{"id":392,"date":"2021-09-13T11:16:29","date_gmt":"2021-09-13T11:16:29","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2021\/09\/13\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/"},"modified":"2021-09-13T11:16:29","modified_gmt":"2021-09-13T11:16:29","slug":"vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/","title":{"rendered":"Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  10(19)#27 2021<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n

DOI 10.46640\/imr.10.19.15<\/a>
\nUDK 316.776<\/p>\n

Pregledni \u010dlanak<\/p>\n

Review article<\/p>\n

Primljeno: 26.3.2021.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a<\/span><\/p>\n

Pisac, Savezna Republika Njema\u010dka
\nvjekosekirica@gmail.com<\/p>\n

Poslovno veleu\u010dili\u0161te Zagreb
\n Katedra studija Marketinga i komunikacija
\n Republika Hrvatska
\ntanja.grmusa@pvzg.hr<\/p>\n

Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (476 KB), Hrvatski, Str. 3219 – 3238
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Temeljna je namjena ovog rada opisati informaciju kao najvrjedniju valutu vremena od postmoderne do danas. Polaze\u0107i od temelja, sustavno su opisani mediji masovne isporuke informacija te primjerima potkrijepljeni problemi s kojima se susre\u0107u po\u0161iljatelji i primatelji medijskih poruka. Rad pomno definira informacijske alate dana\u0161njice, njihov doseg prema unutarnjim i vanjskim javnostima, medijsku pragmati\u010dnost kao motiv kori\u0161tenja tih alata, ali i op\u0107e karakteristike razvoja globalne komunikacije. Kroz raspravu temeljenu na sekundarnim podacima, rad opisuje principe medijske komunikacije dana\u0161njice te, kao intrigiraju\u0107u osnovu postavlja problem informacijske disonance u masovnim medijima. Opisuje se i globalni socioekonomski te politi\u010dki okoli\u0161 u kojemu se odvija medijska komunikacija. Osobiti naglasak stavlja se na brzi razvoj informacijske tehnologije \u010diji napredak stvara povoljan okoli\u0161 za veliki iskorak medijske evolucije, ubrzano kori\u0161tenje svake dostupne opcije za razvoj medijskih alata i tehnika te strategija medijskog komuniciranja. Nadalje, u radu se analizira stratifikacija kategorija primatelja medijskih informacija s obzirom na stupanj privilegija glede vladaju\u0107e politi\u010dke opcije, geolokacije, struke, polo\u017eaja u dru\u0161tvu, a poglavito naspram osobnog i lokalnog standarda. S aspekta motiva kreiranja ljestvice privilegija, promatrani su ciljevi vlasnika masovnih medija, politi\u010dara i op\u0107enito pozicije mo\u0107i koja pomo\u0107u opinion makera i tehnika plasiranja vijesti posti\u017eu vlastite ciljeve. Tako\u0111er, analizira se i uloga publike koja je promijenjena u kontekstu zahtjeva i stavova, \u0161to predstavlja dodatan izazov kreatorima medijskog sadr\u017eaja. Rad strukturira primatelje informacija naspram tehnolo\u0161kih promjena koje su se dogodile u medijskom komunikacijskom procesu u odnosu na brzu, specijaliziranu i dvosmjernu komunikaciju nove javnosti, a poseban je naglasak stavljen na konstantnu i a\u017eurnu promjenu isporu\u010ditelja medijskog sadr\u017eaja i strategije komuniciranja prema novoj javnosti. U kona\u010dnici, rad rezultira sa\u017eetkom sada\u0161njeg stanja te razvoja komunikacije u budu\u0107nosti koja podupire staru alegoriju da je pero ja\u010de od ma\u010da.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> mediji, informacija, medijska komunikacija, tehnologija, publika.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Uvod<\/strong><\/p>\n

Svijet dana\u0161nje medijske komunikacije, poglavito elektroni\u010dke i digitalne, je svijet u kojem je korisnicima, tj. konzumentima isporu\u010denog sadr\u017eaja omogu\u0107eno na vrlo jednostavan na\u010din sudjelovati u kreiranju informacija, bile one la\u017ene ili istinite, relevantne temi ili ne, pravovremene ili zastarjele. Cijeli dijapazon medija, koji su „materijalni supstrat pomo\u0107u kojeg se informacije posreduju u komunikacijskom procesu“ (Sapunar, 2004: 46), od pisanih, elektroni\u010dkih, pa do interneta kreira svagda\u0161njicu potro\u0161a\u010da medijske komunikacije. Bolji bi opis bio \u2013 korisnik je danas bombardiran informacijama i te\u0161ko to mo\u017ee izbje\u0107i. Model komuniciranja danas podrazumijeva i odaziv konzumenata. Sam je model dvosmjeran i stabilan,\u00a0 a uz odre\u0111eni kontekst poruke na\u010dini isporuke sadr\u017eaja putem masovnih medija, danas ponajvi\u0161e interneta, permanentno nailaze na odluku korisnika da takav sadr\u017eaj vrednuje te prihva\u0107a ili odbije. Naj\u010de\u0161\u0107u gra\u0111u strukture medijskih komunikacija \u010dine komunikacija u marketin\u0161kom ili PR smislu te politi\u010dka komunikacija i politi\u010dki marketing, budu\u0107i da je\u00a0 takav sadr\u017eaj prosje\u010dnom korisniku najbli\u017ei. Iako je namjena medija informirati, zabaviti i educirati, hiperprodukcijom brzih vijesti i poluinformacija posti\u017ee se kompletan clickbait<\/em><\/a>[375<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> efekt. Te\u017enja za profitom uvjetuje postojanje navedenih komunikacijskih zamki. Pri takvoj konstataciji nema strukturalnih inhibitora niti sustezanja: svim je medijima u interesu da, privukav\u0161i posjetitelja, zadr\u017ee taj isti posjet \u0161to je du\u017ee mogu\u0107e, pri tom \u010desto ne biraju\u0107i sredstva. Kako su \u010desto ispod tekstova na portalima dopu\u0161teni komentari, ta povratna veza recipijenta izvoru rezultira otvaranjem rasprave, ali i postignu\u0107em cilja internetske stranice koja je izvor informacije \u2013 produ\u017eenim boravkom na toj stranici. Ova se tvrdnja, kada bismo ju promatrali s aspekta sadr\u017eajne relevantnosti, odnosi kako na \u010destu upotrebu sindroma „uljep\u0161ane“ ili pak „katastrofi\u010dne stvarnosti“, zatim kontroverznih i perfidno provokativnih stilova isporuke informacije, tako i na spremnost medija s mogu\u0107no\u0161\u0107u trenutne dvosmjerne komunikacije da benevolentno dopuste upletanje razli\u010ditim grotesknim komentarima i teorijama koje u medijskom prostoru \u010desto ne bivaju povezane s \u010dinjenicama. Pandemija novoga virusa Covid-19 sjajno je sjela teoreti\u010darima raznih zavjera, ali i medijima koji im daju puno prostora shvativ\u0161i na vrijeme kako se kontroverzom mo\u017ee izazvati interes publike. Proturje\u010dja se \u010desto koriste kao univerzalni recept nukanja radoznalosti \u010ditatelja. Od takvih metoda nisu izuzeti niti znanstveni \u010dasopisi poput „Science Directa“ objaviv\u0161i rad kojeg potpisuje nekoliko znanstvenika, a koji dopu\u0161ta mogu\u0107nost da je SARS Cov-2 (Covid-19) izvanzemaljskog podrijetla (preuzeto sa https:\/\/www.tportal.hr\/tehno\/clanak\/siri-se-teorija-da-je-koronavirus-sletio-iz-svemira-nas-znanstvenik-lauc-sokiran-nije-mi-jasno-kako-je-ovo-moglo-proci-foto-20200907, pristup ostvaren 11. 10. 2020.) Ta je kontroverza de facto<\/em> postala pravilo svih medija koji nakon objave mogu ra\u010dunati s trenutnim odzivom recipijenata, uglavnom elektoni\u010dkih te digitalnih medija i interneta, a poglavito stoga \u0161to je informati\u010dka pismenost danas dosegla svoj vrhunac (kako se mo\u017ee utvrditi sagledav\u0161i sve sfere tehnolo\u0161kog napretka), no, medijska pismenost podrazumijeva druga\u010diji kut promatranja strukture \u010dlanaka, podcasta<\/em>, tweetova<\/em>, postova<\/em> te objava svih vrsta. Objektivnost u medijskom prostoru mora biti nit koja povezuje stvarne doga\u0111aje i izvje\u0161tavanje o njima. „Postoji sli\u010dnost izme\u0111u koncepta objektivnosti i koncepta dostupnosti medijskih sadr\u017eaja u onom dijelu koji se oslanja na pru\u017eanje jednakih mogu\u0107nosti svima \u2013 izvorima da ka\u017eu \u0161to \u017eele, ali i pojedincima da koriste medije jednako. Objektivnost nudi dvostruku korist; publici koja dobiva vrijednosno neobilje\u017eenu informaciju o kojoj mo\u017ee sama donositi sudove te medijima koji, vode\u0107i se za ovim na\u010delom i po\u0161tuju\u0107i ga, pove\u0107avaju svoj kredibilitet. Iako objektivnost predstavlja najvi\u0161i zadatak i dostignu\u0107e novinarskoga posla, moramo biti svjesni da je savr\u0161enstvo u tom pogledu nemogu\u0107e posti\u0107i“, isti\u010du Laba\u0161 i Grmu\u0161a (2011: 90-91) u svome radu obuhvativ\u0161i realnu definiciju objektivnosti, ali istodobno nemaju\u0107i iluziju njenog doslovnog provo\u0111enja u praksi. <\/p>\n

Postmoderna komunikacija, nazvav\u0161i tako \u0161iri vremenski obuhvat povijesti komunikacije od moderne do danas, uz sav svoj napredak u smislu brzog preno\u0161enja vijesti svojom globalno\u0161\u0107u i dosegom otvara previ\u0161e prostora proizvodnji dezinformacija. <\/p>\n

 <\/p>\n

Informacijska disonanca \u2013 glavno obilje\u017eje medijske komunikacije 21. stolje\u0107a <\/strong><\/p>\n

