u010dki, ksenofobni i homofobni elementi te stereotipno prikazivanje tzv. drugih. Vanjske grupe prikazuju se kao krivci za kriminal, terorizam i nacionalnu ugro\u017eenost te se op\u0107enito prikazuju u negativnom svjetlu (Stanyer, Salgado i Str\u00f6mb\u00e4ck, 2017: 360-361). <\/p>\n

\nZaklju\u010dno, antagonizam naroda, elite i tzv. drugih obilje\u017eje je populizma kao ideologije, ali na\u010din na koji se taj antagonizam predo\u010duje pitanje je stila komunikacije. Mo\u017ee se prikazivati na jednostavan ili detaljnije razra\u0111en na\u010din, u racionalnom ili emocionalnom tonu te u pozitivnom ili negativnom svijetlu. Popis stilskih obilje\u017eja koja se pripisuju populisti\u010dkoj politi\u010dkoj komunikaciji uklju\u010duje dramatizaciju, polarizaciju, moraliziranje, izravnost, jednostavnost, kolokvijalnost i vulgarnost (Bos, Van der Brug i de Vreese, 2011: 187). Va\u017eno je da empirijske analize prisutnosti populisti\u010dkog komunikacijskog stila u medijima obuhvate njegova opisana relevantna obilje\u017eja.<\/p>\n

 \n<\/p>\n

\nIstra\u017eivanja odnosa medija i populizma<\/em><\/strong><\/p>\n

\nDva su smjera istra\u017eivanja populizma kao seta ideja: (1) ponuda, koja se odnosi na analizu prisutnosti i intenziteta populizma me\u0111u politi\u010dkim akterima te (2) potra\u017enja, koja podrazumijeva pitanja rasprostranjenosti populisti\u010dkih stavova i vrijednosti, to jest populisti\u010dke ideologije me\u0111u gra\u0111anima (\u0160alaj i Grbe\u0161a, 2017: 328-329). U ovome radu istra\u017eivanje obuhva\u0107a ponudu populizma u medijima. Dominantan istra\u017eiva\u010dki pristup uporaba je kvalitativne i kvantitativne analize sadr\u017eaja, koja, primjerice, mo\u017ee obuhva\u0107ati analize sadr\u017eaja govora i izjava populisti\u010dkih aktera objavljenih u medijima, vijesti i druge medijske oblike koje pripremaju sami novinari i urednici (ali i spisatelji, politi\u010dari, akademici i drugi pripadnici dru\u0161tvene intelektualne elite) te javne komentare gra\u0111ana objavljene u medijskom prostoru. <\/p>\n

\nJednostavniji primjeri analiza su istra\u017eivanja pojavnosti, u\u010destalosti i na\u010dina kori\u0161tenja termina populizam u medijima (npr. Bale, van Kessel i Taggart, 2011; Balcere, 2013), koja mogu pokazati kako novinari, politi\u010dki akteri i druge javne osobe shva\u0107aju i koriste te pojmove, u kojim se kontekstima oni rabe te uz koje se aktere i teme pojavljuju. Ne\u0161to detaljniji uvid pru\u017eaju istra\u017eivanja dominantnih tema u pojedinim medijima (npr. Boomgaarden i Vliegenthart, 2007). Mediji odre\u0111uju va\u017enost pojedinih tema u javnosti. Tako odre\u0111enim dru\u0161tvenim problemima koji su ujedno kontekstualni uvjeti pojave i ja\u010danja populizma (npr. problem migracija, korupcije politi\u010dkih elita) mogu davati posebnu vidljivost i istaknuto zna\u010denje i tako (ne)izravno pridonijeti ja\u010danju populizma (tj. populisti\u010dkih aktera koji nagla\u0161avaju te probleme). Mogu\u0107e je u medijskim objavama analizirati prisutnost pojedinih obilje\u017eja populizma, pritom vode\u0107i ra\u010duna o tome analizira li se njihova prisutnost u izjavama aktera koje mediji prenose ili sadr\u017eajima koje stvaraju sami mediji, odnosno radi li se o populizmu u medijima ili medijskom populizmu (npr. Bos i Brants, 2014). Nadalje, Hawkins (2009: 1049-1050) smatra da je u istra\u017eivanju ponude populizma po\u017eeljno koristiti tehniku holisti\u010dkog ocjenjivanja koja ne analizira zasebne kategorije sadr\u017eaja, ve\u0107 interpretira i ocjenjuje sadr\u017eaj kao cjelinu. Ta metoda omogu\u0107uje odre\u0111ivanje latentnog skupa zna\u010denja (tj. diskursa) koji se manifestira vi\u0161e u ukupnom tonu i stilu nego u konkretnim rije\u010dima i re\u010denicama. Rooduijn i Pauwels (2011: 1272-1276) kao dvije naj\u010de\u0161\u0107e tehnike istra\u017eivanja populizma u medijima navode klasi\u010dnu analizu sadr\u017eaja, u kojoj analiti\u010dari analiziraju materijale s pomo\u0107u kodnog plana, i ra\u010dunalnu analizu u kojoj prethodno oblikovan pojmovnik slu\u017ei za mjerenje zastupljenosti populisti\u010dkih obilje\u017eja. Primjerice, u klasi\u010dnoj analizi sadr\u017eaja zastupanje naroda mo\u017ee se mjeriti kategorijom sadr\u017eaja referira li se autor teksta na narod<\/em>, a antielitizam se mo\u017ee mjeriti kategorijom sadr\u017eaja kritizira li autor teksta elitu<\/em>. S druge strane, u ra\u010dunalnoj se analizi o prisutnosti obilje\u017eja populizma zaklju\u010duje na temelju brojenja unaprijed definiranih izraza koji se pojavljuju u sadr\u017eajima. To je u slu\u010daju zastupanja naroda ote\u017eano jer je mogu\u0107e da se narod ozna\u010dava zamjenicama mi ili na\u0161e (npr. mi se <\/em>[narod] trebamo boriti za svoja prava<\/em>), a kako se te zamjenice \u010desto pojavljuju i u drugim kontekstima, ne bi bilo opravdano donositi ikakve zaklju\u010dke na temelju njihove pojavnosti u tekstu. U slu\u010daju antielitizma mogu\u0107e je mjeriti zastupljenost izraza koje se odnose na elite, kao i izraza koji se u populisti\u010dkoj retorici uobi\u010dajeno pojavljuju u kontekstu govora o elitama (npr. nedemokratski, korumpirana, izdaja, kriza, skandal, establi\u0161ment). Stoga se do najpotpunijih informacija o prisutnosti populizma u sadr\u017eajima mo\u017ee do\u0107i kombinacijom navedenih tehnika. <\/p>\n

