{"id":401,"date":"2022-05-26T11:54:30","date_gmt":"2022-05-26T11:54:30","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2022\/05\/26\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/"},"modified":"2022-05-26T11:54:30","modified_gmt":"2022-05-26T11:54:30","slug":"fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/","title":{"rendered":"Fulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot)"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  11(20)#8 2022<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n

DOI 10.46640\/imr.11.20.8<\/a>
\n UDK 304.3:614.44*Covid-19
\n Pregledni \u010dlanak
\n Review article
\n Primljeno: 24.01.2022.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Fulvio \u0160uran<\/span><\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska
\n fsuran@unipu.hr\n<\/p>\n

S one strane znanosti: koronavirus kao
\ndru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne.<\/p>\n

(Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot).<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (687 KB), Hrvatski, Str. 3363 – 3382
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Zna\u010dajna nemo\u0107 znanosti i protuslovlja pokrenuta od strane koronavirusa dovela je svijet do krize koja u svojoj sveop\u0107osti ujedinjuje i otkriva nejednakosti predla\u017eu\u0107i novo razmatranje ideje modernosti i uloge dru\u0161tvenih znanosti. Zapravo, raznovrsne su sociolo\u0161ke to\u010dke pristupa epidemiji. Kao na primjer: prekid rituala koji definiraju redoslijed socijalne interakcije zbog prakse distanciranja; \u0161irenje osje\u0107aja kolektivnog straha (moral panics) posredstvom medija i institucija koji svoj razlog ima u potrebi kolektivnog prihva\u0107anja velike po\u017ertvovnosti na individualnoj razini u vezi odnosa tro\u0161kova\/koristi; struktura i gusto\u0107i dru\u0161tvenih mre\u017ea kao prediktoru \u0161irenja zaraze. Izlaganje nudi samo neka kriti\u010dna osvrtanja utemeljena na dijalektici da bi pravovaljano odgovorilo na situaciju neprekidne napetosti izme\u0111u na\u010dela jedinstva i podjela oko kojih se dru\u0161tveni svijet, zbog svoje fluidnosti neprestano preure\u0111uje. Zasnivaju\u0107i se dakle na logici dru\u0161tvenog poretka koja podrazumijeva da se svaka tematika, doga\u0111aj ili situacija mo\u017ee razumjeti kao privremena to\u010dka ravnote\u017ee izme\u0111u kohezivne i disperzivne dru\u0161tvene dinamike.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> pandemija, pandemencija, lockdown, smart working, communing, modernost, sociolo\u0161ka imaginacija.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Mogu\u0107e je da u kameno doba epidemija nije bilo. Ali ono \u0161to je sigurno, \u010dinjenica je da su sve u\u010destaliji i intenzivniji me\u0111uljudski odnosi neminovno doveli do sve ve\u0107eg \u0161irenja zaraznih bolesti me\u0111u ljudskim grupama i to sve ve\u0107om brzinom i silinom. No, ovdje pa\u017enju ne\u0107emo usredoto\u010diti na njihovu difuziju jer to iziskuje vi\u0161e vremena i prostora, zato o tome sad samo ukratko.<\/p>\n

Kao u svim fazama povijesnih katastrofa i neovisno o tome radi li se o politi\u010dkim revolucijama, prirodnim uni\u0161tenjima raznoraznih vrsta i podvrsta, razornim ratovima, dubokim dru\u0161tvenim previranjima ili ekonomsko financijskim slomovima, suvremena globalna rasprostranjenost pandemije Covid-19 od svojeg pojavljivanja predstavlja izvanredan inkubator raznoraznih znanstvenih i pseudoznanstvenih teorija, ali i konspirativnih fantazija za koje je internetska mre\u017ea – posebno pohlepna za takvim sadr\u017eajem \u2013 od samog pojavljivanja fenomena preuzela inicijativu \u0161irenja i akreditiranja istoga oblikuju\u0107i ga na raznolike na\u010dine.<\/p>\n

Me\u0111utim, treba napomenuti da \u0161to se ti\u010de na\u0161e epohe to nije prvi slu\u010daj kojem se pristupilo na sli\u010dan i jednako intenzivan na\u010din. Tu se misli na napad na Twin Towers <\/em>11. rujna 2001. Radilo se o doga\u0111aju koji je izazvao mno\u0161tvo ne samo racionalnih ve\u0107 i neracionalnih tuma\u010denja i naga\u0111anja koja su zbog izuzetnosti i nevjerice kod prosje\u010dnog zapadnog pojedinca poprimala sve vi\u0161e osobine podmuklih zavjera dugog \u017eivota. Ona su i danas \u0161iroko rasprostranjena, i to u ve\u0107ini slu\u010dajeva s naglaskom na negiranje \u010dinjenica koje su zbog same o\u010ditosti stvari smatrane la\u017enim, tj. da se jednostavno radilo o teroristi\u010dkom napadu planiranom i izvedenom od strane najekstremnijeg islamskog fanatizma.<\/p>\n

Iz tog primjera, izostavljaju\u0107i za sada druge, mogu\u0107e je pretpostaviti da su ciljevi dana\u0161njih teorija zavjere o virusima tipi\u010dni za ovaj osebujan pristup povijesti i stvarnosti. Rije\u010d je o sociolo\u0161kom fenomenu koji se u suvremenoj kulturi Zapada ne pojavljuje samo kao narativni \u017eanr ve\u0107 i kao inspirativni i cvjetaju\u0107i oblik uredni\u010dke industrije, i to u vidu obja\u0161njenja (to\u010dnije: okrivljenja) – mimo istina koje pru\u017eaju vlade, njima podre\u0111eni znanstvenici i ve\u0107inski dio medijskog sustava – sumnjivih i ne ba\u0161 vjerodostojnih istina, budu\u0107i da dolaze iz slu\u017ebenih izvora. Pravi uzroci fenomena ili doga\u0111aja predodre\u0111eni su da ostanu skriveni i dostupni samo vrlo ograni\u010denim krugovima: Kennedyievo ubojstvo, fenomen lete\u0107ih tanjura ili NLO-a, itd.<\/p>\n

Me\u0111utim ni to nije dovoljno. Glavni cilj teoreti\u010dara zavjera u liku samoizabranih \u010duvara istine i demokracije je skrenuti pozornost javnosti na slo\u017eenu mre\u017eu interesa i suu\u010desni\u0161tva, okultnih manevara i popre\u010dnih saveza koji se nalaze skriveni iza onih la\u017enih iako razlo\u017enih o\u010ditovanja koja se obi\u010dnom pojedincu ‘prodaju’ kao neprikosnovene \u010dinjenice. Naime, kako oni tvrde, ne radi se o ‘Istinama’ koje nije mogu\u0107e objasniti samo posredstvom jedne, za Zapadnog pojedinca – odgojenog na ideji nezaustavljiva znanstvenotehnolo\u0161kog progresa – neuobi\u010dajene zdravstvene krize s kojom se ne samo Zapadni svijet suo\u010dava, koliko o (ako ne i prete\u017eito, u perspektivi) neograni\u010denom me\u0111usobnom nametanju raznoraznih skrivenih mo\u0107i za svjetsku premo\u0107 ili prozai\u010dnije, za posjedovanjem sve ve\u0107eg utjecaja i kontrole na ‘svijet sutra\u0161njice’ – u ovom slu\u010daju u vidu biolo\u0161kog rata posredstvom konstruiranog virusa kao i uz podr\u0161ku razli\u010ditih ve\u0107 unaprijed pripremljenih strategija za njegovo suzbijanje kada za to do\u0111e vrijeme. Kako tvrde teoreti\u010dari zavjere radi se naime o tajno usvojenim planovima nekoliko suverenih dr\u017eava, multinacionalnih farmaceutskih kompanija, obavje\u0161tajnih agencija, IT divova i telekomunikacija, transnacionalnih kriminalnih skupina, tajnih dru\u0161tva najrazli\u010ditije inspiracije, financijskih lobija, humanitarnih organizacija i privatnih zaklada financiranih od strane ovog ili onog multimilijardera, vojno industrijskih nacionalnih kompleksa itd., itd.<\/p>\n

U stvari tu se radi o iskrivljenom rezoniranju nekolicine \u0161to je dovelo, kako u pro\u0161losti tako i danas a najvjerojatnije \u0107e i ubudu\u0107e, do nastajanja najrazli\u010ditijih hipoteza i tuma\u010denja. Tako na primjer jedna od najekstremnijih verzija tvrdi da su \u0161irenje virusa i sam pandemijski alarm vje\u0161to proizvedeni i to s ciljem provedbe sna\u017enog eksperimenta dru\u0161tvenog in\u017eenjeringa. Radi se naime o zatvaranju milijuna gra\u0111ana u njihove domove uporabom straha od zaraze, \u0161to slu\u017ei kao nagovje\u0161taj onoga \u0161to se namjerava uraditi da bi globalni poredak poprimio odre\u0111ene konture razvoja u budu\u0107nosti. To je neka vrsta distopije u vidu dru\u0161tva kojim upravlja kruta kolektivna disciplina podvrgnuta policiji i tehnolo\u0161koj kontroli, paternalisti\u010dki upravljana od strane novog sloja (new class<\/em>) znanstvenika tehnokrata odvojenih od bilo kojeg narodnog ili demokratskog legitimiteta. Da je to ne samo mogu\u0107e ve\u0107 i realno, vidljivo je, tvrde oni, jer posljednjih mjeseci svjedo\u010dimo \u010dinjenici da politika prilago\u0111ava svoje odluke obvezuju\u0107im propisima virologa i epidemiologa i to mimo volje naroda \u0161to bi samo po trebalo biti sumnjivo. Ni\u0161ta manje alarmantna nije niti teorija da je ova pandemija neovisno o tome kako je izazvana prigoda koju je nekolicina divova u sektoru Big Data s nestrpljenjem \u010dekala da bi se napokon utvrdili kao pravi gospodari svijeta.<\/p>\n

Ako se politika donedavno jo\u0161 uvijek zavaravala da name\u0107e pravila i zabrane u vezi s na\u010dinom na koji se prikuplja i upravlja informacijama (uklju\u010duju\u0107i i one privatne) koje se odnose na milijarde ljudi, suvremena zdravstvena situacija je tu ambiciju vladavine prava koja je donekle ve\u0107 bila na zalazu potpuno zakopala, izbrisala, jer \u010dinjenica da su se podaci u njihovim ra\u010dunalnim bankama pokazali kao temeljni alati za rje\u0161avanje pandemije s epidemiolo\u0161kog stajali\u0161ta (na primjer putem udaljenog digitalnog pra\u0107enja), dramati\u010dno je pove\u0107ala pregovara\u010dke sposobnosti High-Tech korporacija ne samo prema vladama ve\u0107 i prema raznim me\u0111unarodnim institucijama. Naime, njihova snaga koja je s financijskog i tehnolo\u0161kog aspekta ve\u0107 do tada bila ogromna, sada je poprimila i politi\u010dki ‘format’ i to u svakom svom pogledu.<\/p>\n

