{"id":415,"date":"2022-09-10T19:57:23","date_gmt":"2022-09-10T19:57:23","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2022\/09\/10\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/"},"modified":"2022-09-10T19:57:23","modified_gmt":"2022-09-10T19:57:23","slug":"kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/","title":{"rendered":"Kre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  11(21)#19 2022<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.11.21.6<\/a>
\nUDK 796.332:070*D\u017e. Sulejmanpa\u0161i\u0107
\nPregledni \u010dlanak
\nReview article
\nPrimljeno: 12.4.2022.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kre\u0161imir Lackovi\u0107<\/span><\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161te Sjever, SC Koprivnica, Odjel za komunikologiju medije i novinarstvo,Hrvatska
\nklackovic@unin.hr<\/p>\n

Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu
\nkao mezimcu \u017eurnalizma<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (366 KB), Hrvatski, Str. 3511 – 3525
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a smatramo jednim od prvih komunikologa na ovim prostorima. Fenomene koje je on prepoznao i teorijski elaborirao jo\u0161 tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, mogu se primjenjivati i danas u suvremenim masovnim medijima. Jedan od fenomena kojeg je Sulejmanpa\u0161i\u0107 stavio u medijski kontekst je i nogomet kojeg je on nazvao \u201emezim\u010detom \u017eurnalizma\u201c. Cilj na\u0161eg rada je prikazati kako su Sulejmanpa\u0161i\u0107eve teze o odnosu novinarstva i nogometa i danas aktualne i primjenjive. Objasnit \u0107emo i politi\u010dki kontekst Sulejmanpa\u0161i\u0107eva djelovanja i tada\u0161nju ulogu medija i nogometa u dru\u0161tvu. Uz kori\u0161tenje svih relevantnih izvora, u radu \u0107emo primijeniti i metodu analize sadr\u017eaja iz dijelova objavljene Sulejmanpa\u0161i\u0107eve knjige \u201e\u017durnalizam razara\u010d \u010dovje\u010danstva\u201c. <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> nogomet, novinarstvo, Sulejmanpa\u0161i\u0107.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

1. Uvod<\/strong><\/p>\n

Komunikologija kao znanost bavi se svim dijelovima ljudske komunikacije. Radi se o interdisciplinarnom podru\u010dju u kojoj prepoznajemo i elemente psihologije, sociologije, politologije pa i samog novinarstva, Njezino znanstveno prou\u010davanje potaknuto je razvojem masovnih medija, a utjecaj razli\u010ditih oblika medija i promjene nastale me\u0111u njima kroz povijesno razdoblje i danas komunikologiju svrstavaju u suvremena podru\u010dja u kojoj svako recentno istra\u017eivanje doprinosi njezinom daljnjem razvoju i obja\u0161njavanju svih fenomena. <\/p>\n

Jednoga od prvih komunikologa na balkanskim prostorima smatramo D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a. Nakon godina istra\u017eiva\u010dkog rada Sulejmanpa\u0161i\u0107 je 1936. godine objavio knjigu “\u017durnalizam razara\u010d \u010dovje\u010danstva i novinarstvo s najmanjom mjerom \u017eurnalizma”, izdana u \u0160tampariji Gaj u Zagrebu. U njoj je obradio teme koje i danas prepoznajemo u suvremenim medijima, a brojne teze koje je postavio i argumentirao i danas mo\u017eemo prepoznati i aktualizirati. U tom smislu Kurti\u0107 smatra kako je “Sulejmanpa\u0161i\u0107eva knjiga jeste prvo komunikolo\u0161ko djelo na podru\u010dju tada\u0161nje Jugoslavije, ali i Balkana<\/a>[48<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Me\u0111u brojnim fenomenima koje je Sulejmanpa\u0161i\u0107 prou\u010davao i stavio u medijski kontekst je i nogomet. U prvom dijelu knjige “\u017durnalizam razara\u010d \u010dovje\u010danstva i novinarstvo s najmanjom mjerom \u017eurnalizma”, u 11. glavi navodi naslov “Nogomet i film, dva mezim\u010deta \u017eurnalizma”. Kasnije posebno obra\u0111uje temu nogometa i filma, pa je tako nogometu kao “mezimcu \u017eurnalizma” posvetio \u0161est stranica od 256. do 262. I danas smo svjedoci kako je nogomet postao najprivla\u010dniji medijski proizvod. Za same medije, ali i za goleme mase medijskih konzumenata. Svjetska nogometna prvenstva putem televizijskog prijenosa prati milijarde ljudi. Svaki vikend velik broj ljudi pohodi nogometnim utakmicama, a o njima se izvje\u0161tava u svim danas poznatim medijima od onih tradicionalnih, tiska, radija i televizije pa do novih medija, Internet portala pa do dru\u0161tvenih mre\u017ea koje su jo\u0161 vi\u0161e popularizirale one najbolje i najpoznatije nogometa\u0161e. <\/p>\n

