{"id":414,"date":"2022-09-10T19:54:32","date_gmt":"2022-09-10T19:54:32","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2022\/09\/10\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/"},"modified":"2022-09-10T19:54:32","modified_gmt":"2022-09-10T19:54:32","slug":"fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/","title":{"rendered":"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  11(21)#17 2022<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.11.21.4<\/a>
\nUDK 17.023:366.636
\nIzvorni \u010dlanak
\nOriginal scientific paper
\nPrimljeno: 25.2.2022.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107<\/span><\/p>\n

Fakultet politi\u010dkih nauka Sveu\u010dili\u0161ta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
\nfahira.fejzic.cengic@gmail.com<\/p>\n

\u017durnalizam i religija<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (251 KB), Hrvatski, Str. 3487 – 3495
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Moralni zakon je \u010disti postoje\u0107i fakat na\u0161eg uma<\/strong> i njega ni\u0161ta izvanjsko ne uvjetuje, ne uslovljava. Taj univerzalni zakon kad se naredi i kad se primijeni je nadre\u0111en na\u0161oj \u2018sre\u0107i\u2019 ili \u2018nesre\u0107i\u2019, daleko od dana\u0161nje pragmatske forme moraliziranja i njegova relativiziranja kako svako ponaosob ima svoj osobni, li\u010dni, ego-moral koji se ne osvr\u0107e ni na koji univerzalni princip. Da bi mogli osjetiti takav \u010disti unutarnji moralni zakon kao ljudska bi\u0107a moramo biti slobodna bi\u0107a i bi\u0107a koja vjeruju u svoju besmrtnost<\/strong>, du\u0161e kao takve. Dana\u0161nje doba nikad sna\u017enije nije opovrgavalo ovo \u010disto kantovsko utemeljenje Sulejmanpa\u0161i\u0107eva rezona da bi se istinski za\u010dudio da se odnekud pojavi i ugleda projekte u dru\u0161tvu medija<\/strong> koji zagovaraju i \u2018prave\u2019 tehni\u010dku besmrtnost <\/strong>za postoje\u0107eg materijalnog \u010dovjeka\u2026<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> moral, sloboda, dru\u0161tvo medija, \u017eurnalizirana du\u0161a, besmrtnost, religija.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O piscu:<\/strong><\/p>\n

D\u017eevad-beg Sulejmanpa\u0161i\u0107\u00a0 je ro\u0111en 1893. godine u Sarajevu. Umro je 1876. godine u Rijeci. Nakon okupacije poha\u0111ao je kraljevsku srednju \u0161kolu u Sarajevu nakon \u010dijeg zavr\u0161etka odlazi na studij u Be\u010d. U Be\u010du upisuje Pravni fakultet.<\/p>\n

U decembru 1918. godine objavio je svoj oprvi tekst pod naslovom „Doprinos rje\u0161avanu pitanja na\u0161h muslimanskih \u017eena“.\u00a0 Autor je I knjige „Zeleni \u010dovjek“ koji je izdala naklada „GAjret“ 1932. godine u Sarajevu, vlasnik Suvara Maksim. Sva originalna djela ovog autora mogu se na\u0107i u biblioteci\/\u010ditaonici Bo\u0161nja\u010dkog instututa Adil-beg Zulfikarpa\u0161i\u0107 u Sarajevu. <\/p>\n

Godine 1936. objavljuje svoju iznimno zanimljivu kriti\u010dku knjigo o novinastvu, o \u017eurnalizmu pod naslovom „\u017durnalizam \u2013 razara\u010d \u010dovje\u010danstva“. <\/p>\n

(Elemente ove biografije prona\u0111ene su u knjizi Fabia Giomija „MAKing Muslim Women Europien“, Voluntary Associations Gender and Islam\u2026, CEU Press, 2021. godina, Budapest, Hungari, 978-063-369-5-hardbook, ISSN 2079-1119.)<\/p>\n

 <\/p>\n

Poglavlje sa\u00a0 naslovom „\u017durnalizam protiv religije“ nalazi se u na stranicama po\u010dev od 80. do 86, i po obimu je jedno od najkra\u0107ih poglavlja koje autror D\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107 stavlja pod svoju kriti\u010dku lupu. A smje\u0161tena je izme\u0111u kritike morala kao prethodne glave i kritike uma kao naredne glave. Dakle, religiju je autor smjestio izme\u0111u morala i uma, dvije moglo bi se kazati univerzalne vrjednote \u010dovjekovog \u017eivota, racionalnog tipa i na neki na\u010din sekularnog poimanja, barem kad je evropska op\u0107a misao posrijedi. Religiju Sulejmanpa\u0161i\u0107 promatra kao postulat \u010distog prakti\u010dkog uma<\/em>, na tragu svoje osnovne opredijeljenosti spram Imanuela Kanta, kojega iznimno cijeni. Kantijanac D\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107 se sa djelom i mi\u0161lju Imanuela Kanta susreo na studiju prava u Be\u010du, i nema sumnje da je ovaj doticaj ostavio trajnog traga na misao i du\u0161u sarajevskog autora, razvidno je stapaju\u0107i sa prethodnim islamskim, reklo bi se, ku\u0107nim moralom kojeg je autor ponio kao \u017eivotnu poputninu u svom bi\u0107u.<\/p>\n

