{"id":413,"date":"2022-09-10T19:53:31","date_gmt":"2022-09-10T19:53:31","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2022\/09\/10\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/"},"modified":"2022-09-10T19:53:31","modified_gmt":"2022-09-10T19:53:31","slug":"ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/","title":{"rendered":"Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  11(21)#16 2022<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.11.21.3<\/a>
\nUDK 070:006.85
\nPrethodno priop\u0107enje
\nPreliminary communication
\nPrimljeno: 29.3.2022.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107<\/span><\/p>\n

Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija
\nljiljana.bulatovic@fmk.edu.rs
\ngoran.bulatovic@fmk.edu.rs<\/p>\n

Mapiranje izazova novinarske profesije u
\nsuvremenom medijskom ekosistemu<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (474 KB), Hrvatski, Str. 3469 – 3485
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Pod utjecajem suvremenih tehnologija i posebno dru\u0161tvenih mre\u017ea, profesionalno novinarstvo na\u0161lo se u raskoraku izme\u0111u normi, standarda i izvornih zahtjeva profesije s jedne strane, zahtjeva poslodavaca, vlasnika medijskih kompanija i industrije s druge strane i s tre\u0107e o\u010dekivanja atomiziranih javnosti rukovo\u0111enih razli\u010ditim patikularnim interesima, sklonostima i predrasudama. U radu ukazujemo na izazove profesionalnog novinarstva koji su uticali na gubljenje povjerenja izme\u0111u informativnih medija, novinara i publike, \u0161to je utjecalo na promjenu profesionalnog identiteta novinara i umesto nezavisnih, kriti\u010dkih i objektivnih istra\u017eiva\u010da i snabdjeva\u010da informacijama odgovornog demokratskog i kriti\u010dkog javnog mnjenja, oni su svedeni na \u201ezaposlene u medijskim kompanijama\u201c. Jedna od posljedica novinarskog odustajanja od normi profesionalnog identiteta i fokusiranosti na javni interes je poplava la\u017enih vesti koje medijski ekosistem \u010dine jo\u0161 kaoti\u010dnijim, a povr\u0161nu i medijski neobrazovanu publiku sklonu jednostavnim rje\u0161enjima i predrasudama, lakom za manipulaciju. U tako oblikovnom medijskom ekosistemu, u kojem novinari nemaju obavezu da provjeravaju informacije prije objavljivanja nego se to radije prebacuje na korisnike, manipulacija nema za cilj samo ekonomsku dobit medijskih kompanija nego i ideolo\u0161ku i politi\u010dku indoktrinaciju, \u0161irenje govora mr\u017enje, straha i nepoverenja i kona\u010dno stvaranje uvjeta za nedemokratske oblike vladavine. U radu tvrdimo da dokumenti u kojima se utvr\u0111uju mjere za oja\u010davanje povjerenja izme\u0111u novinara i publike ne\u0107e imati efekta ukoliko sami novinari ne reafirmiraju svoj profesionalni identitet i ne steknu podr\u0161ku publike da za\u0161tite svoje profesionalne strandarde od uticaja tr\u017ei\u0161ta i profita.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> novinari, la\u017ene vijesti, medijski ekosistem, profesionalni standardi.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Uvod<\/strong><\/p>\n

Tehnolo\u0161ke inovacije imaju dugu povijest izazivanja mje\u0161avine utopijske euforije i distopijskih strahova. Jo\u0161 je Sokrat bio duboko uznemiren \u0161tetnim posljedicama pisanja (Platon, oko. 370 B.C.E\/1997, str. 551\u2013552).<\/a>[23<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Poreme\u0107aji u javnoj sferi nastali pod utjecajem suvremenih informacionih tehnologija euforiju su u velikoj mjeri zamijenili strahom. Proizvo\u0111a\u010di la\u017enih vesti, osna\u017eeni mogu\u0107nostima koje pru\u017ea suvremena tehnologija javni interes su podredili vlastitim interesima, usmjereni su na eksploataciju ranjivosti auditorija, produbljuju podjele u dru\u0161tvu, podrivaju demokratske procese. Profesionalno novinarstvo na\u0161lo se u raskoraku izme\u0111u normi, zahtijeva profesije i o\u010dekivanja javnosti s jedne strane, te normi i zahtijeva medijske industrije i poslodavaca s druge. Odavno uspostavljeni profesionalni standardi i eti\u010dke norme, posve\u0107enost javnom interesu i \u010dinjenicama, logika digitalnog kapitalizma i ekonomija pa\u017enje obesmi\u0161ljavaju do mjere da se sve \u010de\u0161\u0107e postavlja pitanje funkcije suvremenog profesionalnog novinarstva. \u0160ta se de\u0161ava s novinarstvom u vrijeme suvremenih tehnolo\u0161kih inovacija, dostupnosti ogromnog broja izvora i umre\u017eenih pristrasnih strana koje se bave dezinformiranjem ili im samo odgovara \u0161irenje la\u017enih vesti ili zamagljivanje istine? „Glavni egzistencijalni oblik kazivanja istine je samo\u0107a filozofa, usamljenost znanstvenika i umjetnika, nepristrasnost histori\u010dara i suca i nezavisnost pronalaza\u010da \u010dinjenice, svjedoka i izvje\u0161ta\u010da”. (Arendt, 1994: 61) Usamljenost i prepu\u0161tenost samom sebi profesionalnog novinarstva nikada nije bila vidljivija. Nezavisnosti nikada nije bilo manje, pa umjesto profesionalnog novinarstva suvereno vladaju tehnolo\u0161ke inovacije i algoritmi, a sve domene politi\u010dkog, kulturnog i dru\u0161tvenog \u017eivota podre\u0111ene su interesima profita, tabloidizaciji, populizmu, relativizaciji \u010dinjenica, glorifikaciji i nametanju mi\u0161ljenja; osna\u017euju se svi stereotipi, podilazi se predrasudama i revitaliziraju se stari te grade novi mitovi, svjesno se informacijama cilja na afektivni dio li\u010dnosti korisnika medija, a racionalni se zapostavlja. La\u017ena vest je postala dio svakodnevice. <\/p>\n

\u0160to se to\u010dno doga\u0111a sa novinarskom profesijom? \u0160to je tehnologija donijela, a \u0161to oduzela novinarskoj profesiji? \u0160to \u0107e raditi novinari ako \u0107e gra\u0111anima prepustiti traganje i samostalno istra\u017eivanje izvora i vjerodostojnostti \u010dinjenica, kako bi rasvijetlili je li vijest la\u017ena ili je samo nehotice pogre\u0161na, lo\u0161e upakirana ili je mo\u017eda namjerna neslana \u0161ala, ciljana obmana i podmeta\u010dina? \u0160to je to \u0161to je klju\u010dno upori\u0161te novinarskog posla? – pitanja su koja postavlja javnost, postavljaju ih i studenti novinarstva svojim nastavnicima i evidentno, ti\u010du se identiteta same profesije. Odgovori na ta pitanja, zasnovani na tradicionalnim osnovama – odnjegujte i sa\u010duvajte profesionalca u sebi, uz dodatak, za\u0161to ne re\u0107i – starovremene plejade novinarskih postulata kojima se dana, prakti\u010dno rugaju ne samo tabloidni mediji nego i razni “profesionalci” povezani s medijima vi\u0161e kao prodava\u010di roba i usluga, uvjerava\u010di i menad\u017eeri javnog mnijenja, nekako ostaju izvan fokusa svih kojih se neposredno ti\u010du: novinara i auditorija, a i samih poslodavaca u medijskom sistemu. <\/p>\n

