{"id":399,"date":"2022-05-26T11:49:09","date_gmt":"2022-05-26T11:49:09","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2022\/05\/26\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/"},"modified":"2022-05-26T11:49:09","modified_gmt":"2022-05-26T11:49:09","slug":"vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/","title":{"rendered":"Vjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  11(20)#4 2022<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n

DOI 10.46640\/imr.11.20.4<\/a>
\n UDK 366:17
\n Pregledni \u010dlanak
\n Review article
\n Primljeno: 20.2.2022.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Vjekoslav \u0110ai\u0107<\/span><\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161te Sjever Vara\u017edin, Hrvatska
\n vjekoslav.djaic@gmail.com\n<\/p>\n

Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (279 KB), Hrvatski, Str. 3301 – 3309
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Osim \u0161to u osnovnim crtama dekonstruira koncept luksuza, ovaj se rad dominantno bavi tim konceptom u kontekstu konzumerizma. Daju\u0107i argumente za i protiv u radu se razla\u017eu i neke eti\u010dke norme koje u potrazi za sre\u0107om potvr\u0111uju luksuz kao filozofiju \u010dija je primarna zada\u0107a socijalna distanca. Zato o luksuzu ne treba govoriti iz \u010diste ekonomsko \u2013 potro\u0161a\u010dke perspektive. On je prvenstveno i sociolo\u0161ko pitanje kroz koje \u010ditamo aspekte identiteta, kulta ljepote i dru\u0161tvenog statusa. Uspore\u0111uju\u0107i konzumerizam i potragu za sre\u0107om, u radu se iznose i primjeri eti\u010dki diskutabilnih poslovnih poteza kojima je cilj sa\u010duvati reputaciju marke i braniti je pred uskim krugom potro\u0161a\u010da, dok istovremeno time poja\u010davaju \u017eudnju, sanjarenje i \u017eelju me\u0111u onima koji to nisu. Autor se u radu bavi i temom odr\u017eivosti te sliku koju luksuzne marke \u017eele stvoriti o sebi kao o lideru u tom podru\u010dju potkrepljuje primjerima. Istovremeno se raspravlja i o tome koliko je nova ekolo\u0161ka perspektiva vi\u0161e kontekst odnosa s javno\u0161\u0107u nego ono \u0161to bi joj trebala biti primarna svrha.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> luksuz, konzumerizam, sre\u0107a, etika, potro\u0161a\u010d.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

SFRAGIDA UMJESTO UVODA<\/strong><\/p>\n

Sfragida bi po svom habitusu vi\u0161e odgovarala zaklju\u010dku ovog rada, ipak, fundamentalna je za eksplanaciju teme luksuzne industrije i osobni doticaj s istom. Ta sfragida po\u010dinje u Parizu tijekom studija na presti\u017enoj privatnoj \u0161koli za menad\u017ement INSEEC, Grande \u00e9cole de commerce. U ponudi izbornih kolegija posebno se isticao kolegij Brandiranje luksuza. \u010cinio se plauzibilnim, a na kraju se pokazao najmanje imprudentnim izborom jer mi je otvorio vrata u marketin\u0161ku disciplinu za proizvode koje mnogi konzumenti deificiraju. Didaskali\u010dan pristup devalorizirao je taj nedosti\u017eni svijet \u010dije \u0107u parametre poku\u0161ati dekonstruirati u ovom radu. <\/p>\n

Ve\u0107 o samom konzumerizmu kao konceptu u kojem sre\u0107a i blagostanje individue ovisi o potro\u0161nji a koji je postao na\u010delo moderne ekonomije, epitetski je nemogu\u0107e govoriti. Luksuzna je industrija tek jedan krak tog konzumerizma i to onaj koji sre\u0107u i blagostanje promatra kroz posjedovanje ba\u0161 to\u010dno odre\u0111enih proizvoda, ali ih prodaje suprotno uvrije\u017eenim ekonomskim i marketin\u0161kim zakonima. <\/p>\n

Ono \u0161to posvema\u0161nje karakterizira ekonomiju na\u0161eg antropozoika jest te\u017enja gotovo svih aspekata da budu luksuzni<\/em>. Danas gotovo da je nemogu\u0107e izbje\u0107i taj pridjev bilo da se radi o tek obi\u010dnoj \u010dokoladi, putovanju ili odje\u0107i. <\/p>\n

Ta ekonomija o sebi ima egolatrijsku percepciju, a istovremeno je vrlo lukrativna. U vremenima najve\u0107ih kriza ona je jedina industrija koja raste i rijetko \u0107e za sebe re\u0107i da je industrija. <\/p>\n