U po\u010detku konstatira da je razvidno jasno kako \u010dovjek i da nije te njemu omiljene filozofije vrlo va\u017eno da \u010dovjek nastoji tako \u017eivjeti da u suodnosu sa drugim ljudima pravilno odredi me\u0111uljudske odnose. I tu nema spora. I umno je ali i od interesa je za ljude da \u017eive sa drugim zajednicama „po nekim utvr\u0111enim pravilima i zakonima“ (Sulejmanpa\u0161i\u0107; 1936:80). Njegova je pretpostavka da bi se me\u0111ureligijski odnosi me\u0111u narodima i zajednicama mogli uspostaviti kao harmonija samo ukoliko te zajednice uistinu po\u0161tuju svoje vlastite konfesije, ako imaju zajedni\u010dke principe vladanja i norme pona\u0161anja. To spajaju\u0107e tkivo autor naziva moralnim zakonom.<\/em> Njegova je idealisti\u010dka, utopijska predmisao kako bi se jednoga dana mogle desiti tolika va\u017ena pribli\u017eavanja brojnih religija ka jednoj, i to onoj\u00a0 „u kojoj se moralni zakon naj\u010distije ogleda i o\u017eivotvara..samo verovanje u Boga i besmrtnost du\u0161e mora imati svoja poslednja upori\u0161ta u moralnom zakonu\u2026odvojiti \u010dist moral od verovanja ne mo\u017ee se, a ni obrnuto: verovanje od morala“ (Sulejmanpa\u0161i\u0107, 1936: 80, 81). Skoro jedno stolje\u0107e preobrazbi svijeta nije i\u0161lo na ruku ovim Sulejmanpa\u0161i\u0107evim idealima. Kako bi kazao filozof Nikolaj Ber\u0111ajev, idealna njema\u010dka filozofija oslonjena je na protestantizam, Kant i Hegel na kr\u0161\u0107anstvo, prosvjetiteljstvo je zasnovano na negativnom odnosu prema religiji, racionalizam je pak\u00a0 negacija religije, a materijalizam „isto kao prethodna dva filozofska sistema (borba protiv Boga, nevjerovanje je tako\u0111er religiozna borba kao i vjera)\u2026“ (Ber\u0111ajev; 2007:38). Tako je relativizacija dva principa, \u010diste religije i \u010distog moralnog zakona dovela ljudski rod do grubog agnosticizma, o\u0161trog ateizma, rigidnog sekularizma i obezbo\u017eila svaki aspekt postojanja. Za moderni religijski \u017eivot koji isti autor (Ber\u0111ajev) dijeli na objektivni stadij<\/em> (narodni,kolektivni), subjektivni stadij<\/em> (li\u010dni, du\u0161evni) i visoku duhovnost<\/em> (prevladava se odnos objekt-subjekt) mo\u017ee se re\u0107i da istrajava na prvom stupnju. A to zna\u010di religije postaju institucije autoriteta <\/em>a ne institucije slobode<\/em>, mada su prave religije do\u0161le samo da uve\u0107aju i odr\u017ee ljudsku slobodu kao osnovni preduvjet svakog umnog, harmoni\u010dnog i plemenitog djelovanja. Sloboda se stolje\u0107ima otima i dokida, jer mo\u0107 ne voli slobodu. Rekao bi Nikolaj\u00a0 Ber\u0111ajev:<\/p>\n

„Historija je stvorena za osrednjeg \u010dovjeka, \u010dovjeka mase, kolektiva\u2026za njega su stvarane organizacije, dr\u017eave, porodice, pravne ustanove, \u0161kole, svakodnevni poredak, \u010dak crkva, njemu su se prilago\u0111avale saznanje, moral, religijske dogme I kultura\u2026Tu spadaju I desni I oijevi, tok ‘demokratskom’ tipu \u010dovjeka. I monarhije I socijalisti\u010dke republike jednako su potrebne masama, jednako su prilago\u0111ene osrednjem \u010doveku“<\/em> (Ber\u0111ajev;2007:27).<\/p>\n