Pritisak brzih ekonomskih i tehnolo\u0161kih promjena, sna\u017ean populizam, protesti zbog dru\u0161tvene nepravde i nejednakosti, pad povjerenja u institucije, rast teorija zavjere obilje\u017eja su suvremenog dru\u0161tvenog stanja, a u isto vreme i pokazatelji novog seta okolnosti za novinare, navodi Reuters institut o trendovima za 2021. godinu<\/a>[24<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. U istom izvje\u0161taju se nagla\u0161ava i da zabrinutost zbog dezinformacija i la\u017enih vijesti postaje izgovor za nova ograni\u010davanja slobode govora s jedne strane, a s druge postaje razlog za usmjeravanje publike na edukaciju iz oblasti koje su do skoro bile rezervirane isklju\u010divo za novinare. U trendovima za 2022. godinu Institut predvi\u0111a povratak profesionalnog novinarstva i njegovu konsolidaciju: “2022. \u0107e biti godina pa\u017eljive konsolidacije za industriju vesti koja je poreme\u0107ena i naelektrizirana dugotrajnom krizom oko virusa COVID-19. I novinari i publika su ‘sagorjeli’ od nemilosrdnog intenziteta novinske agende, sve vi\u0161e polarizirane debate o politici, identitetu i kulturi. Ovo bi mogla biti godina kada \u0107e novinarstvo uzeti dah, fokusirati se na osnove i vratiti se ja\u010de. Klju\u010dni izazov za medije ove godine je da im se ponovo obrate oni koji su se okrenuli od vijesti \u2013 kao i da izgrade dublje odnose s redovnijim potro\u0161a\u010dima vesti. Smjena generacija \u0107e tako\u0111er biti klju\u010dna tema, \u0161to \u0107e dovesti do vi\u0161e unutra\u0161njeg preispitivanja u redakcijama o raznolikosti i inkluziji, o novim agendama kao \u0161to su klimatske promjene i mentalno zdravlje, i o tome kako bi se novinari trebali pona\u0161ati u dru\u0161tvenim medijima.”<\/a>[25<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Ekspanzija la\u017enih vijesti i posljedi\u010dno razvoj brojnih alata za njihovo prepoznavanje, doveli su do svojevrsnog profesionalnog razdu\u017eivanja novinara od provjeravanja \u010dinjenica s jedne strane, i s druge – do svojevrsnog obavezivanja publike da obavlja taj dio posla. Situacija kada kompanije koje posluju globalno poput Facebooka ili Googlea, postaju toliko mo\u0107ne i utjecajne da mogu same sebe regulirati bez ikakve vanjske kontrole upu\u0107uje na pitanje rade li to zaista u korist gra\u0111ana? De\u0161ava li se to pred javno\u0161\u0107u u opisanim okolnostima potpuno nov proces kojim se profesionalna odgovornost s medija i novinara prebacuje na publiku? Kakve to posljedice mo\u017ee imati na demokratske procese i budu\u0107nost novinarstva? Radi li se tu o procesu sna\u017eenja, \u0161irenja i utjecaja medijske pismenosti i odgovornosti publike, ili je na djelu odricanje od strogih profesionalnih odgovornosti kao nov na\u010din stjecanja profita i utjecaja? <\/p>\n

 <\/p>\n

La\u017ene vijesti i informacijska preoptere\u0107enost<\/strong><\/p>\n

Vijest je la\u017ena „kada se namjerno napi\u0161e da bi se \u0161irile dezinformacije i neistine” (\u010cejko, 2019:98).<\/p>\n

Namjerno plasirane dezinformacije ili teorije zavjere koje se \u0161ire preko tradicionalnih ili online medija nisu od ju\u010der i nisu nepoznate u medijima. Pojavom virusa Covid 19 s jedne strane, i rastu\u0107eg utjecaja novih medija i dru\u0161tvenih mre\u017ea sa druge, zabrinutost zbog la\u017enih vijesti se pove\u0107ala. Javnost je suo\u010dena s vrlo \u0161iroko rasprostranjenim dezinformacijama koje gladno guta i odu\u0161evljeno dijeli, i koje su svojevrsni, novi i sna\u017eni izvor utjecaja i polarizacije te iste javnosti. Pri tom javnost dijeli i odgovornost za polarizaciju koju produbljuju la\u017ene vesti dijele\u0107i ih nekriti\u010dki i bez provjere \u2013 \u010dime osna\u017euje industriju koja takve vijesti forsira. “Medijske manipulacije ne umno\u017eavaju samo manipulatori sami po sebi, oni koji iniciraju i kreiraju (s konkretnim ciljevima) neke (djelomi\u010dno) la\u017ene medijske tekstove, nego i obi\u010dna publika koja ove medijske poruke nekriti\u010dki do\u017eivljava kao istinite. Ovo je prirodna posljedica postoje\u0107e mogu\u0107nosti masovnih medija („\u017euta \u0161tampa“, \u017euti“ TV programi, internet sajtovi), kad se jednom kreirane la\u017ene informacije repliciraju bez ikakvih kriti\u010dkih komentara i analiza. \u0160irenje la\u017enih medijskih informacija li\u010di na virusnu epidemiju, kad u brojnim slu\u010dajevima filteri i prakse verifikacije informacija izostaju” (Levitskaya, Fedorov, 2021:323).<\/p>\n

O tome kakvog su karaktera vijesti i o primjeni samog pojma la\u017ene vesti uvelike odlu\u010duju namjere, potrebe i kontekst (Kuli\u0107, 2019:184) \u0161to dodatno uslo\u017enjava analizu tog fenomena. Prema jednom istra\u017eivanju, la\u017ene vijesti se dijele sedamdeset posto vi\u0161e od bilo kojih drugih, \u0161to zbog svog karaktera \u0161to zbog samog na\u010dina kako su upakirane (Vosoughi, Roy, Aral 2018:1149). <\/p>\n

Razli\u010dit je spektar medijskih formata u koji su upakirane la\u017ene vesti, pa su i podjele brojne. Raspon je \u0161irok i kre\u0107e se od parodi\u010dnih i satiri\u010dnih mimova (koji mo\u017eda i nemaju namjeru izazivanja \u0161tete, ali imaju potencijal prijevare), preko dijeljenja sadr\u017eaja s potpuno la\u017enom kontekstualizacijom, tabloidnih naslova i monta\u017ea koje nemaju dodira s tekstom koji prate, sadr\u017eaja usmjerenih na prijevaru naj\u010de\u0161\u0107e la\u017eiranim izvorom, neto\u010dnom i nepotpunom upotrebom informacija, manipuliranih sadr\u017eaja na najrazli\u010ditije na\u010dine poput teorija zavjere i na kraju potpuno la\u017enih sadr\u017eaja (Wardle, 2017). Grupa autora (Tandoc, Wei Lim i Ling, 2018:141) nakon deceniju i pol duge analize vi\u0161e od trideset znanstvenih tekstova zaklju\u010duje da se la\u017ene vesti koriste u medijima kroz: satiru, parodiju, isfabricirane vesti, manipulaciju fotografijom, kroz reklamno-propagandni i promo sadr\u017eaj. Nenamjerne gre\u0161ke, teorije zavere, glasine, satira, la\u017ene izjave i pristrasni izve\u0161taji, na\u010dini su na koje su mediji forsirali la\u017ene vesti u toliko analiziranim izborima u SAD 2016. godine (Allcott, Gentzkow, 2017:214). Da \u0107e la\u017ene vesti biti sve ozbiljniji faktor u politi\u010dkim igrama \u0161irom sveta, sugeriraju sve predikcije Reutersovog instituta za novinarstvo iz godine u godinu. Najnoviji primjer \u0161iroko upotrijebljenih la\u017enih vesti u propagandne svrhe je rat u Ukrajini. Svega nekoliko meseci prije agresije na Ukrajinu plasirana je prva la\u017ena vest o napadu, na jednom blogu koji je tvrdio da je vijest da \u0107e Rusija napasti Ukrajinu zapravo la\u017ena vest<\/a>[26<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Od tada je javnost svakodnevno iz minute u minutu izlo\u017eena la\u017enim snimcima, la\u017enim vestima, montiranim fotografijama, izmi\u0161ljenim podacima, duhovitim i manje duhovitim mimovima itd., koje konzumira i deli, a dru\u0161tvene mre\u017ee i mediji prvo ih gromoglasno objavljuju, pa naknadno razotkrivaju kao la\u017ene.<\/a>[27<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Paradoksalno je, iako i dalje zapravo ne postoji jasna definicija pojma la\u017ene vijesti, da ne postoji univerzalno na\u010delo koje bi vodilo ka cjelovitom razumevanju tog pojma, te u skladu sa tim, ne postoji niti jedinstvena strategija koja bi mogla pomo\u0107i da se tome stane na put. Ne postoji ni formalno pravna, niti znanstvena suglasnost oko toga kako se boriti protiv la\u017enih vesti (ako ih ve\u0107 ne mo\u017eemo prevenirati i sprije\u010diti), odnosno dezinformacija – kako to definraju europska tijela koja se bave ovom temom<\/a>[28<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Prema jednoj od definicija koju daje Europska komisija, dezinformacija je \u00abdokazano la\u017ena ili obmanjuju\u0107a informacija koja je smi\u0161ljena, objavljena, distribuirana sa ciljem sticanja odre\u0111ene ekonomske koristi ili namerne prevare javnosti, te koja \u0161kodi javnom interesu\u00bb<\/a>[29<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Ova definicija isklju\u010duje satiru, parodiju ili eventualnu nenamernu gre\u0161ku kao dio korpusa la\u017enih vesti.<\/p>\n