Komunikacijski koncepti dana\u0161njice mahom su fokusirani na komunikaciju medija \u0161irokog do globalnog dosega. Novine i \u010dasopisi gube bitku s televizijom i internetom, ali \u0107emo i njih u ovom radu uvrstiti u najrelevantnije kanale isporuke informacija. Stranica http:\/\/www.digitalnewsreport.org\/ koja prou\u010dava i prati trendove u novinarstvu i komunikaciji dana\u0161njice nudi \u0161irok dijapazon longitudinalnih istra\u017eivanja o trendovima u komunikaciji. Obra\u0111uju\u0107i, primjerice, temu lokalnih vijesti spram izvora navode: „Me\u0111utim, tradicionalni lokalni izvori vijesti i dalje vode sveukupno, pri \u010demu se 71% svih anketiranih u svim zemljama oslanja na offline i mre\u017ene usluge koje nude tradicionalni lokalni mediji. U prosjeku su lokalne novine u svim zemljama najva\u017enije (44 %), a slijedi lokalna TV (33 %). Ali lokalni radio (24 %) ve\u0107 je manje va\u017ean od nekih sadr\u017eajnih alternativa koje nisu vijesti“ (preuzeto sa: http:\/\/www.digitalnewsreport.org\/survey\/2020\/global-turmoil-in-the-neighbourhood\/, pristup ostvaren 22. 9. 2020.) <\/p>\n

Nu\u017eno pitanje koje se pojavljuje jest i kada \u0107e klasi\u010dni televizijski program kona\u010dno pokleknuti i pridru\u017eiti se intenzivnoj stagnaciji pisanih medija prepustiv\u0161i tako potpunu dominaciju internetskim aplikacijama s mogu\u0107no\u0161\u0107u izbora sadr\u017eaja. Kako Tancer pi\u0161e, „Najte\u017ei udarac tiskovnom poslovnom modelu koji se temelji na pravodobnosti pro\u010ditanih dnevnih vijesti zadao je internetski model neprestano raspolo\u017eivih vijesti koje se iz trenutka u trenutak aktualiziraju i, opet, ni\u0161ta ne ko\u0161taju“ (Tancer 2010: 131). <\/p>\n

Homo informaticus<\/em>, kako se \u010desto podilazi konceptu \u010dovjeka u dana\u0161njem trenutku globalne informatizacije je bi\u0107e kojem je jedna od osnovnih \u017eivotnih potreba biti online.<\/em><\/a>[376<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Stoga su, dakako, napretkom tehnologije, svakodnevne brige \u010dovjeka postale provjera dostupnosti mobilne mre\u017ee, brzina interneta u pojedinim podru\u010djima, dostupnost be\u017ei\u010dne veze te sli\u010dni problemi povezivanja s internetom. Interpersonalnu komunikaciju sve \u010de\u0161\u0107e zamjenjuje virtualna, a osje\u0107aji i misli se pri tome izra\u017eavaju emotikonima<\/em> \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e sli\u010dicama s grafikom facijalne ekspresije karakteristi\u010dne za odre\u0111eno raspolo\u017eenje. „Mobilne li\u010dnosti u modernim dru\u0161tvima odlikuju se prema tome „empatijom”, dakle sposobno\u0161\u0107u da se u\u017eive u polo\u017eaj druge osobe te da se zamisle u nepoznatim, odnosno novim situacijama, mjestima i vremenima. Empatija (sposobnost u\u017eivljavanja, sposobnost prilago\u0111avanja i spremnost na inovacije) jest preduvjet za preuzimanje novih uloga kao i prilago\u0111avanje novim okolnostima. Razvijanje empati\u010dnih li\u010dnosti u tradicionalnim se dru\u0161tvima pospje\u0161uje uvo\u0111enjem masovne komunikacije“ (Kunczik, Zipfel, 1998: 44). Kunczik i Zipfel nedvojbeno problematiziraju me\u0111uovisnost empatije i uvo\u0111enja masovne komunikacije u tradicionalnim dru\u0161tvima. Mas-mediji se pri stvaranju vijesti sve manje oslanjaju na istra\u017eiva\u010dko novinarstvo, a sve vi\u0161e crpe vijesti iz dru\u0161tvenih mre\u017ea poput Twittera<\/em><\/a>[377<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, Facebooka<\/em><\/a>[378<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> ili \u010dak opskurnijih izvora. Kako je jo\u0161 2016. godine komi\u010dar John Oliver spomenuo u svojoj „Last week tonight with John Oliver“ HBO emisiji: „Mediji su lanac hrane koji bi se raspao bez lokalnih novina… Kristalno je jasno da je pro\u0161irenje na mre\u017ena izdanja mudar izbor za novine. Ali, opasnost u tome predstavlja napast da se gravitira prema dobivanju \u0161to vi\u0161e klikova“ (preuzeto sa https:\/\/www.theguardian.com\/tv-and-radio\/2016\/aug\/08\/john-oliver-journalism-hbo-last-week-tonight-newspapers, pristup ostvaren 1. 3. 2019.).<\/p>\n

Glede samih principa komunikacije dana\u0161njice, internet je nedvojbeno poveznica koja se ustoli\u010denjem ne odri\u010de polo\u017eaja, nego ba\u0161 naprotiv, uzima sve ve\u0107i komunikacijski prostor. Postavlja se pitanje tko \u0107e u budu\u0107nosti uop\u0107e proizvoditi ili transferirati informacije, vijesti? Ho\u0107e li ih vlasnici medija privatizirati? Tako Vreg navodi da „Masovni mediji ne odsijevaju istinite stvarnosti, nego s obavijesnom strukturom vr\u0161e rekonstrukciju stvarnosti. To osobito va\u017ei za obavijesti politi\u010dkog marketinga, \u017euti tisak i \u010dak za ozbiljne dnevnike. Mnogi komunikolozi su poku\u0161ali objasniti pitanje, da li mediji djeluju kao ogledalo ili kao preoblikovatelj stvarnosti“ (2007: 174). Naspram rekonstrukcije stvarnosti, \u010dini se da sada svatko posjeduje svoju vlastitu istinu baziranu ne na \u010dinjenicama, ve\u0107 na mi\u0161ljenju ili \u0161to je neusporedivo malignije, na falsificiranju stvarnosti koju \u0161iri internetskim prostorom. <\/p>\n

Ukoliko dotaknemo sigurnost komunikacije na dru\u0161tvenim mre\u017eama zanemaruju\u0107i pri tome \u0161pekulacije i poluinformacije kojima nas poprili\u010dno senzacionalisti\u010dkim, trijumfalnim na\u010dinom informiranja u stilu „jesmo li vam rekli“ mediji o tzv. „nesigurnom kori\u0161tenju dru\u0161tvenih mre\u017ea“ – referiraju\u0107i se poglavito na optu\u017ebe prema Facebooku – nailazimo na strogo definiranu komunikacijsku okolinu koja pomalo odudara svojim teorijskim pristupom. Mlinac u \u010dlanku „Politi\u010dke i sigurnosne dimenzije kori\u0161tenja dru\u0161tvenih mre\u017ea“ navodi: „Naime, plasiranje protuobavijesti i \u0161irenje interesno odre\u0111enih narativa nisu novost, me\u0111utim suvremene tehnologije su te koje su omogu\u0107ile nove metode manipulacije \u010diji su razmjeri sve zamagljeniji i te\u017ee raspoznatljivi. Te tehnologije naro\u010dito su primjenjive u raznim oblicima dru\u0161tvenih mre\u017ea \u010dije je djelovanje pak najprepoznatljivije u socijalnom djelovanju i odlu\u010divanju“ (2016: 41).<\/p>\n

Priop\u0107ajnoj pojavnosti glede modernog informacijskog kurikuluma mo\u017ee se \u0161to\u0161ta prigovoriti. Ipak, ono \u010dega ima u izobilju je informacija, istinita ili la\u017ena, a naro\u010dito izra\u017een je suficit tvrdnji, „pouzdanih“ obavijesti, izvje\u0161taja bez navedenog izvora ili kolumnisti\u010dkih komentara koji poku\u0161avaju kreirati javno mnijenje ili pak utjecati na njega. Uzev\u0161i u obzir politi\u010dku komunikaciju, danas pojam politi\u010dkog marketinga obuhva\u0107a naj\u0161ire djelovanje svih podtema i ni\u0161a politi\u010dkog djelovanja s ciljem persuazivnosti te utjecaja na bira\u010dki korpus. Komunikacijske tehnike u implementaciji i zadr\u017eavanju stavova su mnogobrojne, a nerijetko i beskrupulozne. „U odre\u0111enju pojma propagande upozorili smo na to da je ona prije svega usmjerena na kontrolu i mijenjanje stavova. Stavovi su relativno trajni odnos prema objektima, osobama i pojavama s kojima se susre\u0107emo. Nagla\u0161avanje njihove relativne trajnosti zna\u010di da jednom formirani stavovi tijekom duljeg vremena usmjeravaju pona\u0161anje pojedinca. To zna\u010di da postoje odre\u0111eni mehanizmi samih stavova, odnosno nekih osobina i utjecaja socijalne okoline koji poti\u010du tu trajnost i otpor k promjeni. Svakako, promjena je mogu\u0107a, uostalom na toj se spoznaji i zasniva i ukupni propagandni napor, ali tek tada ako propagandna akcija uspije „neutralizirati“ faktore petrifikacije (okamenjivanja), odnosno one mehanizme i utjecaje koji sprje\u010davaju promjenu stava“ (\u0160iber 2003: 160). <\/p>\n

Dana\u0161nja se politi\u010dka komunikacija odlikuje i mnogim konfabulacijama<\/em><\/a>[379<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> koje, kada bivaju prozrijete, izvor progla\u0161avaju „balonima“ – tvrdnjama, \u010desto neistinitim i radikalnim kojima je u cilju ispitivanje javnog mnijenja. Psihologija je nedjeljiv dio cijelog plana, ne samo politi\u010dke, ve\u0107 ukupne komunikacijske taktike, te daje smjernice predvi\u0111aju\u0107i reakcije pojedinih akcija uz mno\u0161tvo faktora kao \u0161to su ciljna publika, njen intelektualni nivo, PEST<\/em><\/a>[380<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> okolnosti te jo\u0161 mno\u0161tva \u010dinitelja. <\/p>\n