Luksuz, osim \u0161to u konzumeristi\u010dkom konceptu zauzima posebno mjesto, \u010desto pribjegava posve neeti\u010dnim postupcima, gotovo ironi\u010dnim, istovremeno i te\u0161ko razumljivim obi\u010dnom homo sapiensu<\/em>. Njezina bitna odrednica jest socijalna distanca, \u0161to pak podupire postmodernisti\u010dku tezu o individualizmu, naspram kolektivizma. <\/p>\n

Afektacijski elementi luksuzne industrije, njezini deontolo\u0161ki defekti te halmatogeneza pro\u017eeta postmodernizmom, poku\u0161at \u0107e dodatno razjasniti tezu iz naslova o luksuznoj industriji kao metastazi konzumeristi\u010dkog koncepta. <\/p>\n

 <\/p>\n

KONZUMERIZAM: PUT KA SRE\u0106I?!<\/em><\/strong><\/p>\n

Poznati autor Goran Bare, i sam zapao u ku\u0161njama postmoderne, u stihovima skladbe Put ka sre\u0107i vjerojatno najbolje postavlja pitanja o postmodernosti i njezinim izazovima za ljudsko bi\u0107e. Premda bi se moglo re\u0107i kako su to generalna pitanja u okviru generalne \u0161irokorasponske definicije pojma postmodernosti i postmodernizma, autor se osvr\u0107e na pitanje istine i la\u017ei koje diferencira izvrnutim vrijednostima kao nevidljivim zidom s \u010dije jedne strane postoji strah a s druge neostvareni snovi. Kontekstulizira li se ovo u smislu postmodernizma kao temporalne, i konzumerizma kao sadr\u017eajne definicije postmodernosti, odgovore na Baretove filozofske dvojbe mo\u017eemo potra\u017eiti u trgova\u010dkom centru. <\/p>\n

Ti \u010detvorni metri prepuni potro\u0161a\u010dke sedukcije \u010desto su puta neostvareni snovi za mnoge konzumente koji ondje tra\u017ee oblik socijalnog prihva\u0107anja. Iako izvorno sti\u017eu iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, svaki se modificirao zahtjevima lokalnog tr\u017ei\u0161ta no, u osnovi, prema Stani\u0107u (2013:135) prisutne su dvije osnovne funkcije. „U prvom redu to su komercijalni prostori sa zada\u0107om generiranja profita i drugo, svoju primarnu svrhu ostvaruju potenciranjem socijalnih i kulturnih kapaciteta potro\u0161nje“ (Stani\u0107, 2013:135). Potro\u0161nja je ve\u0107a \u0161to je bolja i ugodnija atmosfera, koja, prema Stani\u0107u (2013:136), cilja na osjetila potro\u0161a\u010da kori\u0161tenjem boja, zvukova i mirisa. Svi ti olfaktivni elementi transformirali su trgova\u010dke centre i u socijalne interakcije. Oni vi\u0161e nisu samo mjesta seduktivno \u2013 konzumeristi\u010dke nakane konzumenta, ve\u0107 i mjesta na kojima se rado dru\u017eimo s prijateljima, ostavljamo djecu u igraonicama ili pak odlazimo u kina. Prema Stani\u0107u (2013:147), potro\u0161a\u010dki centri istovremeno su sjeci\u0161ta u kojima se sastaju dvije bitne odrednice kapitalizma, a \u010dine ih potro\u0161nja i rad. Potro\u0161nja i rad, \u0161to je odnosno jaz izme\u0111u potro\u0161a\u010da i radnika koji su i sami potro\u0161a\u010di i generatori kapitala. Jedna medalja s dva lica. Terry Eagleton (2017:41) govori o tom postmodernisti\u010dkom jazu s aspekta kulture. „Sa stajali\u0161ta kulture, svi trebamo dobiti jednako po\u0161tovanje, dok se u ekonomskome smislu jaz izme\u0111u posjetitelja pu\u010dkih kuhinja i klijenata trgova\u010dkih banaka sve vi\u0161e pove\u0107ava. Kult inkluzivnosti poma\u017ee nam da prikrijemo te materijalne razlike. Pravo na odijevanje, \u0161tovanje ili ljubav prema \u017eeljama pojedinca silno se po\u0161tuje, dok se pravo na pristojnu pla\u0107u uskra\u0107uje“ (Eagleton, 2017:41).<\/p>\n