Osim toga, postoje i oni koji u utrci dr\u017eava, tvrtki i istra\u017eiva\u010dkih institucija (kako privatnih, tako i javnih) u otkrivanju cjepiva vide cilj koji nije toliko ostvarivanje velikog znanstvenog otkri\u0107a ve\u0107 i ostvarivanje goleme zarade kao i stjecanje globalne mo\u0107i, toliko velike da \u0107e uskoro biti u stanju relevantno utjecati i na me\u0111unarodnoj svjetskoj sceni. Prema nekima, mo\u0107 koju su pridobili oni koji imaju kontrolu nad distribucijom cjepiva ista je onoj koju imaju dr\u017eave koje posjeduju nuklearno oru\u017eje. To \u0107e im u skoroj budu\u0107nosti omogu\u0107iti da diktiraju pravila igre ostatku svijeta. Ali \u0161to ako je taj ‘netko’ neka multinacionalna kompanija ili neki milijarder preru\u0161en u filantropa?\u00a0 <\/p>\n

Kona\u010dno, na razini dru\u0161tvene psihologije, okultni cilj kojeg teoreti\u010dari zavjere smatraju da je je pravi ulog ove, za neke \u010dudne <\/em>i ne sasvim slu\u010dajne a za druge o\u010dekivane i uvelike predvidljive pandemije – predodre\u0111ene postati konstantom i to uz prijetnju bolesti koje je (potencijalno) u stanju istrijebiti veliki dio \u010dovje\u010danstva – ukrotiti <\/em>svjetsku populaciju. Naime, pojedinci upla\u0161eni od sablasti smrti i u stalnom stanju uzbune bit \u0107e po samoj definiciji stvari poslu\u0161niji i podlo\u017eniji bilo kojoj mo\u0107i (\u010dak i takozvanih liberalnih demokracija) omogu\u0107uju\u0107i joj da u budu\u0107nosti opravda svaku zlouporabu ili odstupanje od op\u0107e prihva\u0107enih pravila ljudskosti – uklju\u010duju\u0107i suspenziju zakona i temeljnih sloboda \u2013 u ime kako individualnog, tako i javnog zdravlja.<\/p>\n

U vezi ovih naga\u0111anja koja, iako polaze od zabrinutosti i pitanja koja su uvelike stvarna i motivirana te u kona\u010dnici poprimaju obli\u010dja ne\u010dega \u0161to je oduvijek bio i jest polemi\u010dki argument teoreti\u010dara zavjera: Svjetske vlade Iluminata, Univerzalne diktature Izabranih, globalnog Big Governmenta<\/em>, sna\u017eno je isku\u0161enje da se odgovori skepti\u010dnim, ako ne i podrugljivim stavom. Pri tome treba imati u vidu teorije poput primjerice onih koje \u0161irenje virusa pripisuju slabljenju imunolo\u0161kog sustava uzrokovanog novim standardom prijenosa podataka 5G, businessa notorno kontroliranog od neke fantomske pseudomasonerije i to u suradnji tko zna s kojim jo\u0161 okultnijim sredi\u0161tima mo\u0107i. Naime, \u0161to je drugo urota, osobito kad poprima ove ekstremne i gotovo folklorne oblike, nego uvreda za zdrav razum i \u010dovjekovu kriti\u010dku sposobnost? Ili u bla\u017eem obliku, neka vrsta stripfilozofije povijesti ili vizije stripdru\u0161tva? No takvo odbijanje obilje\u017eeno tipi\u010dno prosvjetiteljskim intelektualnim prezirom, koliko god razumljivo nije dovoljno da bi se shvatila neka pitanja koja je bave\u0107i se zavjerom nemogu\u0107e izbje\u0107i. Razlog tome? To je zato \u0161to su teorije koje inspirira ozbiljno shva\u0107ene od velikog broja ljudi koji na temelju tih uvjerenja usmjeravaju vlastiti svakodnevni \u017eivot, svoja politi\u010dka tuma\u010denja i izborno pona\u0161anje, postaju\u0107i aktivni na nivou protuinformacija \u0161ire\u0107i njihov utjecaj na taj na\u010din.<\/p>\n

Radi li se tu samo o masovnom neznanju, o prirodnoj tendenciji da se prihvate i najapsurdnija ma\u0161tanja ili o mentalnom sklopu naslije\u0111enom u djetinjstvu i sastavljenom od nevidljivih \u010dudovi\u0161ta, tajnih sila i zlih \u010darobnjaka koje neki u sebi nose nesvjesno i kad odrastu? Potrebno je tako\u0111er shvatiti koji su to mehanizmi – psiholo\u0161ki, intelektualni ili dru\u0161tveni – koji osobito u odre\u0111enim konvulzivnim (beznadnim) povijesnim trenucima favoriziraju ra\u0111anje i stvaranje takvih teorija sa svojom \u010dudnom i dobro prepoznatljivom mje\u0161avinom kulture trajnih sumnji, pseudoznanosti vjerodostojnih argumenata, progonske \u017ertvovanosti na\u0161e grupe, sposobnosti pretvaranja slu\u010dajnosti u \u010dinjenice i dokaze.<\/p>\n

Nekima je sve to o\u010dito, osobito danas posredstvom aktivizma dru\u0161tvenih medija i njihove umna\u017eaju\u0107e mo\u0107i informiranja, naro\u010dito u ‘pretjerivanju’ i u o\u017eivljavanju osjetila kao u dobro organiziranoj diverzantskoj propagandi finaliziranoj na stvaranju svakojakih zabuna. Stoga se zavjera pojavljuje kao oblik namjerne manipulacije stvarno\u0161\u0107u, kao na\u010din zaga\u0111enja javne sfere uvo\u0111enjem izmi\u0161ljenih \u010dinjenica, upe\u010datljivih i neprovjerljivih vijesti, takozvanih alternativnih tuma\u010denja ovog ili onog tipa doga\u0111aja, sa svrhom namjernog dezinformiranja radi pove\u0107anja dru\u0161tvenog kaosa, bacanja blata na neprijatelje da bi se od sebe otjeralo sve sumnje. To postaje o\u010dito kada na primjer velike sile (Rusija ili Kina ili SAD, ili …) osu\u0111uju kori\u0161tenje la\u017enih vijesti (fake news<\/em>) prikazuju\u0107i ih kao sredstvo Informacijskog rata (Information Warfare<\/em> ili InfoWar): u liku propagandne tehnike koja koristi trend <\/em>senzacionalizma koji vlada glavnim medijskim sustavom. Unutar tog sistema bilo koja dobro plasirana la\u017ena vijest postaje vjerodostojna kada dospijeva do publike koja ju prepoznaje te prihva\u0107a i tuma\u010di kao istinitu. Osobina takvog razmi\u0161ljanja je u tome da se zavjera tuma\u010di zavjerom, u smislu da bi oni koji na mre\u017ei vje\u0161to \u0161ire ‘hipoteze zavjere’ bili pravi zavjerenici, \u0161to je neka vrsta igre ogledala unutar koje je rizik izgubiti se. Naime, manipulativna uporaba la\u017enih vijesti kao i bizarnih i ma\u0161tovitih obja\u0161njenja njihovih pozadina \u0161to predstavlja zabrinjavaju\u0107u stvarnost suvremenih dru\u0161tva, ne isklju\u010duje \u010dinjenicu da teorije zavjere mogu djelovati i odozdo prema gore: ra\u0111aju se spontano kao odgovor na stvarnu potrebu za znanjem. Za \u010dovjeka je te\u0161ko podnijeti takav kognitivni vakuum u vezi onoga \u0161to se doga\u0111a oko njega jer potrebuje neko racionalno obja\u0161njenje koje daje dojam da je mentalno ovladao stvarno\u0161\u0107u; neku vrsta interpretativnog klju\u010da o stvarnom svijetu za kojeg su mnogi – bez ikakve potrebe da budu odozgo indoktrinirani ili zavedeni propagandom \u2013 uvjereni da je najautenti\u010dniji i najistinitiji zato jer nudi jednostavno i izravno uzro\u010dno-posljedi\u010dno tuma\u010denje slo\u017eenih i ina\u010de neobja\u0161njivih \u010dinjenica. Pritom uop\u0107e ne sumnjaju da je mo\u017eda to tuma\u010denje jedan vid racionalizacije ve\u0107 postoje\u0107ih i ukorijenjenih preduvjerenja, prosudbi i fantazija. <\/p>\n

Radi se o mentalnom i psiholo\u0161kom mehanizmu kolektivnih uvjerenja i stanja raspolo\u017eenja koji osvjedo\u010duje Marc Bloch kada opisuje kolektivno djelovanje la\u017ene vijesti me\u0111u vojnicima za vrijeme Prvog svjetskog rata. Taj mentalni sklop uvijek nastaje, ka\u017ee Marc Bloch, “iz kolektivnih pogleda koji postoje i prije njezinog pojavljivanja; ona je samo naizgled slu\u010dajna, sve \u0161to je u njoj slu\u010dajno je po\u010detni doga\u0111aj\/incident, apsolutno bezna\u010dajan, koji pokre\u0107e rad ma\u0161te; ali to se pokretanje doga\u0111a samo zato \u0161to su ma\u0161te ve\u0107 pripremljene i u tihom vrenju, [\u2026] la\u017ena vijest ogledalo je u kojem ‘kolektivna savjest’ promatra vlastita obilje\u017eja<\/em>”<\/a>[224<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. To govori da se kroz zavjeru umno\u017eavaju duhovi, dakle strahovi i predrasude koje \u010dovjek ve\u0107 nosi u sebi, u svom umu.<\/p>\n

Ostaju\u0107i u okviru te Blochove misli postaje jasno kada i kako ‘depresivni um u umornom tijelu’ \u2013 \u0161to oslikava dio \u010dovje\u010danstva u vremenu Covid -19 \u2013 mo\u017ee postati lak plijen emocija, jer zbog razo\u010daranja postaje nesklon vje\u017ebanju vlastite kriti\u010dke misli i stoga spreman vjerovati u svaku dobro zapakiranu ili izgledno uvjerljivu besmislicu.<\/a>[225<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Urota kao bijeg od stvarnosti<\/em><\/strong><\/p>\n

Tako se dolazi do nekoliko temeljnih upita: \u0160to je to \u0161to samo po sebi obja\u0161njava mentalitet zavjere? Za\u0161to ta vizija zavjere \u2013 koja u normalno vrijeme ima osobine ‘opasne zabave’ za nekolicinu dru\u0161tveno grani\u010dnih skupina ili ma\u0161tovitih i emocionalno nestabilnih pojedinaca koji su kao takvi usmjereni na lov na duhove (misli se tu na manjinske grupe i na devijantne osobe koje svojom paranojom \u010desto izazivaju tragedije, provode progone i \u010dine zlo\u010dine) \u2013 ima danas sve osobine opasne masovne pojave? Na kraju ali ne i zadnje, koliko i na koje sve na\u010dine pandemija globalnih razmjera mo\u017ee doprinijeti njezinom daljnjem \u0161irenju i ukorjenjivanju? <\/p>\n