Medijska persuazivnost uop\u0107e ne mora biti vezana za legitimne argumente. Cialdini upozorava na takav slu\u010daj gdje individua mora prepoznati maligne poku\u0161aje manipulacije i treba se biti sposobna za\u0161tititi: „Naravno, ne \u017eelimo uvijek vjerovati tu\u0111im postupcima kojima je cilj usmjeravanje na\u0161eg pona\u0161anja – posebno u situaciji koja zahtijeva na\u0161u osobnu istragu argumenata za i protiv, ili u situaciji u kojoj smo stru\u010dnjaci – \u017eelimo biti u mogu\u0107nosti ra\u010dunati na pona\u0161anje drugih kao izvor valjanih podataka u \u0161irokom dijapazonu postavki. Ako u tako postavljenoj situaciji utvrdimo da ne mo\u017eemo vjerovati podacima jer se netko petljao u dokaze, trebali bismo biti pripremni da uzvratimo istom mjerom. U takvim slu\u010dajevima osobno osje\u0107am veliku averziju prema prijevari“ (Cialdini 2009: 122). <\/p>\n

Recipijent informacije je danas, u smislu na\u010dina i dosega poruke, podlo\u017eniji manipulaciji vi\u0161e no ikada u povijesti. Tu tezu mo\u017eemo objasniti njegovom gotovo dnevnom uklju\u010deno\u0161\u0107u u neku od vrsta komunikacije. Uz pametne telefone i kompjutore dnevna rutina postaje sve vi\u0161e virtualna, a posljedi\u010dno i sve manje fizi\u010dka. Kada im priklju\u010dimo i televiziju, radio i novine, na\u0161 se \u017eivot odvija u konstruiranoj stvarnosti i tek je pitanje kriterija pojedinca koju \u0107e koli\u010dinu dnevnog vremena preuzeti takav konstrukt. Ukoliko pojedinac dopusti, mo\u017ee bez prevelikog razmi\u0161ljanja \u017eivjeti dan po dan vjeruju\u0107i tako konstruiranoj stvarnosti. Jean Baudrillard, francuski filozof postmodernizma i poststrukturalizma opisao je ba\u0161 takvu tvorbu iluzije u kojoj se na\u0161lo dru\u0161tvo postmoderne prepu\u0161taju\u0107i se supstitutu stvarnosti, kreiranoj simulaciji: „Stvari su izna\u0161le na\u010din da umaknu dijalektici zna\u010denja, koja ih je kinjila: nadalje je njihova imanentna svrha i sumanuta misao vodilja da bujaju u beskraj, da pro\u0161iruju svoje mogu\u0107nosti, da nastoje nadi\u0107i i samu svoju bit, u usponu do krajnjih granica“ (Baudrillard 2001: 129). <\/p>\n

On razotkriva svijet bez nade, jer je komunikacijski mjehur u kome se na\u0161ao \u010dovjek zavodljiv do te mjere da je iluzija postala stvarnost, svijet je pretvara u simulakrum. Gradiraju\u0107i opasnost postmoderne komunikacijske disonance i informacijske zatvorenosti Baudrillard gotovo da sam sebe poku\u0161ava uvjeriti kako je ipak stvarnost nenadoknadiva i kako je svijet nezamjenjivi unikat bez pariteta: „Svijet nema ekvivalenta. Upravo to je njegovo odre\u0111enje ili njegovo neodre\u0111enje. Ako nema ekvivalentnosti, nema dvojnika, nema predod\u017ebe, nema zrcala. Jer, svako bi zrcalo jo\u0161 bilo dio svijeta. Nema istodobno mjesta i za svijet i za njegovo podvostru\u010denje. Dakle, nije mogu\u0107a provjera svijeta – zbog toga je “stvarnost” obmana. Bez mogu\u0107e provjere, svijet je temeljna iluzija. Unato\u010d mogu\u0107nosti lokalne provjere, neizvjesnost je svijeta u globalnome smislu besprizivna“ (Baudrillard, 2001: 241). <\/p>\n

Sli\u010dnu bojazan od simulakruma, iluzijom opto\u010dene stvarnosti izra\u017eava i Vertov\u0161ek u svom \u010dlanku „Umjetnost medijske manipulacije – ljepota iluzije jest u umu promatra\u010da“: „Miran, usredoto\u010den i neometen um prije tek jednog stolje\u0107a postaje sve br\u017ei, isprekidani um u kojem svijest dobiva digitalnu matricu, ubacuju\u0107i i izbacuju\u0107i (in&out) informacije i opa\u017eanja prema kriterijima koji zapravo sve vi\u0161e dolaze izvana (ne iz prave, ve\u0107 virtualne stvarnosti). Neuroplasti\u010dnost i adaptibilnost mozga prema novim situacijama i okolnostima dosada je slu\u017eila uglavnom za poticanje kreativnosti, borbu za opstanak, iznala\u017eenje vi\u0161ih ciljeva egzistencije. No, to se zbivalo prema utjecajima stvarnosti koju ve\u0107 sada mijenjamo toliko da zapravo i mijenjamo djelovanje mozga kao takvo“ (2013: 306). Simulacija stvarnosti prema Baudrillardu posljedica je neke vrste konstrukta establi\u0161menta, ideologije apstrahiranih struktura, a prema Vertov\u0161eku ono je produkt manipulacije medija. Iako je Vertov\u0161ek tematski usmjeren na medije, predo\u010dava nam jasan obrazac djelovanja u kojem je sredi\u0161nja figura pojedinac s vlastitim kriterijima, izborima i voljom, no ipak labilan i podlo\u017ean liniji manjeg otpora. <\/p>\n

„Medij je poruka.“, jednostavna je definicija McLuhana (McLuhan 2013: 17). Njegova je obja\u0161njenje svevremensko; svaka komunikacija, a poglavito masmedijska sadr\u017ei poruku, neku vrstu pri\u010de. Kompleksnost pri\u010de ovisi o vrsti recipijenata koje pri\u010da nastoji zaokupiti, dotaknuti, natjerati na promjenu razmi\u0161ljanja. Ciljne se skupine recipijenata pomno utvr\u0111uju, sukladno njihovim interesima prilago\u0111ava se stil i medijski alati te kanal masovne isporuke. Va\u017eno je da interesno polje poruke bude u suglasju s primateljevim kako bi poruka bila prihvatljiva i razumljiva. Masovni su mediji dana\u0161njice mo\u0107an i kompleksan mozaik koji je stopljen od pragmati\u010dnih i komunikacijski efikasnih postavki psihologije, filozofije, sociologije i politologije, a kao glavni motiv mo\u017eemo pretpostaviti ekonomiju. To su sva medijska sredstva s mogu\u0107no\u0161\u0107u masovnog komuniciranja, velikog dosega te zna\u010dajnog utjecaja na velike skupine recipijenata. Internet, televizija, novine, radio, knjige, no i oni u nastajanju, npr. ra\u010dunalne igre, sve su to komunikacijski kanali masovnog dometa. Svaki medij ima vlasnika: pojedinca, organizaciju ili dr\u017eavu, pa tako, kroz svoje djelovanje promovira u ve\u0107oj ili manjoj mjeri vlasni\u010dke interese. <\/p>\n

Napredak tehnologije prije svega u moderni, a potom i postmoderni promijenili su svijet. Nove se generacije, poput milenijalaca, karakteriziraju nestrpljenjem; svaki se segment njihovih \u017eivota prilago\u0111ava maksimi „sada i ovdje“ simboliziraju\u0107i tako trenutnu i globalnu dostupnost sadr\u017eaja, informacija, proizvoda i usluga. Primjera radi, tvrtka Amazon u Republici Njema\u010dkoj isporu\u010duje odre\u0111eni dio proizvoda isti dan kada su naru\u010deni. U \u0160vedskoj je postalo deplasirano nositi novac uza se; \u010dak se i na kartice gleda kao na ne\u0161to nepotrebno. Umjesto toga, popularna je aplikacija „Swish“ na mobilnim ure\u0111ajima pomo\u0107u koje u realnom vremenu vr\u0161ite transfer novca sa svog na tu\u0111i bankovni ra\u010dun, pa \u010dak i ako samo kupite pala\u010dinku na uli\u010dnom \u0161tandu. Osvajanje tr\u017ei\u0161ta, dakle, ekonomska perspektiva, zama\u0161njak je cijele akcije. Alati koji vode ka toj ekspanziji su mjerljivi i podlo\u017eni analizi, iako ponekad tek retrospektivno, poput primjera stvaranja la\u017enih vijesti u korist kampanje Donalda Trumpa na predsjedni\u010dkim izborima u SAD-u 2016. godine: „U proteklih godinu dana makedonski gradi\u0107 Veles postao je pravi zlatni rudnik web-stranica o ameri\u010dkoj politici, pi\u0161e Buzzfeed. U posljednjih godinu dana otvoreno je najmanje 140 stranica o ameri\u010dkoj politici s nazivima kao \u0161to je WorldPoliticus.com ili DonaldTrumpNews.co. i gotovo sve te stranice objavljuju pozitivne vijesti o Trumpu. Sav njihov sadr\u017eaj definitivno je namijenjen Trumpovim glasa\u010dima i obo\u017eavateljima i to specifi\u010dno, Amerikancima ludima za Trumpom“ (preuzeto sa: https:\/\/www.express.hr\/top-news\/140-laznih-redakcija-u-makedoniji-proizvode-lazne-vijesti-za-trumpa-7894, pristup ostvaren 6. 10. 2018.). Ovo je konkretan primjer ekonomski motivirane, psiholo\u0161ki podlo\u017eene kampanje koja proizvodi supstancu politi\u010dke mo\u0107i baziranu na floskulama, a one opet poga\u0111aju to\u010dno predisponirane socijalne skupine u ovom slu\u010daju Trumpu sklonih bira\u010da ili onih u dvojbi kojima je i neprovjerena informacija dostatna za odluku.<\/p>\n