\nPrisutnost populizma u medijima najprimjerenije je istra\u017eivati analiziranjem novina jer one funkcioniraju kao izvori\u0161te medijskih agendi za druge vrste medija. Osim toga, populisti\u010dka komunikacija \u010desto je provokativna i \u0161arolika, a kako je takva komunikacija uobi\u010dajenija na televiziji i internetu nego u novinama, logi\u010dno je o\u010dekivati da njezina prisutnost u novinama zna\u010di jo\u0161 ve\u0107u istodobnu prisutnost u drugim vrstama medija (Taggart, 2000; Kleinnijenhuis, 2003; Vliegenthart i Walgrave, 2008, prema Rooduijn, 2013: 742). U ovome radu analiza sadr\u017eaja obuhvatila je neke od najposje\u0107enijih doma\u0107ih portala, a to su Index.hr<\/em>, Jutarnji.hr<\/em>, Ve\u010dernji.hr<\/em>, Dnevnik.hr<\/em> i 24sata.hr<\/em> (Bili\u0107 i sur., 2017: 45-51). Prisutnost se populizma analizirala utvr\u0111ivanjem zastupljenosti populisti\u010dkog komunikacijskog stila i prisutnosti medijskog populizma. Odabrana je analiza te varijante odnosa medija i populizma jer je interes bio obuhvatiti cjelokupnu populisti\u010dku orijentaciju portala, a ne (samo) njihovu ulogu u prijenosu populisti\u010dkih ideja populisti\u010dkih i drugih politi\u010dkih aktera. Poput dnevnih tiskanih novina, portali pokrivaju razli\u010dita podru\u010dja, primjerice politi\u010dko-informativne vijesti, lifestyle<\/em>, sport, zabavu, gospodarstvo, kulturu i znanost (Brautovi\u0107, 2011: 32). Za analizu je odabrana rubrika kolumni<\/a>[304<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, jer se putem njih najbolje mo\u017ee zaklju\u010divati o orijentaciji portala u smislu preno\u0161enja specifi\u010dnih politi\u010dkih orijentacija, vrijednosti i ideja. Dok drugi oblici novinarskog izra\u017eavanja, poglavito vijesti koje su i najzastupljeniji oblik, trebaju izvje\u0161tavati objektivno i nepristrano, u kolumnama je dozvoljeno izra\u017eavanje autorovih stajali\u0161ta, pod uvjetom da su uobi\u010dajeno sukladni uredni\u0161tvu novina i ciljanoj publici. Putem kolumni uredni\u0161tvo pojedinih novina (portala) zauzima specifi\u010dno stajali\u0161te prema doga\u0111ajima i pojavama (Juka, 2007: 98-99) pa se one smatraju tzv. perjanicama lista (Malovi\u0107, 2003: 103). <\/p>\n

\n <\/strong><\/p>\n

\nCiljevi istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n

\nU kontekstu ponu\u0111enog teorijskog okvira op\u0107i je cilj istra\u017eivanja analizom sadr\u017eaja posje\u0107enijih dnevnoinformativnih portala utvrditi zastupljenost populizma u njima, a empirijska se analiza pritom temelji na dva posebna cilja: (1) utvrditi prisutnost populisti\u010dkog komunikacijskog stila i (2) utvrditi zastupljenost (lijevog i desnog) medijskog populizma. <\/p>\n

\n <\/strong><\/p>\n

\nMetoda<\/strong><\/p>\n

\nU istra\u017eivanju je kori\u0161tena metoda analize sadr\u017eaja. Tom se metodom na objektivan i sustavan na\u010din kvantitativno opisuje sadr\u017eaj nekog aspekta komunikacije. U takvim se istra\u017eivanjima medijski i politi\u010dki sadr\u017eaji promatraju kao mogu\u0107i okvir \u0161ireg dru\u0161tvenog diskursa u procesu oblikovanja i promjene javnog mnijenja (Lamza Posavec, 1995: 49).<\/p>\n

\n <\/em><\/strong><\/p>\n

\nJedinice za analizu<\/em><\/strong><\/p>\n

\nPopulaciju \u010dine sve kolumne koje se bave dru\u0161tvenim i politi\u010dkim temama<\/a>[305<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> objavljene u razdoblju od 1. travnja 2016. do 31. o\u017eujka 2017. godine na portalima Jutarnji.hr<\/em>, Index.hr<\/em>, Dnevnik.hr<\/em>, Ve\u010dernji.hr<\/em> i 24sata.hr<\/em>. Okvir za izbor uzorka \u010dine sve dostupne kolumne objavljene u navedenom razdoblju, a njihov ukupan broj bio je 1984.<\/a>[306<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Iz okvira za izbor uzorka slu\u010dajnim sustavnim izborom odabrano je 50 kolumni sa svakog portala, \u0161to zna\u010di da je u analizi obuhva\u0107eno ukupno 250 kolumni. Jedinica za analizu bila je pojedina\u010dna kolumna kao samostalna sadr\u017eajna cjelina. Analiziran je tekst kolumne, a dodatni elementi poput fotografija, video isje\u010daka i vezanih poveznica nisu smatrani dijelom jedinice za analizu. <\/p>\n

\n <\/em><\/strong><\/p>\n

\nInstrument<\/em><\/strong><\/p>\n

\nAnaliti\u010dka matrica oblikovana je za potrebe istra\u017eivanja<\/a>[307<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i sastoji se od 25 kategorija sadr\u017eaja organiziranih u tematske blokove: (1) op\u0107i podaci o kolumni (naziv portala, autor, naslov i datum objave priloga, prisutnost populizma u naslovu), (2) sadr\u017eajna obilje\u017eja kolumne (dominantna tema i podtema, odnos autora prema podtemi, aktualnost i teritorijalna orijentiranost kolumne), (3) kontekst govora o narodu<\/em>, eliti<\/em> i drugima<\/em> te njihovim odnosima (prisutnost, smisao i op\u0107i ton govora o narodu, naziv za narod; prisutnost, smisao i op\u0107i ton govora o eliti, naziv za elitu, odnos izme\u0111u naroda i elite; prisutnost, smisao i op\u0107i ton govora o tzv. drugima, naziv za druge, odnos izme\u0111u naroda i drugih), te (4) prisutnost obilje\u017eja populisti\u010dkog komunikacijskog stila u kolumni.<\/p>\n

\n <\/em><\/strong><\/p>\n

\nPostupak<\/em><\/strong><\/p>\n

\nAnaliza sadr\u017eaja provedena je u lipnju 2017. godine. Analizu je proveo jedan analiti\u010dar, a kako bi se utvrdila razina pouzdanosti kodiranja, drugi je analiti\u010dar analizirao 10 posto uzorka istra\u017eivanja. Iste jedinice analize analizirane su po svim upitnim<\/em><\/a>[308<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> kategorijama sadr\u017eaja (iz tematskih blokova: sadr\u017eajna obilje\u017eja kolumne<\/em>; kontekst govora o narodu, eliti i drugima te njihovim odnosima<\/em>; prisutnost obilje\u017eja populisti\u010dkog komunikacijskog stila u kolumni<\/em>). Podudarnost me\u0111u analiti\u010darima, uz ra\u010dunanje Cohenovog kappa koeficijenta, kretala se u rasponu od 0,57 za odre\u0111ivanje odnosa izme\u0111u naroda i drugih<\/em> do 1,0 za odre\u0111ivanje teritorijalne orijentiranosti kolumne<\/em>. Medijan Cohenovog kappa koeficijenta za sve kategorije sadr\u017eaja iznosio je 0,79, \u0161to ukazuje na prihvatljivu razinu pouzdanosti istra\u017eivanja.<\/p>\n

\n <\/strong><\/p>\n

\nRezultati i rasprava<\/strong><\/p>\n

\nPrije odgovora na ciljeve istra\u017eivanja, prikazat \u0107e se neka sadr\u017eajna obilje\u017eja kolumni. Razvidno je iz Tablice 1 da su naju\u010destalije dominantne teme koje se odnose na djelovanje pojedinih politi\u010dara. Pritom su naj\u010de\u0161\u0107e podteme djelovanja i aktivnosti pojedinih globalnih vo\u0111a, lokalnih i nacionalnih politi\u010dara te hrvatske predsjednice; kra\u0111e, la\u017ei i osobni interesi politi\u010dara; retorike i politi\u010dki potezi srpskih i hrvatskih politi\u010dara.\u00a0 Slijede ih teme iz ekonomije i unutarnje politike, pri \u010demu se od tog op\u0107eg trenda izdvaja portal Dnevnik.hr<\/em> u kojemu su na drugom mjestu teme iz me\u0111unarodne politike. U\u010destalost ostalih tema u zna\u010dajno manjoj mjeri slijedi zajedni\u010dke trendove.<\/p>\n