Sam pojam konzumerizma autori diferentno sa\u017eimlju. Od konzumerizma kao koncepta pa do ideolo\u0161kog definiranja pojma, ovisno iz koje ga se domene promatra. Prema Hromad\u017ei\u0107u (2013:76) „u ekonomskim terminima definirano, konzumerizam je dru\u0161tveno-kulturna refleksija ideologije poslovnog svijeta bazirana na na\u010delima tr\u017ei\u0161ne kompetitivnosti i na ideji stalnog rasta.“ Ideologija je poput skupa ideja i formi kroz koje do\u017eivljavamo sliku svijeta. Ona jednako tako gradi na\u0161u sliku svijeta, identitet koji nas odre\u0111uje, motivaciju za djelovanje. Konzumerizam u tom smislu mo\u017eemo definirati kao subordiniranu vrstu ideologije koju \u017eivimo svakodnevno, ba\u0161 kao i politi\u010dku ideologiju koja u bitnome odre\u0111uje na\u0161u sliku svijeta i sustav vrijednosti. Kompariraju li se ideologije, one politi\u010dke i konzumeristi\u010dka, zajedni\u010dka im je potro\u0161a\u010dka kultura i konzumerizam kao ideologija, jer i ideolo\u0161ki ljevi\u010dar i ideolo\u0161ki desni\u010dar u kona\u010dnici su konzumenti. Sve se mo\u017ee kupiti, pa \u010dak i ideologija ljevice ili desnice, i sve to jest roba. „Temeljno sociolo\u0161ko pitanje nije samo ‘koje to potrebe ili svrhe roba zadovoljava’, ve\u0107 ‘koje je zna\u010denje te robe za njezine konzumente?’“ (Lojki\u0107, 2013:52). No, osim te politi\u010dke, ovdje se pod ideologijom promatra ona potro\u0161a\u010dka i to kroz aspekt konstruirane stvarnosti.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

ZARA EFEKT <\/strong><\/p>\n

Uz socijalnu dimenziju trgova\u010dkih centara, njezina primarna i dominantna funkcija jest kupiti i potro\u0161iti novac. Za proizvo\u0111a\u010de i vlasnike trgovina nije bitno na \u0161to. Premda ponuda obiluje i gotovo se svakodnevno \u0161iri novim robnim markama prosje\u010dni potro\u0161a\u010d te\u0161ko se mo\u017ee otkloniti tomu da svi izgledaju jednako. Svi trgova\u010dki centri imaju iste robne marke. Ponuda u njima se ne razlikuje. Ta brza<\/em> moda koja u rekordnim rokovima odgovara na najnovije modne trendove potro\u0161a\u010dima prosje\u010dnog d\u017eepa nudi privid u pra\u0107enje nametnutih trendova. I to je za dionike potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva jedan od puteva ka sre\u0107i. „Jo\u0161 jedno razo\u010daranje o\u010dekuje modernog \u010dovjeka: vjeruje da je jedinstven, a otkriva da je bilo tko.“ (Bruckner, 1997:34)), ili da je klon odjeven u traperice iz Zare ili H&M-a, ba\u0161 poput milijuna vr\u0161njaka diljem svijeta. „Rasplet te pustolovine le\u017ei u tome \u0161to od sad ljudi jedni drugima nalikuju u na\u010dinu na koji se \u017eele isticati. Ta \u017eelja za distanciranjem je upravo to \u0161to ih zbli\u017eava, njihova se sli\u010dnost potvr\u0111uje upravo u tom razlikovanju“ (Bruckner, 1997:34). Konzumeristi\u010dka era u\u010dinila nas je upravo takvima. U \u017eelji za razlikovanjem, izgledamo isto. U \u017eelji za razlikovanjem, jedemo isto. I nije to ni\u0161ta nego preslikavanje obrazaca drugih kultura, jezgri i individua. Gradimo svoju jedinstvenu kulturu i individuu, ali koja je pak preslika globalnog svijeta. U svemu tome, kult ljepote i mladosti do smrti<\/em> gotovo opsesivno navodi na konzumaciju i potro\u0161nju onoga bez \u010dega se mo\u017ee. „Biti lijep zna\u010di biti prihva\u0107en i uspje\u0161an pa se investiranje u uljep\u0161avanje i vlastito izgra\u0111ivanje posebno nagra\u0111uje dru\u0161tvenim statusom, ali i pla\u0107a odgovaraju\u0107om tr\u017ei\u0161nom cijenom“ (Lojki\u0107, 2013:61-62). I u svemu tome modernog je potro\u0161a\u010da va\u017eno zadovoljiti markom, vi\u0161e nego proizvodom. Marka mu jam\u010di apstraktnu vezu, simbol i emocionalnu povezanost proiza\u0161lu iz kuhinje marketinga. „Mo\u017ee se re\u0107i da su danas marke zaposjele modernu trgovinu, a simboli kao njihova osnovna bit postali su uspje\u0161ni manipulatori“ (Lojki\u0107, 2013:63). Ipak, neke marke nisu svima dostupne ali su predmet \u017eudnje, i to je ono \u0161to \u010dini klju\u010dnu razliku koja se odr\u017eava kroz kupovnu mo\u0107 dionika potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva. I me\u0111u istima postoje razli\u010diti. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