Bje\u017ee\u0107i od kolokvijalnih sredstava promid\u017ebe, na\u010dini ekonomske persuazivnosti znaju biti perfidni, ali i zadivljuju\u0107e zabavni. Andrew Keen u svojoj knjizi „Kult amatera \u2013 kako blogovi, MySpace, YouTube i ostali suvremeni mediji koje stvaraju korisnici uni\u0161tavaju na\u0161u ekonomiju, kulturu i vrijednosti“ navodi kako „MySpace, prema Wall Street Journalu i drugim listovima, ubrzano proizvodi profile izmi\u0161ljenih likova poku\u0161avaju\u0107i utr\u017eiti odre\u0111ene proizvode stvaranjem „osobnih odnosa s milijunima mladih“. News Corp. (koja ima vlasni\u0161tvo nad MySpaceom) kupila je pravo na uporabu profila izmi\u0161ljenih likova kao \u0161to su Ricky Bobby (kojeg glumi Will Ferrell) iz blockbustera Pri\u010da o Rickyju Bobbyju iz 2006” (Keen 2010: 37 prema Greguric, Sekirica, 2016: 244). Naveden je eklatantan primjer ove manipulacije ciljanim tr\u017ei\u0161tem u svrhu promocije proizvoda, dakle, u ekonomsku svrhu. Uvjerljivost je ovakve pojave posve neupitna: \u0161tovatelji komi\u010dnog lika se, prate\u0107i nove objave, navode na kupnju, \u0161tovi\u0161e, sam ih virtualni lik, koji je predmet njihova po\u0161tivanja ili obo\u017eavanja, a kao takav njima vrlo prominentan, usmjerava. Keen je poentirao veliki problem pouzdanosti izvora na internetu jednom re\u010denicom: „U beskrajnoj rijeci nefiltriranih sadr\u017eaja koje stvaraju korisnici u digitalnom svijetu, stvari doista \u010desto nisu onakvima kakvima se \u010dine“ (Keen 2010: 79 prema Greguric, Sekirica, 2016: 246). <\/p>\n

 <\/p>\n

Globalna komunikacija: dru\u0161tveni, ekonomski, politi\u010dki i tehnolo\u0161ki aspekti<\/strong><\/p>\n

Smjer je globalnih politi\u010dkih stremljenja, a bez dubinskih, pouzdanih informacija danas prili\u010dno te\u0161ko odrediti. \u010cak i ukoliko postoji odre\u0111eni plan, poveznica me\u0111u vode\u0107im silama svijeta (poput objave kona\u010dne kolonijalne podjele svijeta iz 19. stolje\u0107a), te\u0161ko ju je prozreti iz informacija dostupnih u kolokvijalnim medijima. U prilikama premale ekonomske mo\u0107i da bi bila iole va\u017eniji faktor na polju regionalnog ili kontinentalnog utjecaja, svaka je dr\u017eava slobodna posegnuti za alatima medijskog utjecaja kako bi popravila svoj polo\u017eaj prema unutarnjim i vanjskim javnostima. Naime, nedostatkom novca u dr\u017eavi politika kao struka prisiljena je, kako bi zadr\u017eala bira\u010de, zabavljati ih podjelama. \u010cesto se te podjele zasnivaju na povijesnom kontekstu, pogdjekad trenutnim „unutarnjim i vanjskim neprijateljima“, a sve kako bi oduzele prostor informiranju i razmi\u0161ljanju o objektivnom stanju te osvje\u0161tavanju pogleda u budu\u0107nost. Krajnji je cilj zatomiti svijest dru\u0161tva o lo\u0161em stanju, zabaviti masu populisti\u010dkim sadr\u017eajem visokog intenziteta i kratkog roka, bombasti\u010dnim interpretacijama bilo kakvih vijesti izazvati \u010du\u0111enje ili sablazan – moralnu paniku. Opisan u ovom odlomku, infotainment<\/em><\/a>[381<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> je naj\u010de\u0161\u0107a forma u programu komercijalnih televizija te modus operandi<\/em><\/a>[382<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> tabloida. <\/p>\n

Infotainment<\/em> predstavlja proizvod naoko nesljubljivih tema: informativne i zabavne. U stvari, to je na\u010din da se ona publika koja gotovo nikada ne konzumira ozbiljne teme poput politike ili sadr\u017eaja zna\u010dajnih za lokalnu zajednicu anga\u017eira u pra\u0107enju ciljeva vlasnika medija (ili grupacije koja upravlja interesima medija). Infotainment<\/em> je, glede njegovih ekstremnih kriti\u010dara, obi\u010dna degradacija vijesti i informacija te najjednostavniji alat manipulacije u korist odre\u0111enog interesa. Na\u010delno, takvi sadr\u017eaji danas kao „lako \u0161tivo“ prijete da prevladaju medijskim prostorom, ako ve\u0107 nisu, spram informativnih programa koji se emitiraju na televiziji. Ukoliko \u017eelimo sagledati informativne portale, tada mo\u017eemo ustanoviti da je sadr\u017eaj koji lako usvaja ve\u0107ina populacije najzanimljiviji. Zamku koju krije takva informacija primarno mo\u017eemo definirati kao povr\u0161nu, a zatim i sugestivnu s obzirom na nedostatak detalja. Dedukcijom dolazimo i do teze potencijalno sumnjive persuazivnosti, populisti\u010dkog, pa \u010dak i jeftinog na\u010dina oblikovanja stava konzumenta takvih vijesti.<\/p>\n

Prema Kuncziku i Zipfel, „Pojam “komunikator” u stru\u010dnoj literaturi \u010desto se koristi za cjelokupnu organizaciju medija. Sve osobe ili skupine osoba koje recipijentu posreduju informacije, mi\u0161ljenja i zabavne sadr\u017eaje, tj. sudjeluju u njihovom posredovanju, sabiru se pod ovim pojmom, uklju\u010duju\u0107i voza\u010da voznog parka neke radijske postaje ili uli\u010dnog prodava\u010da novina, odnosno kolportera“ (Kunczik, Zipfel 1998: 59). Komunikacija, stoga, kao profesija uklju\u010duje \u0161irok dijapazon zanimanja koja jesu i logisti\u010dka, organizacijska, marketin\u0161ka itd. <\/p>\n

Tehnologija u komunikaciji kao kamenu temeljcu dru\u0161tvenog razvoja igra zna\u010dajnu, ako ne i klju\u010dnu ulogu. Naime, tehnolo\u0161ki napredak dramati\u010dno mijenja na\u010dine ljudske komunikacije tako izravno utje\u010du\u0107i na sve mogu\u0107e manifestacije dru\u0161tvenog razvoja. No, iako je „tehnologija“ kolokvijalan pojam kojeg je danas gotovo nemogu\u0107e pogre\u0161no protuma\u010diti, Haraway i Castels razla\u017eu sintagmu „tehnolo\u0161kog determinizma“ u djelu „Cyberkulture theorists“: „Postoji ideja da tehnologija utje\u010de na dru\u0161tvo u jednosmjernom odnosu: tehnologija je ne\u0161to \u0161to je u\u010dinjeno dru\u0161tvu, ljudima koji pasivno do\u017eivljavaju njegove u\u010dinke. Me\u0111utim, to distancira tehnologiju od dru\u0161tva umjesto da sagledava to dvoje u me\u0111usobno isprepletenoj vezi – tehnologija nastaje u dru\u0161tvenom kontekstu i oblikuje se uporabom. Teoreti\u010dari stoga govore o dru\u0161tvenoj konstrukciji tehnolo\u0161ke perspektive (vidi str. 39) kao korektivu tehnolo\u0161kog determinizma. Moramo prepoznati popularnu cirkulaciju determiniranog mi\u0161ljenja, jer ona utje\u010de na to kako ljudi reagiraju na tehnologiju u svakodnevnom \u017eivotu“ (Castels, Haraway 2007: 8).<\/p>\n

G mre\u017ea je po\u010detak novih standarda (tele)komunikacije. Trenutno je aktualna priprema za instalaciju 5G mre\u017ea, mobilnih i telekomunikacijskih mre\u017ea pete generacije. 5G je sinonim za „sada i odmah“, a infrastruktura i ure\u0111aji kojima operira omogu\u0107uju dohvat informacije bez \u010dekanja i to u realnom vremenu. Planirani je vrhunac mre\u017ee pete generacije o\u017eivotvorenje koncepta pametnog grada. Pametni grad je sintagma koja se upotrebljava za oboga\u0107ivanje kvalitete \u017eivota u svim segmentima pomo\u0107u povezivanja gradskih i \u017eivotnih funkcija komunikacijskom mre\u017eom i \u0161irokopojasnim internetom. Pove\u0107anje sigurnosti u gradovima, maksimiziranje energetske u\u010dinkovitosti, pobolj\u0161anje kvalitete zraka, uspostava mre\u017ee autonomnih vozila (bez voza\u010da) – ovo su samo neka pobolj\u0161anja koja implicira uspostava pametnog grada. Pitanje je komunikacije, kako je razvidno iz planiranja budu\u0107nosti, klju\u010dno za uspjeh: ono pru\u017ea klju\u010dni resurs sredstva odra\u0111ivanja ambicioznog plana i sljede\u0107u stepenicu \u010dovjekova napretka. <\/p>\n

Google ve\u0107 godinama radi na projektu simultanog prevo\u0111enja. Potrebe za time su ogromne, kako na profesionalnoj, tako i na osobnoj razini, jer se stje\u010de dojam da su ljudi danas bli\u017ei no ikad; uz pomo\u0107 tehnologije razgovaraju s prijateljima i obitelji u cijelom svijetu i imaju sve ve\u0107i broj alata pomo\u0107u kojih premo\u0161\u0107uju udaljenosti. Ipak, sva ih ta tehnologija udaljava od interpersonalne komunikacije, osobnih razgovora koji su neophodni za odr\u017eavanje dru\u0161tvenih odnosa izme\u0111u ljudskih bi\u0107a. Nadilazimo jezi\u010dne barijere, sve vi\u0161e sudjelujemo u kulturama i tradicijama drugih regija, a sve smo dalje od vlastite.. Je li mogu\u0107e da \u0107e lokalne tradicije integracija s ostalim tradicijama u\u010diniti globalnim i postupno asimilirati, izblijediti? Istina je da smo zapo\u010deli nezaustavljivu fazu u kojoj \u0107emo prilagoditi svoj jezik tako da ga softver mo\u017ee razumjeti.\u00a0 Upravo \u0107e tada softver u me\u0111usobnoj komunikaciji opona\u0161ati odziv koji je najbolja kopija onoga \u0161to bi stvarno ljudsko bi\u0107e odgovorilo. To su razmi\u0161ljanja budu\u0107nosti, kao i ona od strane Tyrell Corporation, tvrtke koja je stvorila Replikante (androide) u Blade Runneru<\/a>[383<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>: „Na\u0161 moto: ljudskiji nego \u010dovjek.“ O\u010dekuje se da \u0107e sustav AI-ja<\/em><\/a>[384<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> koji prirodno mo\u017ee komunicirati s ljudskim bi\u0107ima postati uobi\u010dajen u svim aspektima poslovnih i dru\u0161tvenih aktivnosti. Djelomi\u010dno \u0107e se sastojati od robota i pru\u017eit \u0107e inteligentnu podr\u0161ku temeljenu na posebnim prosudbama. Te \u0107e se prosudbe temeljiti na dobivenim rezultatima obrade znanja ili jezi\u010dne obrade razli\u010ditih podataka, poput fiziolo\u0161kih podataka prikupljenih putem senzora, poslovnih informacija i glasovnih informacija. Primjerice, dopunske informacije korisne za poslovni sastanak sustav mo\u017ee automatski dodati prema stupnjevima znanja, mi\u0161ljenja, pona\u0161anja i razine razumijevanja sudionika sastanka. <\/p>\n