Zajedni\u010dka deklaracija o slobodi izra\u017eavanja i „la\u017enim vijestima“, dezinformacijama i propagandi<\/em><\/a>[30<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> koju su donijeli specijalni izvestitelj Ujedinjenih nacija (UN) za slobodu mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja, predstavnik Organizacije za europsku sigurnosti saradnju (OEBS) za slobodu medija, Specijalni izvestitelj Organizacije ameri\u010dkih dr\u017eava (OAS) za slobodu izra\u017eavanja i specijalni izvjestitelj Afri\u010dke komisije za ljudska i narodna prava (ACHPR) za slobodu izra\u017eavanja i pristup informacijama, globalna je namjera da se s najvi\u0161eg mjesta krene u borbu protiv la\u017enih vesti, tako \u0161to se u Standardima o dezinformacijama i propagandi sugerira \u00abdr\u017eavnim akterima da se suzdr\u017ee od promocije, sponzorstava i preno\u0161enja izjava koje imaju u sebi naznake dezinformacija ili propagande, po\u0161to zabrane \u0161irenja informacija zasnovanih na nejasnim i dvosmislenim idejama, uklju\u010duju\u0107i ‘la\u017ene vesti’ ili ‘neobjektivne informacije’, nisu u skladu sa me\u0111unarodnim standardima slobode izra\u017eavanja\u00bb<\/a>[31<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. U sklopu preporuka, u deklaraciji je akcentirana i \u00abuznemirenost slu\u010dajevima u kojima dr\u017eavni organi omalova\u017eavaju, zastra\u0161uju i prijete medijima, uklju\u010duju\u0107i i stavove da su mediji ‘opozicioni’ ili da ‘la\u017eu’ i da imaju skrivenu politi\u010dku agendu \u0161to pove\u0107ava rizik od pretnji i nasilja nad novinarima, podriva povjerenje javnosti u novinarstvo kao javnog \u010duvara, i mo\u017ee dovesti u zabludu javnost brisanjem granica izme\u0111u dezinformacija i medijskih proizvoda koji sadr\u017ee \u010dinjenice koje se mogu nezavisno provjeriti\u00bb<\/a>[32<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

U akademskoj literaturi su naj\u010de\u0161\u0107e prihva\u0107ena tri prevladavaju\u0107a elementa koja karakteriziraju la\u017ene vesti. Prije svega se smatra da je la\u017ena svaka vijest koja nije zasnovana na provjerenim \u010dinjenicama, a zatim i svaka vijest u kojoj su \u010dinjenice djelomi\u010dno ili u potpunosti izostavljene (Egelhofer, Aaldering, Eberl, Galyga, Lecheler, 2020). Ukoliko je vijest kreirana s jasnom namjerom obmane javnosti u cilju ostvarivanja odre\u0111enog interesa (politi\u010dkog, ekonomskog i sl.) ona je tako\u0111er la\u017ena (Freelon, Wells, 2020), kao i kada je la\u017ena vijest sa\u010dinjena tako da prividno po\u0161tuje standardni format (kao \u0161to je pravilo 5W), a u o\u010diglednoj namjeri da javnost dovede u zabludu da iza nje stoji neki novinarski autoritet (Egelhofer, Aaldering, Eberl, Galyga, Lecheler, 2020).<\/p>\n

U analizi britanskih i ameri\u010dkih medija kroz diskurse u kojima se la\u017ene vesti koriste Farkas i Schou (Farkas, Schou, 2018) tvrde da su la\u017ene vijesti plutaju\u0107i ozna\u010ditelji koji osiguravaju najbr\u017ei na\u010din mobiliziranja pa\u017enje, ostvarivanja prihoda ili diskreditiranja politi\u010dkog protivnika.<\/p>\n

Na tragu ove tvrdnje je i izvje\u0161taj Savjeta Europe o medijskom okru\u017eenju na Balkanu, u kojem se isti\u010de da se ova regija masivno suo\u010dava s „la\u017enim vijestima, govorom mr\u017enje i zamkama za klikove<\/em> \u010dija je posljedica veliki pad povjerenja stanovni\u0161tva u medije“<\/a>[33<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Pri tom se dodaje da su: \u00ab\u2026 mediji iz Srbije jedan od najve\u0107ih izvoznika la\u017enih vesti u susjedne dr\u017eave, \u0161to pokazuju podaci specijaliziranih portala koji prate ovaj negativni fenomen u dr\u017eavama Zapadnog Balkana. Istovremeno, Srbija je, prema jednom istra\u017eivanju o uticaju la\u017enih vesti, tre\u0107a zemlja u Evropi – odmah iza Rumunjske i \u010ce\u0161ke. Iako se ovi podaci Monitora evropskih komunikacija (European Communication Monitor) odnose na 2018. godinu, urednik portala Fakenews traga\u010d, Stefan Janji\u0107 isti\u010de da se situacija nije promijenila\u00bb<\/a>[34<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Zemlje Zapadnog Balkana imaju mali potencijal da se odupru negativnim efektima la\u017enih vijesti i dezinformacija, \u0161to je uglavnom posljedica stanja u slobodi medija i obrazovanja, navodi se u izvje\u0161taju Instituta za otvoreno dru\u0161tvo u Sofiji. Na posljednjem mjestu Indeksa medijske pismenosti u regiji, koji je objavio taj Institut nalazi se Sjeverna Makedonija, zatim slijede Bosna i Hercegovina, Albanija i Crna Gora. Srbija je na 29. mjestu od 35 europskih zemalja obuhva\u0107enih istra\u017eivanjem (Lessenski, 2021). Centar za demokratsku tranziciju iz Podgorice<\/a>[35<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> potvr\u0111uje prisustvo la\u017enih vijesti: “Na osnovu analize blizu 500 \u010dlanaka iz 200 regionalnih medija i zaklju\u010duje da su skoro svi regionalni internet mediji objavili bar po jednu la\u017enu vest u posljednjih \u0161est mjeseci”.<\/a>[36<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> U regiji se izdvajaju \u010detiri organizacije za provjeravanje \u010dinjenica, u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji: Raskrinkavanje.ba, Raskrinkavanje.me, Metamorphosis Foundation, Istinomer. Ove \u010detiri organizacije su poja\u010dale svoja istra\u017eivanja i suradnju u okviru priliva la\u017enih vesti tokom pandemije koronavirusa. Dio su Facebook programa za provjeru \u010dinjenica i borbu protiv dezinformacija koji broji 70 akreditiranih organizacija za provjeravanje \u010dinjenica iz cijelog svijeta. Facebook \u010dlanke koji se ozna\u010davaju kao la\u017eni prebacuje na dno liste aktualnosti. Procjena je da \u0107e se ovom tehnikom budu\u0107i pregledi la\u017enih vesti u prosjeku smanjiti za preko 80%.<\/a>[37<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Uprkos ovakvoj slici, u Srbiji (i u regiji) kasni se sa bilo kakvom zakonskom regulativom koja se izri\u010dito odnosi na la\u017ene vesti. U Srbiji su na snazi tradicionalni i zastarjeli zakonski propisi koji se nigdje ne bave la\u017enim vijestima, odnosno koji preporu\u010duju i obavezuju medije da izve\u0161tavaju istinito i u interesu javnosti.<\/a>[38<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>\u00a0 Isto je i sa samoregulatornim dokumentima, pa se la\u017enim vestima izri\u010dito ne bavi niti Kodeks novinara Srbije,koji se zadr\u017eava na navodu da je obaveza svakog novinara: \u00abTa\u010dno, objektivno, potpuno i blagovremeno izve\u0161tavanje o doga\u0111ajima od interesa za javnost, uz po\u0161tovanje prava javnosti da sazna istinu i uz primenu osnovnih standarda novinarske profesije\u00bb.<\/a>[39<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Za to vreme akademska javnost nastoji odgovoriti na izazov la\u017enih vijesti i dezinformacija diskutiraju\u0107i \u0161iroki dijapazon pitanja: pojave i utjecaja la\u017enih vijesti (Kuli\u0107, 2019), la\u017enih vesti i izazova u praksi (Sur\u010dulija Milojevi\u0107, Kuli\u0107, 2020), la\u017enih vesti i polariziranog okru\u017eenja (Kuli\u0107, 2021), politike, demokracije i la\u017enih vesti (Orlovi\u0107, 2021), povjerenja gra\u0111ana u medije i la\u017ene vesti (Petrovi\u0107, Be\u0161i\u0107, 2021), utjecaja novih IT i la\u017eni vesti (Simi\u0107, 2021), medija o la\u017enim vijestima (Markov, 2021). <\/p>\n

Posebno privla\u010di pa\u017enju i nedavno objavljena studija Kada ka\u017ee\u0161 „la\u017ena vest” na \u0161ta ta\u010dno misli\u0161?,<\/em> koja na uzorku od 300 tekstova objavljenih u medijima u Srbiji u periodu 2016 -2021. prvi put sistematski opisuje karakteristike medijskog diskursa o la\u017enim vestima u Srbiji. Identificiraju\u0107i tri teme klju\u010dne za razumijevanje medijskog diskursa o la\u017enim vijestima u Srbiji: problematizacije, politizacije i normalizacije diskursa o la\u017enim vijestima, autor navodi: “U analiziranim tekstovima la\u017ene vesti su naj\u010de\u0161\u0107e tretirane eksplicitno ili implicitno kao dru\u0161tveni problem koji predstavlja opasnost za publiku. O problemu la\u017enih vesti se govori u izvje\u0161tajima o konkretnim opovrgnutim la\u017enim vijestima ili u analiti\u010dkim tekstovima o fenomenu la\u017enih vesti. Bez obzira na pristup, u tekstovima u kojima se problematizira fenomen la\u017enih vesti prisutni su\u00a0 je jedan ili vi\u0161e elemenata kao \u0161to su definisanje problema, tra\u017eenje uzroka, razmatranje posledica i\/ili predlaganje mera u borbi protiv la\u017enih vesti.” (Markov, 2021:32) Autor u zaklju\u010dku sugerira: “Najpesimisti\u010dniji zaklju\u010dak ove analize je da, i pored povremenih diskusija o mogu\u0107im re\u0161enjima, svaka opisana strategija sugeri\u0161e publici da su la\u017ene vesti neizbe\u017ene. Tabloidi inzistiraju na tome da su la\u017ene vesti svuda oko nas i da je svatko njihov potencijalni proizvo\u0111a\u010d ili prenositelj. Kriti\u010dki mediji nagovje\u0161tavaju da su politi\u010dka mo\u0107 i pritisak toliko sna\u017eni da profesionalne metode verifikacije nemaju zna\u010dajan efekt. Rts.rs (javni servis) navodi da financijski poticaji digitalnog okru\u017eenja obesmi\u0161ljavaju profesionalne metode verifikacije.” (Markov, 2021:47)<\/p>\n