Da bi to barem donekle shvatili treba po\u0107i od stajali\u0161ta (ili, ako \u017eelite, \u010dinjenica) da je zavjera oblik dru\u0161tvene imaginacije koja u svim svojim razli\u010ditim oblicima manifestacija uvijek oscilira izme\u0111u demonologije (zlo pokre\u0107e povijest) i apokalipse (kraj povijesti kao stvarna mogu\u0107nost). Eksplicitno: izme\u0111u ideje da nekoliko mo\u0107nih i zlih bi\u0107a (inkarnacija Antikrista) iz tame spletkari da bi nametnula svoju vlast nad svijetom i ideje da \u0107e \u010dovje\u010danstvo ubrzo biti pozvano da odgovara za svoje grijehe i to sve u nadi o nekakvom nebeskom otkupljenju ili obliku spasenja (naravno, rezerviranom samo za \u010diste, pravedne i nevine). Radi se dakle o uvjerenjima koja nisu novijeg datuma jer svoju osnovu naveliko crpe iz narodnih tradicija<\/a>[226<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, koje su se u ve\u0107ini slu\u010dajeva konsolidirale u srednjem vijeku. Radi se, ne zaboravljaju\u0107i pritom i sugestibilnost masa, o vizijama<\/em> koje su potaknute pseudoteolo\u0161kim naga\u0111anjima uobli\u010denim u tisu\u0107ljetnom kalupu dru\u0161tvenih predrasuda tipi\u010dnom za zatvorena i zaostala dru\u0161tva podlo\u017ena velikim valovima straha izazvanim ratovima i po\u0161asti, uvijek u potrazi za \u017ertvenim janjetom na kojeg \u0107e navu\u0107i sve neda\u0107e svijeta. Vjerovalo se da ti fenomeni pripadaju nekim drugim vremenima, me\u0111utim usprkos racionalizmu moderne koji je na mase utjecao samo povr\u0161no, podrugljivo i neadekvatno, ta uvjerenja nastavljaju \u017eivjeti i danas u svom podzemnom obliku u vidu kolektivnog sje\u0107anja ili predod\u017ebe koja je kada se pru\u017ei prilika za ponovno pojavljivanje straha od kraja<\/em> uvijek spremna i to neovisno o tome da li se radi(lo) o oru\u017eanom sukobu ili prirodnoj katastrofi koja kao takva prevladava odre\u0111enom tipologijom pojedinaca i dru\u0161tava. <\/p>\n

Ali ono \u0161to mnogi mislioci, a tu se naro\u010dito misli na povjesni\u010dare, filozofe i sociologe, ne uvi\u0111aju, ili ne \u017eele, ili ne mogu re\u0107i je da je taj paranoi\u010dni pogled na \u017eivot uvr\u0161ten, ukorijenjen, racionalno oblikovan u svakom, ponavljam svakom nacionalizmu kao ideologija koja se odr\u017eava i \u0161iri posredstvom odgojno obrazovnih institucija \u010dija je pedago\u0161ka uloga usmjeriti (vlastite) \u0161kolarce prema obrani (zdravih) nacionalnih interesa. Naime, radi se o mlade\u017ei koja zbog umne otvorenosti ne uvi\u0111a da je korijen njenog egzistencijalisti\u010dkog straha naspram nesigurnosti sutra\u0161njice u liku obrane nacionalnih interesa podsvjesni, i da zahvaljuju\u0107i (nacionalisti\u010dki) usmjerenom odgoju lako mo\u017ee, naro\u010dito u trenucima bezna\u0111a, poprimiti i druge oblike eksplikacije nasuprot induciranom putu razvoja i eksplikacije posredstvom liberalno usmjerenog odgoja i obrazovanja.<\/p>\n

Da bi to donekle i shvatili dovoljno je prisjetiti se u moderno doba najmo\u0107nijeg i najra\u0161irenijeg mita o zavjeri. Radi se o ‘mitu’ koji je ‘znanstveno’ konstruiran i postao dijelom nacionalnog usmjerenog odgoja i obrazovanja. Radi se o takozvanoj ‘\u017eidovskoj tajnoj vladi’ poznatoj i kao\u00a0 Sionski priorat<\/em><\/a>[227<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, koja je svoj tragi\u010dni vrhunac dostigla u dvadesetom stolje\u0107u proizvode\u0107i istrebljenje milijuna ljudi. Tome je doprinijela i tisu\u0107ljetna demonolo\u0161ka tradicija, koja je ve\u0107 u 13.-14. stolje\u0107u u \u017didovima prepoznavala Sotonine Sinove<\/em> ujedinjene planom da nadvladaju i dominiraju kr\u0161\u0107anskim narodom, \u0161to je dovelo do toga da ih se smatra apsolutnim, lukavim, pa \u010dak i nevidljivim neprijateljem, upravo kakvim se danas smatra Covid-19.\u00a0 <\/p>\n

Problem je da je taj uvrnuti i iracionalni imaginarij, iz o\u010diglednih razloga o\u010di\u0161\u0107en od svakog eksplicitnog pozivanja na antisemitizam danas pretvoren u narativno-spektakularnu radnju koju su formirali sotonski zemaljski agenti ili \u010dak sam Sotona; ali i bi\u0107a koja potje\u010du iz podzemlja ili iz izvanzemaljskog prostora; tajne sekte sposobne za bilo kakvu makinaciju; in exstremis<\/em> spasitelji \u010dovje\u010danstva; nerazlu\u010dive ili nevidljive mra\u010dne mo\u0107i kao i iz svi mogu\u0107i scenariji ‘smaka svijeta’. To se prikazuje u vidu invazija vanzemaljaca, virusa ili istrebljenja bakterijama, utjecaja asteroida na planetu Zemlju, katastrofalnog porasta mora, nuklearne nesre\u0107e uzrokovanom ljudskom gre\u0161kom ili ludim znanstvenikom, novog doba glacijacije, klimatskog kolapsa, pobune protiv vladaju\u0107ih tehni\u010dara, povrataka mrtvih ili zombija iz grobova itd. <\/p>\n

Kao \u0161to smo ve\u0107 spomenuli taj imaginarij koji je u suvremeno doba do te mjere kultiviran od strane kinematografije, popularne knji\u017eevnosti, svijeta stripova i televizijskih serijala da se za odre\u0111enu tipologiju pojedinaca (umno retardiranih ili misaono nekriti\u010dnih) pretvorio u \u010dinjeni\u010dno stanje stvari pro\u017eimaju\u0107i masovni mentalitet, \u010dini da svatko od nas u sebi posjeduje sve osobine zavjerenika ili je pod odre\u0111enim utjecajem urote iako je toga nesvjestan (zbog \u010dega treba biti itekako kriti\u010dan) i \u010dija je temeljna osobina nerazlikovanja fikcije od stvarnosti. Dovoljno je prisjetiti se radiofonske emisije koju je vodio Orson Welles<\/a>[228<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> koji je \u010ditaju\u0107i odlomak H. G. Wellsovog romana Rat svjetova \/ The War of the Worlds<\/em><\/a>[229<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> bez da o tome obavijesti publiku, inicirao veliko pani\u010darenje kod mnogih pojedinaca koji su pratili emisiju. To je bilo i mogu\u0107e je jer kod mnogih je ukorijenjeno uvjerenje da je ma\u0161ta scenarista i pisaca tijesno povezana s predvi\u0111anjem stvarnosti; da je povijest samo odraz, s nekim zaka\u0161njenjem, onoga \u0161to smo sposobni zamisliti (\u0161to je bila i James Hilmanova misao u vezi uloge mita)<\/a>[230<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Zbog toga je razlo\u017eno zamisliti da se i pandemija Covid-19 dogodila prema metodologijama ‘zavjera’ ve\u0107 predvi\u0111enih u mnogim filmovima i sadr\u017eanih u mnogim apokalipti\u010dnim romanima \u0161to je me\u0111u ostalim posljedicama definitivno ukorijenilo i gore navedeno uvjerenje da je ma\u0161ta scenarista i pisaca jedno predvi\u0111anje stvarnosti, odnosno da je povijest samo odraz, s nekim zaka\u0161njenjem, onoga \u0161to je \u010dovjek sposoban zamisliti.<\/p>\n

Dolazi se tako do pitanja: tko je odgovoran za takve katastrofe – podrazumijeva se zao i sa zlokobnim obilje\u017ejima – tko ih je prouzro\u010dio, planirao ili jednostavno sakrio njihove pogubne posljedice? Za\u0161to oni koji znaju istinu – oni rijetki odabrani koji su, poput proroka apokalipti\u010dne tradicije, kroz viziju ili snove primili otkrivenje misterija svijeta – tu istinu ne dijele s ostatkom svijeta?\u00a0 <\/p>\n

Zavjereni\u0161tvo na svoj na\u010din poku\u0161ava odgovoriti na ta i sli\u010dna uznemiruju\u0107a pitanja i to posebice na sljede\u0107e: koje su sve oblike sposobne poprimiti i upotrijebiti demonske sile protiv kojih su ljudska bi\u0107a oduvijek bila prisiljena oduprijeti se za svoj spas i slobodu? <\/p>\n

Unutar dimenzijskog tuma\u010denja stvarnosti, posljednja inkarnacija zla i posljednji scenarij apokalipse koja je ujedinila teoreti\u010dare zavjere cijelog svijeta zasigurno je Covid -19. Zar nije istina da je kineski predsjednik Xi Jinping, koji se dobro razumije u borbu protiv koronavirusa pozvao svoje sunarodnjake na ‘narodni rat protiv virusa’, kojeg trebaju voditi ‘ujedinjeni poput Velikog zida’, jer ‘epidemija je vrag i ne smijemo dopustiti da se vrag skriva’?<\/p>\n

Na ovu kaoti\u010dnu i uznemiruju\u0107u povijesno-kulturnu pozadinu, koju je ultratehnolo\u0161ka i bogata postmodernost naslijedila od predmoderne, u kojoj dominiraju neznanje i bijeda, povezuju se i drugi elementi, vi\u0161e povezani s psiholo\u0161kom dimenzijom (kako individualnom tako i kolektivnom), doprinose\u0107i obja\u0161njenju za\u0161to je zavjera u modi. Zna se, na primjer, da svaka faza ubrzanja povijesti kada se svijet oko nas radikalno i iznenada promijeni izaziva ogromnu potrebu za spoznajom i sigurno\u0161\u0107u. <\/p>\n

Upe\u010datljive povijesne doga\u0111aje koji \u010desto prodiru u na\u0161e postojanje na neo\u010dekivan i neuobi\u010dajen na\u010din nije nikada lako objasniti samo uporabom njihovih uzroka. I povjesni\u010darima i sociolozima te\u0161ko je shvatiti ih u svom vremenskom doga\u0111anju, a kamoli suvremenicima koji ih do\u017eivljavaju na vlastitoj ko\u017ei. Razlog tome je da oni izazivaju neo\u010dekivane preokrete – materijalne i duhovne, objektivne i subjektivne \u2013 koji se gotovo nikada ne de\u0161avaju prema nekom predvidljivom planu ili na nekoj racionalnoj osnovi, \u0161to u \u010dovjeka neminovno pove\u0107ava tjeskobu kao i osje\u0107aj bespomo\u0107nosti. Tuma\u010denja zavjere slu\u017ee upravo ovome: u svom iluzornom prikazivanju stvari daju nam uvjerenje da smo shvatili uzroke i podrijetlo pojave i epizode koji izmi\u010du uobi\u010dajenom razumijevanju i u \u010dijem razvoju na\u0161i pojedina\u010dni postupci nemaju nikakvu te\u017einu.<\/p>\n

Radi se o aspektu koji nemalo doprinosi \u0161irenju zavjere: saznanje da se stvari doga\u0111aju bez da imamo ikakve mo\u0107i djelovanja \u0161to je ponekad i psiholo\u0161ki neodr\u017eivo jer od \u010dovjeka \u010dini pasivnog gledatelja kolektivne povijesti koja izmi\u010de svakoj odluci i uzro\u010dnoj inteligenciji. Drugim rije\u010dima, zavjera je tako\u0111er na\u010din povratnog posjedovanja povijesti i svijeta kao i bijega od osje\u0107aja bespomo\u0107nosti koji ina\u010de riskira da nas dovede u pasivni (i egzistencijalno nepodno\u0161ljivi) nihilizam.<\/p>\n