LUKSUZNA INDUSTRIJA: NEOSTVARENI SNOVI<\/em><\/strong><\/p>\n

Isti u smislu konzumenata, razli\u010diti u onome \u0161to kupuju. Tek jedan pogled u rje\u010dnik sjajno definira \u0161to to luksuz jest. „Sve \u0161to ne slu\u017ei \u017eivotnim potrebama, \u0161to nije neophodno potrebno za \u017eivot“ (Klai\u0107, 1986:882). Tome korelira i Sombartova (2011:76) deskripcija ovog pojma. „Luksuz je svaki izdatak koji nadilazi ono \u0161to je neophodno. Taj pojam je o\u010dito relativan: dobiva opipljiv sadr\u017eaj tek kada se zna \u0161to je neophodno“ (Sombart, 2011:76). Suvremeni marketin\u0161ki stru\u010dnjaci i teoreti\u010dari robnih marki \u2013 nisu ba\u0161 u potpunosti slo\u017eni s definicijom luksuzne marke i luksuzne robe. Sla\u017eu se tek da luksuz postoji koliko i \u010dovjek, jer uvijek je jednima bilo nedostupno, ono \u0161to je drugima bilo dostupno. „DNA luksuza je simboli\u010dna \u017eelja za pripadanjem vrhunskoj klasi, koja je za mnoge san, a luksuzom mo\u017ee postati sve \u0161to ima ulogu socijalne distinkcije. Istovremeno, sve \u0161to tu ulogu izgubi, nema ni luksuzni status“ (Kapferer, Bastien, 2009:19).\u00a0 <\/p>\n

Sombartovo (2011:77) tuma\u010denje bli\u017ee je potrebi i nu\u017enosti pa eksplicira luksuz na kvalitativni i kvantitativni traktat. „Luksuz u kvantitativnom smislu ima isto zna\u010denje kao i rasipanje <\/em>dobara: ako \u010dovjek dr\u017ei stotinu sluga gdje je dovoljan jedan, ili kad zapali tri \u0161ibice odjednom kako bi zapalio cigaru. Luksuz u kvalitativnom smislu zna\u010di kori\u0161tenje boljih dobara“ (Sombart, 2011:77). <\/p>\n

Sve ono \u0161to \u0107e nas u\u010diniti da se razlikujemo od drugih ima tendenciju biti luksuzom. U konzumeristi\u010dkoj dimenziji i luksuzne i ostale marke su tu da se prodaju i donesu profit, i tu je konzumeristi\u010dko \u2013 potro\u0161a\u010dka ideja jednaka. Razlika je u tome \u0161to luksuznu marku mo\u017ee kupiti manji broj ljudi pa je zato u tom kru\u017eoku onih koji izgledaju isto \u2013 manje. No, teoreti\u010dari luksuza ne\u0107e se slo\u017eiti s gore navedenom tezom. Oni tvrde da je razlika izme\u0111u potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva i luksuza golema, te da je luksuzna industrija koncept a ne objekt kako je to slu\u010daj u potro\u0161a\u010dkoj ideologiji. Toj bi se definiciji pojma koju bi Veblen (2008) nazvao razmetljiva potro\u0161nja<\/em>, mogle priklju\u010diti i ostale. Okonkwo (2009:302) napominje da „luksuz nije proizvod ni predmet, usluga, niti je koncept ili stil \u017eivota. To je identitet, filozofija i kultura.“ Bourdieu (2011:346) tvrdi da „Ludilo jednih prijeka je potreba drugih.“ Kapferer i Bastien (2009:30) isti\u010du sljede\u0107e: „Novac je jezik dru\u0161tva, a luksuz njegova gramatika.“<\/p>\n