Kantijanski princip je dominantan. Moralni zakon je \u010disti postoje\u0107i fakat na\u0161eg uma<\/em> i njega ni\u0161ta izvanjsko ne uvjetuje, ne uslovljava. Taj univerzalni zakon kad se naredi i kad se primijeni je nadre\u0111en na\u0161oj ‘sre\u0107i’ ili ‘nesre\u0107i’, daleko od dana\u0161nje pragmatske forme moraliziranja i njegova relativiziranja kako svako ponaosob ima svoj osobni, li\u010dni, ego-moral koji se ne osvr\u0107e ni na koji univerzalni princip. Da bi mogli osjetiti takav \u010disti unutarnji moralni zakon kao ljudska bi\u0107a moramo biti slobodna bi\u0107a i bi\u0107a koja vjeruju u svoju besmrtnost<\/em>, du\u0161e kao takve. Dana\u0161nje doba nikad sna\u017enije nije opovrgavalo ovo \u010disto kantovsko utemeljenje Sulejmanpa\u0161i\u0107eva rezona da bi se istinski za\u010dudio da se odnekud pojavi i ugleda projekte u dru\u0161tvu medija<\/em> koji zagovaraju i ‘prave’ tehni\u010dku besmrtnost<\/em> za postoje\u0107eg materijalnog \u010dovjeka. Na\u0161a se civilizacija, na\u0161a kultura i na\u0161 prakti\u010dni um u 21. stolje\u0107u se posve udaljio od bilo kakve ideje ili primisli o besmrtnoj ljudskoj du\u0161i koja kao takva goni \u010dovjeka na veli\u010danstvena djelovanja i moralne principe kakve \u010disti moralni zakon u nama od nas tra\u017ei. Autor poziva \u010ditatelja na jo\u0161 jedno suo\u010denje sa Kantovim djelom ‘Kritika prakti\u010dnog uma’, kako sam on ne bi mnogo raspravljao o ve\u0107 napisanom i mi\u0161ljenom.<\/p>\n

Autor smatra da religija koja njeguje moralni zakon je prvenstvena i sposobna da \u0161iri univerzalno dobro<\/em> kao dobar pokreta\u010dki princip u svijetu. Posve je svjestan da dolaze vremena u kojima propada vjerovanje, propada konfesionalnost, ili religioznost op\u0107enito, a religije se sve vi\u0161e oslanjaju na isprazne dogme<\/em> koje u sebi vi\u0161e ne sadr\u017ee moralne zakone. Sulejmanpa\u0161i\u0107 razlikuje pa\u017enje vrijedan stavak da u religijskom svijetu poticaji na dobro mogu biti motivirani iznutra ili izvana. Vjerovatno je to i jedan od najva\u017enijih principa po kojemu pojedinac funkcionira ili njegova zajednica djeluje. Ako u \u010dovjeku postoje sa\u010duvani \u010disti moralni principi, \u010disti moralni zakoni onda je njegovo djelovanje posve dobro, neukaljano interesima ili materijalnim motivima. Ako je druga\u010dije, a to je motivacija proistekla na takozvano religijsko djelovanje izvana<\/em>, vrsta materijaliziranog i izvanjskog kao interesnog svijeta i to ve\u0107 nije nikakav religijski princip niti po\u0161tivanje moralnog zakona, mada se svi na njega pozivaju. <\/p>\n

Tamo gdje pretegnu interesi nastupa dru\u0161tvo osvaja\u010da<\/em> i gola borba za premo\u0107 jedini dru\u0161tveni zakon pa\u017enje vrijedan. Skoro hobsijanski neumoljivo. U knjizi zanimljivog naslova ‘Svijet bez islama’, Graham E. Fuller postavlja radikalno pitanje „da li bi svijet bio druga\u010diji da islam nikada nije postojao?“ Posebno nakon doga\u0111aja od 11. septembra 2001. godine kad su sru\u0161eni neboderi Svjetskog trgova\u010dkog centra u New Yorku i nastupila era ‘radikalnog islamizma’ ili ‘islamofobije’ zapo\u010deli svoju povijesnu putanju. Fuller konstatira: „\u2026duga slo\u017eena veza izme\u0111u Zapada i Bliskog istoka manje se ti\u010de religije, a vi\u0161e sporova oko teritorije, resursa, politike i mo\u0107i“. (Fuller; 2015: sa korica predgovora)<\/p>\n