Ono \u0161to nas donekle intelektualno mo\u017ee tje\u0161iti je dru\u0161tveno stati na strani onih koji su \u2013 jedna dobra manjina koja se bori protiv onih lo\u0161ih – shvatili kako se svijet zaista kre\u0107e.<\/p>\n

Drugi uzrok koji obja\u0161njava suvremenu zavjeru odnosi se na ograni\u010denja objektivne i subjektivne naravi znanstvene spoznaje koja nije nikada do ove pandemijske krize promatrana na shizofreni\u010dan i kontradiktoran na\u010din: kao jedini izvor spasenja ali i uzrok svega zla. Bez obzira na postignuti napredak u svakom sektoru znanja – od medicine do fizike, od kozmologije do biologije – u prirodnom svijetu i dalje postoje sive zone i pojave za koje imamo previ\u0161e komplicirana obja\u0161njenja, te su kao takva te\u0161ko razumljiva za nestru\u010dnjake jer su znanstveno djelomi\u010dna ili nisu dovoljno uvjerljiva i eksplikativna. To je itekako postalo o\u010dito upravo u vezi virusa Covid-19. Do toga je do\u0161lo kada smo postali svjedoci \u010dinjenice da se stru\u010dnjaci pona\u0161aju kao da su alfa i omega na\u0161eg \u017eivota, i to usprkos unutarnjim protuslovljima u svjetskoj znanstvenoj zajednici; oklijevanju Svjetske zdravstvene organizacije; nedostatku objektivne i zajedni\u010dke vizije doga\u0111aja koje su u raznim zemljama svijeta i medicinska struka i ve\u0107ina znanstvenika pro\u017eivljavali poput eksperimenta bez presedana \u010diji je cilj bio pridobiti ve\u0107a saznanja. To je izazvalo vi\u0161e tjeskobe nego nade kod onih koji su kao obi\u010dni gra\u0111ani htjeli samo saznati kako se virus \u0161iri, koliko je smrtonosan, koje je najbolje cjepivo i koje su njegove nuspojave. Radilo se i radi se o pitanjima jednostavnim i ogromnim u isto vrijeme na koja nijedan stru\u010dnjak do sada nije dao siguran i kona\u010dan odgovor. Sa stajali\u0161ta znanstvene metode to nije nekakva novost ili problem, budu\u0107i da znanstvena spoznaja polazi od nepoznatog da bi stupnjevito i mukotrpno stigla do saznanja, \u0161to se uvijek odvija poku\u0161ajima i pogre\u0161kama (u laboratoriju ili na terenu) \u0161to je va\u017ee\u0107e sredstvo znanja. Problem je u tome \u0161to se takva metoda koja ne razmi\u0161lja o nepogre\u0161ivosti i ne nudi kona\u010dne i apsolutne odgovore kosi s popularnom slikom znanosti koja ju naprotiv smatra ne samo izvorom izvjesnosti, ve\u0107 ima i spasonosna o\u010dekivanja koja joj je moderna dodijelila. To zna\u010di da ukoliko odmah ne zadovoljava na\u0161u potrebu za sigurno\u0161\u0107u i sigurnim rje\u0161enjima, znanost riskira diskreditaciju ili certifikat nepouzdanosti, tim vi\u0161e ako je u pitanju vrhunsko dobro kao \u0161to je \u017eivot.<\/p>\n

Dodajmo tome da svijet znanosti danas sve vi\u0161e ima elemente organiziranog mre\u017enog sustava svjetskih razmjera, specifi\u010dni jezik i posebne protokole prema kojima, da bi unato\u010d bilo kakvom zahtjevu nezavisnosti i autonomije razvila sve slo\u017eenija istra\u017eivanja mora djelovati u bliskoj sinergiji s politikom i ekonomsko-industrijskom mo\u0107i. To je dovelo do takve razine globalne me\u0111usobne povezanosti koja je znanost pretvorila u laku metu za one koji u tim ispreplitanjima izme\u0111u aparata i dru\u0161tvenih struktura ne vide neku funkcionalnu nu\u017enost ve\u0107 opasnu koncentraciju mo\u0107i. Oni ju vide kao jednu tako veliku konvergenciju interesa da se mo\u017ee itekako posumnjati da iza toga postoje i neke izopa\u010dene politi\u010dke svrhe.<\/p>\n

Svatko od nas od znanosti o\u010dekuje blagostanje i spas, ali zbog znanstvenog sustava koji je sve vi\u0161e podlo\u017ean politi\u010dkim i ekonomskim pritiscima dovedeni smo do kolektivnog nepovjerenja u kojemu teoreti\u010dari zavjere nalaze razloge svog postojanja. Razlog koji vi\u0161e od drugih opravdava kulturu urote i njezinu zavidnu imaginativnu snagu je efektivno postojanje – u politi\u010dkoj praksi, u natjecateljskoj igri koja upravlja gospodarstvom i u sferi dru\u0161tvenih odnosa – okultnih makinacija i manevara, zasjenjenih zona ili rezerviranih ili tajnih podru\u010dja djelovanja, neprozirnih mehanizama i dvostrukih istina. Ukratko, zavjere su \u010dinjenica. <\/p>\n

Me\u0111utim, problem koji teoreti\u010dari zavjere jednostavno ignoriraju je da sve to ima malo ili nimalo veze s vragom i njegovim preru\u0161avanjima, s apokalipsom ili dolaze\u0107im smakom svijeta i sa zlim djelovanjem protiv \u010dovje\u010danstva od strane neke tajne organizacije ili manjine gladne mo\u0107i (ju\u010der templari, masoni, \u017didovi i isusovci, a danas multimilijarderi iz Sillicon Valleya, gnostici, nositelji tajni ljudskog genoma, \u010duvari u laboratorijama bakteriolo\u0161kih oru\u017eja, gmazovi, pseudodobro\u010dinitelji \u010dovje\u010danstva koje profitiraju na tragedijama koje su sami proizveli, vije\u0107nici postljudskih u\u010denjaka, itd.).<\/p>\n

To je u stvari tijesno povezano s izvornom moralnom nesavr\u0161eno\u0161\u0107u ljudi od krvi i mesa, s njihovim atavisti\u010dkim apetitima i \u017eeljama, s nepredvidljivo\u0161\u0107u povijesti koja \u010dini da svaki poku\u0161aj organiziranja planova za stolom poka\u017ee beskorisnim i sa \u010dinjenicom da se \u017eivi u dru\u0161tvima koja su po samoj sociolo\u0161koj definiciji nesavr\u0161ena i \u010desto nepravedna i da se ne odvija sve prema na\u0161im o\u010dekivanjima ili nadama. ‘Velika zavjera’ protiv \u010dovje\u010danstva i za svjetsku vlast koju svako toliko netko poku\u0161a ostvariti ustvari je filozofska floskula ili sme\u0107e, \u010dista knji\u017eevna zabava, ukoliko se ne radi o obi\u010dnoj paranoji preru\u0161enoj u politiku. <\/p>\n

Tako ostaju zavjere, tajni planovi i slu\u010dajne izmi\u0161ljotine, odnosno pre\u010daci koje ljudi oduvijek koriste, koji osciliraju izme\u0111u o\u0161troumnosti i nasilja, izme\u0111u cinizma i \u017eelje za posjedovanjem kako bi zauzeli posebno mjesto u svijetu i to na \u0161tetu drugih. To dakle zna\u010di da smo u stvari problem mi a ne Vrag, koji se ovaj put (kakvog li vrhunskog lukavstva!) \u010dovje\u010danstvu pojavio u obliku mikroorganizma.<\/a>[231<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Pandemija i distopijsko-katastrofalne slike Zapada kao izvor dominantne znanstveno-tehnolo\u0161ke infodemije <\/em><\/strong><\/p>\n

Ovo vrlo tu\u017eno doba virusa Covid-19 u koje je svijet potonuo \u0161to je donekle i zanimljivo, ima zna\u010dajnu komponentu ve\u0107 vi\u0111enog. Posebice je Zapad taj koji pre\u017eivljava pravu katastrofu vlastitih dru\u0161tvenih, ekonomskih i liberalno demokracijsko-politi\u010dkih struktura u znaku nekih medijskih formata koji su se zapravo vremenom formirali poput supstancijalnih suvremenih arhetipova.<\/p>\n

Znanstveno-fantasti\u010dni strip Eternout <\/em>Hectora Germana Oesterhelda i Francisca Solana Lopeza, iz 1957.<\/a>[232<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> koji govori o invaziji vanzemaljaca zapo\u010dinje snje\u017enim pahuljicama koje, govore\u0107i o napretku, sadr\u017eavaju smrtonosni virus (u tom se slu\u010daju radilo o alegoriji nestabilne politi\u010dke situacije onog vremena u Latinskoj Americi podlo\u017enoj opetovanim autoritarnim zaokretima).<\/p>\n

‘Napravljeni smo od iste tvari kao i snovi’, re\u0107i \u0107e Shakespeareov \u010darobnjak Prospero u ‘Oluji’, \u0161to zna\u010di da se svako povijesno razdoblje ogledava u ogledalu vremena posredstvom ‘svoje’ knji\u017eevnosti i ‘svojih’ umjetni\u010dkih izraza. <\/p>\n

Na isti na\u010din mi danas, unutar dimenzije koja je gotovo pedeset godina podlo\u017ena manifestacijama postmoderne kulture, sanjamo snove proizvedene od dominantne kulturne industrije i koji proizlaze iz procesa medijskog posredovanja. Naime, sa zna\u010dajnim dodatkom znanstvena je fantastika postala jedan od najprakti\u010dnijih \u017eanrova na Zapadu, i to od godina Hladnog rata nadalje, donose\u0107i kao miraz, zajedno sa sposobno\u0161\u0107u odra\u017eavanja sada\u0161njosti u svom ostvarenju \u010dak i \u010ditav niz ‘vizionarskih sposobnosti’. Stoga se \u010desto nalazimo u stanju budnog sanjarenja. To je neka vrsta no\u0107ne more naseljene Electric Sheep-om<\/em>, kao \u0161to stoji u samom naslovu znanstvenofantasti\u010dnog romana ameri\u010dkog knji\u017eevnika Philipa K. Dicka, Do Androids Dream of Electric Sheep?<\/em> (Sanjaju li androidi elektri\u010dne ovce?<\/em>)<\/a>[233<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, majstora onog distopijskog pod\u017eanra znanstvene fantastike koji \u0107e tijekom \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a sna\u017eno restrukturirati imaginarni svijet koji se nalazi u osnovi zapleta filma Ridleyja Scotta, Blade Runner<\/em> (1982.).<\/a>[234<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Svojim romanom pisac je razvio niz serija sugestija i tjeskoba koje je filmska industrija u\u010dinkovito prenijela na veliko i malo platno: od filma Total Recall<\/em> (Potpuni opoziv<\/em> iz 1990.) Lenija Wisemana do Minority Report <\/em>(Specijalni izvje\u0161taj <\/strong><\/em>iz 2002.) Stevena Spielberga, od Paychecka<\/em> (Isplata<\/em> iz 2003.) Johna Wooa do A Scanner Darkly<\/em> (Replikant iz <\/em>2006.) Richarda Linklatera, od The Adjustement Bureau<\/em> (Nemogu\u0107i susret<\/em> iz 2011.) u re\u017eiji Georgea Nolfija, \u010dija se radnja temelji na kratkoj pri\u010di The Adjustement Team<\/em>, do televizijske serije The Man in the High Castle<\/em> (\u010covjek u visokom dvorcu<\/em> iz 2015.)<\/a>[235<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, koja prikazuje distopijsku alternativnu povijest. <\/p>\n