 \n<\/p>\n

\nTablica 1<\/em>. Pojavnost dominantnih tema u kolumnama na portalima<\/p>\n

 \n<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

 \n<\/p>\n<\/td>\n

\n

\n24sata.hr<\/em><\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\nDnevnik.hr<\/em><\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\nIndex.hr<\/em><\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\nJutarnji.hr<\/em><\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\nVe\u010dernji.hr<\/em><\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\nUkupno<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nTema<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nMe\u0111unarodna politika<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

17<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/p>\n<\/td>\n

\n

26<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nUnutarnja politika<\/p>\n<\/td>\n

\n

9<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

14<\/p>\n<\/td>\n

\n

11<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

39<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nPoliti\u010dki izbori<\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

3<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

19<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nDjelovanje pojedinih politi\u010dara<\/p>\n<\/td>\n

\n

18<\/p>\n<\/td>\n

\n

27<\/p>\n<\/td>\n

\n

18<\/p>\n<\/td>\n

\n

14<\/p>\n<\/td>\n

\n

13<\/p>\n<\/td>\n

\n

90<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nPoliti\u010dko djelovanje gra\u0111ana<\/p>\n<\/td>\n

\n

3<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

10<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nMigracijske teme<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

3<\/p>\n<\/td>\n

\n

5<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nVojni sukobi i pitanja sigurnosti<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

7<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

15<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nDr\u017eavna ili globalna ekonomija<\/p>\n<\/td>\n

\n

10<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

17<\/p>\n<\/td>\n

\n

3<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

34<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nSocijalno i ekonomsko blagostanje gra\u0111ana<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

8<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

14<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nGra\u0111anska prava i slobode<\/p>\n<\/td>\n

\n

7<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

18<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nKriminal, korupcija i nepotizam<\/p>\n<\/td>\n

\n

11<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

5<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

23<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nObrazovanje, kultura i sport<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/p>\n<\/td>\n

\n

8<\/p>\n<\/td>\n

\n

18<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nCrkva i religija<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

9<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nBavljenje ideolo\u0161kim temama<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

3<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

15<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/table>\n

 \n<\/p>\n

\nAnalizirana je i aktualnost i teritorijalnost dominantnih tema.\u00a0 Najve\u0107i broj tema vezan je uz aktualna doga\u0111anja. Prema u\u010destalosti, slijede teme u kojima se kombiniraju pro\u0161li, aktualni i budu\u0107i doga\u0111aji, dok su teme u kojima se radi o isklju\u010divo pro\u0161lim ili budu\u0107im doga\u0111anjima zastupljene u vrlo malom broju kolumni (Slika 1). Kada se promatra teritorijalna orijentiranost, teme u kolumnama primarno su povezane s doma\u0107im doga\u0111ajima, osobama, pojavama ili procesima. Prema u\u010destalosti, slijede teme povezane s me\u0111unarodnim doga\u0111ajima, osobama, pojavama ili procesima, dok je najmanje onih koje se bave podjednako doma\u0107im i me\u0111unarodnim doga\u0111ajima, osobama, pojavama ili procesima (Slika 2). <\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Slika 1<\/em>. Aktualnost tema kolumni na portalima<\/p>\n<\/div>\n

 \n<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Slika 2<\/em>. Teritorijalnost tema kolumni na portalima<\/p>\n<\/div>\n

 \n<\/p>\n

\nPopulisti\u010dki komunikacijski stil na portalima<\/em><\/strong><\/p>\n

\nU pogledu prisutnosti populisti\u010dkog komunikacijskog stila u analiziranim kolumnama, \u0161to je prvi cilj istra\u017eivanja, utvr\u0111eno je da se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuje obilje\u017eje o\u0161trog zauzimanja kriti\u010dkog stava prema eliti kao manjoj skupini ljudi koja ugro\u017eava obi\u010dne ljude i ne slijedi njihovu volju, nego radi za svoje interese. To se obilje\u017eje naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuje na portalima 24sata.hr<\/em>, Index.hr<\/em>, Jutarnji.hr<\/em> i Dnevnik.hr<\/em>, dok se na portalu Ve\u010dernji.hr<\/em> naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuje obilje\u017eje usmjerenosti na negativan kontekst, krize, nerede, nesigurnost, neizvjesnost, korupciju i nejednakost. Slijede ih redom, na svim portalima, obilje\u017eja kori\u0161tenja ironije, sarkazma, metafora te preuveli\u010davanja ili banaliziranja stvari; isticanja crno-bijelog svijeta, odnosno polariziranja nekih skupina u dru\u0161tvu pri \u010demu su jedne negativne i zlonamjerne, a druge pozitivne i dobronamjerne; nagla\u0161avanja va\u017enosti mi\u0161ljenja, \u017eelja, volje, potreba i interesa obi\u010dnih ljudi; jednostavnog pisanja, kori\u0161tenja kolokvijalnih fraza za obja\u0161njenje slo\u017eenih fenomena ili pojmova; negativnog karakteriziranja manjih skupina ljudi koji nisu dio ve\u0107inskog naroda unutar kojeg se nalaze te, najrje\u0111e, kori\u0161tenja vlastitih iskustava i prepri\u010davanje scena iz osobnog \u017eivota (Tablica 2). <\/p>\n

 \n<\/p>\n

\nTablica 2<\/em>. Prisutnost obilje\u017eja populisti\u010dkog komunikacijskog stila u kolumnama<\/p>\n

 \n<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

 \n<\/p>\n<\/td>\n

\n

\n24sata.hr<\/em><\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\nDnevnik.hr<\/em><\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\nIndex.hr<\/em><\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\nJutarnji.hr<\/em><\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\nVe\u010dernji.hr<\/em><\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\nUkupno<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nStil<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nIstaknuto nagla\u0161avanje va\u017enosti mi\u0161ljenja, \u017eelja, volje, potreba i interesa obi\u010dnih ljudi<\/p>\n<\/td>\n

\n

18<\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/p>\n<\/td>\n

\n

8<\/p>\n<\/td>\n

\n

12<\/p>\n<\/td>\n

\n

11<\/p>\n<\/td>\n

\n

55<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nO\u0161tro zauzimanje kriti\u010dkog stava prema eliti kao maloj skupini ljudi koja ugro\u017eava i ne slijedi volju obi\u010dnih ljudi, ve\u0107 radi za svoje interese<\/p>\n<\/td>\n

\n

39<\/p>\n<\/td>\n

\n

9<\/p>\n<\/td>\n

\n

34<\/p>\n<\/td>\n

\n

25<\/p>\n<\/td>\n

\n

23<\/p>\n<\/td>\n

\n

130<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nNegativno karakteriziranje manjih skupina ljudi koji nisu dio ve\u0107inskog naroda unutar kojeg se nalaze<\/p>\n<\/td>\n

\n

10<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

3<\/p>\n<\/td>\n

\n

3<\/p>\n<\/td>\n

\n

5<\/p>\n<\/td>\n

\n

22<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nJednostavno pisanje, kori\u0161tenje kolokvijalnih fraza za obja\u0161njenje slo\u017eenih fenomena ili pojmova<\/p>\n<\/td>\n

\n

26<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

12<\/p>\n<\/td>\n

\n

13<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

53<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nUsmjerenost na negativni kontekst; krize, nerede, nesigurnost, neizvjesnost, korupciju, nejednakost itd.<\/p>\n<\/td>\n

\n

29<\/p>\n<\/td>\n

\n

5<\/p>\n<\/td>\n

\n

24<\/p>\n<\/td>\n

\n

24<\/p>\n<\/td>\n

\n

30<\/p>\n<\/td>\n

\n

112<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nKori\u0161tenje vlastitih iskustava i prepri\u010davanje scena iz osobnog \u017eivota<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

10<\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

12<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nIsticanje crno-bijelog svijeta; polariziranje nekih skupina u dru\u0161tvu, pri \u010demu su jedne negativne i zlonamjerne, a druge pozitivne i dobronamjerne<\/p>\n<\/td>\n