Primjeri politi\u010dkih ekspertiza jo\u0161 su rigidniji. Internetskim aplikacijama prikupljaju se podaci do razine osobe-korisnika, algoritmima se procjenjuje potencijal bira\u010da i vrsta poruke koja \u0107e utjecati na promjenu ili zadr\u017eavanje politi\u010dke sklonosti, \u0161alju se prilago\u0111ene poruke i pamfleti i tako se generira bira\u010dko tijelo. No, ipak, politika i financije su me\u0111uovisne, postoji jaka povratna veza koja je vidljiva u samom ustroju vode\u0107ih financijskih institucija EU-a i njihova odnosa naspram dr\u017eava \u010dlanica. Nemogu\u0107e je zaokru\u017eiti promi\u0161ljanje razvoja komunikacije bez uvida u kompleksnija tehnolo\u0161ka predvi\u0111anja budu\u0107nosti. Vrlo je znakovita anticipacija budu\u0107nosti Arthura C. Clarkea opisana u knjizi „Predvi\u0111anja 30 velikih umova o budu\u0107nosti“ Sian Griffiths: „Nakon 2020, kad umjetna inteligencija dosegne ljudsku razinu, na planetu Zemlji bit \u0107e dvije inteligentne vrste, od kojih jedna evoluira mnogo br\u017ee nego \u0161to dopu\u0161ta biologija“ (Griffiths 2000: 69). Ciljaju\u0107i na dominaciju umjetne inteligencije, Clarke otvara pitanje ho\u0107e li, ukoliko se ostvare njegove prognoze, u dru\u0161tvu u kojem je umjetna inteligencija „gatekeeper<\/em>“<\/a>[385<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> biti i u kojoj mjeri dostupne informacije ili \u0107e komunikaciju taj isti „gatekeeper<\/em>“ koristiti kao alat nadmo\u0107i s pomno kontroliranom informacijskom membranom. Tako je i sada\u0161njost u tehnolo\u0161kom smislu na odre\u0111enoj prekretnici: osim \u0161to se inovacije pri prijenosu komunikacije pojavljuju gotovo na dnevnoj bazi, mijenja se i sam \u010dovjek. „Kiborgiziranje odnosa me\u0111u ljudima, posredovanje dru\u0161tvenih odnosa, zasnovano je na Wienerovoj ideji da je mogu\u0107e kiborgizirati ljudske misli i tijelo. Stapanje \u010dovjeka i kiberneti\u010dke tehnike o\u010dituje se prebacivanjem pojedina\u010dne svijesti \u010dovjeka u prostor prividne stvarnosti. Tu ljudska svijest mo\u017ee \u017eivjeti vje\u010dno bez tijela i stopiti se s kiberneti\u010dkom svije\u0161\u0107u drugih ljudi, postati dio op\u0107eg mentaliteta“, pi\u0161e Greguric (Greguric 2018: 192), pojasniv\u0161i tako u jednom kratkom odlomku cijelu novu komunikacijsku dimenziju bliske budu\u0107nosti.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Recipijenti u potrazi za p(r)ovjerljivom informacijom<\/strong><\/p>\n

Dobra komunikacija klju\u010dna je za stvaranje jakih i kvalitetnih odnosa s obitelji, prijateljima, kolegama i, op\u0107enito, okolinom. Kada ve\u0107ina ljudi nije u stanju razumjeti poruku, skloni su popuniti praznine vlastitim tuma\u010denjem, svojim razumijevanjem komuniciranog problema. Tu se doga\u0111a ve\u0107ina komunikacijskih pogre\u0161aka. \u010cak i u dana\u0161njem dru\u0161tvu informacijskog preoptere\u0107enja, ljudima \u010desto nedostaju informacije potrebne za glatko odvijanje odre\u0111enih dru\u0161tvenih procesa. Ljudi mogu pribaviti potrebne podatke iz vanjskih izvora; ipak, u komunikacijskoj povratnoj vezi, mali je postotak onih koji proaktivno ponavljaju postupak ili otvaraju druge komunikacijske kanale kako bi prona\u0161li tra\u017eenu informaciju. Dana\u0161nje se navike recipijenata o\u010dituju u o\u010dekivanju da ih informacija pogodi i nespremno\u0161\u0107u potro\u0161i vlastito vrijeme na upotpunjavanje ili nadgradnju informacije. Me\u0111utim, najve\u0107i se problemi ipak ne o\u010dituju u spremnosti ili nespremnosti pojedinca da do\u0111e do informacije, ve\u0107 su to podaci koje sustav posjeduje, ali ih nije pravilno ili pravodobno podijelio interesnoj skupini. Svaka vrsta komunikacija, od interpersonalne do masovne medijske ima svoje preduvjete i zahtjeva posjedovanje odre\u0111enih vje\u0161tina. Interpersonalna komunikacija je najstariji i naj\u010de\u0161\u0107i oblik komunikacije; „uklju\u010duje verbalna i neverbalna pona\u0161anja koja se \u010dine s drugima, a ne drugima\u2026 U suprotnosti s ve\u0107im djelom masovnog komuniciranja, interpersonalna komunikacija uklju\u010duje razli\u010dite stupnjeve izravne povratne veze, interakciju i koherenciju“ (Reardon 1998: 27). Relacijsko zbivanje u procesu interpersonalnog komuniciranja je sr\u017e koju Reardon (1998) nalazi u komunikacijskom obrascu. Pri tome su kompetencije komunikatora relativne – individualne i situacijske, a vje\u0161tine koje takav proces zahtjeva od sudionika dijelimo na kognitivne i bihevioralne.<\/p>\n

Sredstva kojima ljudi danas komuniciraju doista su brojna i raznolika. Prijenos vijesti „od usta do usta“, dakle, interpersonalna komunikacija i usmeni je kanal ostao dominantan. No, mo\u017ee li se utvrditi – i najutjecajniji? Internet je najsna\u017eniji komunikacijski alat, a parafraziraju\u0107i naslov knjige Kathleen Reardon (1998), mo\u017eemo utvrditi da se misli danas susre\u0107u mahom na internetu<\/em>. Raznim se korisni\u010dkim platformama \u0161ire poruke na nebrojeno mnogo na\u010dina: jo\u0161 uvijek aktivnim „chat sites<\/em>“<\/a>[386<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, forumima, blogovima, privatnim i organizacijskim domenama, vlogovima, portalima, dru\u0161tvenim mre\u017eama te raznim legalnim, no i ilegalnim kanalima poput dark weba<\/em>. Ovako koncipirana komunikacija, interaktivna i kreativna, plodno je tlo za \u0161irenje stavova i ideja, jer danas svatko mo\u017ee na internetu izre\u0107i ili napisati \u0161to god \u017eeli. Iznimno je to jednostavan na\u010din isporu\u010divanja poruke, ma kakva bila, koji uvelike pogoduje „opinion makerima<\/em>“.<\/a>[387<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Doseg je i benigne i maligne komunikacije internetskim alatima besprizoran: doslovno sve napisano i postavljeno na internet dostupno je svakome. Mo\u017eemo samo zamisliti cijeli dijapazon sadr\u017eaja, od „fake news<\/em>“<\/a>[388<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> do znanstvenih \u010dlanaka poduprtih vjerodostojnim izvorima, svaki sadr\u017eaj nalazi svoju publiku. Tako je, primjerice, „hoax<\/em>“<\/a>[389<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> kao poruka koja internetom \u0161iri la\u017ene informacije u virtualnom svijetu dio urbane kulture. \u010cesto je cilj takve poruke tek da u primatelja izazove strah, nesigurnost ili sumnju navode\u0107i ih, na primjer, da vjeruju da neki „virus koji nije mogu\u0107e otkriti” bri\u0161e datoteke, dohva\u0107a lozinke ili izvr\u0161ava neke druge \u0161tetne aktivnosti u njihovu sustavu.<\/p>\n

Svaki medij ima svoga vlasnika. Svaki vlasnik medija ima svoje interese bez obzira na dru\u0161tveno-politi\u010dki poredak. S obzirom na sveprisutnost, generi\u010dnost interesa, irelevantno je pitanje je li vlasnik privatni poduzetnik ili je to organizacija iz dr\u017eavne nomenklature. Ukoliko je medij dr\u017eavni, interese je njegova vlasnika – dr\u017eave – pokatkad lak\u0161e nazrijeti: na primjer \u010duvanje dr\u017eavnog poretka. No, i dr\u017eavni su mediji, kao i privatni, zatvoreni i jednozna\u010dni glede vlastitih interesa. Svi \u017eele prosperirati na istini (i samo istini), „vladati kulturom javnog komuniciranja“ (Sapunar 2004: 143). Pronalazak uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze standarda i informiranosti tek \u0107e postati aktualan u punom obujmu kada se i pristup portalima bude napla\u0107ivao mjese\u010dnom \u010dlanarinom, a ne reklamama. Informaciju \u0107e tako posjedovati oni koji je budu mogli platiti, bez obzira na to pla\u0107aju li je utjecajem, mo\u0107i ili novcem. Danas se u medijima na\u0161iroko manipulira informacijama. Pogledajmo tek Gerbnerovu teoriju kultivacije kao eklatantan primjer medijske manipulacije, \u010dak i pri „totalno osvije\u0161tenom izra\u017eavanju“: ona dokazuje kako se u medijima du\u017ee vrijeme manipulira koli\u010dinom prikazanog nasilja ili se o nasilju izvje\u0161tava. Primatelji takve poruke zasi\u0107eni su nasiljem, upali su u perceptivnu zamku medija koji nas odasvud zasipaju porukom kako je Svijet opasno mjesto. Dakako, manipulacija nije sama sebi svrha: dr\u017eava ili razli\u010dite institucije, ideolo\u0161ke, vjerske ili komercijalne na\u0161i su „za\u0161titnici“, njima se treba obratiti ili kupiti ne\u0161to od njih kako bismo se osje\u0107ali sigurnijima. Cijela teorija svojom jednostavno\u0161\u0107u sli\u010di staroj poslovici: podijeli, pa vladaj<\/em>. Gradiraju\u0107i potencijal manipulacije u medijima, Theunert je, bave\u0107i se temom medijskog nasilja, kao pojmove koji su bliski temi ili se kontekstualno podudaraju upotrijebio indoktrinaciju, la\u017e, diskriminaciju, uvrede, ucjene i rasnu segregaciju djece. Kao zama\u0161njak cijelog procesa vladanja nagla\u0161ava karakter mo\u0107i koji se odnosi na autoritarnost. Naredbodavne akcije autoriteta izjedna\u010dava s manipulacijom te je konstatirala: „Mo\u0107 je glavno sredstvo manipulacije“ (Theunert 2000: 63-64).<\/p>\n