U na\u0161em radu prikazat \u0107emo i otkriti osobe i prilike koje su utjecale na autorova razmi\u0161ljanja o novinarstvu, a posebice o nogometu, objasnit \u0107emo povijesni, politi\u010dki, ali i sportsko-nogometni kontekst nastanka djela koje tako\u0111er smatramo nezaobilaznim u kreiranju ne\u010dijeg mi\u0161ljenja. Ako \u0107emo govoriti samo o 1936. godini radi se o vremenu kada su po Europi ve\u0107 prisutne fa\u0161isti\u010dka i nacionalisti\u010dka ideologija. Promjene se doga\u0111aju i u Kraljevini Jugoslaviji, a \u0161to se ti\u010de sporta, iste su godine odr\u017eane Olimpijske igre u Berlinu, koje su poslu\u017eile Adolfu Hitleru kojem su te Igre poslu\u017eile za promociju svoga, pokazati \u0107e se to u najgorem svjetlu nekoliko godina kasnije, zlo\u010dina\u010dkog re\u017eima. Olimpijske igre u Berlinu povezujemo i s nekim povijesnim \u010dinjenicama vezanim za razvoj medija pa je zanimljivo tu godinu I natjecanje gledati i kroz taj kontekst. <\/p>\n

Osim Sulejmanpa\u0161i\u0107eve analize i njegovih zaklju\u010daka zbog \u010dega je nogomet nazvao “mezimcem \u017eurnalizma”, cilj rada biti \u0107e i pokazati koliko su njegove teze vezane za nogomet i danas primjenjive i aktualne. Osnovna na\u0161a hipoteza stoga \u0107e biti kako Sulejmanpa\u0161i\u0107eve teze vezano za nogomet mo\u017eemo primijeniti i u dana\u0161njem suvremenom medijskom kontekstu. Uz kori\u0161tenje svih relevantnih i dostupnih izvora, glavna metoda na\u0161eg rada biti \u0107e analiza sadr\u017eaja dijelova Sulejmanpa\u0161i\u0107eve knjige\u00a0 “\u017durnalizam razara\u010d \u010dovje\u010danstva, novinstvo s najmanjom mogu\u0107om mjerom \u017eurnalizma” s naglaskom na dijelove u kojima se fenomenolo\u0161ki obra\u0111uje nogomet. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

2. O autoru i utjecajima na njegovo djelovanje i promi\u0161lanje<\/strong><\/p>\n

U analiziranoj knjizi, zanimljivo, ne postoji bilje\u0161ka o piscu ili bilo kakav \u017eivotopis koji \u0107e nam otkriti detalje \u017eivota i rada D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a. O njegovom \u017eivotu i radu, iz dostupnih podataka pisao je prof.dr.sc. Najil Kurti\u0107. <\/p>\n