Nezaustavljivo \u0161irenje dezinformacija prvo na mre\u017ei a potom i u tradicionalnim medijima, izme\u0111u ostalog i sa stanovi\u0161ta psihologije, predstavlja koliko prakti\u010dan izazov, toliko i znanstvenu zagonetku (Penycok, Rand, 2021:388). Psiholozi tragaju za odgovorom na pitanje – \u0160to je to \u0161to korisnika onemogu\u0107ava da napravi razliku izme\u0111u to\u010dnog i neto\u010dnog sadr\u017eaja u medijima? Dio odgovora, pa i razloga svakako le\u017ei u hiperprodukciji medijskog sadr\u017eaja prepunog mi\u0161ljenja i analiza, ve\u0107inski negativno obojenog – \u0161to za posljedicu ima stanje informacijske prezasi\u0107enosti (informacijski overloud)<\/em> koja otupljuje korisni\u010dka \u010dula. Moderne informacione tehnologije su primarni pokreta\u010di preoptere\u0107enja informacijama na sva tri nivoa: u proizvedenoj koli\u010dini informacija, lako\u0107i njihovog \u0161irenja i \u0161irini dosegnute publike. <\/p>\n

Informacijska preoptere\u0107enost kao fraza pripisuje se ameri\u010dkom sociologu Bertramu Grossu, koji je njome ozna\u010dio stanja kada informacije koje ulaze u bilo koji sistem prevazilaze mogu\u0107nosti obrade informacija tog sistema<\/a>[40<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> (Gross, 1964). U suvremeni diskurs temu informacijske preoptere\u0107enosti uvodi Toffler sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a (Toffler, 1970). Pokret za medijsku pismenost nanovo je aktualizira krajem dvadesetog i po\u010detkom dvadeset prvog stolje\u0107a., da bi dru\u0161tvene mre\u017ee i la\u017ene vesti ovoj temi danas dodale na zna\u010denju i ponovo je kontekstualizirale, a pokret za medijsku pismenost ozna\u010dio kao jednu od najva\u017enijih tema dana\u0161njice. U osnovi, definicija i uo\u010deni efekti preoptere\u0107enja informacijama nisu se zna\u010dajno promijenili tokom vremena, ali su se dolaskom novih tehnologija umno\u017eili njihovi potencijalni uzroci. Istra\u017eivanja iz oblasti psihologije tako izme\u0111u ostalog pokazuju i to da su na poluinformacije i dezinformacije neke korisni\u010dke kategorije posebno osjetljive, poput ljudi u kasnim godinama i ljudi sa odre\u0111enim kognitivnim atributima (Kozyreva, Lewandowsky, Hertwig, 2020:50).<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dki centar Pew<\/a>[41<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> objavio je studiju pod nazivom „Budu\u0107nost blagostanja u svijetu zasi\u0107enom tehnologijom“, u kojoj se diskutira tzv. digitalno nepovjerenje kao posljedica informacijske preoptere\u0107enosti i kao uzrok poreme\u0107aja pona\u0161anja u digitalnom prostoru. Digitalno nepovjerenje je posljedica nepovjerenja u sebe i svoje kvalitete pod pritiskom razli\u010ditih pona\u0161anja u digitalnom svijetu, ono dijeli korisnike, stvara negativne emocije kod korisnika, udaljava dru\u0161tvene grupe, poti\u010de negativne emocije, poti\u010de i cyber<\/em> nasilje. Posebno je uo\u010deno da digitalno nepovjerenje reducira svaku osobnu inicijativu i na taj na\u010din gura korisnika da se pod pritiskom informacijske preoptere\u0107enosti prepusti negativnim emocijama (Fan, Huang, Qalati, Shah, Ostic, Pu, 2021). <\/p>\n

Identificiraju\u0107i dvije sistematske razlike izme\u0111u online<\/em> i offline<\/em> okru\u017eenja (prva se odnosi na strukturu i funkcionalnost, a druga na razlike u percepciji i pona\u0161anju), psiholozi su zaklju\u010dili da su dva osnovna korisni\u010dka atributa koja pogoduju \u0161irenju la\u017enih vijesti: ekonomija pa\u017enje i izra\u017eena osobna predispozicija za orijentaciju ka negativnom (Kozyreva, Lewandowsky, Hertwig, 2020:20). Oba stvaraju savr\u0161ene uvjete za \u0161irenje dezinformacija, pa su se naspram ljudi sa sna\u017enom predispozicijom za orijentaciju ka negativnim vestima (a ve\u0107ina „la\u017enih vesti“ i ima tendenciju da izazove negativne emocije kao \u0161to su strah, bijes i ljutnja) na\u0161li algoritmi koji promoviraju atraktivan, zanimljiv i rado prihvatljiv sadr\u017eaj. (Kozyreva, Lewandowsky, Hertwig, 2020:24)\u00a0 “Preoptere\u0107enje informacijama spaja vanjsku realnost (vi\u0161ak informacija) s unutra\u0161njom realno\u0161\u0107u (psiholo\u0161ki odgovor) na ose\u0107aj preoptere\u0107enosti informacijama (Bawden, Robinson, 2020). Iako i dalje to nije indikacija da se mo\u017ee govoriti o jasno odre\u0111enom tipu li\u010dnosti, postoje i odre\u0111eni dokazi da individualni faktori i faktori li\u010dnosti, kao \u0161to je npr. samoefikasnost, mogu igrati odre\u0111enu ulogu u tome da li i kako, osoba percipira preoptere\u0107enje informacijama (Bawden, Robinson, 2020:12) U jednoj drugoj diskusiji o ovom problemu, grupa autora je osmislila psiholo\u0161ku intervenciju u obliku igre kori\u0161tenjem pretra\u017eiva\u010da na mre\u017ei. Igra\u010di preuzimaju ulogu proizvo\u0111a\u010da la\u017enih vijesti i na taj na\u010din u\u010de savladavati \u0161est dokumentiranih tehnika koje se obi\u010dno koriste u proizvodnji dezinformacija: polarizaciju, prizivanje emocija, \u0161irenje teorija zavjere, trolanje ljudi na mre\u017ei, odbacivanje krivice i la\u017eno predstavljanje la\u017enih naloga. Igra se oslanja na metaforu inokulacije, gdje preventivno razotkrivanje, upozorenje i upoznavanje ljudi sa strategijama koje se koriste u proizvodnji la\u017enih vesti poma\u017ee u stvaranju kognitivnog imuniteta kada su igra\u010di izlo\u017eeni stvarnim dezinformacijama. Evaluacija igre s 15.000 u\u010desnika pru\u017eila je po\u010detne dokaze da se sposobnost ljudi suo\u010davanja s dezinformacijama i odupiranja pobolj\u0161ava nakon igranja, bez obzira na obrazovanje, godine, politi\u010dku ideologiju i kognitivni stil (Roozenbeek, van der Linden, 2019).<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Novinarski profesionalizam u novom ambijentu<\/strong><\/p>\n

U posljednjih nekoliko decenija novinari su osim tradicionalnih znanja i ve\u0161tina morali savladavati i nove vje\u0161tine tempom koji su diktirale tehnolo\u0161ke promjene. Inovativnost i kreativnost onako kako ih vidi proces digitalizacije jo\u0161 nisu iscrpljeni i pred novinarima su novi izazovi. Ovde ne mislimo samo na tehni\u010dke kompetencije, nego na ambijent koji se generirae stalnim tehnolo\u0161kim inovacijama i koji je stalni izazov za novinare u profesionalnom i eti\u010dkom smislu.<\/p>\n