Ipak, ta lingvistika<\/em> i u danima najve\u0107e ekonomske krize ne do\u017eivljava stagnaciju nego rast, a na godi\u0161njoj razini bilje\u017ei ogromne dobiti. „Prema istra\u017eivanju The Boston Consulting Group-Fondazione Altagamma (2017.), godine 2016. globalno luksuzno tr\u017ei\u0161te vrijedilo je 860 milijardi eura“ (Amatulli et all., 2018:72).\u00a0 Kapferer i Bastien (2009:177) diferenciraju skupo\u0107u i luksuz: „Luksuzni brend mora uzrokovati kontinuirani rast prosje\u010dne cijene: njezina dinamika nije pove\u0107anje broja klijenata kroz spu\u0161tanje cijene i zanemarivanje brenda, ve\u0107 pove\u0107anje broja klijenata koji su spremni platiti za pristup brendu“ (Kapferer, Bastien, 2009:180). Luksuzne marke pove\u0107avaju cijene kako bi pove\u0107ale socijalnu distancu, svoj svijet zatvorile za vrlo uzak krug ljudi, a svoju marku istovremeno stvorile predmetom \u017eelje. „Bogati su ljudi brzo stigli do to\u010dke u kojoj ni\u0161ta vi\u0161e ne osje\u0107aju“ (Sombart, 2011:80). Rousseau (2017:127) se zala\u017ee za poseban porez koji bi bogati pla\u0107ali za svoju dokolicu. „Trebalo bi postaviti visoke poreze na livreje, pratnju, ogledala, lustere, skupocjeni namje\u0161taj, tkanine i pozlate, na dvori\u0161ta i vrtove velikih zdanja, na spektakle svih vrsta, na jalova zanimanja poput lakrdija\u0161a, pjeva\u010da i glumaca, rje\u010dju na sve to mno\u0161tvo luksuznih predmeta zabave i dokolice koji su upadljivi za sve o\u010di i koji se tim manje mogu sakriti \u0161to je njihova jedina svrha da se pokazuju, jer bi bili potpuno beskorisni da nisu vi\u0111eni.“ (Rousseau, 2017:126-127). Premda Sombart (2011:138) dr\u017ei luksuz klju\u010dnim za razvoj kapitalizma te tr\u017ei\u0161ta uop\u0107e, sam marketing luksuznih marki, prema Kapfereru i Bastienu (2009.) dijametralno je suprotan postavkama klasi\u010dnog tr\u017ei\u0161ta. „Luksuzni brand je ne\u0161to \u0161to se mora zaraditi. \u0160to je ve\u0107a nedostupnost, stvarna ili virtualna, ve\u0107a je \u017eelja. Kao \u0161to svi znaju, luksuz se gradi i vremenskim faktorom: to je vrijeme tra\u017eenja, \u010dekanja, \u010de\u017enje\u2026 toliko daleko od tradicionalnog marketinga koji radi na tome kako bi olak\u0161ao brz pristup proizvodu, masovnu distribuciju, samoposlu\u017ene sustave, internet, pozivne centre i ponude.“ (Kapferer, Bastien, 2009:67). Nije ultimativno imati novac za konzumaciju luksuza. On je vi\u0161e od same kupnje. Primjerice, ako je konzument iz zemlje u kojoj luksuzna marka nije dostupna i sam proces planiranja kupnje ve\u0107 kreira odre\u0111ene \u017eudnje i luksuz \u010dini predmetom \u017eelje. Onaj tko si mo\u017ee priu\u0161titi luksuz, mo\u017ee si priu\u0161titi i oti\u0107i sam po njega na drugi kraj svijeta. Raritet luksuzne marke daje predmetu pravo ustrojavanja sebi svojstvene regulative za komunikacije. Kako novac nije bitan i tek je mjerilo konzumeristi\u010dke mo\u0107i, luksuz se ne ogla\u0161ava, on komunicira (Kapferer, Bastien, 2009:212). Ipak, itekako koristi sve alate odnosa s javno\u0161\u0107u uklju\u010duju\u0107i sponzorstva raznih doga\u0111aja, paze\u0107i pri tome da ne odstupa od genetskog koda same marke. „Morate sponzorirati doga\u0111aj, budu\u0107i da tada mo\u017eete kontrolirati sve njegove parametre, ali ne i natjecatelje (Louis Vuitton sponzorira LV kup, a ne brod; Herm\u00e8s sponzorira Grand Prix de Diane, a ne konja); morate odabrati doga\u0111aj koji je koherentan s jezgrom marke, njezinim korijenima (Herm\u00e8s i konji; Louis Vuitton i putovanja, dakle \u010damci), i da se usredoto\u010dite na najpresti\u017enija doga\u0111anja“ (Kapferer, Bastien, 2009:214). Luksuzna marka mora biti prisutna u zajednici, o njoj se treba govoriti, ona mora komunicirati kako bi bila predmet \u017eelje onima kojima nikada ne\u0107e biti dostupna. Sve luksuzne marke koje imaju proizvode poput parfema ili relativno dostupnih kozmeti\u010dkih proizvoda na piramidi luksuza gube i slabe svoj luksuzni status. Ljudi koji si mogu kupiti luksuz ne \u017eele ga dijeliti s drugima. Ne \u017eele imati ono \u0161to mo\u017ee kupiti svaka srednjo\u0161kolka u drogeriji. U piramidi luksuza samo najnedosti\u017enije stvari su na samom vrhu. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