Medije nerijetko deklariraju u javnosti kao „lijeve“ ili „desne“, „socijalno anga\u017eirane“, „politi\u010dki vje\u010dno benevolentne“, „senzacionalisti\u010dke“, no Bell precizno opisuje bezvremensku ovisnost o „informacijskom kapitalizmu“: „Sada \u017eivimo u uvjetima globalnog informacijskog kapitalizma, kojeg su dovela tri neovisna procesa: informacijska tehnologija „revolucija“, kriza i restrukturiranje kapitalizma i etatizma, te porast novih dru\u0161tvenih pokreta. Iz ovog vrtloga promjena proizlaze mre\u017eno dru\u0161tvo i mre\u017ena logika. Globalna ekonomija je kaoti\u010dna i turbulentna i \u010dini se da djeluje autonomno, s vrlo razli\u010ditim utjecajima \u0161irom svijeta“ (Bell 2007: 68). <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Informacija kao najvrjednija valuta dana\u0161njice<\/strong><\/p>\n

Masovno je i subjektivno kreiranje informacija koje kru\u017ee internetom oduvijek ovisilo jedino o omasovljenju ku\u0107ne tehnologije koja pojedincu dopu\u0161ta pristup internetu. „Jednako impresivan fenomen je na\u010din na koji digitalni alati dopu\u0161taju “obi\u010dnim ljudima” da proizvode, a ne samo konzumiraju medije. Danas, oni mogu koristiti digitalne alate za izradu filmova, igara, glazbe, vijesti i mnogih drugih stvari“ (Gee 2010: 12). James Paul Gee je, spomenuv\u0161i tu nepobitnu mogu\u0107nost, obilje\u017eio taj fenomen impresivnim te istodobno indirektno ozna\u010dio i informaciju proizvedenu od strane pojedinca (ne samo od strane institucija) gotovo pa jednako va\u017enom u kontekstu vidljivosti i internetskog dosega za zainteresirane. Isto tako, jasno je da \u0107e novac koji u \u0161irenje informacije ulo\u017ei neka organizacija odigrati zna\u010dajnu ulogu u njenom dosegu. Dru\u0161tvenom se praksom stratifikacije kao namjenske strukture poretka, razlikovanja kojim odre\u0111ena vladaju\u0107a klasa dijeli dru\u0161tvene skupine na one koji posjeduju vi\u0161e ili manje bogatstva, mo\u0107i ili presti\u017ea, posti\u017ee ure\u0111ena nejednakost. Novim se komunikacijskim alatima, poput infotainmenta<\/em> ili specijaliziranih internetskih portala podjela konzumenata sadr\u017eaja masovnih medija naoko prometnula u amorfnu masu koja podlije\u017ee dnevnim mijenama. Ipak, komunikacijska stratifikacija u korak prati definicije dru\u0161tvene. Nekoliko je sociolo\u0161kih teorija stratifikacije: funkcionalisti\u010dka, marksisti\u010dka te Weberova.<\/a>[390<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Naslanjaju\u0107i se na funkcionalisti\u010dko gledi\u0161te, neprijeporna je teza da „ \u2026postoje stanovite temeljne potrebe i funkcionalni preduvjeti kojima valja udovoljiti da bi dru\u0161tvo pre\u017eivjelo“ (Haralambos 1989: 41). Funkcionalisti se referiraju na postavku da „dijelovi dru\u0161tva tvore integralnu cjelinu“ (Haralambos 1989: 42). Red, stabilnost i suradnja, rije\u010dju, ure\u0111enost, funkcionalizam, \u010dak i pojam kao konformizam pripadaju teoreti\u010darima poput Parsonsa, Davisa i Moorea, Tumina, Younga ili Eve Rosenfeld. U svjetlu globalnog dosega informacija, valja se zapitati: ne \u010dini li danas ba\u0161 isporu\u010dena informacija, ili, \u0161tovi\u0161e, doseg ve\u0107eg ili manjeg obujma informacija glavnu stratifikaciju bogatstva, mo\u0107i i presti\u017ea? Ne mijenja li taj doseg informacija danas, u svijetu otvorenog informacijskog potencijala omjer preferencije izme\u0111u dru\u0161tvene pozicije i oportunog mi\u0161ljenja pojedinca? \u010cvrsta je veza izme\u0111u potonje dvojbe i polo\u017eaja u dru\u0161tvenoj hijerarhiji. Prije no vrijeme, informacija je novac. Nu\u017eno je usko povezati te dvije valute dana\u0161njice. Isto tako, neprijeporno je da se stratifikacija provodi namjenski. Promjene publike „nastale pod utjecajem digitaliziranih medija razmatraju se ne samo kao promjena koncepta od pasivne publike prema aktivnoj publici, nego prije svega kao promjena od aktivne prema interaktivnoj publici“ (Zgrablji\u0107 2011: 33). Nova javnost o\u010dekuje nadasve brzo informiranje i mogu\u0107nost suradnje, dijalog u internetskom svemiru.<\/p>\n

Naime, i bliska budu\u0107nost povla\u0111uje toj tezi. \u010covjek je stupio u eru ugradnje implantata, i ne samo onih nu\u017enih, medicinski uvjetovanih, ve\u0107 i implantata koji pobolj\u0161avaju ljudske funkcije. Greguric ka\u017ee kako „S jedne strane su postupci nadomje\u0161tanja i normalizacije koji poma\u017eu ljudskom tijelu u vra\u0107anju izgubljenih organa ili udova uz djelomi\u010dno ili potpuno vra\u0107anje njihovih funkcija. Danas, gotovo i nema dijelova tijela koje nije mogu\u0107e nadomjestiti bioni\u010dkim umetkom, izuzev umjetnog mozga koji bi prema predvi\u0111anjima trebao biti izra\u0111en 2018. godine. S druge strane su postupci pobolj\u0161anja i preoblikovanja. Postupak pobolj\u0161anja vodi pro\u0161irenju kapaciteta postoje\u0107ih funkcija organizma sa ciljem stvaranja tijela koje \u0107e se lak\u0161e uklopiti u novi znanstveno-tehni\u010dki okoli\u0161. Postupcima preoblikovanja ljudskom tijelu se dodaju organi ili funkcije koji nisu karakteristi\u010dni za ljudsku vrstu i vode prema stvaranju post-humane egzistencije“ (Greguric 2012: 35; Greguric Sekirica, 2016: 248). Brstilo poku\u0161ava ra\u0161\u010distiti skepsu oko kompatibilnosti \u010dovjeka i tehnologije u kontekstu vremena: „Vremenska kontekstualizacija kiberprostora<\/em> pomalo je zbunjuju\u0107a zada\u0107a. Prvenstveno, jer postoje podijeljena mi\u0161ljenja. Mada se naj\u010de\u0161\u0107e ve\u017ee uz postmodernizam, postoje i ideje kako ipak postoji „dalje“ od postmodernisti\u010dke ideje kraja povijesti pa je kiberprostor zna\u010dajka sljede\u0107e faze“ (Brstilo, 2009: 300). Sumiraju\u0107i proces raspodijele i pristupa\u010dnosti informacija mo\u017eemo re\u0107i kako razli\u010dite skupine recipijenata imaju nejednak dostup informacijama. Prijepor se glede izbora i dostupnosti informacije u piramidalnoj strukturi nejednakih mogu\u0107nosti, me\u0111utim, otvara u \u010dinjenici da niti sam recipijent \u010desto ne \u017eeli remetiti vlastitu komociju predefiniranog, ukalupljenog komuniciranja. McKibben prokazuje upravo takve nedosljednosti individue: „U usporedbi s pro\u0161lo\u0161\u0107u, dosegnuli smo prili\u010dno visok stupanj udobnosti i lagodnosti; pravo je pitanje jesmo li, dosegav\u0161i taj stupanj, lagodnost spremni mijenjati za ne\u0161to potpuno nepoznato“ (McKibben, 2006:\u00a0 137). Retori\u010dka internetska tu\u017ebalica kako je, na \u017ealost, dano pravo svakom na izra\u017eavanje vlastitog mi\u0161ljenja dio je Haramijinog \u010dlanka: „Pogledamo li na\u010dine na koji autori brojnih stranica, blogova i sudionici raznih foruma i rasprava, Facebooka i sli\u010dnih mjesta susreta na internetu predstavljaju sebe, ta sklonost promjenjivosti postaje razvidnija. Slabi\u0107i postaju supermeni, stare gospo\u0111e princeze, djeca odrasli ljudi, a odrasli ljudi djeca. \u010cesto jedna te ista osoba preuzima vi\u0161e virtualnih identiteta \u2013 ovisno o situaciji i okru\u017eju u kojem komunicira“ (Haramija, 2009: 371). Sociolozi koriste izraz dru\u0161tvena stratifikacija da opi\u0161u sustav dru\u0161tvenog polo\u017eaja. Dru\u0161tvena stratifikacija odnosi se na kategorizaciju ljudi u dru\u0161tvu, na rangiranje socioekonomskih slojeva temeljenih na faktorima poput bogatstva, prihoda, rase, obrazovanja i mo\u0107i. Dru\u0161tvo je tako raslojeno poput geolo\u0161kih slojeva: ljudi koji imaju vi\u0161e resursa predstavljaju gornji sloj dru\u0161tvene strukture stratifikacije. Ostale skupine ljudi, s progresivno sve manje i manje resursa, predstavljaju ni\u017ee slojeve dru\u0161tva. Ne ulaze\u0107i u razloge stratifikacije, potrebno je tek spomenuti i pojam meritokracije. Meritokracija je idealan sustav koji se temelji na uvjerenju da je socijalna stratifikacija rezultat osobnog napora – ili zasluga – koji odre\u0111uje dru\u0161tveni polo\u017eaj. Visok nivo truda dovest \u0107e do visokog dru\u0161tvenog polo\u017eaja i obrnuto. Koncept meritokracije je, jasno, ideal – jer dru\u0161tvo nikada nije postojalo tamo gdje se dru\u0161tveni rang temeljio isklju\u010divo na zaslugama. Zbog slo\u017eene strukture dru\u0161tva, procesa poput socijalizacije i stvarnosti ekonomskih sustava, na socijalni polo\u017eaj utje\u010de kudikamo vi\u0161e faktora – a ne samo zasluga. Naslje\u0111ivanje i pritisak da se usklade s normama, na primjer, naru\u0161avaju pojam \u010diste meritokracije.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