I ova se serija temelji u kroni\u010dnom<\/a>[236<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> (prema istoimenom romanu Philipa K. Dicka (iz 1962.), u\u00a0\u00a0 produkciji Ridleya Scotta, koji je ostao vrlo vezan za Dickov simboli\u010dki svemir nakon filma iz ranih 1980-ih u kojem su glumili Harrison Ford, Rutger Hauer i Sean Young, koji zapravo postaje poznat i kao vizualni manifest postmodernizma.<\/p>\n

Uzastopno s uru\u0161avanjem barijera izme\u0111u stvarnosti i fikcije (i to uz utjecaj medija), me\u0111u brojnim strujama koje se isprepli\u0107u u dikovskoj naraciji ima i onih o uroti i zavjeri koje su zahvaljuju\u0107i paranoji i psihi\u010dkim tegobama ameri\u010dkog pripovjeda\u010da u njegovim su pri\u010dama dostigle najve\u0107i oblik sublimacije.<\/p>\n

Teorije zavjere poklapaju se tako\u0111er s jednom od zna\u010dajnih struja knji\u017eevnog postmodernizma. Naime, 2000-te su godine pro\u017eete svojevrsnom ‘emocionalnom nestabilno\u0161\u0107u’ koja ima ne\u010deg patolo\u0161kog u sebi. Radi se o ‘ozra\u010dju’ koji se savr\u0161eno sla\u017ee sa zavjerom i na\u010dinom razmi\u0161ljanja o zavjerama o\u017eivljenim raznim proizvodima mainstream kulturne industrije, a posebice vrlo popularnim TV serijalima: od Mr. Robot <\/em>do Black Mirror<\/em>, od 24<\/em> do X-Files <\/em>i Homeland<\/em>, koje sa svojim pod\u017eanrovima nude vrlo uspje\u0161ne primjere evokacijske mo\u0107i ‘zavjereni\u010dkog sindroma’.<\/p>\n

Moglo bi se re\u0107i da je Dickova ‘ideologija’ inspirirala svojevrsno ‘pokretanje’ kulturnog ‘uzvi\u0161enja’ zavjere kao i njezinu progresivnu integraciju unutar sve u\u010destalijeg mentaliteta. To \u0107e se kasnije pretvoriti u kultno usmjerenje koje \u0107e u narednih dvadeset godina zbog svojevrsne heterogeneze ciljeva dati vitalnost i dosljednost takozvanoj alt-right<\/em> desnici, a u antitezi pacifisti\u010dkih simpatija i slobodarske ljevice uvijek duboko negativno raspolo\u017eene prema republikanskoj desnici romanopisca znanstvene fantastike.<\/p>\n

Treba re\u0107i da panika prema takvom ‘sustavu’ koji sve kontrolira i nesmetano nadzire, i koji je \u0161to se ti\u010de kulturnih i medijskih proizvoda preimenovan na raznorazne na\u010dine, od orvelovskog Velikog brata<\/em> do filmskog Matrixa<\/em>, mo\u017ee itekako dovesti do raznih konspirativnih paranoja.<\/p>\n

Distopijska znanstvena fantastika dikovskih obilje\u017eja uspjela je knji\u017eevno kodificirati tematiku opsesivne kontrole mo\u0107i i to u fukoovskom filozofskom smislu, posti\u017eu\u0107i intelektualnu raspravu o dru\u0161tvu nadzora i o transparentnosti, koja se u ime izrazitog postmodernog protuslovlja ponekad poistovje\u0107uje s jednim od opravdanja i intelektualnih temelja prethodne sci-fi<\/em>.<\/p>\n

U suvremenoj kolektivnoj ma\u0161ti prisutnost jednog neolevijatana koji u\u010dinkovito primjenjuje tehnolo\u0161ki nadzor proizlazi i od ‘dugoro\u010dnog’ i slojevitog ameri\u010dkog mentaliteta uspostavljenog na ideji da je u nadle\u017enosti slobodnog gra\u0111anina obraniti vlastitu autonomiju od neprestanog i invazivnog uplitanja dr\u017eave, i to u \u010dudnoj povezanosti izme\u0111u anarhoindividualizma i slobodarstva. Radi se o misaonoj konstrukciji koju je prikupila i prenijela distopijska knji\u017eevnost koje je Dick zasigurno predstavnik par excellence. To je na neki na\u010din omogu\u0107ilo i predvi\u0111anje suvremene epohe ‘diktature algoritma’ kao i unutar (bio)politike primjenu sve sofisticiranijih elemenata umjetne inteligencije osposobljene za ‘digitalno pra\u0107enje’ gra\u0111ana-bira\u010da kao i prediktivnu analizu koja mo\u017ee ne samo identificirati budu\u0107a glasa\u010dka pona\u0161anja, ve\u0107 pru\u017eiti i osnove za pra\u0107enje i najosnovnijih ljudskih pona\u0161anja i to sa zna\u010dajnim stupnjem vjerojatnosti<\/a>[237<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, i koja u formatu dark side<\/em> verzije, osim temeljnih problema u vezi neuspjeha za\u0161tite privatnosti odre\u0111enih podataka izravno ulazi u nedopu\u0161tene ‘sfere’ kr\u0161enja ra\u010dunalne sigurnosti i integralne manipulacije. Odnosno, ‘digitalna psiho-politika’, kako ju filozof njema\u010dko-korejskog porijekla Byung-Chul Han naziva u svojoj knjizi Psicopolitica<\/em><\/a>[238<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, odgovorna je za razli\u010dita iskrivljenja kojima svjedo\u010dimo u suvremenim demokratskim dru\u0161tvima, ponajvi\u0161e za ona proizvedena od strane privatnih subjekta: kao \u0161to je to bio slu\u010daj iz vremena George Orwellovog narativa.<\/p>\n

Slutnja \u2013 jo\u0161 jedan klju\u010dni pojam Dickovog opusa \u2013 ‘tehnolo\u0161kog paternalizma’, u odre\u0111enim kontekstima s popratnom prijetnjom\u00a0 tehnototalitarizma, jedan je od najzna\u010dajnijih oblika distopijske znanstvene fantastike koji tako potvr\u0111uje, naro\u010dito ako se ima na umu eksponencijalnu rasprostranjenost kao tematiku i kao subjekt od osamdesetih godina naovamo, i definiciju Michelea Maffesolije o postmodernosti kao ‘sinergiji arhai\u010dnog i tehnolo\u0161kog razvoja’<\/a>[239<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. To zna\u010di da u doba digitalnog pra\u0107enja i orvelovskog dru\u0161tvenog distanciranja<\/em> distopijske sugestije poprimaju zamaha evokativnom snagom jednog novog, modernog arhetipa.<\/a>[240<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Treba me\u0111utim istaknuti da u postmodernom kaosu sci-fi <\/em>distopije postoje razli\u010dite tendencije, a zasigurno jedna od najzna\u010dajnijih je ona o nadolaze\u0107em kraju svijeta, apokalipse koju je televizijska serijalnost uspjela ukorijeniti u vizijama publike putem iterativnosti koja identificira jednu od njenih strukturnih osobina<\/a>[241<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, pru\u017eaju\u0107i svojevrsne viralne imaginarije<\/em> posredstvom njene sposobnosti \u0161irenja u transmedijskom i konvergentnom univerzumu postmodernog krajolika masovnih komunikacija i pop kulture. Ona se pak povezuje s pod\u017eanrom o kraju vremena, sa ‘zombi apokalipsom’ u vidu neminovnog preokreta civilizacije izazvanog epidemijom koja vodi do desetkovanja populacije i umno\u017eavanja \u017eivih mrtvaca<\/em>. Zombi je jedan od najpolisemi\u010dnijih i najpreoblikovanijih proizvoda vizija postpoliti\u010dkog<\/em> imaginarija dvadesetog stolje\u0107a i to prema kreativnim namjerama raznih autora koji ga koriste,<\/a>[242<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> polaze\u0107i od antikapitalisti\u010dkog i antikonzumeristi\u010dkog filma Georgea A. Romera, Night of the Living Dead<\/em> (No\u0107 \u017eivih mrtvaca<\/em>, 1968)<\/a>[243<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, da bi do\u0161li do osvjedo\u010denja prirodnog stanja hobsovskog tipa u televizijskom serijalu The Walking Dead (<\/em>\u017divi mrtvaci, 2010)<\/a>[244<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, me\u0111u kojima postoji podosta diferenciranih varijacija i deklinacija. Ono \u0161to ih ujedinjava je zaraza ali i definicija daljnjeg toposa straha koji je u stvari autenti\u010dni izvor postmoderne imaginacije koja uvelike djeluje posredstvom apokalipti\u010dnih prikaza.<\/p>\n

Zombiji su tako\u0111er predvi\u0111anje jo\u0161 jedne tematike koja je iz razli\u010dite perspektive odraz doba virusa Covid-19. Radi se naime o kategoriji posthumanosti na koju nailazimo u pandemijskom re\u017eimu. Zombi politiku je na razini fantastike mogu\u0107e pripisati i op\u0107oj klimi biopoliti\u010dkog javnog mnijenja poput ovog u kojem se zbog korona virusom izazvane zdravstvene krize nalaze ljudska bi\u0107a. Zapravo, tematika \u017eivih mrtvaca mo\u017ee se slobodno pripisati kategoriji postljudskosti koja \u0107e od epidemijske krize zasigurno dobiti i niz daljnjih redefinicija unutar kulturne rasprave koja bi, na primjer, mogla zapo\u010deti oko nekih ideal-tipova, tehnoznanstvene derivacije uvedene unutar javnog mnijenja i zajedni\u010dkog jezika. Tu se naro\u010dito misli na termine poput ‘epidemiolo\u0161ke krivulje’ koja posjeduje sve osobine svojevrsne neometrike diktiraju\u0107i ubla\u017eavanje ili neograni\u010denja dnevnih i gospodarskih aktivnosti; ne zaboravljaju\u0107i pritom i tematike poput ustavnih prava i slobode koja s obzirom prethodnu krizu, onu gospodarsku iz 2011. godine sli\u010di ve\u0107 uobi\u010dajenom izrazu spread <\/em>koji je specijalisti\u010dke i tehni\u010dke naravi. Prisutan je i asimptomatski nositelj<\/em> Covid-19, koji bi se iako neodre\u0111enog tipa mogao odnositi na zna\u010dajan postotak populacije, koji se uzdigao do paradigme potencijalnog nesvjesnog nosioca<\/em>, \u0161to je od tih pojmovno neodre\u0111enih pojedinaca u\u010dinilo temelj nespretne i krajnje upitne (ako ne i zlobne) komunikacijske strategije bezobzirne krivnje kako bi tijekom ograni\u010davaju\u0107e i zamorne klauzure<\/em> odr\u017eali stabilno raspolo\u017eenje sveukupne populacije. Promatran kao osoba koju treba na uzoran na\u010din podvrgnuti Foucaultovom paru nadziranja i ka\u017enjavanja<\/em>, post\u010dovjek nije vi\u0161e samo cyborg cyberpunkovih serijala, ve\u0107 je na neki na\u010din i virus, u znaku jednog znati\u017eeljnog i devijantnog procesa subjektivizacije koja u svojoj najradikalnijoj i iracionalnoj verziji pro\u017eetoj new age sugestijama poistovje\u0107uju\u0107e Covid-19 sa svojevrsnim ‘indikatorom propasti’ kojeg je ranjena planeta ‘Gaia’ poslala svom krvniku u liku punishera<\/em>, imaginarnog lika stripova i TV serija da bi se napokon ‘osvetila’ zbog nekontroliranog demografskog rasta pu\u010danstva i posljedi\u010dnog zaga\u0111enja ekosustava. <\/p>\n