SRCA TVRDA K’O KAMENJE<\/strong><\/p>\n

Ovaj ekonomski potentni sektor stoga dobro pazi tko je vlasnik njegovih stvari, i premda bi trebao biti eti\u010dan i poslovati u skladu s dru\u0161tveno odgovornim normama suvremenog potro\u0161a\u010dko – gospodarskog okru\u017eenja to i nije uvijek tako. <\/p>\n

Zadnji doga\u0111aj iz ljeta 2018. godine govori o nemoralu britanskog modnog diva Burberry (Novi list, 2018). Nakon \u0161to nisu prodali odje\u0107u, kapute, torbe i ostalo, sav vi\u0161ak je spaljen. Procjene govore da se radilo o odje\u0107i vrijednoj gotovo 30 milijuna funti. „Ukupna vrijednost uni\u0161tenih proizvoda Burberrya u proteklih pet godina tako se popela na vi\u0161e od 90 milijuna funti“ (Novi list, 2018). Opravdanje su na\u0161li u za\u0161titi od krivotvorenja svog brenda i za\u0161titi autorskih prava. Sasvim je izgledno da u Burberryju nisu vodili ra\u010duna o tome kakvu \u0107e sliku o sebi stvoriti u svjetskoj javnosti jer javnost zapravo nije njihov potro\u0161a\u010d. Ta, nazovimo je \u0161iroka masa, slu\u017ei im tek kako bi dodatno oja\u010dali svoje ime u svijetu onih koji mogu kupiti njihove proizvode. Ovakva pojava nije ni\u0161ta novo ve\u0107 potpuno uobi\u010dajena poslovna praksa. Kad bi se netko tko ga treba domogao kaputa ove marke, to bi zna\u010dilo da bi sama marka uprljala svoj ugled. Eti\u010dki nedopustivo. <\/p>\n

Nedopustiva je i tu\u017eba protiv danske umjetnice koju je pokrenula pari\u0161ka ku\u0107a Louis Vuitton. Bijele majice s otisnutom karikaturom koja podsje\u0107a na Paris Hilton s torbom poznate ku\u0107e na\u0161la se u internetskoj prodaji, a novac je i\u0161ao za pomo\u0107 djeci u Africi. Vidjev\u0161i da im je autorica uzela <\/em>poznatu torbu s logom, tu\u017eili su ju zbog za\u0161tite autorskih prava, te cilj i svrha, iako humanitarnog karaktera, nisu bili dovoljan razlog da se odustane od tu\u017ebe. Louis Vuitton je tada imao vlastitu kampanju za pomo\u0107 djeci Afrike, ipak reputacija im nije poljuljana, a taj brend je ostao i dalje san mnogih potro\u0161a\u010da. <\/p>\n

Me\u0111u malobrojne svijetle primjere dru\u0161tveno odgovornog poslovanja mogao bi se svrstati primjer \u010dovjeka koji ima ambiciju postati najbogatiji Francuz na svijetu, Bernarda Arnaulta. Arnault je vlasnik najve\u0107e i najprofitabilnije grupacije luksuznih marki na svijetu, LVMH grupe. Tijekom konferencije o klimatskim promjenama u Parizu 2016. godine, Arnaultova LVMH grupa predstavila je svjetskim liderima svoj korporativni porez<\/em>, a \u0161to je dio novca koji svaka marka unutar grupe odvaja za projekte odr\u017eivog razvoja. Poruka je bila: ako ne znate kako, slijedite nas jer mi znamo. Grupa o doprinosu odr\u017eivom razvoju izvje\u0161tava u svojim anualnim izvje\u0161\u0107ima (LVMH statistics, 2017). <\/p>\n