Ovo je mo\u017eda najkorisniji detalj iz rasprave o mjestu i polo\u017eaju religije i religijskih struktura u dana\u0161njem svijetu. Naime, njih, religijske strukture je preplavila materijalizirana strana postojanja,<\/em> i formalni interesi<\/em> zbog kojih se principima skoro niko ne vra\u0107a. Principi se ne spominju, ve\u0107 su uveliko promijenjeni, naru\u0161eni, dokinuti, principe malo ko po\u0161tuje. U poslu dana\u0161njih novinara, traga\u010da za istinom na primjer, danas je ovo tako\u0111er vrlo va\u017ean princip, ako novinar ima unutarnje moralne principe u sebi, njega niko i ni\u0161ta ne mo\u017ee motivirati ili natjerati da manipulira, da la\u017ee, da obmanjuje javnost, da svoj posao podvodi samo pod interesnu dimenziju i ostvarenje profita. No, to je slika dana\u0161njeg novinara ili urednika. Svaki se gaf, gre\u0161ka, la\u017e, obmana, manipulacija, propaganda, senzacionalizam, svaka se blasfemija, tra\u010d, voajerizam opravdava nekim novim interesima za navodno novinara, medij ili urednika. \u010cesto se ti motivi interesa podi\u017eu na jo\u0161 ve\u0107i nivo, poput nacije, dr\u017eave, planete zemlje, opstanka. Naravno, posve neutemeljeno. <\/p>\n

Kako njegovati unutarnji moral u \u010dovjeku dana\u0161njice?<\/p>\n

To je vjerovatno najte\u017ee pitanje moralnog preokreta \u010dovje\u010danstva<\/em> u 21. stolje\u0107u. Jer su moralni zakoni odavno izmakli se, nestali pred interesima poslovanja, postojanja i napredovanja. Tog takozvanog napretka! Interesi kao magle koje \u010cer\u010dil uspje\u0161no definira kao sve je prolazno sem interesa koji su trajni, zamagljuju sve istinski moralno i \u010disto u \u010dovjeku. Jasno je da smo i mi uronjeni u vrijeme u kojemu propada \u010dista religioznost i kada vrijeme i dru\u0161tvo postaje bezbo\u017eno usljed nekih krivih u\u010denja, kako veli Sulejmanpa\u0161i\u0107\u2026Te\u0161ko je i pobrojati tolike sisteme obezbo\u017eavanja<\/em> koje su protekle godine od objavljivanja ove knjige, u posljednjih devedesetak godina. Nepuno stolje\u0107e. On i u socijalizmu i u kapitalizmu, jer \u017eivi njihovo rivalstvo na historijskoj pozornici, tim trajnim suparnicima, vidi sisteme koji bje\u017ee od religioznosti zasnivane na istom moralnom zakonu, dok je on pristalica sistema altruizma iznad egoizma<\/em> i poronalazi ga u nekoj svojoj utopijskoj varijanti socijalizma.<\/p>\n

Sulejmanpa\u0161i\u0107 tra\u017ei potpunu uvjerenost u moralni zakon otjelovljen u istinsku relgioznost. U tom svijetu smo u vezi sa vi\u0161im svijetom koji je sam po sebi besmrtan i beskona\u010dan, nema smrti, sva na\u0161a djela i misli su sa\u010duvani,<\/em> nema prolaznosti, i mi \u010dekamo na nastvak \u017eivota u tom vje\u010dnom postojanju.\u00a0 Naspram ovako visokih misli i hipoteza vra\u0107a se autor ulozi \u017eurnalizma u postoje\u0107im okvirima vremena u kojemu \u017eivi. Jednostavno \u0107e kazati da taj takav \u017eurnalizam uni\u0161tava i moralni zakon i religioznost.<\/p>\n

„On ga odvla\u010di od svakog interesovanja za bezvremene ideje a privezuje sve ja\u010de i ja\u010de za interes \u010dasa i dana. \u017durnalizmu nije potrebno da se bori izrije\u010dno protiv religioznosti jer on ve\u0107 samim svojim postojanjem\u00a0 i obuhvatanjem du\u0161e i duha\u00a0 onesposobljava \u010doveka za religiozna ose\u0107anja. A i onda kad on, tu i tamo pretresa verska pitanja, to je i opet uni\u0161tavanje vere\u2026re\u010di \u017eurnalizma u tom svojem besvetom dru\u0161tvu deluju tako da se pre svakog drugog efekta ukazuje svetinja u blatu“<\/em> (Sulejmanpa\u0161i\u0107; 1936:82). <\/p>\n