\n

22<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

18<\/p>\n<\/td>\n

\n

9<\/p>\n<\/td>\n

\n

14<\/p>\n<\/td>\n

\n

67<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nKori\u0161tenje ironije, sarkazma, metafora te preuveli\u010davanja ili banaliziranja stvari<\/p>\n<\/td>\n

\n

26<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

27<\/p>\n<\/td>\n

\n

17<\/p>\n<\/td>\n

\n

7<\/p>\n<\/td>\n

\n

79<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/table>\n

 \n<\/p>\n

\nU uvodu je spomenuto da se populisti\u010dka politi\u010dka komunikacija ne mora se odnositi isklju\u010divo na komunikaciju populisti\u010dkih aktera (koju posreduju mediji), ve\u0107 i na populisti\u010dki politi\u010dki komunikacijski stil samih medija (Jagers i Walgrave, 2007, prema Aalberg i de Vreese, 2017: 5). Temelj su takve komunikacije govor o narodu, obra\u0107anje narodu, uva\u017eavanje mi\u0161ljenja naroda prilikom dono\u0161enja politi\u010dkih odluka te simboli\u010dno i retori\u010dko poistovje\u0107ivanje s narodom kori\u0161tenjem mi-oni distinkcije. Nadalje, va\u017ena obilje\u017eja su i antielitizam, koji se o\u010dituje u napadima i kritici elita, te isklju\u010divanje tzv. drugih, koje se o\u010dituje u napadima na skupine ljudi koje se ne smatraju legitimnim dijelom (referentnog) naroda. Dodatna su obilje\u017eja i isticanje karizmati\u010dnog vo\u0111e, personalizacija, nagla\u0161avanje krize, dramatizacija, polarizacija, moraliziranje te retori\u010dka obilje\u017eja poput uporabe kolokvijalnog jezika, vulgarnosti, emocionalnog toniranja, izravnosti i pojednostavljivanja (npr. Canovan, 1999; Taggart, 2004; Bos, Van der Brug i de Vreese, 2011; Moffit i Tormey, 2014). Na tom tragu, Engesser, Fawzi i Larsson (2017: 1286-1287) sa\u017eeto navode tri najva\u017enije dimenzije populisti\u010dkog komunikacijskog stila: (1) pojednostavljivanje ili reduciranje slo\u017eenih dru\u0161tvenih problema njihovim crno-bijelim prikazivanjem i nu\u0111enjem jednostavnih rje\u0161enja jednostavnim jezikom, (2) emocionalizacija ili izra\u017eavanje ljutnje, straha i gnjeva kada su u pitanju elite i tzv. drugi te izra\u017eavanje vjere u populisti\u010dke vo\u0111e, te (3) negativnost u smislu predstavljanja elite i tzv. drugih kao prijetnji, a stanja u dru\u0161tvu kao krize. Razvidno je iz rezultata ovog istra\u017eivanja da su ve\u0107im dijelom potvr\u0111ena takva teorijska o\u010dekivanja, to jest u sadr\u017eajima analiziranih portala postoje jasni empirijski tragovi opisanog komunikacijskog stila.<\/p>\n

\n <\/em><\/p>\n

\nMedijski populizam na portalima<\/em><\/strong><\/p>\n

\nDrugi cilj istra\u017eivanja utvrditi je zastupljenost lijevog i desnog medijskog populizma na portalima. Prije prikaza i interpretacije rezultata ukratko \u0107e se osvrnuti na sam postupak analize. U zaklju\u010divanju o prisutnosti lijevog i desnog medijskog populizma u kolumnama analizirane su kategorije sadr\u017eaja smisla<\/a>[309<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i tona<\/a>[310<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> govora o narodu, eliti i tzv. drugima te njihovim me\u0111usobnim odnosima<\/a>[311<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Najprije su definirani zajedni\u010dki i zasebni kriteriji za zaklju\u010divanje o prisutnosti lijevog i desnog medijskog populizma u pojedina\u010dnim kolumnama. Zajedni\u010dki kriteriji bili su da je na kategoriju sadr\u017eaja odnosa naroda i elite odabran odgovor odvojeni i suprotstavljeni<\/em> te da je na kategoriju sadr\u017eaja odnosa naroda i tzv. drugih odabran odgovor drugi su prijetnja homogenosti nacije<\/em>. U daljnju su analizu uzete samo kolumne u kojima su bile prisutne spomenute procjene me\u0111usobnih odnosa naroda s elitom i tzv. drugima (N=120). Takvih je kolumni najvi\u0161e na portalu Index.hr<\/em>, a najmanje na portalu Dnevnik.hr <\/em>(Tablica 3). Dakle, u pogledu analiziranih kolumni, medijski populizam najprisutniji je na portalu Index.hr<\/em>, dok je najmanje prisutan na portalu Dnevnik.hr<\/em>. Zasebni kriteriji za zaklju\u010divanje o prisutnosti desnog medijskog populizma bili su spominjanje naroda u dru\u0161tvenopoliti\u010dkom (npr. bira\u010di<\/em>, domobrani<\/em>, dru\u0161tvo<\/em>, gra\u0111ani<\/em>, javnost<\/em>, narod<\/em>, obi\u010dni ljudi<\/em>), kulturnom (npr. primitivci<\/em>, zapadnjaci<\/em>), etni\u010dkom (npr. Europljani<\/em>, hrvatski narod<\/em>, Zagrep\u010dani<\/em>), ideolo\u0161kom (npr. liberali<\/em>), vjerskom (npr. judeokr\u0161\u0107ani<\/em>, katolici<\/em>) i demografskom (npr. mladi<\/em>) smislu; elite u politi\u010dkom (npr. pojedine europske, globalne, lokalne ili nacionalne politi\u010dke elite), pravnom (npr. dr\u017eavni odvjetnik<\/em>, sudstvo<\/em>), medijskom (npr. javni medijski servis<\/em>, pojedini medijski djelatnici i koncerni), vjerskom (npr. Crkva<\/em>, Papa<\/em>), nadnacionalnom (npr. EU<\/em>, NATO<\/em>, UN<\/em>) i znanstvenom smislu (npr. znanstvenici<\/em>); te tzv. drugi u politi\u010dkom (npr. branitelji<\/em>, izbjeglice<\/em>), ideolo\u0161kom (npr. desni\u010dari<\/em>, fa\u0161isti<\/em>, jugokomunisti<\/em>, jugonostalgi\u010dari<\/em>, konzervativci<\/em>, ljevi\u010dari<\/em>, nacionalisti<\/em>, titoisti<\/em>, udba\u0161i<\/em>, usta\u0161e<\/em>), etni\u010dkom (npr. Jugoslaveni<\/em>, manjine<\/em>, Srbi<\/em>), vjerskom (npr. ateisti<\/em>, katolici<\/em>, muslimani<\/em>), seksualnom (npr. homoseksualci<\/em>, \u017eene<\/em>) i devijantnom smislu (npr. huligani<\/em>, teroristi<\/em>). S druge strane, prisutnost lijevog medijskog populizma utvr\u0111ena je ako se u kolumni narod spominjao u ekonomskom smislu (npr. nezaposleni<\/em>, ni\u017ea i srednja klasa<\/em>, porezni obveznici<\/em>, potro\u0161a\u010di<\/em>, radnici<\/em>, siroma\u0161ni<\/em>); elite u ekonomskom smislu (npr. banke<\/em>, pojedine energetske korporacije, industrije, trgova\u010dke i poduzetni\u010dke elite); te tzv. drugi u ekonomskom smislu (npr. bogata\u0161i<\/em>). Kolumne su, s obzirom na zasebne kriterije, razdvojene u one u kojima je prisutan lijevi ili desni populizam. Pritom je u oba zasebna kriterija bilo va\u017eno da se (u svakom smislu) o narodu govori u pozitivnom, a eliti i tzv. drugima u negativnom tonu. Ljestvica za procjenu tona ujedno je bila ljestvica za rangiranje ve\u0107e ili manje prisutnosti tipova populizma u kolumnama. Stoga je ona za elitu i tzv. druge rekodirana kako bi ve\u0107i broj ukazivao na negativan ton govora, odnosno ve\u0107u prisutnost populizma<\/a>[312<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