Sve su to manifestacije i izrazi postmodernizma za kojeg su apokalipti\u010dne vizije jedan od temeljnih sastojaka, i koji se u posljednja tri desetlje\u0107a razvio i \u0161irio posredstvom svog glavnog ideologa filozofa Paula Virilia (1932.-2018.)<\/a>[245<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Naime, njegova se misao<\/a>[246<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> bavi pitanjem oko kojeg se u svojim raznim modulacijama vrti cijela postmoderna, to jest tehnolo\u0161kim razvojem. Radi se o problematici koja za Virilia predstavlja onu crvenu nit koja ga je dovela do analiza o utjecaju brzine u redefiniranju dru\u0161tva i do promi\u0161ljanja o katastrofama kao znakovima vremena, kao i do kategorije ‘stereostvarnosti’ i vidu pro\u0161irenja stvarnosti koje proizlazi iz udvostru\u010davanja iskustva izme\u0111u stvarnog i medijalnog. Radi se o razradi tematike prema kojoj je uvijek imao kriti\u010dni stav \u0161to ga je dovelo do izra\u017eavanja vrlo zabrinutih sudova o suvremenom razdoblju dromokracije<\/em> i turbokapitalizma<\/em>, \u0161to neminovno vodi do nestajanja umjetnosti i do epidemije ma\u0161tarenja<\/em>, kao i do sve ve\u0107e muzeifikacije svijeta kao posljedice nestanka stvarnosti. Tako\u0111er, dovodi i do vizija jednog pustog i dematerijaliziranog svijeta u skladu s katastrofizmom \u0161to proizlazi iz njegovog teoretiziranja nesre\u0107e kao neminovnog ishoda sve ubrzanijeg tehnolo\u0161kog napretka i neizbje\u017enog neuspjeha bezdu\u0161ne tehni\u010dke racionalnosti.<\/p>\n

U stvari, radilo se o posljednjem elementu njegove meditacije koja se kretala prema dolaze\u0107im katastrofizmima<\/em> kao ‘neodisciplini’ koja je nu\u017eno proizlazila od dromologije<\/em> kao znanosti o brzini, manifestaciji par excellence<\/em> prethodne faze modernosti. Za njega je ‘ra\u010dunalna bomba’ u vidu uporaba Mre\u017ee u logici rata dovela do rastu\u0107e homologacije i bezizlazne kulturne kolonizacije kao i do novog kibernetskog rata, dok je ‘futurizam trenutka’ posvuda razasut gradskim ekranima ukinuo dubinu vremena i nametnuo dru\u0161tvenu kulturu apsolutne sada\u0161njosti (neku vrstu negativnog Carpe diem<\/em>) u vidu post moderne apokalipse.<\/a>[247<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Radi se o viziji koja je prona\u0161la plodno tlo u kulturnoj i ekonomskoj raspravi lijevo orijentiranih mislilaca i koja se tako\u0111er nalazi u osnovi takozvane kolapsologije<\/em>, pravca koji je zahvaljuju\u0107i svojoj ambiciji da razmotri budu\u0107nost nakon kolapsa podosta u skladu s dana\u0161njim mra\u010dnim vremenima. Za Virilia je katastrofa ona termoindustrijske civilizacije koja je i prema mi\u0161ljenju intelektualaca koji se bave ovom tematikom ve\u0107 uvelike operativna <\/a>[248<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Stoga, usred zdravstvene krize novog koronavirusa neminovno je upitati se: \u0161to jo\u0161, nakon \u010dinjeni\u010dnog stanja kojeg pre\u017eivljavamo na vlastitoj ko\u017ei, scenaristi i voditelji emisija mogu izmisliti da bi ponovno zadivili javnost, s obzirom na to da je stvarnost koju pre\u017eivljavamo na kraju nadma\u0161ila \u010dak i najneobuzdaniju ma\u0161tu?<\/p>\n

 <\/p>\n

Zapadna kulturna civilizacije izme\u0111u pandemije i pandemencije<\/em><\/strong><\/p>\n

Upit implicitno vodi i do povezanosti pandemije i pandemencije <\/em><\/strong>kao spoja koji uni\u0161tava suvremena zapadna demokratska dru\u0161tva<\/a>[249<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>: jedna implicira drugu. Budu\u0107i da je druga nuspojava nepoznatog i opasnog virusa, pojavljuje se kao na\u010din tuma\u010denja svojevrstan onima koji – pod utjecajem sve ra\u0161irenije infodemije koja u mnogo\u010demu upravlja razmi\u0161ljanjem i djelovanjem nekriti\u010dnih suvremenih pojedinca – bezrazlo\u017eno pori\u010du ili umanjuju opasnost pandemije Covid-19. Oni pak drugi, nepovjerljivi su i u\u017easnuti nevidljivom prijetnjom koju po svaku cijenu poku\u0161avaju objektivizirati u liku zavjere koju su izmislile tajanstvene sile kao alternativnu istinu onoj slu\u017ebenoj, ali nikako jasnu u svom obrazlo\u017eenju, i koja kao takva slu\u017ei odvra\u0107anju pozornosti od pravih uzroka koji su toliko evidentni koliko i uznemiruju\u0107i.<\/a>[250<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Ona glasi da prirodni tijek stvari mo\u017ee proizvesti viruse i bolesti koji su sposobni pokositi stanovni\u0161tvo bez obzira na stupanj industrijalizacije, razvoja i blagostanja jedne civilizacije. I to ne bi bilo prvi put u povijesti – od epidemije kuge petnaestog stolje\u0107a do one iz sedamnaestog stolje\u0107a, pa sve do ‘\u0161panjolske kuge’ ali i mnogih drugih zaraza o kojima nema traga u znanstvenim knjigama, \u0161to ne zna\u010di da nisu uzrokovale mnogo \u017ertava i u nama bli\u017eim vremenima (iako ne na dobrostoje\u0107em Zapadu). Pandementi ovog tipa u svom paranoi\u010dnom deliriju neprestano nije\u010du uznemiruju\u0107i nivo stvarnosti kako bi skrenuli pozornost na drugu razinu, koja je vi\u0161e pod nadzorom i kao takva je i utje\u0161nija. Naime, radi se o ‘znanstvenoj’ neadekvatnosti mnogih vlada u upravljanju izvanrednim situacijama, \u0161to neminovno vodi do razornosti neu\u010dinkovitih mjera suzbijanja po ekonomiju i sistem zdravstva. <\/p>\n

U tome veliku ulogu imaju i mediji koji su u ve\u0107ini slu\u010dajeva pod nadzorom vlada posredstvom dobivenih nov\u010danih potpora, a puni su tendencioznih informacija koje spekuliraju i spektakulariziraju opseg izvanrednog stanja pretjerivanjem brojki, \u010dime generiraju uglavnom nemotiviranu ali isplativu paniku. U tom obliku pandemencije nalazi se tako\u0111er i eti\u010dki neuspjeh dru\u0161tava koja su ve\u0107 desetlje\u0107ima upravljana imperativima sebi\u010dnog individualizma, uske vizije stvarnosti, ograni\u010dena na same sebe poricanjem op\u0107eg dobra i nedostatkom odgovornosti zbog odgojno konstruiranog poistovje\u0107enja s dru\u0161tvom, zbog \u010dega su prava popra\u0107ena du\u017enostima i individualni profit op\u0107im dobrom, a u protivnom bi do\u0161lo do raspada tog dru\u0161tva kao i samog pojma gra\u0111anstva. Naime, radi se o popratnom fenomenu kojeg je svojevremeno \u0161panjolski filozof Ortega y Gasset<\/a>[251<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> nazvao invertebration<\/em>.<\/a>[252<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Me\u0111utim, ako se dobro razmisli uvidjet \u0107e se da pandemija virusa Covid-19 nije prvi uzrok pandemencije jer bi potonja mogla biti na izvoru same pandemije. Stvari bi dakle mogle biti i obrnutog toka. <\/p>\n

Ova pandemencija ve\u0107 desetlje\u0107ima tjera (ne samo) zapadna dru\u0161tva da se bezuvjetno posvete kategori\u010dkom imperativu profita, i to neovisno o saznanju da su tro\u0161kovi koji su povezani s prihva\u0107anjem tog kategori\u010dkog imperativa tijesno povezani s ekosustavom iz kojeg \u010dovjek crpi resurse i o kome ovisi, a kojeg je taj imperativ sveo na sredstvo za postizanje ciljeva koji su isklju\u010divo ekonomske naravi i povezani sa sve ubrzanijim tehnolo\u0161kim napretkom. To je vremenom dovelo do toga da su vi\u0161e od tri \u010detvrtine bolesti koje poga\u0111aju ljude zoonoze<\/em>, tj. one koje prenose \u017eivotinje, a jedan od sve u\u010destalih faktora \u0161irenja zoonoze zasigurno je rastu\u0107i utjecaj \u010dovjeka na ekosustavee<\/a>[253<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Ali i pandemencija generirana primjenom neoliberalnih kategori\u010dkih imperativa se tijekom trideset godina nesmetanog djelovanja preobli\u010dila u neselektivno smanjenje dr\u017eavnih doprinosa javnom zdravstvu, socijalnim uslugama kao i svemu \u0161to mo\u017ee nekako doprinijeti razvoju kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Tu se naro\u010dito misli na obrazovanje, na osposobljavanje i na odgoj. Upravo u ovim posljednjim sferama dolazi do potenciranja za\u010daranog kruga ravnodu\u0161nosti koji je potreban \u0161irenju bezobzirne potro\u0161nje. Radi se naime o globaliziranom konzumerizmu koji, da bi se eksponencijalno \u0161irio potrebuje tuplju populaciju, nesposobnu za bilo kakvu, barem minimalnu kolektivnu odgovornost. Bezobzirno se ide prema konstrukciji jedne populacije pro\u017eete (kakvog li besmisla!) toliko hvaljenim ali ispraznim demokratskim vrijednostima. Radi se o ‘formalnoj demokraciji’ iz koje proizlaze ne samo bezglavi gra\u0111ani, ve\u0107 i nesposobni vladari koji nisu u stanju preuzeti odgovornost za svoje i tu\u0111e zdravlje a kamoli za dobrobit vlastite djece. Samo unutar takvog scenarija mogu slobodno vladati one, vi\u0161e ili manje skrivene mo\u0107i koje su tijesno povezane s tehnofinancijama (kakve li zavjereni\u010dke misli!).<\/p>\n