Usponom dru\u0161tvenih medija, enormnim rastom koli\u010dine dostupnih izvora, informacija i sadr\u017eaja, brzinom distribucije i a\u017euriranja, interaktivno\u0161\u0107u i umre\u017eavanjem, okretanjem k ekonomiji pa\u017enje koja je izvor profita, medijski i javni ekosistem u digitalnoj i postdigitalnoj kulturi koja sa sobom nosi i podrazumijeva preoptere\u0107enost, prekomjerno izlaganje, pretjeranu konzumaciju, vidi u okupaciji pa\u017enje korisnika (koja je vrlo ograni\u010den resurs), a koja nas prisiljava da \u0161irimo na\u0161u pa\u017enju na mno\u0161tvo konkurentskih izvora koje nudi web (Wu, 2017) i s fokusom na kra\u0111u pa\u017enje (McFedries, 2014). La\u017ene vijesti, odjenute u najrazli\u010ditije formate sastavni su dio ovog ambijenta, u velikoj mjeri ga odre\u0111uju, dio su novog medijskog i ekonomskog prosedea, a izme\u0111u ostalog pokazuju, kako strukturni faktori u dizajnu online okru\u017eenja mogu utjecati na to kako pojedinci obra\u0111uju informacije i komuniciraju jedni s drugima. Stare novinarske uloge i dru\u0161tvene funkcije odmjeravaju se s novim uvjetima, a novinarska profesija pod sve ve\u0107im pritiskom redefinira vlastiti identitet pa novinar vi\u0161e ne obavlja funkciju javnog servisa, provjerenim, za funkcioniranje demokratskog dru\u0161tva bitnim informacijama, nego se pona\u0161a kao zaposlenik u medijskoj industriji \u010diji se uspeh mjeri isklju\u010divo profitom. Od novinara se o\u010dekuje da odgovore na nove tehnolo\u0161ke i ekonomske izazove, kao i da u novim okolnostima odgovore potrebama javnosti sa jedne strane, osobnom\u00a0 profesionalnom kredu s druge i poslodavcu sa tre\u0107e. Iako i dalje najve\u0107i dio ispitanika obuhva\u0107enih istra\u017eivanjem Reuters instituta o trendovima i predikcijama, me\u0111u kojima su i urednici svih profila, ka\u017ee da je upravo koncept nepristrasnosti va\u017eniji nego ikada, znakovito je to da skoro polovina njih sada tvrdi da postoje politi\u010dka i dru\u0161tvena pitanja u kojima nema smisla biti neutralan<\/a>[42<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> (Newman, 2021:6) Onaj jaz o kojem diskutira Hanitzsch produbljen je i iznova kontekstualiziran: “S jedne strane, \u010dini se da postoji jaz izme\u0111u uloga kojima novinari te\u017ee i uloga koje obavljaju u praksi”. … “Shva\u0107ene iz diskurzivne perspektive, novinarske uloge nikada nisu stati\u010dne; podlo\u017ene su diskurzivnom (ponovnom) stvaranju, (ponovnom) tuma\u010denju, prisvajanju i osporavanju. (Hanitzsch, 2017). Dok osnovne vje\u0161tine novinarstva ostaju iste \u2013 prona\u0111ite pri\u010du, provjerite je, provjerite je opet i opet, smjestite je u \u017eanrovsku normu, stavite je u kontekst i prenesite je jednostavnim i zanimljivim jezikom koji \u0107e zainteresirati publiku, mijenja se na\u010din na koji novinari rade svoj posao “dijelom kao rezultat komercijalnih pritisaka poslovnog okru\u017eenja, dijelom zbog digitalizacije, odnosno kao rezultat svega onoga \u0161to bismo mogli nazvati utjecajem „mikro“ nivoa” (Spilsbury, 2014). U suvremenom svetu digitalnih medija tradicionalni poslovni modeli vi\u0161e ne funkcioniraju pa potraga za novim poslovnim modelima nikada ne prestaje, medijske kompanije preispituju svoje strategije, a novinari koji su u stanju razmi\u0161ljati na poduzetni\u010dki na\u010din sve su tra\u017eeniji. Uzbunjivanje, aktivizam, proizvodnja la\u017enih vesti i govor mr\u017enje postaju\u00a0 dominantni na\u010din javne komunikacije, tako da tehnolo\u0161ki razvoj osim ovoga uti\u010de na najosjetljiviji dio novinarske prakse, jer je „globalno, digitalno doba novi izazov i za novinarsku etiku”\u00a0 (Wyatt, Wendy, 2014). “Pored prili\u010dno klasi\u010dnih pitanja kao \u0161to su nepristrasnost, sukob interesa, obmana i izdaja” (Muller, 2014), pa\u017enja javnosti je sada usmjerena na hiperprodukciju la\u017enih vesti, na govor mr\u017enje, na uzbunjiva\u010de i gra\u0111ansko novinarstvo kao neformalne izvore za profesionalne novinare, na probleme privatnosti, plagijate, rukovanje ogromnim bazama podataka, hiperprodukciju svih vrsta informacija naro\u010dito svih vrsta digitalnih vizualnih formata (McBride, Kelly, Rosenstiel 2014; Foreman 2016; Muller 2014). Brzina postaje va\u017enija od to\u010dnosti, a rezultat su velike gre\u0161ke i velike posljedice po javnu sferu. Novinari su dugo bili „autonomni proizvo\u0111a\u010di znanja u dru\u0161tvu“ i po tome jedan od stupova demokratskog dono\u0161enja odluka, ali „suvremeni novinski radnici vi\u0161e ne slu\u017ee kao apsolutni \u010duvari vrata“ (Muller, 2014), \u0161to dodatno poma\u017ee ambijentu \u0161irenja la\u017enih vesti i dezinformacija. Posljedice djelovanja fake news<\/em> na javni diskurs su sve ve\u0107e nepoverenje u novinarsku profesiju, polarizacija, atomizacija i individualizacija javnog prostora (prakti\u010dno njegovo nestajanje), okretanje zabavi, stvaranje balona filtera i eho komora. U akademskoj zajednici postoji visok stupanj suglasnosti oko toga da je u ovom trenutku neophodno i obrazovanje, usmjeravanje i osna\u017eivanje publike u kriti\u010dkom percipiranju i analizi medijskih sadr\u017eaja, samostalnom uo\u010davanju mogu\u0107e la\u017ene vijesti, usvajanju kognitivnih alata neophodnih za prepoznavanje i razvrstavanje fake news<\/em>, sticanje znanja i sposobnosti prepoznavanja skrivenih ciljeve komunikatora. a tako\u0111er se populariziraju sajtovi i platforme za edukaciju publike, generiraju se kampanje koje \u0107e u tome pomo\u0107i. Na drugoj strani mediji i medijski profesionalci kao da i dalje ostaju izvan tog fokusa. Sve je o\u010digledniji deficit kriti\u010dkih kapaciteta digitalne publike kada su u pitanju la\u017ene vesti, kao i redefiniranje identiteta novinarske profesije koja je sve vi\u0161e okrenuta pru\u017eanju usluga zasnovanih na tr\u017ei\u0161nim o\u010dekivanjima konzumenata i vlasnika industrije a puno manje na informativnim, obrazovnim, demokratski eti\u010dkim na\u010delima profesije.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Zaklju\u010dak:<\/strong><\/p>\n