\nIako su sadr\u017eaji portala, kada se promatra prisutnost lijevog i desnog medijskog populizma u njima, u prosjeku neutralni, mogu\u0107e je uo\u010diti trend kako je lijevi populizam prisutniji na portalu Index.hr<\/em>, a desni na portalu Ve\u010dernji.hr<\/em>. Vidljivo je tako\u0111er da je lijevi populizam najmanje prisutan na portalu Dnevnik.hr<\/em>, a desni na portalu Index.hr.<\/em> Na kraju, u pogledu op\u0107e orijentacije pojedinih portala dobivene na temelju izra\u010dunatih razlika prisutnosti lijevog i desnog medijskog populizma utvr\u0111eno je da su portali Index.hr<\/em> i Jutarnji.hr<\/em> vi\u0161e lijevo populisti\u010dki, a portali Ve\u010dernji.hr<\/em>, Dnevnik.hr<\/em> i 24sata.hr<\/em> vi\u0161e desno populisti\u010dki (Tablica 3).<\/p>\n

 \n<\/p>\n

\nTablica 3<\/em>. Prisutnost lijevog i desnog populizma u kolumnama na portalima (N=250)<\/p>\n

 \n<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

\nPopulizam<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\nPortal<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

N kolumni<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

M<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nLijevi<\/p>\n<\/td>\n

\n

\nIndex.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

34<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,15<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nJutarnji.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

21<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,10<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nVe\u010dernji.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

23<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,06<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nDnevnik.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

14<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,02<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\n24sata.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

28<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,07<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nUkupno<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

120<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,09<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nDesni<\/p>\n<\/td>\n

\n

\nIndex.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

34<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,07<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nJutarnji.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

21<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,08<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nVe\u010dernji.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

23<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,11<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nDnevnik.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

14<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,08<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\n24sata.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

28<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,10<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nUkupno<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

120<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,09<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nRazlika lijevi – desni
\n (ukupna orijentacija)<\/p>\n<\/td>\n

\n

\nIndex.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

34<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,07<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nJutarnji.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

21<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,02<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nVe\u010dernji.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

23<\/p>\n<\/td>\n

\n

-0,05<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nDnevnik.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

14<\/p>\n<\/td>\n

\n

-0,05<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\n24sata.hr<\/em><\/p>\n<\/td>\n

\n

28<\/p>\n<\/td>\n

\n

-0,03<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\nUkupno<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

120<\/p>\n<\/td>\n

\n

0,00<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/table>\n

 \n<\/p>\n

\nU uvodu je spomenuto da se o prisutnosti medijskog populizma zaklju\u010duje putem analize prisutnosti populisti\u010dkih ideja. Hameleers, Bos i de Vreese (2017: 6) navode kako medijski populizam nastaje kada novinari uokviruju teme i sadr\u017eaje u tzv. populisti\u010dki glavni okvir (Caiani i della Porta, 2011), odnosno isti\u010du vanjske prijetnje na vertikalnoj (korumpirane elite) i na horizontalnoj (npr. imigranti) razini (Klein, 1998). Ti populisti\u010dki okviri mogu oblikovati percepcije stvarnosti kod publike, koja usvaja pojednostavljena i polarizirana shva\u0107anja politi\u010dkih problema. Na taj na\u010din mediji poti\u010du negativne stereotipe prema vanjskim i pozitivne prema unutarnjim grupama (Dixon, 2008) te stvaraju temelj za prihva\u0107anje populisti\u010dkih ideja. Govor o narodu te suprotstavljanje elitama i tzv. drugima, kao klju\u010dna obilje\u017eja populizma, ujedno su i to\u010dke razlikovanja lijevog i desnog medijskog populizma. U ovome istra\u017eivanju pokazalo se da postoje razlike u zastupljenosti lijevog i desnog medijskog populizma u analiziranim kolumnama, pri \u010demu je na portalima Index.hr<\/em> i Jutarnji.hr<\/em> prisutniji lijevi populizam, dok je na Ve\u010dernji.hr<\/em>, Dnevnik.hr<\/em> i 24sata.hr<\/em> prisutniji desni populizam.<\/p>\n

 \n<\/p>\n

\nZAKLJU\u010cNI OSVRT<\/strong><\/p>\n

\nU radu se temeljem analize sadr\u017eaja pokazalo da se dnevnoinformativni portali razlikuju s obzirom na zastupljenost populisti\u010dkog komunikacijskog stila te prisutnost lijevog ili desnog medijskog populizma u svojim sadr\u017eajima.<\/a>[313<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> S obzirom na te nalaze i u kontekstu ponu\u0111enog teorijskog okvira mogu se navesti neke implikacije rezultata istra\u017eivanja. <\/p>\n

\nZdravo demokratsko dru\u0161tvo zahtijeva informirane i politi\u010dki anga\u017eirane gra\u0111ane. Pritom bi uloga medija trebala biti pru\u017eanje javnog prostora u kojem je omogu\u0107en tijek informacija i sudjelovanje gra\u0111ana u javnim raspravama o va\u017enim politi\u010dkim i dru\u0161tvenim pitanjima. Mediji predstavljaju svojevrsnu produ\u017eenu ruku politike, jer su va\u017ean izvor informacija za dr\u017eavne institucije, a tako\u0111er njihov autonomni polo\u017eaj omogu\u0107uje im da name\u0107u politi\u010dke teme i postavljaju prioritete. Time imaju va\u017enu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja i legitimiranju politi\u010dkih odluka. Stoga ih se \u010desto opisuje kao tzv. \u010detvrtu silu, pri \u010demu se mo\u0107 medija uspore\u0111uje s trima oblicima dr\u017eavne vlasti \u2013 zakonodavnom, izvr\u0161nom i sudbenom. Mediji nisu vi\u0161e samo prikuplja\u010di i prenositelji informacija, ve\u0107 i oblikovatelji javnog mnijenja i dru\u0161tva op\u0107enito (Laba\u0161 i Uldrijan, 2010: 103). U medijima novinari nisu predstavnici vlasti, neovisno o tome koliko je mo\u0107an medij za koji rade, a ni predstavnici naroda, jer ih narod nije izabrao za predstavnike. Dakle, novinar je prenositelj informacije, a na\u010din na koji uokviruje te informacije mo\u017ee oblikovati predod\u017ebe gra\u0111ana kojima su one upu\u0107ene (Lovri\u0107, 2010: 236-245). Stoga je u kontekstu politi\u010dkog izvje\u0161tavanja ne samo profesionalna, ve\u0107 i dru\u0161tvena odgovornost novinara i ostalih vratara u medijima objektivno, nepristrano i kvalitetno prenositi informacije te pru\u017eati mehanizme na temelju kojih \u0107e gra\u0111ani samostalno donositi zaklju\u010dke. <\/p>\n