Ro\u0111en 1893. godine u Bosni i Hercegovini, \u0161kolovao se u Sarajevu, studirao je u Be\u010du gdje prema dostupnim Kurti\u0107evim navo\u0111enjima, nije poznato ni \u0161to je studirao ni je li u Be\u010du stekao neku formalnu naobrazbu. Ono \u0161to se mo\u017ee iz toga zaklju\u010diti kako izbrazba nije bila iz nekih od podru\u010dja ili znanosti koje danas povezujemo s komunikacijskim znanostima ili komunikologijom. Sulejmanpa\u0161i\u0107 je u svom prou\u010davanju koristio izvore svjetskih veli\u010dina filozofa i(li) knji\u017eevnika poput Honore de Balzacea, Johan Wolfgag Goethea, Karl Julius Webera, Charles Baudelairea, Soren Kierkegaarda pa \u010dak i njema\u010dkog vojskovo\u0111e Otta von Bismarcka i na temelju njihovih kriti\u010dkih razmatranja i sam stvorio sli\u010dne stavove prema novinarstvu. Najve\u0107i utjecaj na njega, kako navodi prof.dr.sc. Najil Kurti\u0107, ostavio je Karl Kraus, be\u010dki pisac, kriti\u010dar i satiri\u010dar, s kojim se upoznao u Be\u010du. “Kraus je na njega ostavio sna\u017eam intelektualni utisak i podstakao saopercepciju o sebi kao \u010dovjeku svjetskin nazora. Iz be\u010dkog perioda poti\u0107e I veza s filozofijom Immanuela Kanta”<\/a>[49<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Sulejmanpa\u0161i\u0107 i u “Uvodnoj rije\u010di” knjige citira gore spomenute intelektualce i isti\u010de uglavnom njihovo negativno mi\u0161ljenje prema novinama, novinarima, medijima, vijestima i novinarstvu op\u0107enito. “Sva ona, osim mi\u0161ljenja Karla Krausa”, poti\u010du iz vremena kad se \u017eurnalizam tek ra\u0111ao, ali su ipak toliko vidovita da su ve\u0107 po prvim kretnjama toga dotada nevi\u0111enog djeteta mogla pretskazati u kakvu \u0107e pogibiju na\u0161eg roda ono izrasti”<\/a>[50<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Sulejmanpa\u0161i\u0107 nekoliko se puta poziva u svom djelu na misao Karla Krausa kojeg naziva “genijalnim borcem na\u0161e epohe protiv \u017eurnalizma”<\/a>[51<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Ne mo\u017eemo zaklju\u010diti je li Kraus imao isklju\u010dive utjecaje na njega i kod stvaranja slike o nogometu kao “mezimcu \u017eurnalizma”. Jesu li njegovi kriti\u010dki pogledi na nogomet ste\u010deni i pod Krausovim utjecajem? Ono \u0161to je \u010dinjenica da je Sulejmanpa\u0161i\u0107 \u017eivio u sredinama gdje je nogomet ve\u0107 tada, u prvoj polovini 20. stolje\u0107a, itekako bio popularan. \u0160kolovao se u Sarajevu, gdje je i\u0161ao u gimnaziju, a upravo u vrijeme njegovog \u0161kolovanja, u Sarajevu su nastali prvi nogometni klubovi. Osnovali su ih tada\u0161nji sarajevski gimnazijalci pa se kao prvi nogometni klub u Sarajevu navodi Srednjo\u0161kolski sportski klub Osman. “Nogometna pri\u010da Sarajeva po\u010dela je u prolje\u0107e 1908. godine kada su bruco\u0161i Realne gimnazije iz Sarajeva, sasvim slu\u010dajno Tuzlaci Emil Naj\u0161ul, Fedor Luka\u0107 i Stevo Jokanovi\u0107 posjetili Zagreb gdje su prvi put do\u0161li u kontakt s igrom”<\/a>[52<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

U vrijeme autorovog boravka i studiranja u Be\u010du, grad je imao ve\u0107 dokazane gradske klubove osnovane jo\u0161 krajem 19. stolje\u0107a poput Wienna (1894.), Rapid (1899.) ili ne\u0161to kasnije Austria Be\u010d (1911.). Austrijski nogomet zlatne trenutke do\u017eivljava upravo tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a kada njihova reprezentacija nosi nadimak “Wunderteam”. Na Svjetskom prvenstvu 1934. godine osvajaju tre\u0107e mjesto, a 1936. godine, u vrijeme nastanka knjige, na Olimpijskim igrama u Berlinu, osvajaju srebrnu medalju. U to vrijeme Austrija je imala, prema procjeni mnogih, najboljeg nogometa\u0161a svijeta toga vremena. Pri\u010da o Matthiasu Sindelaru i njegovoj smrti nakon Anschlussa<\/a>[53<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i danas je ostala misterija. Jedna od verzija ka\u017ee da je bio \u017ertva nacista<\/a>[54<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Sulejmanpa\u0161i\u0107 je tridesetih godina 20. stolje\u0107a preselio u Zagreb gdje su djelovali ponajbolji klubovi Kraljevine Jugoslavije. Prije svih Gra\u0111anski, zatim HA\u0160K i Concordia, klubovi koji su tada bili relevantni i u europskim okvirima. Stoga, kroz svoj \u017eivot u razli\u010ditim sredinama gdje je nogomet bio ve\u0107 iznimno popularan, nikako ga nije mogao zaobi\u0107i. Zato smatramo da mu je nogomet bio zanimljiv kao medijski fenomen, <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