Ipak, dru\u0161tveno odgovorno poslovanje i odr\u017eivi razvoj ne bi trebali biti dio ureda za odnose s javno\u0161\u0107u, jer time se ponovno ja\u010da imid\u017e marke, raste joj ugled u zajednici \u0161to je o\u010dito i primarna svrha, a ne pomo\u0107 okru\u017eenju i naturalnom oporavku iz koje se crpe resursi pa i za luksuznu industriju. <\/p>\n

Idu li na kraju luksuzna industrija i odr\u017eivi razvoj zajedno? Mo\u017ee li ne\u0161to biti zlatno<\/em> i zeleno<\/em>? (Kapferer, Bastien, 2009:298).<\/p>\n

 <\/p>\n

ZAKLJU\u010cAK<\/strong><\/p>\n

Sam koncept konzumerizma promatran s platforme potro\u0161a\u010dke ideologije u socioekonomskom konceptu dana\u0161njice potpuno je dominantan. Dokolica u trgova\u010dkim centrima, \u017eelja za kupnjom i potro\u0161njom dio su seduktivnih tehnika gospodarskih subjekata. Korak dalje je buditi \u017eelju za ne\u010dim \u0161to se ne mo\u017ee posjedovati, \u0161to pripada uskom krugu potro\u0161a\u010da, a kroz konstrukte luksuznih marki prezentira se kao ne\u0161to uzvi\u0161eno i nedostupno. Sedukcija kroz mo\u0107 marke, sedukcija kroz pri\u010danje pri\u010de o marki i njezinim komparativnim posebnostima luksuznu industriju predstavlja kao ne\u0161to izuzetno mo\u0107no. Mo\u0107 upravo takve industrije odra\u017eava se tijekom svake ve\u0107e gospodarske depresije jer to tr\u017ei\u0161te doista raste, a cilj mu je socijalno diferencirati – upravo suprotno klon efektu, prema kojem svi izgledaju isto i imaju potpuno iste potro\u0161a\u010dke navike uvjetovane trendovskim konstruktima. Socijalna diferencija koja se odra\u017eava kroz na\u010dela luksuznih marki \u010desto kr\u0161i na\u010dela dobre poslovne prakse, a sa socioeti\u010dkog aspekta je potpuno neprihvatljiva. Uz takva na\u010dela ona u potpunosti ne po\u0161tuje niti na\u010dela uobi\u010dajene ekonomije, ru\u0161i marketin\u0161ki ustaljen hodogram diktiraju\u0107i posve nov komunikacijski aspekt potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva. Njezina dobra karakteristika je to \u0161to izda\u0161nije puni prora\u010dun kroz poreze, a djelomi\u010dno joj se mo\u017ee priznati i poku\u0161aj konstrukcije specifi\u010dnog odr\u017eivog razvoja koji ipak dominantno ostaje posao ureda za odnose s javno\u0161\u0107u velikih kompanija, a ne iskren doprinos prirodi i zajednici s kojom (kao i svi) kohabitira, i tu mo\u017eda metodom sanjarenja \u2013 ostaje nedosti\u017ena i drugima. <\/p>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Amatulli, Cesare A. et all., The Importance of Dream in Advertising: Luxury Versus Mass Market<\/em>, International Journal of Marketing Studies<\/em>, 10 (4\/2018), str. 71-81<\/p>\n

Bourdieu, Pierre, Distinkcija: dru\u0161tvena kritika su\u0111enja<\/em>, Antibarbarus, Zagreb 2011. <\/p>\n

Bruckner, Pascal, Napast nedu\u017enosti<\/em>, Nakladni Zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1997.<\/p>\n

Eagleton, Terry, Kultura,<\/em> Naklada Ljevak, Zagreb 2017.<\/p>\n

Hromad\u017ei\u0107, Hajrudin, Konzumerizam: pogonska snaga ideologije kasnog kapitalizma, u: \u010coli\u0107, S. (ur.), Potro\u0161a\u010dka kultura i konzumerizam<\/em>, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 2013<\/p>\n

Kapferer, Jean-Noel i Bastien, Vincent, The luxury strategy, Break the rules of marketing to build luxury brands,<\/em> Kogan Page Limited, London 2009.<\/p>\n

Lojki\u0107, Martin, Dru\u0161tveno zna\u010denje, funkcija i svrha robe, u: \u010coli\u0107, Snje\u017eana. (ur.), Potro\u0161a\u010dka kultura i konzumerizam<\/em>, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 2013.<\/p>\n

Okonkwo, Uche, Sustaining the luxury brand on the Internet, Brand Management<\/em>, 16 (5- 6\/ 2013) 02-310<\/p>\n