\nUslijed medijatizacije politike, mediji su postali prijem\u010divi populizmu, \u010dime pridonose njegovu ja\u010danju u vidu promicanja populisti\u010dkih ideja i poticanja izbornog pona\u0161anja u korist populisti\u010dkih aktera. Stoga su korisna i nu\u017ena istra\u017eivanja odnosa medija i populizma, kako bi se dodatno precizirao doprinos pojedinih medija u tome procesu. Na prakti\u010dnoj razini, rezultati istra\u017eivanja poput ovoga mogu ponuditi neke korisne informacije za redakcije analiziranih medija, preciznije dnevnoinformativnih portala. Primjerice, takva istra\u017eivanja omogu\u0107uju vrednovanje ostvarene ure\u0111iva\u010dke politike pojedinih medija. Ako ona pridonosi oblikovanju javne percepcije polariziranog dru\u0161tva prema populisti\u010dkoj mi-oni distinkciji, mo\u017ee se zaklju\u010diti da su medijski populizam, populizam u medijima i populisti\u010dko gra\u0111ansko novinarstvo nepo\u017eeljne i \u0161tetne pojave. Tako\u0111er, sa gledi\u0161ta medijskih korisnika, koji \u010desto ne iskazuju svjesno svoje prihva\u0107anje populisti\u010dkih ideja, rezultati istra\u017eivanja poput ovog mogu upozoriti na nu\u017enost promicanja politi\u010dke i medijske pismenosti te osna\u017eivanje u odupiranju persuazivnom potencijalu djelovanja medija koji populisti\u010dki uokviruju sadr\u017eaje. <\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[301<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIdeologija je slabije ili ja\u010de povezan sklop uvjerenja, stavova i shva\u0107anja (Abercrombie, Hill i Turner, 2008: 130). Populizam se smatra slabo utemeljenom ideologijom jer ne nudi sveobuhvatan pogled na politi\u010dki svijet, ve\u0107 temeljni skup ideja koji se mo\u017ee dodatno upotpuniti naslanjanjem na druge (potpune) ideologije (npr. liberalizam, socijalizam, konzervativizam) (Mudde, 2004: 544).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[302<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLijevo i desno su jedan od glavnih indikatora ideolo\u0161ke pozicije u europskim dr\u017eavama (Klingemann, 1995; Knutsen, 1995, prema Henjak, 2005: 87), pa tako i u Hrvatskoj. Desna orijentacija preferira stabilnost i hijerarhiju te podrazumijeva ideje fa\u0161izma, kapitalizma i konzervativizma, dok lijeva preferira promjenu i jednakost te podrazumijeva prihva\u0107anje ideja progresivnosti, komunizma i liberalizma (Jost, Federico i Napier, 2009, prema Kandler, Bleidorn i Riemann, 2012: 633-634).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[303<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nInfotainment <\/em>je fenomen medijskog posredovanja ozbiljnih informacija na zabavan na\u010din. Infomercial <\/em>je proces stvaranja informacije prijem\u010dive za komercijalni interes \u0161to dovodi do toga da medijski sadr\u017eaj i dru\u0161tveno relevantne informacije postaju tek rubni okvir za reklamno ogla\u0161avanje. Politainment <\/em>je isprepletanje vijesti o politi\u010dkim akterima, temama i procesima sa zabavnim sadr\u017eajima.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[304<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNa razli\u010ditim portalima ta se rubrika naziva kolumnama ili komentarima. Budu\u0107i da je rije\u010d o istom ili srodnom obliku novinarskog izra\u017eavanja (Juka, 2007: 98), radi lak\u0161eg pra\u0107enja, u radu se svagdje rabi naziv kolumne<\/em>.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[305<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZbog prilagodbe ciljevima istra\u017eivanja uzete su obzir kolumne koje se bave \u0161irim dru\u0161tvenim i politi\u010dkim temama, dok su izostavljene one povezane sa stilovima \u017eivota, modnim trendovima i sli\u010dno.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[306<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKolumne su pribavljene tra\u017eenom uslugom press clipping<\/em> agencije. U trenutku pretra\u017eivanja mogu\u0107e je da su neke kolumne ve\u0107 bile izbrisane ili iz drugih razloga nedostupne u arhivi za pretra\u017eivanje. Stoga ukupan broj kolumni za tra\u017eeno razdoblje obuhva\u0107a one koje su u trenutku pretra\u017eivanja (23. svibnja 2016.) bile dostupne u arhivi portala. Tako je mogu\u0107e da se okvir za izbor uzorka donekle razlikuje od populacije.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[307<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMatrice su osmi\u0161ljene po uzoru na postoje\u0107e (autora Susane Salgado i Franka Essera) kori\u0161tene u istra\u017eivanjima populizma u medijima tijekom 2016. u sklopu COST akcije IS1308 u kojima je sudjelovala i autorica rada.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[308<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPod upitnim <\/em>kategorijama sadr\u017eaja smatrali su se oni kod kojih se mo\u017ee o\u010dekivati razli\u010dita procjena analiti\u010dara. Kod kategorija koji se odnose na op\u0107e podatke kolumni (npr. naziv portala, autor priloga) jasno je da \u0107e pouzdanost analiti\u010dara biti potpuna ili vrlo visoka, dok je kod kategorija kod kojih se, primjerice, procjenjuje prisutnost, smisao i op\u0107i ton govora o narodu, eliti i tzv. drugima mogu\u0107e da do\u0111e do subjektivnijih zaklju\u010divanja.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[309<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBilo je potrebno odrediti u kojem se smislu spominje narod<\/strong> (1=dru\u0161tvenopoliti\u010dkom<\/em>, 2=ekonomskom<\/em>, 3=kulturnom<\/em>, 4=etni\u010dkom<\/em>, 5=ideolo\u0161kom<\/em>, 6=vjerskom<\/em> i 7=demografskom<\/em>); elita<\/strong> (1=politi\u010dkom<\/em>, 2=ekonomskom<\/em>, 3=pravnom<\/em>, 4=medijskom<\/em>, 5=vjerskom<\/em>, 6=nadnacionalnom<\/em> i 7=znanstvenom<\/em>) i drugi<\/strong> (1=politi\u010dkom<\/em>, 2=ekonomskom<\/em>, 3=ideolo\u0161kom<\/em>, 4=etni\u010dkom<\/em>, 5=vjerskom<\/em>, 6=seksualnom<\/em> i 7=devijantnom<\/em>).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[310<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLjestvica za procjenu op\u0107eg tona govora o narodu, eliti i drugima: 1=negativno<\/em>, 2=neutralno<\/em> i 3=pozitivno<\/em>.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[311<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZa zaklju\u010divanje o odnosu naroda i elite<\/strong> bilo je mogu\u0107e odabrati: 1=odvojeni i suprotstavljeni<\/em>, 2=bliski i suradljivi<\/em> i 3=ne mo\u017ee se odrediti<\/em>, dok je za zaklju\u010divanje o odnosu naroda i tzv. drugih<\/strong> bilo mogu\u0107e odabrati: 1=drugi su prijetnja homogenosti nacije<\/em>, 2=drugi su dio bogatstva naroda <\/em>i 3=ne mo\u017ee se odrediti<\/em>.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[312<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTako je dobivena nova zajedni\u010dka ljestvica tona govora o narodu, eliti i tzv. drugima: 1=narod u negativnom tonu ili elita i drugi u pozitivnom tonu<\/em>, 2=narod, elita i drugi u neutralnom tonu<\/em> te 3=narod u pozitivnom tonu ili elita i drugi u negativnom tonu<\/em>. Manji broj ukazuje na manju prisutnost lijevog ili desnog populizma, a ve\u0107i na manju prisutnost istoga.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[313<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU razmatranju nalaza potrebno je imati na umu metodolo\u0161ko ograni\u010denje koje odnosi se na odabrani uzorak, koji su \u010dinile sve dostupne kolumne objavljene na odabranim portalima. Iako su kolumne odabrane zbog pretpostavke da najbolje predstavljaju op\u0107u politi\u010dku orijentaciju pojedinih medija, bilo bi korisno provjeriti prisutnost medijskog populizma i u vijestima, koje \u010dine sredi\u0161te novinarskog politi\u010dkog izvje\u0161tavanja, a ujedno su najva\u017eniji izvor politi\u010dkog informiranja gra\u0111ana. Na taj bi se na\u010din upotpunila slika medijskog populizma na analiziranim portalima. Osim toga, za zaklju\u010divanje s manje ograni\u010denja trebalo bi, osim \u0161ireg spektra medijskih materijala, obuhvatiti i du\u017ee razdoblje unutar kojeg su objavljivani.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