3. Povijesni i medijski kontekst Sulejmanpa\u0161i\u0107eva djelovanja<\/strong><\/p>\n

Smatramo jako va\u017eno prikazati i opisati povijesni i medijski kontekst nastanka Sulejmanpa\u0161i\u0107eva djela, ali i svakako trenutak u kojem je prou\u010davao medije. Sulejmanpa\u0161i\u0107 je djelovao u vrijeme kada su u Europi fa\u0161izam i nacizam, dvije mra\u010dne ideologije, ve\u0107 pustile korijene. U vrijeme izdavanja knjige, fa\u0161isti su u Italiji na vlasti ve\u0107 vi\u0161e od jednog desetlje\u0107a, dok su nacisti u Njema\u010dkoj tek svje\u017ee do\u0161li na vlast (1933.) tako da, u vrijeme njegovog boravka u Austriji, jo\u0161 nije mogao izravno svjedo\u010diti na\u010dinom nacisti\u010dkog vladanja. Anschluss, odnosno pripojenje Austrije nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj dogodilo se 1938. godine, no kako tvrdi austrijski povjesni\u010dar Oliver Ratholb “Austrija je ve\u0107 bila nagrizana podzemnim aktivnostima nacionalsocijalista”<\/a>[55<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Sna\u017eenje fa\u0161izma i nacizma imali su utjecaj na politi\u010dke promjene i zbivanja i u ostatku Europe. U tada\u0161njoj Kraljevini Jugoslaviji, nakon ubojstva Kralja Aleksandra 1934. godine, nastupilo je vrijeme tzv. namjesni\u0161tva s obzirom na to da je tada\u0161nji prestolonasljednik Petar bio jo\u0161 maloljetnik. Za glavnog namjesnika izabran je knez Pavle Kara\u0111or\u0111evi\u0107. Kako je prethodno od 1929. godine na snazi bila diktatura Kralja Aleksandra, tako je dolaskom na mjesto namjesnika knez Pavle je odlu\u010dio demokratizirati dru\u0161tvo. “To potvr\u0111uje i pu\u0161tanje Vladka Ma\u010deka uo\u010di Bo\u017ei\u0107a 1934. godine i odluka o raspisivanju izbora u svibnju 1935. godine” <\/a>[56<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Nakon provedenih izbora, knez Pavle\u00a0 je, umjesto dotada\u0161njeg predsjednika Vlade Bogoljuba Jefti\u0107a, na \u010delu Vlade ustrojio je Milana Stojadinovi\u0107a<\/a>[57<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Stojadinovi\u0107 je u nastupnoj sjednici skup\u0161tine izjavio kako \u0107e nova Vlada “stvoriti atmosferu me\u0111usobnog povjerenja u kojoj \u0107e se ipak lak\u0161e mo\u0107i rije\u0161iti hrvatsko pitanje”<\/a>[58<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

U takvom ozra\u010dju, nakon godina diktature, kada se ipak poku\u0161ava demokratizirati dru\u0161tvo i prije svega rje\u0161avati nacionalna pitanja naroda koji su \u017eivjeli na podru\u010dju tada\u0161nje Kraljevine Jugoslavije, mo\u017eemo re\u0107i kako je idealan trenutak i za otvorene kriti\u010dke misli prema tada\u0161njem funkcioniranju medija. Tada\u0161nja politi\u010dka zbivanja utjecale su i na Sulejmanpa\u0161i\u0107eve teze i jasno izre\u010dene kritike upu\u0107ene prvenstveno novinarstvu, ali i dru\u0161tvu op\u0107enito. Na \u0161to su sigurno utjecale i tada\u0161nje vidljive promjene na medijskoj sceni.<\/p>\n