„Najbolji protuotrov za dezinformacije je zdrav medijski ekosistem. EU bi trebala podr\u017eati nezavisno i profesionalno novinarstvo, osigurati pristojne uvjete rada za novinare, boriti se protiv medijske koncentracije i osigurati politi\u010dku nezavisnost javnih medijskih servisa“, odgovor je generalnog sekretara Evropske federacije novinara Ricarda Gutierr\u00e9za na predstavljanju Kodeksa dobre prakse<\/em> u suzbijanju dezinformacija<\/em> Evropske komisije, izmenjenog i dopunjenog dokumenta o samoregulatornim standardima. Potpisnici Kodeksa su se obavezali poduzeti akcije u nekoliko domena kao \u0161to su: demonetizacija \u0161irenja dezinformacija, osiguravanje transparentnosti politi\u010dkog ogla\u0161avanja, osna\u017eivanje korisnika, unaprje\u0111enje suradnje s kontrolorima \u010dinjenica i omogu\u0107avanje istra\u017eiva\u010dima lak\u0161eg pristupa podacima<\/a>[43<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. \u0160ta \u0107e to donijeti profesionalnom novinarstvu sad nije lako predvidjeti. \u010cinjenica da \u0107e fact-checkeri<\/em> i istra\u017eiva\u010di biti osna\u017eeni financijski, edukacijom i sl., sigurno \u0107e donijeti odre\u0111eno osna\u017eivanje novinara u profesionalnom smislu. S druge strane, ostaje dilema oko toga da li \u0107e to i kakvog efekta imati na razli\u010dite javnosti usmjerene na dru\u0161tvene mre\u017ee, zarobljene u svojim eho komorama.\u00a0 “Ako je cilj manipulacija ljudima, dr\u017eanje populacije uznemirenom i upla\u0161enom kako bi ona tra\u017eila mo\u0107nog, autoritarnog vo\u0111u \u2013 ne te\u017eite tehnologiji i proizvodima koji ljudima pru\u017eaju sna\u017ean osje\u0107aj za smirenost i blagostanje. Dr\u017eanje ljudi u stalnom stanju anksioznosti, bijesa, straha ili jednostavno proganjanja neizbje\u017enim, mu\u010dnim osje\u0107ajem da su svi drugi bolji nego oni, mo\u017ee biti vrlo isplativo.”<\/a>[44<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> O\u010digledno je da predlo\u017eene mere EU i UN za suzbijanje la\u017enih vesti, u osnovi jesu usmjerene u dobrom pravcu, ali same od sebe ne\u0107e povratiti povjerenje javnosti u medije i novinare. Osim predvi\u0111enih mjera neophodno je da sami novnari reafirmiraju vlastiti profesionalni identet, ovoga puta u odnosu na mapu izazova koju smo ovde samo djelomi\u010dno predstavili, da u redakcijama i me\u0111u publikom jasno razgrani\u010de svoju, u odnosu na sve ostale profesionalne (PR i marketing) i gra\u0111anske medijske djelatnosti, i da uz svjesnu i sna\u017enu podr\u0161ku javnosti prona\u0111u efikasan na\u010din da svoje profesionalne standarde kao \u0161to su izuzetnost, preciznost, to\u010dnost, nezavisnost, kriti\u010dnost, argumentiranost, pravi\u010dnost, po\u0161tenje, zasnovanost na \u010dinjenicama, posve\u0107enost istini i javnom dobru, za\u0161tite od uticaja tr\u017ei\u0161ta i profita. <\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[23<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPrema Lewandowsky, Smille, Garcia, Hertvig. 2020. Technology and democracy: Understanding the influence of online technologies on political behaviour and decision-making.<\/em> Dostupno na: https:\/\/op.europa.eu\/en\/publication-detail\/-\/publication\/49b629ee-1805-11eb-b57e-01aa75ed71a1\/language-en<\/a> Pristup: 20. april 2022.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[24<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDetaljnije na: Journalism, media, and technology trends and predictions 2021, https:\/\/reutersinstitute.politics.ox.ac.uk\/journalism-media-and-technology-trends-and-predictions-2021<\/a> Pristup: 5. maj 2021.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[25<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJournalism, media, and technology trends and predictions 2022, https:\/\/reutersinstitute.politics.ox.ac.uk\/journalism-media-and-technology-trends-and-predictions-2022<\/a> Pristup: 20. april 2022.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[26<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBlog je dostupan na: https:\/\/stephenlendman.org\/2021\/11\/22\/fake-news-claims-about-russia-preparing-to-invade-ukraine\/<\/a> Pristup: 20. april 2022.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[27<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPrimeri: https:\/\/edition.cnn.com\/videos\/media\/2022\/03\/13\/ukraine-fact-check-dale-rs-vpx.cnn<\/a> , https:\/\/unshackledminds.com\/fake-news-crisis-actors-russia-ukraine\/<\/a> , https:\/\/www.bbc.com\/news\/60589965, https:\/\/www.svobodneslovo.com\/?q=content\/ukrajina-10-fake-news-tohoto-t-dne<\/a> Pristup: 20. april 2022.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[28<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDirectorate-General for Communication. (2018, March 12). Flash Eurobarometer 464: Fake news and disinformation online. European Union. https:\/\/ec.europa.eu\/commfrontoffice\/publicopinion\/index.cfm\/ResultDoc\/download\/DocumentKy\/82798 <\/a>\u00a0Pristup: 15. april 2022.
\n Directorate-General for Communications Networks, Content and Technology. (2018). A multi-dimensional approach to disinformation: Report of the independent high level group on fake news and online disinformation. European Commission. https:\/\/doi.org\/10.2759\/739290\u00a0 Pristup: 15. april 2022.
\n European Commission. (2020, February 19). Communication: Shaping Europe’s digital future. https:\/\/ec.europa.eu\/info\/sites\/info\/files\/communication-shaping-europes-digital-future-feb2020_en_4.pdf <\/a>\u00a015. april 2022.
\n European Commission Digital Single Market (ECDSM). 2018. “Code of Practice on Disinformation.” Digital Single Market. 26 September 2018. https:\/\/ec.europa.eu\/digital-single-market\/en\/news\/code-practice-disinformation<\/a> Pristup: 15. april 2022.
\n European Commission, European External Action Service (EC EEAS). 2019. “Action Plan Against Disinformation: Report on Progress.” June 2019. https:\/\/ec.europa.eu\/commission\/sites\/beta-political\/files\/factsheet_disinfo_elex_140619_ final.pdf <\/a>\u00a0Pristup: 15. april 2022. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[29<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEuropean Commission, European External Action Service (EC EEAS). 2019. “Action Plan Against Disinformation: Report on Progress.” June 2019. https:\/\/ec.europa.eu\/commission\/sites\/beta-political\/files\/factsheet_disinfo_elex_140619_ final.pdf <\/a>\u00a0Pristup: 15. april 2022.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[30<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUN, OSCE, OAS, ACHPR, FOM.GAL\/3\/17, na: https:\/\/www.osce.org\/files\/f\/documents\/6\/8\/302796.pdf <\/a>\u00a0Pristup:15. april 2022.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[31<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid. 8<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[32<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid. 8<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[33<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPrema talmil.org, 2021
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[34<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPrema slobodnaevropa.org, 2021<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[35<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCDT.org (Center for Democracy & Technology (CDT) : https:\/\/www.cdtmn.org\/2018\/07\/27\/bez-provjere-gutamo-lazne-vijesti\/<\/a> Pristup 5. maj 2021.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[36<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid. 9
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[37<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nVi\u0161e na: https:\/\/pcpress.rs\/facebook-pokrenuo-nezavisni-program-za-proveru-informacija-u-srbiji\/<\/a> Pristup 5. maj 2021.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[38<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o javnom informisanju i medijima 2016, \u010dlan 2, https:\/\/www.paragraf.rs\/propisi\/zakon_o_javnom_informisanju_i_medijima.html<\/a> Pristup 5. maj 2021.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[39<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKodeks novinara Srbije, 2015, https:\/\/savetzastampu.rs\/dokumenta\/kodeks-novinara-srbije\/<\/a> Pristup 5. maj 2021.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[40<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n“In 1964 American social scientist Bertram Myron Gross coined the expression “information overload” in his two-volume work, The Managing of Organizations: the Administrative Struggle.<\/em>” Preuzeto sa: https:\/\/www.historyofinformation.com\/detail.php?entryid=2864<\/a> Pristup: 20.jul 2022.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[41<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPew Research Center: https:\/\/www.pewresearch.org\/internet\/2018\/04\/17\/the-future-of-well-being-in-a-tech-saturated-world\/<\/a> Pristup 21.april 2022.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[42<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid 1 <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[43<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nThe 2022 Code of Practice on Disinformation https:\/\/digital-strategy.ec.europa.eu\/en\/policies\/code-practice-disinformation<\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[44<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKomentar D\u017eudit Donat, autorka knjige „Dru\u0161tvena ma\u0161ina, dizajni za \u017eivot na mre\u017ei“, MIT Press, 2014. Preuzeto sa: https:\/\/www.pewresearch.org\/internet\/2018\/04\/17\/the-future-of-well-being-in-a-tech-saturated-world\/<\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Allcott Hunt and Matthew Gentzkow. “Social Media and Fake News in the 2016 Election.” Journal of Economic Perspectives<\/em> 31 (2). 2017. pp 211\u2013236. doi=10.1257\/jep.31.2.211 Pristup: 20.april 2022.<\/p>\n

Arent Hana. Istina i la\u017e u politici<\/em>. Beograd: Filip Vi\u0161nji\u0107. 1994.<\/p>\n

Bawden David and Robinson Lyn. “Information Overload: An Overview”. In: Oxford Encyclopedia of Political Decision Making. Oxford: Oxford University Press. 2020. Dostupno na: https:\/\/openaccess.city.ac.uk\/id\/eprint\/23544\/<\/a>\u00a0 i na: http:\/\/dx.doi.org\/10.1093\/acrefore\/9780190228637.013.ORE_POL-01360.R1<\/a> Pristup: 5.maj.2021. <\/p>\n

Bawden David, Robinson Lyn, , Information Overload: An Introduction, Political Communication, Oxford University Press. 2020 https:\/\/doi.org\/10.1093\/acrefore\/9780190228637.013.1360<\/a> Pristup: 5.maj.2021.<\/p>\n

\u010cejko Meri. 2019. Superpovezani (Internet, digitalni mediji i tehno-dru\u0161tveni \u017eivot). Beograd: Clio<\/p>\n

Dalibor Petrovi\u0107 i Milo\u0161 Be\u0161i\u0107. “Vesti kojima se (ne)veruje: informisanje u doba epidemije COVID-19 u Srbiji”. Ur. Krsti\u0107 Aleksandra. Zbornik, Gra\u0111ani u doba dezinformacija\/Citizens in the age of disinformation<\/em>. Udru\u017eenje za politi\u010dke nauke Srbije. Univerzitet u Beogradu \u2013 Fakultet politi\u010dkih nauka, 2021. str. 47-69 https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/359993426_GRADANI_U_DOBA_DEZINFORMACIJA_CITIZENS_IN_THE_AGE_OF_DISINFORMATION<\/a> Pristup: 20.jul 2022.<\/p>\n