Ovdje je mogu\u0107e primijetiti su\u0161tinu viralnog <\/em>dru\u0161tva u kojem je zamjena postoje\u0107ih sustava mo\u0107i i vrijednosti nezamisliva zbog nedostatka politi\u010dkih i kulturnih subjekata sposobnih misliti vlastitom glavom i posljedi\u010dno tome, programiranja razli\u010ditih razvojnih scenarija, alternativnih dru\u0161tvenih struktura nasuprot dominantnom tehnofinancijskom sustavu koji je nesposoban raspetljati klupko trenutnog socioekonomskog i zdravstvenog poreme\u0107aja do kojeg je do\u0161lo zbog koronavirusa, a za \u0161to je dru\u0161tvo samo stvorilo uvjete koji su doveli do eksplozije.<\/a>[254<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U takvom kontekstu dominantni sociopoliti\u010dki sustav ima(o je) dvije alternative: ponovo otvoriti aktivnosti i dru\u0161tveni \u017eivot, budu\u0107i da se klauzura pokazala \u0161tetna za razvoj ekonomskog sustava, uz istovremeno otvaranje umova za gra\u0111anski osje\u0107aj i zajedni\u010dku odgovornost; ili otvoriti samo ekonomske i dru\u0161tvene aktivnosti, kako ne bi do\u0161lo do uni\u0161tenja gospodarstva, i obuzdati drugu, budu\u0107i da postoji rizik da se dovede u pitanje monopol tehno-financijske mo\u0107i. Zato \u0107e se i dalje ustrajati u (mentalnom) stanju pandemije i pandemencije, u nadi da \u0107e svevladaju\u0107i znanstvenotehnolo\u0161ki aparat, djelotvoran iako besvjestan u svojoj u\u010dinkovitosti sve u\u010diniti, kao \u0161to i \u010dini, da se vratimo u ‘normalno stanje’ tupe konzumeristi\u010dke pandemije i pandemencije.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[224<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMehanizmu kojeg je u\u010dinkovito objasnio Marc Bloch u svom klasi\u010dnom djelu ‘Rat i la\u017ene vijesti’. U stvari radi se o nekoliko stranica, malo vi\u0161e od osvrta, koje dobro osvjetljavaju i suvremenu situaciju! Marc Bloch, La guerra e le false notizie. Ricordi (1914-15) e riflessioni (1921)<\/em>, Edizioni Donzelli, Roma 2004.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[225<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAlessandro Campi, Il virus del cospirazionismo e la ‘false notizie’ di pace. Congiure e complotti all’epoca del Covid-19, <\/em>u Dopo. Come la pandemia pu\u00f2 cambiare la politica, l’economia, la comunicazione e le relazioni internazionali. Rubbettino, Soveria Mannelli, 2020, str. 177-188.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[226<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNasuprot tome takozvane teorije zavjere pseudopovijesne i pseudoznanstvene su konstrukcije pojedinaca ili malih skupina koje iskori\u0161tavaju takva uvjerenja i fantazije.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[227<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDa bi se shvatilo ozbiljnost situacije dovoljno je pro\u010ditati on-line \u010dlanak ‘Nije va\u017eno tko ve\u0107 za\u0161to su napisan Protokoli Sionskih mudraca ili Krvave osnove!’ u kojemu se nalaze raznorazne paranoi\u010dne gluposti. Vidi: Mladen Prenc, Nije va\u017eno tko ve\u0107 za\u0161to su napisani Protokoli Sionskih mudraca ili Krvave osnove!<\/em>, https:\/\/portal.braniteljski-forum.com\/blog\/vijesti\/nije-vazno-tko-vec-zasto-su-napisani-protokoli-sionskih-mudraca-ili-krvave-osnove<\/a>. (Pristup: 17.09.2021.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[228<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDra\u017een Krajcar, „Radio drama Orsona Wellesa izazvala paniku u SAD-u (1938.)“<\/em>, https:\/\/povijest.hr\/nadanasnjidan\/radio-drama-orsona-wellesa-izazvala-paniku-u-sad-u-1938\/<\/a> (Pristup: 17.09.2021.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[229<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nH. G. Wells, Rat svjetova \/ The War of the Worlds<\/em>.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[230<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nVidi: Matteo Ficare, Pensare Futuro. Usare il pensiero narrativo: tra mito e immaginazione<\/em>,<\/strong> https:\/\/www.matteoficara.it\/pensare-futuro-pensiero-narrativo-mito-immaginazione\/<\/a> (Pristup: 17.09.2021.). i Valerio Pellegrini, Mitologie del presente e dei tempi che verranno,<\/em> http:\/\/www.quadernidaltritempi.eu\/peppino-ortoleva-miti-a-bassa-intensita-einaudi\/<\/a> (Pristup: 17.09.2021.).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[231<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAlessandro Campi, op. cit.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[232<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHector German Oesterheld; Francisco Solano Lopez, Eternaut<\/em>, Naklada Fibra, Zagreb 2018.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[233<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPhilip K. Dick, Do Androids Dream of Electric Sheep?, Doubleday and Company, New York 1968.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[234<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMassimiliano Panarari, La pandemia e l’immaginario distopico-catastrofista : l’Occidente di fronte alla collassologia, <\/em>u: Dopo. Come la pandemia pu\u00f2 cambiare la politica, l’economia, la comunicazione e le relazioni internazionali. Rubbettino, Soveria Mannelli, 2020, str. 59-63.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[235<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nThe Man in the High Castle: Season 1 (2015).https:\/\/lookmovie.io\/shows\/view\/1740299-the-man-in-the-high-castle-2015#S4-E2-66373<\/a> (Pristup: 17.12.2021.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[236<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nOd uchrony<\/em><\/strong>: knji\u017eevni pod\u017eanr<\/strong><\/strong> kojim se predla\u017ee alternativna rekonstrukcija povijesti<\/em><\/strong>, na temelju doga\u0111aja koji su se, iako se nikada nisu dogodili, mogli dogoditi da su doga\u0111aji poprimili drugo zna\u010denje. U tom smislu, uchrony<\/em><\/strong> prilago\u0111ava svoju rekonstrukciju logi\u010dnim, izvedivim i vjerodostojnim kriterijima, tako da su ispri\u010dane \u010dinjenice vjerodostojne \u010ditatelju. U osnovi, ono \u0161to uhron\u00edja radi jest da se zapita “\u0161to bi se dogodilo da …?”, a iz tog pitanja zami\u0161lja alternativnu povijesnu evoluciju. U tom smislu, uhronija polazi od stvarnog doga\u0111aja ili od niza doga\u0111aja povijesne prirode koji \u0107e se odvijati u druga\u010dijem smislu od onoga koji poznajemo. Ova to\u010dka na vremenskoj traci u kojoj doga\u0111aji polaze drugim tijekom je ono \u0161to je poznato kao Jonbar to\u010dka<\/em><\/strong>, \u0161to je doga\u0111aj u kojem smjer kojim \u0107e se kretati budu\u0107a povijest pada \u010dinjeni\u010dno i simboli\u010dno. Kao takvo, ime Jonbar odnosi se na lik u pri\u010di o Jacku Williamsonu koji se zove upravo John Barr. Uobi\u010dajene teme ukroni\u010dnih \u0161pekulacija su hipotetska povijest pora\u017eenih u ratu da su bili pobjednici ili kakav bi bio svijet da je politi\u010dka evolucija krenula razli\u010ditim smjerovima itd. U knji\u017eevnost<\/em><\/strong>i, uchrony<\/strong><\/em> dijeli osobine s povijesnim romanom i znanstvenom fantastikom. Neki zapa\u017eeni primjeri su tzv alternativni povijesni romani<\/em><\/strong>: \u010covjek u dvorcu <\/em>Philipa K. Dicka, koji zami\u0161lja kakav bi svijet bio da je nacisti\u010dka Njema\u010dka pobijedila u Drugom svjetskom ratu;Zapadno od jednog <\/em>Harryja Harrisona, koji govori o \u010dovje\u010danstvu kakvo bi bilo da dinosauri nikada nisu izumrli, ili Vje\u010dni rome<\/em> Roberta Silverga, koji govori kako bi bilo da Rimsko carstvo nikada nije palo. U stripu<\/strong>, jedan od najslavnijih ukroni\u010dnih stripova je Stra\u017eari<\/em>Allana Moorea i Davea Gibbonsa. Sa svoje strane, u kinematografiji<\/strong>, nedavni primjer je film Neslavni gadovi <\/em>Quentina Tarantinoa. Vidi:https:\/\/nsp-ie.org\/ucronia-2144<\/a> pristup 17- 09. 2021.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[237<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLuigi De Marchi, Psicopolitica<\/em>, SugarCo, Milano 1975.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[238<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nByung-Chul Han, Psicopolitica<\/em>, Nottetempo, Milano 2016. https:\/\/www.academia.edu\/42076399\/Psicopolitica_Il_neoliberismo_e_le_nuove_tecniche_del_potere_Byung_Chul_Han20200226_32786_1pu408v<\/a> (Pristup: 17.08.2021.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[239<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nVincenzo Susca, Note sulla postmodernit\u00e0: intervista a Michel Maffesoli<\/em>, https:\/\/appelloalpopolo.it\/?p=16343<\/a> (Pristup: 17.08.2021.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[240<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMassimiliano Panarari, op- cit.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[241<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nA. Grasso e C. Penati, La nuova fabbrica dei sogni, Il Saggiatore, Milano 2016.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[242<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDamiano Palano, Apocalisse zombie. La metamorfosi della paura nell’immaginario ‘postpolitico’ contemporaneo, <\/em>Rivista di Politica, VII, (2\/2017), str. 120-138.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[243<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMiroslav \u0160antek, Kurioziteti: No\u0107 \u017eivih mrtvaca (George A. Romero, 1968)<\/em>, https:\/\/www.zgkult.eu\/2018\/10\/30\/kurioziteti-noc-zivih-mrtvaca-george-a-romero-1968\/<\/a> (Pristup: 17.08.2021.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[244<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMihailo Valjeti\u0107, Recenzija: Fear the Walking Dead \u2014 Kako su \u0161eta\u010di zauzeli televiziju<\/em>, https:\/\/www.serijala.com\/izdvojeno\/recenzija-fear-the-walking-dead-kako-su-setaci-zauzeli-televiziju\/<\/a> (Pristup: 17.08.2021.).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[245<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPaul Virilio (francuski: [vi\u0281iljo] ; 4. sije\u010dnja 1932. – 10. rujna 2018.) bio je francuski teoreti\u010dar kulture , urbanist i filozof estetike. Najpoznatiji je po svojim radovima o tehnologiji koja se razvila u odnosu na brzinu i snagu, s razli\u010ditim referencama na arhitekturu, umjetnost, grad i vojsku. Bio je povjesni\u010dar rata i tehnologije, filozof arhitekture, vojne strategije i kinematografije te politi\u010dki anga\u017eirani provokativni komentator povijesti, terorizma, masovnih medija i ljudskog stroja.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[246<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNjegova se filozofija nalazi rasprostranjena u djelima poput The Information Bomb<\/em>. (Informacijska bomba<\/em>) London: Verso, 2000., Crepuscular Dawn, (Krepuskularno svitanje),<\/em> New York: Semiotext(e), 2002., The Accident of Art<\/em> (Umjetna nesre\u0107a<\/em>), (with Sylv\u00e8re Lotringer) New York: Semiotext(e), 2005., City of Panic<\/em>. (Grad panike<\/em>) Oxford: Berg, 2005., The University of Disaster<\/em> (Sveu\u010dili\u0161te za katastrofe), <\/em>Cambridge: Polity, 2010.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[247<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMassimiliano Panarari, op. cit.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[248<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPablo Servigne; Rapha\u00ebl Stevens; Gauthier Chapelle, Un’altra fine del mondo \u00e8 possibile. Vivere il collasso (e non solo sopravvivere) \/ Another end of the world is possible. Experiencing collapse (not only hoping to survive)<\/em>, Treccani, Roma 2020.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[249<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU vezi pandemencije preporu\u010dujem da se pogleda ameri\u010dku SF filmsku komediju Idiocracy (Idiokracija<\/em> ili Idioti budu\u0107nosti<\/em>) koja je objavljena 2006 i koju je re\u017eirao Mike Judge a napisali Judge i Etan Cohen.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[250<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPaolo Ercolani, Pandemia e pandemenza: la coppia che sta distruggendo le societ\u00e0 occidentali<\/em>. https:\/\/www.ilfattoquotidiano.it\/2020\/10\/22\/pandemia-e-pandemenza-la-coppia-che-sta-distruggendo-le-societa-occidentali\/5976315\/<\/a> (Pristup: 17. 11. 2021) <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[251<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nOrtega y Gasset, Jos\u00e9. Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje,<\/em>Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, Zagreb 2021. http:\/\/www.enciklopedija.hr\/Natuknica.aspx?ID=45603<\/a> (Pristup: 17.12.2021.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[252<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMassimiliano Panarari, op. cit.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[253<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU vezi toga dobro je pro\u010ditati \u010dlanak Perrine Mouterde, Coronavirus: la d\u00e9gradation de la biodiversit\u00e9 en question<\/em>, https:\/\/www.lemonde.fr\/sciences\/article\/2020\/04\/04\/coronavirus-la-degradation-de-la-biodiversite-en-question_6035591_1650684.html<\/a> (Pristup: 17.09.2021).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[254<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPaolo Ercolani, op. cit. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Bloch, Marc, La guerra e le false notizie. Ricordi (1914-15) e riflessioni (1921)<\/em>, Edizioni Donzelli, Roma 2004.<\/p>\n