Autor kritizira pojednostavljeno tretiranje dubokih i svetih religijskih tema, ali i upotrebu priprostog jezika koji svetinje baca u blato<\/em> i povr\u0161nost u pristupu<\/em>, koji ne mari za ikakvu odgovornost.<\/em> Njegova je opaska i danas vrlo aktualna, kako „\u017eurnalizam pose\u017ee za najvi\u0161im verskim svetinjama\u00a0 kao i za uzbu\u0111ivanjem nogometne utakmice“, ili pak\u00a0 jo\u0161 bolje pore\u0111enje, koje svaki dan mo\u017eemo prona\u0107i u ogromnoj massmedijskoj ma\u0161ineriji svijeta i lokalnosti, da se „\u017eurnalizam nimalo ne ustru\u010dava\u00a0 ni od jednog potvr\u0111ivanja svojeg jednakog merenja kod pitanja vere kao i kod, na primer, pitanja seksualnog \u017eivota jedne manikirke“. (82). \u0160tavi\u0161e, danas se mo\u017ee kazati upravo obrnuto i da se pitanju seksualnog \u017eivota neke manikirke posve\u0107uje mnogo vi\u0161e pa\u017enje od pitanja bilo koje svetosti moralnog zakona ili uzvi\u0161ene religijske ideje na nekom TV-kanalu, na radiju, u \u0161tampi, na portralima ili na dru\u0161tvenim mre\u017eama u umre\u017eenom dru\u0161tvu dana\u0161njice. Svaki se govor o svetom<\/em> smatra dosadnim i suvi\u0161nim.<\/em><\/p>\n

\u0160tavi\u0161e, ukoliko se mo\u017ee izvje\u0161tavati o nekom novom skandalu unutar vjerske zajednice, to je i jedino \u0161to privla\u010di moderne medijske poslenike da se prime posla izvje\u0161tavanja. Onaj znameniti Guj Deborov princip ‘dru\u0161tva spektakla’ neumorno radi, moderne ljude i moderno novinarstvo vapi za spektaklima, bilo koje vrste, religijske kao i nereligijske. I u tom smislu je Sulejmanpa\u0161i\u0107 pravi vizionar sa ovim svojim istra\u017eivanjima, kritikama, i prepoznavanjima biti novinarskog duha koji mi potonji, mi sada\u0161nji, svakodnevno svjedo\u010dimo. Autor kritizira jedan tekst u onovremenoj ‘Politici’ u kojemu se na sam dan Bo\u017ei\u0107a ironizira bit kr\u0161\u0107anske religije, Naime, crte\u017e prikazuje zvijezdu kao simbol Hristove rije\u010di koja stoji iznad glava vjernika simboliziraju\u0107i da ta zvijezda svjesno ne\u0107e da se veli\u010da ve\u0107 stoji iznad povorke siroma\u0161nog naroda koji ne zna kamo bi krenuo. Ista novina u martu 1934. godine donosi putopise francuskih novinara Soervena i \u0160adrena koji ho\u0107e odgovoriti na pitanja od su\u0161tine\u00a0 komplikovanih pitanja za \u010dovje\u010danstvo, gdje 4.4. iste godine pi\u0161u da je „Njujork simbol nove vere, vere \u010doveka u njegovu mo\u0107 nad vasionom“ (84) U tekstu autori pi\u0161u: <\/p>\n

„Oblakoderi\u2026Brojni su. Bolje da shvatimo njihov misti\u010dni smisao. Sagnite se. Pogledajte uglavljene u dubni njihove \u0161ume, si\u010du\u0161ne gotske zvonike sme\u0161ne katedrale koje predstavljaju\u00a0 jedan neuspeli polet. U Njujorku su namanje crkve: one priznaju nemo\u0107 starih vera. Jedna nova vera u sebe samog , u vlastitu snagu u\u010dinila je da se \u010dovek prevazi\u0111e“.<\/em> (85) <\/p>\n

Danas da se koji\u00a0 slu\u010dajem Sulejmanpa\u0161i\u0107 na\u0111e u Dubaiju i sli\u010dnim emiratima koji kopiraju rana ostvarenja korporativnog kapitalizma po otocima blizu Arabijskog poluotoka i Afrike, mo\u017eda se ne bi ni za\u010dudio, tako davno je predvdio i kritizirao graditeljsku megalomaniju, otu\u0111enje \u010dovjeka od svih bitnih duhovnih i idealisti\u010dkih stremljenja, kritizirao prokletstvo profita i njegove nezaja\u017eljivosti dok pravi milionske razlike me\u0111u malobrojnim milijarderima svijeta i milijardama najsiroma\u0161nijih ljudi svijeta. Vjerovatnmo da nije ove goleme igre svijeta<\/em>, koju Tvorac svega postoje\u0107eg Planira, da ne bi prosje\u010dan pragmatski ljudski racio ni mogao pojmiti koliko je nesre\u0107e, zbiljske nesre\u0107e nad glavama materijaliziranih ogluhlih, oslijepjelih i iskori\u0161tenih ljudskih masa, tih rijeka nesretnih egzistencija<\/em> koje su prestale gledati i diviti se nebu, zvijezdama, galaksijama, eonima, trajanju\u2026\u0160kolski je primjer dijaloga modernog oca i sin\u010di\u0107a koji pogledav\u0161i u nebo pita oca: „A tata, \u0161ta reklamiraju zvijezde na nebu?“<\/p>\n