\nAalberg, T. i de Wreese, C. H. (2017). Introduction: Comprehending Populist Political Communication. U: T. Aalberg, Esser, F., Reinemann, C., Str\u00f6mb\u00e4ck, J. i de Vreese, C. H., ur. 2017. Populist political communication in Europe<\/em>. New York: Routledge. 3-11.<\/p>\n

\nAbercrombie, N., Hill, S. i Turner, B. S. (2008). Rje\u010dnik sociologije<\/em>. Zagreb: Jesenski i Turk.<\/p>\n

\nAlbertazzi, D. i McDonnell, D. (2008). Twenty-First Century Populism: The Spectre of Western European Democracy<\/em>. UK: Palgrave Macmillan.<\/p>\n

\nBalcere, I. (2013). Perceptions of populism: analysis of media discourse in Latvia. Baltic Journal of Political Science<\/em>, 2013(2), 85-97.<\/p>\n

\nBale, T., van Kessel, S. i Taggart, P. (2011). Thrown around with abandon? Popular understandings of populism as conveyed by the print media: A UK case study. Acta Politica<\/em>, 46(2), 111\u2013131. <\/p>\n

\nBartlett, J., Birdwell, J. i Littler, M. (2011). The New Face of Digital Populism<\/em>. London, UK: Demos.<\/p>\n

\nBennett, W. L. i Entman, R. M., ur. (2001). Mediated Politics: Communication in the Future of Democracy<\/em>. Cambridge: Cambridge University Press.<\/p>\n

\nBetz, H-G i Immerfall, S. (1998). The New Politics of the Right: Neo-Populist Parties and Movements in Established Democracies<\/em>. London: Macmillan.<\/p>\n

\nBili\u0107, P. i Balabani\u0107, I. (2016). Pluralizam ili polarizacija masovnih medija u mre\u017enom prostoru: slu\u010daj monetizacije hrvatskih autocesta. Revija za sociologiju<\/em>, 46(2), 175-204.<\/p>\n

\nBili\u0107, P. i Balabani\u0107, I. (2017).\u00a0 New media, old issues: Political Economy of Online News. French Journal For Media Research<\/em>, 7(2017), 1-21.<\/p>\n

\nBili\u0107, P., Balabani\u0107, I., Primorac, J., Jurlin, K. i Eterovi\u0107, R. (2017). Analiza tr\u017ei\u0161ta elektroni\u010dkih publikacija<\/em>. Zagreb: IRMO.<\/p>\n

\nBoomgaarden, H. G. i Vliegenthart, R. (2007). Explaining the rise of anti-immigrant parties: The role of news media content. Electoral Studies<\/em>, 26(2007), 404-417.<\/p>\n

\nBos, L. i Brants, K. (2014). Populist rhetoric in politics and media: A longitudinal study of the Netherlands. European Journal of Communication<\/em>, 29(6), 1-17.<\/p>\n

\nBos, L., van der Brug, W. i de Vreese, C. (2011). How the Media Shape Perceptions of Right-Wing Populist Leaders. Political Communication<\/em>, 28(2), 182\u2013206.<\/p>\n

\nBrautovi\u0107, M. (2011). Online novinarstvo<\/em>. Zagreb: \u0160kolska knjiga.<\/p>\n

\nCanovan, M. (1999). Trust the people! Populism and the two faces of democracy. Political Studies, <\/em>47(1), 2-16.<\/p>\n

\n\u010cerkez, I. (2009). Osnovna obilje\u017eja medijske komunikacije u demokratskoj kulturi. Socijalna ekologija<\/em>, 18(1), 28-45.<\/p>\n

\nDeiwiks, C. (2009). Populism. Living Reviews in Democracy<\/em>, 1(2009), 1-9.<\/p>\n

\nDerado, A. (2014). Populizam i kriza demokracije. Amalgam<\/em>, 6-7(6-7), 19-36.<\/p>\n

\nEngesser, S., Fawzi, N. i Larsson, A. O. (2017). Populist online communication: introduction to the special issue. Information, Communication & Society<\/em>, 20(9), 1279-1292.<\/p>\n

\nEsser, F., St\u0119pi\u0144ska, A. i Hopmann, D. N. (2017). Populism and the Media: Cross-National Findings and Perspectives. U: T. Aalberg, Esser, F., Reinemann, C., Str\u00f6mb\u00e4ck, J. I de Vreese, C. H., ur. 2017. Populist Political Communication in Europe<\/em>. New York: Routledge. 365-380.<\/p>\n

\nGrbe\u0161a, M. i \u0160alaj, B. (2018). Dobar, lo\u0161 ili zao? Populizam u Hrvatskoj<\/em>. Zagreb: TIM press. <\/p>\n

\nGroshek, J. i Engelbert, J. (2013). Double differentiation in a cross-national comparison of populist political movements and online media uses in the United States and the Netherlands. New media & society<\/em>, 5(2), 183\u2013202.<\/p>\n

\nHameleers, M., Bos, L. i de Vreese, C. H. (2017). The Appeal of Media Populism: The Media Preferences of Citizens With Populist Attitudes. Mass Communication and Society<\/em>, 00, 1-24. <\/p>\n

\nHawkins, K. A. (2009). Is Ch\u00e1vez Populist? Measuring Populist Discourse in Comparative Perspective. Comparative Political Studies<\/em>, 42(8), 1040-1067.<\/strong><\/p>\n

\nHenjak, A. (2005). Determinante ideolo\u0161ke samoidentifikacije hrvatskih bira\u010da na parlamentarnim izborima 2003. godine. Politi\u010dka misao<\/em>, XLII(1), 85-110.<\/strong><\/p>\n

\nHromad\u017ei\u0107, H. (2013). Politika, dru\u0161tvo spektakla i medijska konstrukcija realnosti. Politi\u010dka misao<\/em>, 50(2), 60-74.<\/p>\n

\nJagers, J. i Walgrave, S. (2007). Populism as political communication style: An empirical study of political parties’ discourse in Belgium. European Journal of Political Research<\/em>, 46(3), 319-345. <\/p>\n

\nJuka, D. (2007). Priru\u010dnik za novinske novinare<\/em>. Mostar\/\u010citluk: Matica hrvatska, ogranak \u010citluk.<\/p>\n

\nKandler, C., Bleidorn W. i Riemann, R. (2012). Left or Right? Sources of Political Orientation: The Roles of Genetic Factors, Cultural Transmission, Assortative Mating, and Personality.\u00a0 Journal of Personality and Social Psychology<\/em>, 102(3), 633-645.<\/p>\n

\nKazin, M. (1995). The Populist Persuasion: An American History<\/em>, New York: Basic Books.<\/p>\n

\nKnight, A. (1998). Populism and Neo-Populism in Latin America, Especially Mexico. Journal of Latin American Studies, <\/em>30(2), 223-248.<\/p>\n

\nKr\u00e4mer, B. (2014). Media Populism: A Conceptual Clarification and Some Theses on its Effects. Communication Theory<\/em>, 24 (1), 42-60.<\/p>\n

\nKunczik, M. i Zipfel, A. (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju<\/em>. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert. <\/p>\n

\nLaba\u0161, D. i Uldrijan, I. (2010). Mo\u017ee li dobro novinarstvo biti nemoralno? Pitanje odnosa kvalitete, etike i medijske pismenosti. U: D. Laba\u0161, ur. 2010. Mediji i dru\u0161tvena odgovornost<\/em>. Zagreb: Hrvatski studiji Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. 85-106.<\/p>\n

\nLaclau, E. (2005). On populist reason<\/em>. London, UK: Verso.<\/p>\n

\nLamza Posavec, V. (1995). Javno mnijenje: teorije i istra\u017eivanje<\/em>. Zagreb: Alinea.<\/p>\n