Stani\u0107, Sanja, Trgova\u010dki centar kao reprezent potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva, u: \u010coli\u0107, Snje\u017eana. (ur.), Potro\u0161a\u010dka kultura i konzumerizam<\/em>, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 2013.<\/p>\n

Veblen, Torsten, Teorija dokoli\u010darske klase<\/em>, Mediterran publishing, Novi Sad 2008.<\/p>\n

Volter i Ruso, \u017dan \u017dak, Debata o luksuzu<\/em>, Akademska knjiga, Novi Sad 2017.<\/p>\n

Zombart, Verner, Luksuz i kapitalizam<\/em>, Mediteran i Kulturni centar Novog Sada, Novi Sad 2011.<\/p>\n

URL = http:\/\/www.novilist.hr\/Scena\/Moda\/LUKSUZ-U-PLAMENU-Burberry-spalio-neprodane-torbe-odjecu-i-parfeme-vrijedne-milijune<\/a> (pristupano: 10.10.2018.)<\/p>\n

URL = https:\/\/r.lvmh-static.com\/uploads\/2014\/11\/lvmh_environment_2017en.pdf<\/a>(pristupano: 11.10.2018.) <\/p>\n

 <\/p>\n

Luxury \u2013 a Metastasis of the Concept of Consumerism<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Apart from deconstructing the concept of luxury in it\u2019s basic lines, this work dominantly deals with this concept in the context of cosumerism. The paper gives some ethical norms that in search of happiness confirm luxury as a philosophy whose primary task is social distance. Therefore, luxury should not be discussed from a purely economic-consumer perspective. It is primarily a sociological issue through which we read aspects of identity, cult of beauty and social status. Comparing consumerism and the search for happiness, the paper presents examples of ethically disgusting business moves aimed to preserve brand\u2019s reputation and defending it in front of a narrow circle of consumers, while at the same time increasing lust, dreaming and desire among those who are not. The author also deals with the topic of sustainability which supports the image that luxury brands want to create about themselves as a leaders in this field. At the same time, it is debated whether the new ecological perspective is more a context of public relations than what should be its primary purpose.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> luxury, consumerism, happiness, ethics, consumer.<\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     11(20)#4 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.20.4 UDK 366:17 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 20.2.2022.     Vjekoslav \u0110ai\u0107 Sveu\u010dili\u0161te Sjever Vara\u017edin, Hrvatska vjekoslav.djaic@gmail.com Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma Puni tekst: pdf (279 KB), Hrvatski, Str. 3301 – […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":398,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[95],"tags":[731],"class_list":["post-399","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-20-vlasiti-url","tag-vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nVjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Vjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     11(20)#4 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.20.4 UDK 366:17 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 20.2.2022.     Vjekoslav \u0110ai\u0107 Sveu\u010dili\u0161te Sjever Vara\u017edin, Hrvatska vjekoslav.djaic@gmail.com Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma Puni tekst: pdf (279 KB), Hrvatski, Str. 3301 – […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-05-26T11:49:09+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/05\/inmediasresno1malo20.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"19 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Vjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma\",\"datePublished\":\"2022-05-26T11:49:09+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/\"},\"wordCount\":3855,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/05\\\/inmediasresno1malo20.png\",\"keywords\":[\"Vjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 20 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/\",\"name\":\"Vjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/05\\\/inmediasresno1malo20.png\",\"datePublished\":\"2022-05-26T11:49:09+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/05\\\/inmediasresno1malo20.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/05\\\/inmediasresno1malo20.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Vjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Vjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Vjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     11(20)#4 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.20.4 UDK 366:17 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 20.2.2022.     Vjekoslav \u0110ai\u0107 Sveu\u010dili\u0161te Sjever Vara\u017edin, Hrvatska vjekoslav.djaic@gmail.com Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma Puni tekst: pdf (279 KB), Hrvatski, Str. 3301 – […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2022-05-26T11:49:09+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/05\/inmediasresno1malo20.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"19 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Vjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma","datePublished":"2022-05-26T11:49:09+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/"},"wordCount":3855,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/05\/inmediasresno1malo20.png","keywords":["Vjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma"],"articleSection":["In Medias Res broj 20 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/","name":"Vjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/05\/inmediasresno1malo20.png","datePublished":"2022-05-26T11:49:09+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/05\/inmediasresno1malo20.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/05\/inmediasresno1malo20.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/vjekoslav-daic-luksuz-metastaza-koncepta-konzumerizma\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Vjekoslav \u0110ai\u0107: Luksuz \u2013 metastaza koncepta konzumerizma"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=399"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/398"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=399"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=399"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=399"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}