Sulejmanpa\u0161i\u0107 je ogor\u010den \u0161to se omalova\u017eava kr\u0161\u0107anstvo, \u0161to se ta religija odbacuje kao stari kaput i \u0161to se uop\u0107e bogomolje upore\u0111uju sa trgova\u010dkim centrima, \u0161to u dana\u0161njici do\u017eivljava egzaltaciju na skoro svim stranama svijeta i planete zemlje, te pita se: „Mo\u017ee li se izmeriti dubina pada nesre\u0107nog kr\u0161\u0107anskog sveta, koji spokojno slu\u0161a i guta sve te strahovite bogohulne re\u010di, ne samo kod nas nego i u svim civilizovanim zemljama“. (85) On je svjestan da nova materijalna civilizacija ne osjeti vi\u0161e ni trun respekta spram beskrajnih tajni<\/em> i \u010dudima vlastite egzistencije, mogu li se moderni ljudi zapitati barem, otkuda im misao<\/em>? Kako se javi? Odakle poti\u010de? Ko je donosi? Je li to \u010dovjek sam sebe stvara i kreira? A tu je pitanje tajna \u017eivota<\/em> i jedne jedine \u0107elije \u017eivota, koju mi moderni poku\u0161avamo iskopirati, u\u0107i u njenu bit i mijenjati je po svom naho\u0111enju, prave\u0107i nered na Zemlji, tek da bi omalova\u017eili Prvotnog Kreatora<\/em>. I ovdje Sulejmanpa\u0161i\u0107 poantira vrlo sna\u017eno: <\/p>\n

„Zar svet, najzad, ne pretstavlja jednu ludnicu, u kojoj se oni koji\u00a0 imaju jo\u0161 traga normalnog uma i du\u0161e povla\u010de ne\u010dujno uz zidove, dok najlu\u0111i prave\u00a0 najve\u0107u galamu! Jer \u017eurnalizam je i prema drugim velikim konfesijama isti takav beskrajno drzak neznalica!“<\/em> (85)<\/p>\n

Ono \u0161to kao blasfemiju na islam navodi iz lista ‘Novosti’ od 16.11. 1933. tako\u0111er je zanimljivo. „Tjerao je Muhamed da klanja poslije svakog jela. Gimnastika radi bolje probave“. (86) Dana\u0161nja islamofobija, terorizam, pseudoterorizam, na krilima brojnih svjetskih i lokalnih medija samo bi upotpunila ovu generalnu sliku koju slika D\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107 u sjajnim kritikama suodnosa \u017eurnalizma spram religija svijeta i religije kao takve op\u0107enito. Nema dana niti sedmice koja bar po neku blasfemiju na moralne zakone unutar religijskih okvira ne donose brojni medijski sadr\u017eaji, i ako smo ih u moderno doba krotili raznim zakonskim okvirima, obavezama prosutim po kodeksima i pravilnicima o profesionaolnom izvje\u0161tavanju, svejedno je, slika novinarskog prikaza istinske religije i religijske svijesti nije na nivou na kojem bi trebala biti. Kritike lo\u0161ih praksi nositelja religijske mo\u0107i i hijerarhije su ne\u0161to drugo, i to bi se trebalo i mogli razdvajati korisnim razdjelnicama. Jedno su univerzalne vrijednosti i njihova vrjednota a drugo su konkretna matrerijalna pona\u0161anja pojedinaca koji i sami gube univerzalne principe iz svojih du\u0161a i praksi. <\/p>\n

Jedno je posigurno, tako i Sulejmanpa\u0161i\u0107 rezonira, istinski \u010dovje\u010diji duh ne mo\u017ee bez duhovnih napitaka i zalogaja, bez duhovne hrane i pi\u0107a. Kad tad do\u0107i \u0107e u fazu preispitivanja samoga sebe. Ko sam, \u0161ta sam, odakle sam, kamo idem i \u0161to mi je \u010diniti u svijetu\u00a0 – meni ta\u010dki maloj koja mi je data da je pro\u017eivim. Bez tih su\u0161tinskih pitanja i jo\u0161 su\u0161tinskijih odgovora na njih, nema pravog cjelovitog \u010dovjeka. Ni nekada u pro\u0161losti ni danas u modernosti.Te plemenite i istinske napoje treba tragati u svim vi\u0161im duhovnim pa i religijskim sferama dnevno i ustrajno i medijatizirati na najbolji mogu\u0107i na\u010din, kako bi se ljudska egzistencija u\u010dinila boljom.<\/em> A ona to uvijek treba i mo\u017ee biti.\u00a0 Najbolje ga je za kraj citirati: <\/p>\n