Spram navedene materije u radu, populizam u komunikaciji danas biva eksponiran na dnevnoj bazi isporuke informacija. Populizam je tek idiosinkrasti\u010dna<\/em>
\n<\/a>[391<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> reakcija na tokove i skretnice dana\u0161njeg informacijskog dru\u0161tva u Europi. Berto \u0160alaj, pi\u0161u\u0107i o populizmu navodi: „Prvo, ve\u0107ina teoreti\u010dara smatra da se suvremeni populizam mo\u017ee tretirati kao politi\u010dka ideologija, a ne samo kao politi\u010dki stil ili politi\u010dki diskurs. Pritom se, me\u0111utim, isti\u010de da, s obzirom na to da je populizam slabo utemeljena ideologija, ne treba o\u010dekivati da \u0107e imati jednaku razinu intelektualne konzistencije i rafiniranosti kao ostale politi\u010dke ideologije. Ve\u0107ina teoreti\u010dara kao glavna obilje\u017eja populizma navodi pozivanje na narod i antagonisti\u010dki odnos prema elitama i „opasnima drugima”, ali tome dodaje kako u konkretnim slu\u010dajevima populisti\u010dki pokreti trebaju dodatne vrijednosti i stavove da bi politi\u010dkom svijetu dali smisao“ (2012: 43 – 44) U \u0160alajevom navodu odjekuje konstrukcija izostanka „intelektualne konzistencije“ kao \u010dinitelja situacije, ili pak, razloga prijem\u010divosti populisti\u010dkog komuniciranja. Osim politi\u010dke konotacije, vrlo je izra\u017eena i socijalna tematika \u0161irokog opsega „lako usvojivog“ i indoktrinacijski pitkog, \u010dak plitkog, na\u010dina komunikacije. Konsekvence ovakvog komuniciranja, nemu\u0161tog ili, nasuprot, vrlo usmjerenog prostiranja vijesti, informacija, a bez kontrole jesu li istinite (pri \u010demu niti ne postoji mehanizam koji prije\u010di ili ispravlja plasman potencijalnih neistina) su trenutno razvidne. U ovom je radu navedeno mno\u0161tvo primjera koji podupiru korist oblikovanja vijesti na na\u010din koji odgovara producentu. Takav na\u010din komuniciranja informacija jest prijeporan i namjerno koncentriran glede ciljeva kreatora tih informacija. Naime, dok postoji, jo\u0161 uvijek, institut valjanih i provjerenih priop\u0107ajnih ku\u0107a poput, primjerice, njema\u010dkog Deutsche Wellea,<\/em> der Spiegela<\/em> ili sli\u010dnih \u010dije istra\u017eiva\u010dko novinarstvo nije umrlo ili zalutalo stranputicama prilago\u0111avanja, odr\u017eat \u0107emo privid nepokidanih komunikacijskih tokova. Dru\u0161tvo dana\u0161njice krcato je razli\u010ditim razmi\u0161ljanjima i stavovima. Nova javnost je u stanju svaku svoju misao izre\u0107i putem medija – isklju\u010divo stoga jer je ta povratna veza, dvosmjerno komuniciranje, danas normalno i po\u017eeljno. Demokratski proces podrazumijeva da tako i treba biti. Pojedinac ima pravo na vlastiti stav, mi\u0161ljenje. <\/p>\n

Komunikacijski problem dru\u0161tva budu\u0107nosti je princip kori\u0161tenja alata kojima isporu\u010ditelj poruke nastoji pridobiti primatelja za svoju opciju, \u010desto ne biraju\u0107i sredstva utjecaja i ne pose\u017eu\u0107i za istinom. Recipijent informacije u budu\u0107nosti bit \u0107e to podlo\u017eniji informativnoj manipulaciji \u0161to \u0107e mu biti ni\u017ei socijalni status i osobni standard. Drugim rije\u010dima, samo \u0107e bogati mo\u0107i pla\u0107ati filter istine i biti privilegirani to\u010dnim, nepatvorenim vijestima.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[375<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nClickbait<\/em> – „\u010dlanci, fotografije itd. na internetu koji imaju za cilj privu\u0107i pa\u017enju i potaknuti ljude da kliknu na veze prema odre\u0111enim web stranicama“ (Preuzeto sa https:\/\/dictionary.cambridge.org\/dictionary\/english\/clickbait<\/a>. Pristup ostvaren 2. 2. 2019.).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[376<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nOnline<\/em> \u2013 biti uklju\u010den, na vezi, na internetu.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[377<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Twitter – microblogging<\/em> servis i dru\u0161tvena mre\u017ea koja se temelji na razmjenjivanju kratkih poruka i dru\u017eenju, tj. pra\u0107enju, drugih korisnika.“ (preuzeto sa https:\/\/mooc.carnet.hr\/mod\/book\/tool\/print\/index.php?id=26119&chapterid=7346<\/a>, pristup ostvaren 7. 2. 2021.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[378<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nFacebook – komercijalna internetska dru\u0161tvena mre\u017ea za virtualno povezivanje korisnika, razmjenjivanje slika i informacija te dru\u017eenje i ostvarivanje kontakata.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[379<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKonfabulacija – „besmisleno pri\u010danje; fantaziranje, izmi\u0161ljanje“ (preuzeto sa http:\/\/hjp.znanje.hr\/index.php?show=search<\/a>,\u00a0 pristup ostvaren 1. 10. 2018.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[380<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPEST analiza „alat je za mjerenje koji se koristi za procjenu tr\u017ei\u0161ta za odre\u0111eni proizvod ili poslovanje u odre\u0111enom vremenskom okviru. PEST ozna\u010dava politi\u010dke, ekonomske, dru\u0161tvene i tehnolo\u0161ke \u010dimbenike. Nakon \u0161to se ovi faktori analiziraju, organizacije mogu poduzeti bolje poslovne odluke“. (preuzeto sa https:\/\/economictimes.indiatimes.com\/definition\/pest-analysis, pristup ostvaren 1. 10. 2018.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[381<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nInfotainment<\/em> „(engl.), informativna emisija koja sadr\u017eava ve\u0107i broj zabavnih, tj. le\u017eernih elemenata; tako\u0111er zabavni program (tj. program o doga\u0111ajima u industriji zabave) u formi informativne emisije“ (preuzeto sa http:\/\/www.xn--rjenik-k2a.com\/infotainment, pristup ostvaren 20. 10. 2019.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[382<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNa\u010din rada ili na\u010din pona\u0161anja.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[383<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nFilm snimljen prema knjizi Phillipa K. Dicka „Do Androids Dream of Electric Sheep?“.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[384<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nArtificial Intelligence<\/em> (eng.) – umjetna inteligencija.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[385<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nVratar (eng.), odlu\u010duje tko ili \u0161to \u0107e pro\u0107i kroz vrata. U informacijskom smislu, filtrira propusnost i sadr\u017eaj informacija.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[386<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nInternetske stranice namijenjene dijalogu ili razgovoru zatvorenih interesnih skupina.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[387<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKreator, oblikovatelj (javnog) mi\u0161ljenja.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[388<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLa\u017ene vijesti.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[389<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLa\u017ena obavijest, \u0161aljiva ili zlonamjerna obmana.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[390<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPrema Haralambosu, marksisti teoriju stratifikacije baziraju na kriteriju vlasni\u0161tva nad sredstvima za proizvodnju tj. privatnog vlasni\u0161tva, a Weber, pro\u0161iriv\u0161i marksisti\u010dku teoriju tretira stratifikaciju kao sintezu triju komponenti ekonomske, socijalne i politi\u010dke naravi.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[391<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIdiosinkrazija – nenormalna reakcija na terapijske doze nekih lijekova (razli\u010dito od alergije), uvjetovana genetskim poreme\u0107ajima (preuzeto sa http:\/\/hjp.znanje.hr\/index.php?show=search, pristup ostvaren 6. 7. 2020.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Baudrillard, J., (2001): Simulacija i zbilja<\/em>. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.<\/p>\n

Bell, D. (2007):\u00a0 Cyberculture Theorists,<\/em> Manuel Castells and Donna Haraway. New York: Routledge.<\/p>\n

Cialdini, R., B. (2009): The Psychology of Persuasion<\/em>. New York: HarperCollins e-books.<\/p>\n

Gee, J. P. (2010): New digital media and learning as an emerging area and “worked examples” as one way forward<\/em>. Massachusetts: Massachusetts Institute of Tehnology Library of Congress Cataloguing-in-public.<\/p>\n

Griffiths, S. (2000): Predvi\u0111anja: 30 velikih umova o budu\u0107nosti<\/em>. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.<\/p>\n

Greguric, I. (2012): Era kiborga \u2013 stvaranje djelimi\u010dnih ili potpuno umjetnih bi\u0107a<\/em>. Antropologija, Centar za antropolo\u0161ka istra\u017eivanja, Filozofski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Beogradu.<\/p>\n

Greguric, I., Sekirica, V. (2016): Cyberpunk i dru\u0161tvena zbilja, str. 243 – 265 druga me\u0111unarodna znanstveno-stru\u010dna konferencija iz marketinga i komunikacija ‘’Fedor Rocco’’ Zbornik radova<\/em> (ur. T. Grmu\u0161a) \/ 2nd International Scientific and Professional Conference ‘’Fedor Rocco’’ marketing and communications, Book of Proceedings (ed. T. Grmu\u0161a), Zagreb: Visoka poslovna \u0161kola Zagreb s pravom javnosti. Dostupno na: https:\/\/pvzg.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/Zbornik_radova_-_Book_of_Proceedings_FR_2016_-online.pdf, pristup ostvaren 7. 2. 2021. <\/p>\n