\nLovri\u0107, I. (2010). Novinar kao \u010dimbenik u politi\u010dkim procesima. U: D. Laba\u0161, ur. 2010. Mediji i dru\u0161tvena odgovornost<\/em>. Zagreb: Hrvatski studiji Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. 231-247.<\/p>\n

\nMalovi\u0107, S. (2003). Novine<\/em>. Zagreb: Sveu\u010dili\u0161na knji\u017eara.<\/p>\n

\nMalovi\u0107, S. (2014). Masovno komuniciranje. U: S. Malovi\u0107, ur. 2014. Masovno komuniciranje<\/em>. Zagreb: Golden marketing \u2013 Tehni\u010dka knjiga i Sveu\u010dili\u0161te Sjever. 43-132.<\/p>\n

\nMazzoleni, G. i Schulz, W. (2010). Mediatization<\/em> of Politics: A Challenge for Democracy?. Political Communication<\/em>, 16(3), 247-261.<\/p>\n

\nMazzoleni, G. (2003). The Media and the Growth of Neo-populism in Contemporary Democracies. U: G. Mazzoleni, J. Stewart i B. Horsfield, ur. 2003. The Media and Neo-populism<\/em>. London: Praeger. 1\u201320.<\/p>\n

\nMazzoleni, G. (2014). Mediatization and Political Populism. U: F. Esser i Str\u00f6mb\u00e4ck, J., ur. 2014. Mediatization of Politics<\/em>. London: Palgrave Macmillan. 42-56.<\/p>\n

\nM\u00e9ny, Y. i Surel, Y. (2002). The Constitutive Ambiguity of Populism. U: Y. M\u00e9ny i Surel, Y., ur. 2002. Democracies and the Populist Challenge<\/em>. Basingstoke: Palgrave. 1-21.<\/p>\n

\nMeyer, T. (2002). Media Democracy: How the Media Colonize Politics<\/em>. Cambridge: Polity.<\/p>\n

\nMoffit, B. i Tormey, S. (2014). Rethinking populism: Politics, mediatisation and political style. Political Studies<\/em>, 62(2), 381-397.<\/p>\n

\nMudde, C. i Rovira Kaltwasser, C. (2013). Populism. U: M. Freeden, Sargent, L. T. i Stears, M., ur. 2013. Oxford handbook of political ideologies<\/em>. Oxford, UK: Oxford University Press. 493-512.<\/p>\n

\nMudde, C. (2004). The Populist Zeitgeist. Government and Opposition<\/em>, 39(4), 541-563.<\/p>\n

\nReinemann, C., AAlberg, T., Esser, F., Str\u00f6mb\u00e4ck, J. i De Vreese, C. H. (2017). Populist Political Communication: Toward a Model of its Causes, Forms, and Effects. U: T. Aalberg, Esser, F., Reinemann, C., Str\u00f6mb\u00e4ck, J. i de Vreese, C. H., ur. 2017. Populist political communication in Europe<\/em>. New York: Routledge. 12-28.<\/p>\n

\nRooduijn, M. i Pauwels, T. (2011). Measuring Populism: Comparing Two Methods of Content Analysis. West European Politics<\/em>, 34(6), 1272\u20131283.<\/p>\n

\nRooduijn, M. (2013). The Mesmerising Message: The Diffusion of Populism in Public Debates in Western European Media. Political Studies<\/em>, 62(4), 726-744.<\/p>\n

\nRooduijn, M. (2014). The Nucleus of Populism: In Search of the Lowest Common Denominator. Government and Opposition<\/em>, 49(4), 572\u2013598.<\/p>\n

\nSchulz, W. (2004). Reconstructing Mediatization as an Analytical Concept. European Journal of Communication<\/em>, 19(1), 87\u2013101.<\/p>\n

\nStanyer, J., Salgado, S. i Str\u00f6mb\u00e4ck, J. (2017). Populist Actors as Communicators or political Actors as Populist Communicators: Cross-National Findings and Perspectives. U: T. Aalberg, Esser, F., Reinemann, C., Str\u00f6mb\u00e4ck, J. i de Vreese, C. H., ur. 2017. Populist political communication in Europe<\/em>. New York: Routledge. 353-364.<\/p>\n

\nStr\u00f6mb\u00e4ck, J. (2008). Four Phases of Mediatization: An Analysis of the Mediatization of Politics. Press\/Politics<\/em>, 13(3), 228-246.<\/p>\n

\n\u0160alaj, B. i Grbe\u0161a, M. (2017). \u0160to je populizam i kako ga istra\u017eivati?. Dru\u0161tvena istra\u017eivanja<\/em>, 26(3), 321-340.<\/p>\n

\n\u0160alaj, B. (2012). \u0160to je populizam?. Politi\u010dke analize<\/em>, 3(11), 55-61.<\/p>\n

\nTaggart, P. (2004). Populism and representative politics in contemporary Europe. Journal of Political Ideologies, <\/em>9(3), 269\u2013288. <\/p>\n

 <\/p>\n

Presence of Populism on Croatian Daily News Portals<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Over the last few decades, the media have become receptive to populism. In this paper, it has been conducted the analyses of columns on the most popular Croatian daily news portals. The objectives were to establish the presence of populist communication style, and representation of the (left-wing and right-wing) media populism. In the columns on 24sata.hr, Index.hr, Jutarnji.hr and Dnevnik.hr the most common feature of populist style appears to be a sharp occupation of a critical attitude towards elite as a smaller group of people who endanger ordinary people and do not follow their will but work for their own interests. In Ve\u010dernji.hr the most common feature appears to be a focus of attention on a negative context, crisis, lack of resources, insecurity, uncertainty, corruption and inequality. Regarding the representation of media populism, it was established that the Index.hr and Jutarnji.hr are more left-wing populist, and Ve\u010dernji.hr, Dnevnik.hr and 24sata.hr are more right-wing populist. Research of the relationship between media and populism is useful and necessary to further refine the contribution of certain media in the process of strengthening and expanding populism in contemporary society.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> media populism, populist communication style, daily news portals.<\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

II      10(19)#25 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.13 UDK 316.647.8:316.774(497.5) Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 19.1.2021.     Mateja Plenkovi\u0107 Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te, Zagreb, Hrvatska mateja.sakic@unicath.hr Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima Puni tekst: pdf (677 KB), […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":380,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[91],"tags":[702],"class_list":["post-390","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-19-vlasiti-url","tag-mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nMateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Mateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"II      10(19)#25 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.13 UDK 316.647.8:316.774(497.5) Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 19.1.2021.     Mateja Plenkovi\u0107 Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te, Zagreb, Hrvatska mateja.sakic@unicath.hr Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima Puni tekst: pdf (677 KB), […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-09-13T11:13:31+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"43 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Mateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima\",\"datePublished\":\"2021-09-13T11:13:31+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/\"},\"wordCount\":8692,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"keywords\":[\"Mateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 19 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/\",\"name\":\"Mateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"datePublished\":\"2021-09-13T11:13:31+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Mateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Mateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"II      10(19)#25 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.13 UDK 316.647.8:316.774(497.5) Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 19.1.2021.     Mateja Plenkovi\u0107 Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te, Zagreb, Hrvatska mateja.sakic@unicath.hr Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima Puni tekst: pdf (677 KB), […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2021-09-13T11:13:31+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"43 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Mateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima","datePublished":"2021-09-13T11:13:31+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/"},"wordCount":8692,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","keywords":["Mateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima"],"articleSection":["In Medias Res broj 19 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/","name":"Mateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","datePublished":"2021-09-13T11:13:31+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mateja-plenkovic-prisutnost-populizma-na-hrvatskim-dnevnoinformativnim-portalima\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mateja Plenkovi\u0107: Prisutnost populizma na hrvatskim dnevnoinformativnim portalima"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=390"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=390"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=390"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=390"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}