„A \u017eurnalizam ne samo da ga zaustavlja da dalje ne kora\u010da u smeru dobra, nego je on \u010doveka poterao u protivnom smeru, od svetla prema mraku, i doterao ga u takvu du\u0161evnu tamu\u00a0 da je skoro svuda po\u010delo da bledi i se\u0107anje na to da je nekada na svetu na\u0161em bivalo i takve svetlosti kakvu na\u0161a \u017eurnalizovana du\u0161a ne mo\u017ee vi\u0161e\u00a0 sebi ni pretstaviti, a koja je isticala iz osniva\u010da i nosilaca velikih moralom ispunjenih konfesija, i \u010diji su sjaj mogli da prime i osete njihovi savremenici.“ (Sulejmanpa\u0161i\u0107; 1936:86)<\/em><\/p>\n

Kako pripomo\u0107i modernoj \u017eurnaliziranoj du\u0161i<\/em>? Vi\u0161e svetih na\u010dela i vi\u0161e istinski duhovnih sadr\u017eaja ponuditi dru\u0161tvu mre\u017ee. Kako? Najte\u017ee pitanje. Truditi se i poku\u0161avati svaki dan iznova. Razgovarati sa istinskim vjernicima, \u010ditati i predstavljati istinski\u00a0 vrijedne knjige i stvarala\u0161tvo, oja\u010dati sve moralne zakone u nama samima i svijetu, ukazivati na zloupotrebu svega svetoga, neumorno i trajno svaki dan.\u00a0 Sudbina naime nije napisana umom ljudi.<\/em> Prirodni poredak nije vje\u010dan i nepromjenljiv, jeste samo jedan tren koji simbolizira duhovni \u017eivot. Duhovni \u017eivot se shva\u0107a samo kroz simbolizam. Ponovo Ber\u0111ajev:<\/p>\n

„Bo\u017eanstvo se mo\u017ee shvatiti samo simboli\u010dki, samo se putem simbola mo\u017ee proniknuti u njegovu tajnu. Bo\u017eanstvo je nepojmljivo na racionalan na\u010din, ne mo\u017ee se izraziti logi\u010dkim pojmovima. I nikakva sholasti\u010dka teologija I metafizika ne mo\u017ee da zatamni ovu veliku istinu. Iza religiozne ideje Boga uvijek se krije bezdan, dubina iracionalnog i nadracionalnog\u2026(<\/em>Ber\u0111ajev; 1200:91)<\/p>\n

Jo\u0161 jedanput kazati:<\/p>\n

„Gdje se zavr\u0161ava kompetencija pojma, tamo nastupa sa svojim pravima simbol. Bogospoznanje nikada nije bilo i nije moglo biti apstraktno-intelektualno, racionalno saznanje, ono se uvijek napajalo iz drugog izvora. Svi sistemi racionalne telogije i metafizike su prilago\u0111eni prirodnom svijetu i prirodnom \u010dovjeku i imaju pragmatsko i pravno zna\u010denje\u2026Uvijek preostaje Tajna, ona nikada ne mo\u017ee biti iscrpena do dna. I to se izra\u017eava u simbolu, to ne mo\u017ee biti izra\u017eeno u pojmu, koji uvijek zatvara, uvijek zahtijeva kraj, iza kojeg ve\u0107 nema tajne. Gdje se zavr\u0161ava sfera racionalnog saznanja i logi\u010dkog pojma\u2026tamo po\u010dinje sfera simboli\u010dkog saznanja i simbola koji je primjenjiv na bo\u017eanski svijet\u2026“<\/em> (Ber\u0111ajev; 2007:93)<\/p>\n

Zato je \u017eestoka rasprava Evropske komisije i Crkve oko simbola jaslica<\/em> i brisanja njegova iz javnog diskursa. I nije nimalo slu\u010dajna! Da ne spominjemo ostale brojne religijske simbole koji se protjeruju iz medijskog kao javnog diskursa\u2026<\/p>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Ber\u0111ajev, N. (2007). Filozofija slobodnog duha, Beograd, Dereta<\/p>\n