Period nastanka djela i Sulejmanpa\u0161i\u0107evog istra\u017eivanja, doga\u0111a se prije negoli je televizija postala rasprostranjeno sredstvo masovne komunikacije i dominantan medij u informiranju stanovni\u0161tva. “BBC je pokusno emitirao televizijski program u razdoblju od 1936. do 1939. godine. U nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj 1936. godine za vrijeme Olimpijskih igara, prenosila se slika sa stadiona preko \u017eice na ure\u0111aje postavljene u drugim dijelovima grada”<\/a>[59<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Olimpijske igre u Berlinu odr\u017eane su 1936., godine kada je u Zagrebu i izdana knjiga “\u017durnalizam razara\u010d \u010dovje\u010danstva i novinarstvo s najmanjom mjerom \u017eurnalizma”. Uz Olimpijske igre u Berlinu, osim \u0161to su slu\u017eile za promociju Hitlerovog nacisti\u010dkog re\u017eima, ve\u017eemo i \u010dinjenicu da su to bile prve Igre koje su se prenosile putem televizije. <\/p>\n

Hrvatsko novinstvo, izme\u0111u dva svjetska rata, karakterizira tzv. strana\u010dko novinstvo koje se karakterizira kao “novine izravno povezane s konkretnim politi\u010dkim opcijama”<\/a>[60<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.\u00a0 Nakon ubojstva Kralja Aleksandra i uspostave namjesni\u0161tva obnovljeno je djelovanje HSS-a. Uz to se ponovno razvija i strana\u010dki tisak vezan uz tu stranku pa tako nastaju Selja\u010dki dom, Gospodarska sloga, Hrvatski radnik, Selja\u010dka sloga, Politi\u010dki vjesnik, Zlatni klas, Selja\u010dki svijet<\/a>[61<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. “U svibnju 1936. Godine pokrenut je I novi Dnevni list: Hrvatski dnevnik. Izlazio je na 34 stranice i stajao je 1 dinar. Ve\u0107 je prvi broj, kako se \u010dini, do\u017eivio veliki uspjeh. U drugom broju se tvrdi da je prvi broj tiskan u 100 tisu\u0107a primjeraka”<\/a>[62<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. S obzirom i na taj broj mo\u017eemo re\u0107i da su tiskani mediji jo\u0161 uvijek najrasprostranjenije sredstvo za informiranje, posebice u urbanim sredinama. <\/p>\n

Kada govorimo o medijskom kontekstu, odnosno tada\u0161njoj medijskoj sceni u zemlji i inozemstvu, mo\u017eemo re\u0107i kako je to vrijeme kada je radio bio okarakteriziran, dana\u0161njim diskursom, novi medij koji je sve vi\u0161e preuzimao glavnu ulogu informiranja kod stanovni\u0161tva. “U Europi po\u010deci radija se\u017eu u 1922. godinu kada je s radom zapo\u010deo BBC u Velikoj Britaniji. Prvi radio u Hrvatskoj po\u010deo je emitirati 1926. godine. Porast radija kao novog medija posebno je uo\u010dljiv, za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je do izra\u017eaja do\u0161la njegova uloga u propagandi<\/a>[63<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Radio je tada u Zagrebu bio brzorastu\u0107i medij. “Prve godine emitiranja broj pretplatnika popeo se sa 700 na 7,5 tisu\u0107a \u0161to dovoljno govori o munjevitom porastu popularnosti tog novog medija i u Hrvatskoj”<\/a>[64<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