Directorate-General for Communication. Flash Eurobarometer 464: Fake news and disinformation online.<\/em> European Union. 2018. https:\/\/ec.europa.eu\/commfrontoffice\/publicopinion\/index.cfm\/ResultDoc\/download\/DocumentKy\/82798 <\/a>\u00a0Pristup:15. april 2022.<\/p>\n

Directorate-General for Communications Networks, Content and Technology. A multi-dimensional approach to disinformation: Report of the independent high level group on fake news and online disinformation<\/em>. European Commission. 2018. https:\/\/doi.org\/10.2759\/739290 <\/a>\u00a0Pristup:15. april 2022.<\/p>\n

Egelhofer Jana Laura, Aaldering Loes, Eberl Jakob-Moritz, Galyga Sebastian and Lecheler Sophie. “From Novelty to Normalization? How Journalists Use the Term ’Fake News’ in Their Reporting”. Journalism Studies<\/em>, 21 (10). 2020. pp.1323\u20131343. Pristup: 20.april 2022.<\/p>\n

Egelhofer Jana Laura, Aaldering Loes, Jakob-Moritz Eberl, Sebastian Galyga and Lecheler Sophie. “From Novelty to Normalization? How Journalists Use the Term “Fake News” in their Reporting”, Journalism Studies<\/em>, 21:10. 2020. Pp.1323-1343, DOI: 10.1080\/1461670X.2020.1745667 Pristup: 20.april 2022.<\/p>\n

European Commission Digital Single Market (ECDSM). “Code of Practice on Disinformation.” Digital Single Market. 2018. https:\/\/ec.europa.eu\/digital-single-market\/en\/news\/code-practice-disinformation<\/a> Pristup:15. april 2022.<\/p>\n

European Commission, European External Action Service (EC EEAS). “Action Plan Against Disinformation: Report on Progress.” 2019. https:\/\/ec.europa.eu\/commission\/sites\/betapolitical\/files\/factsheet_disinfo_elex_140619_ final.pdf<\/a> Pristup:15. april 2022.<\/p>\n

European Commission. Communication: Shaping Europe’s digital future<\/em>. 2020, February 19. https:\/\/ec.europa.eu\/info\/sites\/info\/files\/communication-shaping-europes-digital-future-feb2020_en_4.pdf<\/a> Pristup:15. april 2022.<\/p>\n

European Commission. The 2022 Code of Practice on Disinformation. 2022. https:\/\/digital-strategy.ec.europa.eu\/en\/policies\/code-practice-disinformation<\/a> Pristup 21.april 2022.<\/p>\n

Fan Mingue, Huang Yuchen, Qalati Sikandar Ali, Shah Syed Mir Muhamed, Ostic Dragana and Pu Zhengjia. \u00abEffects of Information Overload, Communication Overload, and Inequality on Digital Distrust: A Cyber-Violence Behavior Mechanism\u00bb. Front. Psychol.<\/em> 12:643981. 2021. doi: 10.3389\/fpsyg. 2021.643981 https:\/\/www.frontiersin.org\/articles\/10.3389\/fpsyg.2021.643981\/full<\/a> Pristup: 20. april\u00a0 2022.<\/p>\n

Freelon Deen and Wells Chris. “Disinformation as Political Communication”, Political Communication<\/em>, 37:2, 2020. Pp.145-156, DOI: 10.1080\/10584609.2020.1723755 Pristup: 20.april 2022.<\/p>\n

Farkas Johan and Schou Jannick. “Fake News as a Floating Signifier: Hegemony, Antagonism and the Politics of Falsehood”. The Public<\/em>, 25:3, 2018298-314, DOI: 10.1080\/13183222.2018.1463047 Pristup: 20.april 2022.<\/p>\n

Hanitzsch Thomas. \u00abProfessional Identity and Roles of Journalists\u00bb. Journalism Studies Online Publication.<\/em> 2017. DOI: 10.1093\/acrefore\/9780190228613.013.95, https:\/\/oxfordre.com\/communication\/view\/10.1093\/acrefore\/9780190228613.001.0001\/acrefore-9780190228613-e-95<\/a> Pristup: 5.maj 2021.<\/p>\n

Kodeks novinara Srbije. 2015. https:\/\/savetzastampu.rs\/dokumenta\/kodeks-novinara-srbije\/<\/a> Pristup 5. maj 2021.<\/p>\n

Kozireva Anastasia, Lewandowsky Stephan and Hertwig Ralph. “Citizens Versus the Internet: Confronting Digital Challenges With Cognitive Tools”. Psychological Science in the Public Interest.<\/em> Published 2020. https:\/\/doi.org\/10.1177\/1529100620946707<\/a> Pristup: 5.maj.2021.<\/p>\n

Kuli\u0107 Milica. “Dezinformacije u polarizovanom okru\u017eenju: medijska slika Srbije”. Ur. Krsti\u0107 Aleksandra. Zbornik, Gra\u0111ani u doba dezinformacija\/Citizens in the age of disinformation<\/em>. Udru\u017eenje za politi\u010dke nauke Srbije. Univerzitet u Beogradu \u2013 Fakultet politi\u010dkih nauka, 2021. str.7-27, https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/359993426_GRADANI_U_DOBA_DEZINFORMACIJA_CITIZENS_IN_THE_AGE_OF_DISINFORMATION<\/a> Pristup: 20.jul 2022.<\/p>\n

Kuli\u0107 Milica. „Definisanje la\u017enih vesti:stari koncept, novi pojmovi.” U Vjerodostojnost medija: Doba la\u017enih informacija, ur. Zarfa Hrnji\u0107 Kuduzovi\u0107, Milica Kuli\u0107 i Jelena Juri\u0161i\u0107, Zbornik radova devete regionalne nau\u010dne konferencije Vjerodostojnost Medija, 5\u201319. Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli. Tuzla. 2019. Str. 8.<\/p>\n

La Forme Ren. “We truly live in the future”. 2018. Dostupno na: https:\/\/www.poynter.org\/tech-tools\/2018\/this-tool-transforms-print-pages-into-social-and-mobile-ready-stories\/<\/a> ; https:\/\/www.poynter.org\/tech-tools\/2018\/the-top-10-tools-for-journalism-in-2018-and-10-other-things-to-bookmark\/ <\/a>\u00a0Pristup: 20. April 2021.<\/p>\n

Lessenski Marin. Media Literacy Index 2021 Double Trouble: Resilience to Fake News at the Time of Covid-19 Infodemic<\/em>, Open Society Institute Sofia (OSIS), 2021. https:\/\/osis.bg\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/MediaLiteracyIndex2021_ENG.pdf <\/a>\u00a0Pristup: 20.april 2022.<\/p>\n

Levitskaya Anastasia and\u00a0 Fedorov Alexander. “Theoretical Model of Media Competence’s Development of Teachers-to-be in the Process of the Analysis of Manipulative Media Influences”. Media Education (Mediaobrazovanie).<\/em> 2021, 17(2): 323-332 DOI: 10.13187\/me.2021.2.323 https:\/\/www.academia.edu\/49263594\/Media_Education_2021_17_2_?email_work_card=thumbnail<\/a> Pristup 20. april 2022.<\/p>\n

Lewandowsky Stephan, Smillie Laura, Garcia David, Hertwig Ralph, Weatheral Jim, let, Egidy Stephanie and Robertson ronald E. Technology and democracy: understanding the influence of online technologies on political behaviour and decision-making<\/em>, European Commission, Joint Research Centre, Publications Office, 2020. https:\/\/op.europa.eu\/en\/publication-detail\/-\/publication\/49b629ee-1805-11eb-b57e-01aa75ed71a1\/language-en<\/a> Pristup 20. april 2022.<\/p>\n

Markov \u010cedomir. “Kada ka\u017ee\u0161 „la\u017ena vest” na \u0161ta ta\u010dno misli\u0161? Kvalitativna analiza upotrebe izraza „la\u017ena vest” u medijskom izve\u0161tavanju u Srbiji”. Ur. Krsti\u0107 Aleksandra. Zbornik, Gra\u0111ani u doba dezinformacija\/Citizens in the age of disinformation. <\/em>Udru\u017eenje za politi\u010dke nauke Srbije. Univerzitet u Beogradu \u2013 Fakultet politi\u010dkih nauka, 2021. str.27-47 https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/359993426_GRADANI_U_DOBA_DEZINFORMACIJA_CITIZENS_IN_THE_AGE_OF_DISINFORMATION<\/a> Pristup: 20.jul 2022. <\/p>\n

McBride Kelly B. and Rosenstiel Thomas B. The New Ethics of Journalism: Principles for the 21st Century.<\/em> London, New Delhi, Singapore: SAGE Publications Ltd. 2013.<\/p>\n

McFedries Paul. “Stop, Attention Thief! IEEE Spectrum. Institute of Electrical and Electronics Engineerrs”. 2014. Dostupno na: https:\/\/spectrum.ieee.org\/stop-attention-thief<\/a> Pristup: 5.maj 2021.<\/p>\n