Campi, Alessandro,\u00a0 Il virus del cospirazionismo e la ‘false notizie’ di pace. Congiure e complotti all’epoca del Covid-19, <\/em>u Dopo. Come la pandemia pu\u00f2 cambiare la politica, l’economia, la comunicazione e le relazioni internazionali. Rubbettino, Soveria Mannelli, 2020, str. 177-188.<\/p>\n

De Marchi, Luigi, Psicopolitica<\/em>, SugarCo, Milano 1975.<\/p>\n

Dick, Philip.K., Do Androids Dream of Electric Sheep?, Doubleday and Company, New York 1968.<\/p>\n

Ercolani, Paolo, Pandemia e pandemenza: la coppia che sta distruggendo le societ\u00e0 occidentali<\/em>, https:\/\/www.ilfattoquotidiano.it\/2020\/10\/22\/pandemia-e-pandemenza-la-coppia-che-sta-distruggendo-le-societa-occidentali\/5976315\/<\/a> (Pristup: 17. 11. 2021) <\/p>\n

Ficare, <\/em>Matteo, Pensare Futuro. Usare il pensiero narrativo: tra mito e immaginazione<\/em>, <\/strong>https:\/\/www.matteoficara.it\/pensare-futuro-pensiero-narrativo-mito-immaginazione\/<\/a> (Pristup: 17.09.2021.) <\/p>\n

Han, Byung-Chul, Psicopolitica<\/em>, Nottetempo, Milano 2016. https:\/\/www.academia.edu\/42076399\/Psicopolitica_Il_neoliberismo_e_le_nuove_tecniche_del_potere_Byung_Chul_Han20200226_32786_1pu408v<\/a> (Pristup: 17.08.2021.)<\/p>\n

Krajcar, Dra\u017een, Radio drama Orsona Wellesa izazvala paniku u SAD-u (1938.)<\/em>, https:\/\/povijest.hr\/nadanasnjidan\/radio-drama-orsona-wellesa-izazvala-paniku-u-sad-u-1938\/<\/a> (Pristup: 17.09.2021.)<\/p>\n

Mouterde, Perrine, Coronavirus: la d\u00e9gradation de la biodiversit\u00e9 en question<\/em>, https:\/\/www.lemonde.fr\/sciences\/article\/2020\/04\/04\/coronavirus-la-degradation-de-la-biodiversite-en-question_6035591_1650684.html<\/a> (Pristup: 17.09.2021)<\/p>\n

Oesterheld; Hector, German, Francisco Solano Lopez, Eternaut<\/em>, Naklada Fibra, Zagreb 2018. <\/p>\n

Ortega y Gasset, Jos\u00e9. Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje.<\/em> Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, 2021 . http:\/\/www.enciklopedija.hr\/Natuknica.aspx?ID=45603<\/a> (Pristup: 17.12.2021.)<\/p>\n

Ortoleva, Peppino, Miti a bassa intensit\u00e0. Racconti, media, vita quotidiana<\/em>, Einaudi, Torino 2019.<\/p>\n

Palano,Damiano, Apocalisse zombie. La metamorfosi della paura nell’immaginario ‘postpolitico’ contemporaneo<\/em>, \u00abRivista di Politica\u00bb, VII, (2\/2017), str. 120-138.<\/p>\n

Panarari, Massimiliano,\u00a0 La pandemia e l’immaginario distopico-catastrofista : l’Occidente di fronte alla collassologia <\/em>u Dopo. Come la pandemia pu\u00f2 cambiare la politica, l’economia, la comunicazione e le relazioni internazionali. Rubbettino, Soveria Mannelli, 2020, str. 59-63.<\/p>\n

Pellegrini, Valeriano, Mitologie del presente e dei tempi che verranno, <\/em>http:\/\/www.quadernidaltritempi.eu\/peppino-ortoleva-miti-a-bassa-intensita-einaudi\/<\/a> (<\/em>Pristup: 17.09.2021.)<\/p>\n

Penati, Grasso e C., La nuova fabbrica dei sogni<\/em>, Il Saggiatore, Milano 2016.<\/p>\n

Prenc, Mladen, Nije va\u017eno tko ve\u0107 za\u0161to su napisani Protokoli Sionskih mudraca ili Krvave osnove!<\/em>, https:\/\/portal.braniteljski-forum.com\/blog\/vijesti\/nije-vazno-tko-vec-zasto-su-napisani-protokoli-sionskih-mudraca-ili-krvave-osnove<\/a> (Pristup: 17.09.2021.)<\/p>\n

Servigne; Pablo, Stevens, Rapha\u00ebl, Stevens; Chapelle Gauthier, Un’altra fine del mondo \u00e8 possibile. Vivere il collasso (e non solo sopravvivere) \/ Another end of the world is possible. Experiencing collapse (not only hoping to survive)<\/em>, Treccani, Roma 2020.<\/p>\n

Susca, Vincenzo,Note sulla postmodernit\u00e0: intervista a Michel Maffesoli<\/em>, https:\/\/appelloalpopolo.it\/?p=16343<\/a> (Pristup: 17.08.2021.)<\/p>\n

\u0160antek, Miroslav, Kurioziteti: No\u0107 \u017eivih mrtvaca (George A. Romero, 1968)<\/em>, https:\/\/www.zgkult.eu\/2018\/10\/30\/kurioziteti-noc-zivih-mrtvaca-george-a-romero-1968\/<\/a> (Pristup: 17.08.2021.)<\/p>\n

The Man in the High Castle: Season 1 (2015)https:\/\/lookmovie.io\/shows\/view\/1740299-the-man-in-the-high-castle-2015#S4-E2-66373<\/a> (<\/em>Pristup: 17.12.2021.) <\/p>\n

Valjeti\u0107, Mihailo,\u00a0 Recenzija: Fear the Walking Dead \u2014 Kako su \u0161eta\u010di zauzeli televiziju<\/em>, https:\/\/www.serijala.com\/izdvojeno\/recenzija-fear-the-walking-dead-kako-su-setaci-zauzeli-televiziju\/<\/a> (Pristup: 17.08.2021.)<\/p>\n

Wells, Herbert, George., La guerra dei mondi<\/em>, Newton Compton Editori, Roma 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

On the Other Side of Science: the Coronavirus as
\na Social Fact and the Problem of Modernity.
\n(The Impact of the Pandemic on Everyday Life)<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

The significant impotence of science and the contradictions raised by the Corona-virus as current crisis, which unites and reveals inequalities, suggests a scrutiny of the idea of modernity, with relative considerations regarding the social sciences. In fact, the sociological points of approach to the epidemic are diverse. Such as: breaking – with distancing practices \u2013 the rituals that define the order of social interaction; as well as like moral panics co-produced by the media and institutions to jointly accept very large sacrifices in terms of individual cost \/ benefit ratio; the structure and density of social networks as predictors of the spread of infection. The exposition offers some reflections based on dialectics, on the constant tension between the principles of unity and the division around which the social world is constantly being rearranged. The reason for such an approach is that the logic of social order (nomos) implies that any theme, event, or situation can be understood as a temporary point of balance between cohesive and divisive dynamics.
\n<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> pandemic, pandementia, lockdown, smart working, communing, modernity, sociological imagination.<\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     11(20)#8 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.20.8 UDK 304.3:614.44*Covid-19 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 24.01.2022.     Fulvio \u0160uran Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska fsuran@unipu.hr S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":398,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[95],"tags":[733],"class_list":["post-401","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-20-vlasiti-url","tag-fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nFulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Fulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     11(20)#8 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.20.8 UDK 304.3:614.44*Covid-19 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 24.01.2022.     Fulvio \u0160uran Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska fsuran@unipu.hr S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-05-26T11:54:30+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/05\/inmediasresno1malo20.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"48 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Fulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot)\",\"datePublished\":\"2022-05-26T11:54:30+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/\"},\"wordCount\":9693,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/05\\\/inmediasresno1malo20.png\",\"keywords\":[\"Fulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot)\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 20 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/\",\"name\":\"Fulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/05\\\/inmediasresno1malo20.png\",\"datePublished\":\"2022-05-26T11:54:30+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/05\\\/inmediasresno1malo20.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/05\\\/inmediasresno1malo20.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Fulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Fulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Fulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     11(20)#8 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.20.8 UDK 304.3:614.44*Covid-19 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 24.01.2022.     Fulvio \u0160uran Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska fsuran@unipu.hr S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2022-05-26T11:54:30+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/05\/inmediasresno1malo20.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"48 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Fulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot)","datePublished":"2022-05-26T11:54:30+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/"},"wordCount":9693,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/05\/inmediasresno1malo20.png","keywords":["Fulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot)"],"articleSection":["In Medias Res broj 20 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/","name":"Fulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/05\/inmediasresno1malo20.png","datePublished":"2022-05-26T11:54:30+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/05\/inmediasresno1malo20.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/05\/inmediasresno1malo20.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fulvio-suran-s-one-strane-znanosti-koronavirus-kao-drustvena-cinjenica-i-problem-moderne-utjecaj-pandemije-na-svakodnevni-zivot\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Fulvio \u0160uran: S one strane znanosti: koronavirus kao dru\u0161tvena \u010dinjenica i problem moderne. (Utjecaj pandemije na svakodnevni \u017eivot)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=401"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/398"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}