Bauman, Z. Obirek, S. (2014), Razgovori o Bogu i \u010dovjeku, Zagreb, Ljevak<\/p>\n

CArr, N. (2011), Plitko, \u0160ta internet \u010dini na\u0161em mozgu, Zagreb, Jesenski I Turk<\/p>\n

Celebi, C. (1997), Hazreti Mevlana, Akil-vuslat-kadin-yunus-gonul-hicret-musiki ve sema, Kultur mudurlugu ve Konya Valiligi, Konya<\/p>\n

Fuller, E. G. (2015), Svijet bez islama, Dobra knjiga, Sarajevo, Globus<\/p>\n

Fejzi\u0107 \u010cengi\u0107, F. (2012), Rije\u010d je temelj dru\u0161tvenog \u017eivota, Sarajevo, Dobra knjiga<\/p>\n

Fejzi\u0107 \u010cengi\u0107, F. (2016), Stvarnost i mediji, Vrijeme istro\u0161enih ideologija, Sarajevo, Dobra knjiga<\/p>\n

Fejzi\u0107 \u010cengi\u0107, (2018), Kao ribe u vodi, Sarajevo, Ka filozofiji medija ili kako opstati s medijima, Dobra knjiga<\/p>\n

Krauss, M. Lawrence (2004), Fizika zvjezdanih staza, Zagreb, Jesenski I Turk<\/p>\n

Ni\u010de, F. (2013), Volja za mo\u0107, Poku\u0161aj procenjivanja vrednosti, odlomci, Aletheia, Podgorica, Beograd<\/p>\n

Sulejmanpa\u0161i\u0107, D\u017e. (1936), \u017durnalizam razara\u010d \u010dove\u010danstva, Zagreb<\/p>\n

Zajani, M. (2005), The AL Jazeera Phenomen, Critical perspectives on new Arab Media, Pluto Press, London<\/p>\n

 <\/p>\n

Journalism and Religion<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

The moral law is a pure existing fact of our mind and it is not conditioned by anything external. That universal law, when it is ordered and applied, is superior to our \u2018happiness\u2019 or \u2018unhappiness\u2019, far from today\u2019s pragmatic form of moralizing and its relativization, as everyone has their own personal, personal, ego-morality that does not refer to any universal principle. To be able to feel such a pure inner moral law as human beings, we must be free beings and beings who believe in their immortality, souls as such. Today\u2019s age has never refuted this pure Kantian foundation of Sulejmanpa\u0161i\u0107\u2019s reasoning more strongly than to be truly surprised to appear from somewhere and see projects in the company of media that advocate and \u2018make\u2019 technical immortality for the existing material man…<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> morality, freedom, media society, journalized soul, immortality, religion.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     11(21)#17 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.21.4 UDK 17.023:366.636 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 25.2.2022.     Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 Fakultet politi\u010dkih nauka Sveu\u010dili\u0161ta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina fahira.fejzic.cengic@gmail.com \u017durnalizam i religija Puni tekst: pdf (251 KB), […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":410,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[99],"tags":[761],"class_list":["post-414","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-21-vlasiti-url","tag-fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nFahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     11(21)#17 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.21.4 UDK 17.023:366.636 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 25.2.2022.     Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 Fakultet politi\u010dkih nauka Sveu\u010dili\u0161ta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina fahira.fejzic.cengic@gmail.com \u017durnalizam i religija Puni tekst: pdf (251 KB), […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-09-10T19:54:32+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"20 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija\",\"datePublished\":\"2022-09-10T19:54:32+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/\"},\"wordCount\":3919,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/09\\\/inmediasresno1malo21.png\",\"keywords\":[\"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 21 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/\",\"name\":\"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/09\\\/inmediasresno1malo21.png\",\"datePublished\":\"2022-09-10T19:54:32+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/09\\\/inmediasresno1malo21.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/09\\\/inmediasresno1malo21.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     11(21)#17 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.21.4 UDK 17.023:366.636 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 25.2.2022.     Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107 Fakultet politi\u010dkih nauka Sveu\u010dili\u0161ta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina fahira.fejzic.cengic@gmail.com \u017durnalizam i religija Puni tekst: pdf (251 KB), […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2022-09-10T19:54:32+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"20 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija","datePublished":"2022-09-10T19:54:32+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/"},"wordCount":3919,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","keywords":["Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija"],"articleSection":["In Medias Res broj 21 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/","name":"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","datePublished":"2022-09-10T19:54:32+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/fahira-fejzic-cengic-zurnalizam-i-religija\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Fahira Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107: \u017durnalizam i religija"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=414"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/414\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/410"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=414"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=414"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=414"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}