Mulle Denis. Journalism Ethics for the Digital Age<\/em>. Brunswick, London: Scribe Publications. 2014.<\/p>\n

Newman Nic. Journalism, Media, and Technology Trends and Predictions 2021<\/em>, The Reuters Institute for the Study of Journalism, 2021. Dostupno na: https:\/\/reutersinstitute.politics.ox.ac.uk\/sites\/default\/files\/2021-01\/Newman_Predictions_2021<\/a> Pristup: 5.maj.2021.<\/p>\n

Newman Nic. Journalism, Media, and Technology Trends and Predictions 2022<\/em>, The Reuters Institute for the Study of Journalism, 2022. Dostupno na: https:\/\/reutersinstitute.politics.ox.ac.uk\/journalism-media-and-technology-trends-and-predictions-2022<\/a> Pristup: 20.april 2022.<\/p>\n

Orlovi\u0107 Slavi\u0161a. “Politika i demokratija u vreme dezinformacija”. Ur. Krsti\u0107, Aleksandra. Zbornik, Gra\u0111ani u doba dezinformacija\/Citizens in the age of disinformation<\/em>. Udru\u017eenje za politi\u010dke nauke Srbije. Univerzitet u Beogradu \u2013 Fakultet politi\u010dkih nauka, 2021. str. 69-89. https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/359993426_GRADANI_U_DOBA_DEZINFORMACIJA_CITIZENS_IN_THE_AGE_OF_DISINFORMATION<\/a> Pristup: 20.jul 2022<\/p>\n

Penycook Gordon and Rand G. David. “Trends in Cognitive”. Sciences.<\/em> Volume 25, Issue 5, May 2021, Pages 388-402, dostupno na: https:\/\/www.sciencedirect.com\/science\/article\/pii\/S1364661321000516 <\/a>\u00a0Pristup: 20.jul 2022.<\/p>\n

Roozenbeek Jon and van der Linden Son. \u00abFake news game confers psychological resistance against online misinformation\u00bb. Palgrave Commun <\/em>5, 65. 2019. https:\/\/doi.org\/10.1057\/s41599-019-0279-9<\/a> Pristup: 5.maj.2021.<\/p>\n

Simi\u0107 Jasminka. 2021. “Nove informacione tehnologije: svet bez granica ili ograni\u010denje demokratije”. Ur. Krsti\u0107 Aleksandra. Zbornik, Gra\u0111ani u doba dezinformacija\/Citizens in the age of disinformation<\/em>. Udru\u017eenje za politi\u010dke nauke Srbije. Univerzitet u Beogradu \u2013 Fakultet politi\u010dkih nauka, str. 89-107. https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/359993426_GRADANI_U_DOBA_DEZINFORMACIJA_CITIZENS_IN_THE_AGE_OF_DISINFORMATION<\/a> Pristup: 20.jul 2022. <\/p>\n

Spilsbury Mark. “An independent research report commissioned by the National Council for the Training of Journalists”. National Council for the Training of Jornalists. 2014. Dostupno na: https:\/\/www.nctj.com\/publications\/emerging-skills-for-journalists\/<\/a> Pristup: 5. Maj 2021.<\/p>\n

Sur\u010dulija Milojevi\u0107 Jelena i Kuli\u0107 Milica. „La\u017ene vesti” ili dezinformacije: (samo)regulatorni okvir i izazovi u praksi”. Srpska politi\u010dka misao,<\/em> br.1\/20, 2020, str. 177-204, Beograd, https:\/\/doi.org\/10.22182\/spm.6712020.8https:\/\/ips.ac.rs\/publications\/lazne-vesti-ili-dezinformacije-samoregulatorni-okvir-i-izazovi-u-praksi\/<\/a> Pristup: 5.maj 2021.<\/p>\n

Tandoc C. Edson, Wei Lim Zheng and Ling Richard. “Defining Fake News: A typology of scholarly definitions”. Digital Journalism.<\/em> 2017. Pp. 137-153. Dostupno na: https:\/\/www.tandfonline.com\/doi\/full\/10.1080\/21670811.2017.1360143<\/a> Pristup: 5.maj 2021.<\/p>\n

Toffler Alvin. Future Shock.<\/em> Random House, USA. 1970.
\n UN, OSCE, OAS, ACHPR, FOM.GAL\/3\/17, na: https:\/\/www.osce.org\/files\/f\/documents\/6\/8\/302796.pdf <\/a>\u00a0Pristup:15. april 2022.<\/p>\n

Vosoughi Soroush, Deb Roy and Sinan Aral. “The spread of true and false news online.” Science,<\/em> Vol. 359, Issue 6380, 2018. pp.:1146\u20131151. DOI: 10.1126\/science.aap9559 Pristup: 5.maj 2021.<\/p>\n

Wardle Claire. Fake news. It’s complicated.<\/em> 2017. Dostupno na: https:\/\/medium.com\/1st-draft\/fake-news-its-complicated-d0f773766c79<\/a> Pristup: 5.maj 2021.<\/p>\n

Wu Tim. “The Crisis of Attention Theft – Ads That Steal Your Time for Nothing in Return”.2017. Dostupno na: https:\/\/www.wired.com\/2017\/04\/forcing-ads-captive-audience-attention-theft-crime\/<\/a> Pristup: 5.maj 2021.<\/p>\n

Wyatt Wendy. The Ethics of Journalism: Individual, Institutional and Cultural Influences<\/em>. Reuters Institute for the Study of Journalism. London: I.B. Tauris. 2014.<\/p>\n

Zakon o javnom informisanju i medijima 2016, \u010dlan 2. Republika Srbija. https:\/\/www.paragraf.rs\/propisi\/zakon_o_javnom_informisanju_i_medijima.html<\/a> Pristup 5. maj 2021.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mapping the Challenges of the Journalistic Profession
\nin the Contemporary Media<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Under the influence of modern technologies and especially social networks, professional journalism has found itself in a gap between the norms, standards and original requirements of the profession on the one hand, the demands of employers, owners of media companies and industry on the other hand, and on the third hand the expectations of the atomized public guided by different particular interests, preferences and prejudices. In the paper, we point out the challenge of professional journalism, which affected the loss of trust between the news media, journalists and the audience, which affected the change in the professional identity of journalists, and instead of independent, critical and objective researchers and suppliers of information to responsible democratic and Cretan public opinion, they were reduced to \u201cemployees in media companies\u201d. One of the consequences of journalists abandoning the norms of professional identity and focusing on the public interest is a flood of fake news that makes the media ecosystem even more chaotic and a superficial and media-uneducated audience prone to simple solutions and prejudices, easy to manipulate. In such a shaped media ecosystem, in which journalists do not have the obligation to check information before publication, but rather leave it to the users, manipulation is not only aimed at the economic profit of media companies, but also at ideological and political indoctrination, the spread of hate speech, fear and mistrust, and ultimately the creation of conditions for non-democratic forms of government. In the paper, we claim that documents establishing measures to strengthen trust between journalists and the public will have no effect if the journalists themselves do not reaffirm their professional identity and gain the support of the public to protect their professional standards from the influence of the market and profits.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> journalists, fake news, media ecosystem, professional standards.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     11(21)#16 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.21.3 UDK 070:006.85 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 29.3.2022.     Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107 Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija ljiljana.bulatovic@fmk.edu.rs goran.bulatovic@fmk.edu.rs Mapiranje izazova novinarske profesije […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":410,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[99],"tags":[760],"class_list":["post-413","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-21-vlasiti-url","tag-ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nLjiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     11(21)#16 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.21.3 UDK 070:006.85 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 29.3.2022.     Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107 Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija ljiljana.bulatovic@fmk.edu.rs goran.bulatovic@fmk.edu.rs Mapiranje izazova novinarske profesije […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-09-10T19:53:31+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"38 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu\",\"datePublished\":\"2022-09-10T19:53:31+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/\"},\"wordCount\":7584,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/09\\\/inmediasresno1malo21.png\",\"keywords\":[\"Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 21 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/\",\"name\":\"Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/09\\\/inmediasresno1malo21.png\",\"datePublished\":\"2022-09-10T19:53:31+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/09\\\/inmediasresno1malo21.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/09\\\/inmediasresno1malo21.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     11(21)#16 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.21.3 UDK 070:006.85 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 29.3.2022.     Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107 Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija ljiljana.bulatovic@fmk.edu.rs goran.bulatovic@fmk.edu.rs Mapiranje izazova novinarske profesije […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2022-09-10T19:53:31+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"38 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu","datePublished":"2022-09-10T19:53:31+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/"},"wordCount":7584,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","keywords":["Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu"],"articleSection":["In Medias Res broj 21 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/","name":"Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","datePublished":"2022-09-10T19:53:31+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ljiljana-lj-bulatovic-i-goran-bulatovic-mapiranje-izazova-novinarske-profesije-u-suvremenom-medijskom-ekosistemu\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ljiljana Lj. Bulatovi\u0107 i Goran Bulatovi\u0107: Mapiranje izazova novinarske profesije u suvremenom medijskom ekosistemu"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/413","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=413"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/413\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/410"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=413"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=413"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=413"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}