Greguric, I. (2018): Kiberneti\u010dka bi\u0107a u doba znanstvenog humanizma<\/em>. Prolegomena za kiborgoetku. Zagreb: Pergamena d.o.o.<\/p>\n

Haralambos, M. (1989): Uvod u sociologiju<\/em>. Zagreb: Globus.<\/p>\n

Keen, A. (2010): Kult amatera: kako blogovi, MySpace, YouTube i ostali suvremeni mediji koje stvaraju korisnici uni\u0161tavaju na\u0161u ekonomiju, kulturu i vrijednosti<\/em>. Zapre\u0161i\u0107: Fraktura.<\/p>\n

Kunczik, M., Zipfel, A. (1998): Uvod u publicisti\u010dku znanost i komunikologiju<\/em>. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert.<\/p>\n

McKibben, B. (2006): Dosta: Geneti\u010dki in\u017eenjering i kraj ljudske prirode<\/em>. Zagreb: Planetopija.<\/p>\n

McLuhan, M. (2013): Understanding Media: The Extensions of Man<\/em>. California: Gingko Press.<\/p>\n

Reardon, K. K. (1998): Interpersonalna komunikacija. Gdje se misli susre\u0107u<\/em>. Zagreb: Alineja.<\/p>\n

Sapunar, M. (2004): Osnove znanosti o novinarstvu<\/em>. Zagreb: Vlastita naklada autora. <\/p>\n

\u0160iber, I. (2003): Politi\u010dki marketing.<\/em> Zagreb: Politi\u010dka kultura.<\/p>\n

Tancer, B. (2010):\u00a0 Klik: \u0161to milijuni ljudi rade na internetu i \u0161to to govori o njima<\/em>.\u00a0 Zagreb: Algoritam.<\/p>\n

Theunert, H. (2000): Gewalt in den Medien \u2013 Gewalt in der Realit\u00e4t<\/em>. M\u00fcnchen: KoP\u00e4d Verlag.<\/p>\n

Zgrablji\u0107, R., N. (2011): Digitalno doba: masovni mediji i digitalna kultura<\/em>. Zadar: Sveu\u010dili\u0161te u Zadru.<\/p>\n

 <\/p>\n

POPIS DRUGIH IZVORA<\/p>\n

Clickbait<\/em>; preuzeto sa https:\/\/dictionary.cambridge.org\/dictionary\/english\/clickbait<\/a>, pristup ostvaren 2. 2. 2019.<\/p>\n

Lokalne vijesti<\/em>; preuzeto sa http:\/\/www.digitalnewsreport.org\/survey\/2020\/global-turmoil-in-the-neighbourhood\/<\/a>, pristup ostvaren 22. 9.2020.<\/p>\n

John Oliver, „Last week tonight with John Oliver“, preuzeto sa https:\/\/www.theguardian.com\/tv-and-radio\/2016\/aug\/08\/john-oliver-journalism-hbo-last-week-tonight-newspapers<\/a>, pristup ostvaren 1. 3. 2019.<\/p>\n

Vreg, F. (2007): Medijske teorije i stvarnost. Informatologia<\/em>, 40 (3): 173-179, preuzeto sa http:\/\/hrcak.srce.hr\/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33837<\/a>, pristup ostvaren 15. 5. 2019.<\/p>\n

Mlinac, N. (2016): Politi\u010dke i sigurnosne dimenzije kori\u0161tenja dru\u0161tvenih mre\u017ea u suvremenom informacijskom prostoru. National security and the future<\/em>, 17 (3): 31-44, preuzeto sa https:\/\/hrcak.srce.hr\/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=272968<\/a>, pristup ostvaren 15. 7. 2019.<\/p>\n

Konfabulacija<\/em>: preuzeto sa http:\/\/hjp.znanje.hr\/index.php?show=search, pristup ostvaren 1. 10. 2018.<\/p>\n

PEST: preuzeto sa https:\/\/economictimes.indiatimes.com\/definition\/pest-analysis<\/a>, pristup ostvaren 1. 10. 2018.<\/p>\n

Vertov\u0161ek, N. (2013): Umjetnost medijske manipulacije \u2013 ljepota iluzije jest u umu promatra\u010da. In medias res: \u010dasopis filozofije medija<\/em>, 2 (3): 296-308, preuzeto sa https:\/\/hrcak.srce.hr\/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=169838<\/a>, pristup ostvaren 9. 9. 2019.<\/p>\n

Fake news<\/em>: preuzeto sa: https:\/\/www.express.hr\/top-news\/140-laznih-redakcija-u-makedoniji-proizvode-lazne-vijesti-za-trumpa-7894<\/a>, pristup ostvaren 6. 10. 2018.<\/p>\n

Infotainment: preuzeto sa http:\/\/www.xn--rjenik-k2a.com\/infotainment<\/a>, pristup ostvaren 20. 10. 2019.<\/p>\n

Brstilo, I. (2009): Tijelo i tehnologija u postmodernoj perspektivi. Socijalna ekologija: \u010dasopis za ekolo\u0161ku misao i sociologijska istra\u017eivanja okoline<\/em>, 18 (3-4): 300-307, preuzeto sa http:\/\/hrcak.srce.hr\/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=82452<\/a>, pristup ostvaren 4. 8. 2018.<\/p>\n

Haramija, P. (2009): Donosi li internet novo poimanje \u010dovjeka? Osvrt na vi\u0111enje \u010dovjeka me\u0111u sljedbenicima digitalne kulture. Obnovljeni \u017eivot: \u010dasopis za filozofiju i religijske znanosti, <\/em>64 (3):  363-374, preuzeto sa http:\/\/hrcak.srce.hr\/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=64594<\/a>, pristup ostvaren 1. 12. 2019.<\/p>\n

\u0160alaj, B. (2012):  Suvremeni populizam, Anali Hrvatskog politolo\u0161kog dru\u0161tva: \u010dasopis za politologiju , 9 (1): <\/em>21 – 49, preuzeto sa https:\/\/hrcak.srce.hr\/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14696<\/a>, pristup ostvaren 22. 7. 2020.<\/p>\n

Laba\u0161, D.; Grmu\u0161a, T. (2011): Istinitost i objektivnost u informaciji i dru\u0161tveno \u0161tetne komunikacijske forme, Kroatologija: \u010dasopis za hrvatsku kulturu<\/em>, 2 (2): 87-122, preuzeto sa https:\/\/hrcak.srce.hr\/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=119616<\/a>, pristup ostvaren 21. 9. 2020.<\/p>\n

Twitter<\/em>, preuzeto sa https:\/\/mooc.carnet.hr\/mod\/book\/tool\/print\/index.php?id=26119&chapterid=7346<\/a>, pristup ostvaren 7. 2. 2021.<\/p>\n

 <\/p>\n

The Role of Information in Contemporary Media Communication
\n<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

The basic purpose of this paper is to describe information as the most valuable currency of postmodern times onwards. Starting from the ground up, the media of mass delivery of information are systematically described and the problems encountered by senders and recipients of media messages are based on examples. The paper carefully defines today\u2019s information tools, their reach to internal and external publics, media pragmatism as a motive for using these tools, but also the general characteristics of the development of global communication. Through a discussion based on secondary data, the paper describes the principles of media communication today and, as an intriguing basis, sets the problem of information dissonance in the mass media. The global socio-economic and political environment in which the media communication process takes place is also described. Special attention is paid to the rapid development of information technology, the progress of which creates a favorable environment for a great step forward in the media evolution, the accelerated use of all available options for the development of media tools and techniques and media communication strategies. Furthermore, the paper analyses the stratification of the categories of recipients of media information with regard to the degree of privilege regarding the ruling political option, geolocation, profession, position in society, and especially according to personal and local standards. From the aspect of the motive for creating a scale of privileges, the goals of mass media owners, politicians and the position of power in general, which achieves its own goals with the help of opinion makers and news placement techniques, are observed. It also analyzes the role of the audience, which has changed in the context of demands and attitudes, posing an additional challenge for media content creators. The paper structures the recipients of information in relation to technological changes that have occurred in the media communication process in relation to fast, specialized and two-way communication of the new public, with special emphasis on constant and up-to-date change of media content providers and communication strategy towards the new public. Ultimately, the work results in a summary of the current state and the development of communication in the future that supports the old allegory that the pen is stronger than the sword.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> media, information, media communication, technology, public.<\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     10(19)#27 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.15 UDK 316.776 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 26.3.2021.     Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a Pisac, Savezna Republika Njema\u010dka vjekosekirica@gmail.com Poslovno veleu\u010dili\u0161te Zagreb Katedra studija Marketinga i komunikacija Republika Hrvatska tanja.grmusa@pvzg.hr […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":380,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[91],"tags":[704],"class_list":["post-392","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-19-vlasiti-url","tag-vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nVjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     10(19)#27 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.15 UDK 316.776 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 26.3.2021.     Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a Pisac, Savezna Republika Njema\u010dka vjekosekirica@gmail.com Poslovno veleu\u010dili\u0161te Zagreb Katedra studija Marketinga i komunikacija Republika Hrvatska tanja.grmusa@pvzg.hr […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-09-13T11:16:29+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"45 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji\",\"datePublished\":\"2021-09-13T11:16:29+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/\"},\"wordCount\":8969,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"keywords\":[\"Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 19 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/\",\"name\":\"Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"datePublished\":\"2021-09-13T11:16:29+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2021\\\/09\\\/inmediasresno1malo19.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     10(19)#27 2021 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.10.19.15 UDK 316.776 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 26.3.2021.     Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a Pisac, Savezna Republika Njema\u010dka vjekosekirica@gmail.com Poslovno veleu\u010dili\u0161te Zagreb Katedra studija Marketinga i komunikacija Republika Hrvatska tanja.grmusa@pvzg.hr […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2021-09-13T11:16:29+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"45 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji","datePublished":"2021-09-13T11:16:29+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/"},"wordCount":8969,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","keywords":["Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji"],"articleSection":["In Medias Res broj 19 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/","name":"Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","datePublished":"2021-09-13T11:16:29+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2021\/09\/inmediasresno1malo19.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-sekirica-i-tanja-grmusa-uloga-informacije-u-suvremenoj-medijskoj-komunikaciji\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Vjekoslav Sekirica i Tanja Grmu\u0161a: Uloga informacije u suvremenoj medijskoj komunikaciji"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=392"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=392"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=392"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=392"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}