4. Nogomet i sport tridesetih godina 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n

Nogomet je u prvoj polovini 20. stolje\u0107a ve\u0107 bio globalno popularan sport. U tridesetim godinama, do izdavanja Sulejmanpa\u0161i\u0107eve knjige ve\u0107 su odigrana dva Svjetska nogometna prvenstva. Prvo Svjetsko nogometno prvenstvo odigrano je u Urugvaju 1930. godine, a doma\u0107in je bio svjetski prvak. Sudjelovalo je 13 reprezentacija, a od europskih reprezentacija sudjelovali su Francuska, Belgija, Jugoslavija i Rumunjska. Dosta zemalja pobunilo se na tada\u0161nju odluku predsjednika FIFA-e<\/a>[65<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Julesa Rimeta da prvo Svjetsko prvenstvo dodijeli ju\u017enoameri\u010dkoj zemlji. Uz to, bilo je to vrijeme velike ekonomske krize. „Tada\u0161nje velike reprezentacije poput Ma\u0111arske, Italije, \u010cehoslova\u010dke, Austrije, \u0160vedske i Njema\u010dke, nisu popu\u0161tale na Rimetova nagovaranja i moljakanja te su odlu\u010dile bojkotirati prvu svjetsku nogometnu smotru. Englezi i ostali Oto\u010dani nisu ni pomi\u0161ljali na nastup na Rimetovom turniru“<\/a>[66<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Drugo Svjetsko nogometno prvenstvo odr\u017eano je u Italiji 1934. godine. Sudjelovalo je 16 mom\u010dadi. „Za SP u Italiji prvi put su se igrale kvalifikacije. Prijavilo se \u010dak 99 mom\u010dadi, ali su brojne vrste otpadale zbog raznih prigovora, od nezadovoljstva \u017edrijebom do nemogu\u0107nosti da sastave kvalitetne reprezentacije“<\/a>[67<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Bilo je to prvenstvo koje je poslu\u017eilo fa\u0161isti\u010dkom re\u017eimu za promociju na me\u0111unarodnoj sceni. Za doma\u0107instvo Svjetskog prvenstva 1934. godine kandidirali su se Italija i \u0160vedska. „Italija je za doma\u0107ina izabrana na kongresu FIFA-e odr\u017eanom u listopadu 1932. upravo na tlu jedinog konkurenta, u \u0160vedskoj, jer je fa\u0161isti\u010dki re\u017eim dao sva mogu\u0107a jamstva. Taj je izbor bio pomalo kontroverzan, jer su \u0160ve\u0111ani bez obja\u0161njenja, povukli svoju kandidaturu. Da je Italija dobila organizaciju prvenstva, osobno je zaslu\u017ean poliglot Mauro, koji je govorio osam jezika, a govorio je \u0161to mnogi tada nisu znali i u Mussolinijevo ime od kojeg je dobio jasnu naredbu da se izaslanstvo u Italiju mora vratiti s odlukom o talijanskom doma\u0107instvu<\/a>[68<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Talijansko doma\u0107instvo donijelo je i protivljenje u nekim zemljama. Austrijanci su bili protiv talijanske kandidature, no ipak su igrali na drugom Svjetskom prvenstvu. Za razliku od Engleske i reprezentacija s Otoka koje su se i dalje protivile \u010dlanstvu u FIFA-e. U Italiji nije nastupio ni branitelj naslova Urugvaj. „Urugvajci su sve umotali u politi\u010dki kontekst, opravdavaju\u0107i se da odbijaju sudjelovanje na prvenstvu zbog politi\u010dke uporabe doga\u0111aja. No, bolji pratitelji nogometa zaklju\u010dili su da svjetski prvaci zapravo ni\u0161e nisu raspolagali jakom mom\u010dadi jer ve\u0107ina igra\u010da koji su osvojili prvo Svjetsko prvenstvo vi\u0161e nije igrala za reprezentaciju“<\/a>[69<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Mo\u017eemo na primjerima Svjetskog nogometnog prvenstva 1934. godine u Italiji i Olimpijskih igara u Berlinu dvije godine kasnije, zaklju\u010diti kako je velikom dijelu zemalja politi\u010dka situacija i re\u017eimi u tim zemljama poslu\u017eio samo kao dobar izgovor za neodaziv. Ve\u0107ina najja\u010dih europskih zemalja sudjelovala su ili su \u017eeljela sudjelovati na tim natjecanjima, a glavni razlog nesudjelovanja nije bila politi\u010dka situacija u zemljama doma\u0107inima. <\/p>\n

Politi\u010dke i ekonomske okolnosti u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji reflektirali su se i na tada\u0161nji sport, posebice nogomet koji je ve\u0107 tada bio me\u0111u popularnijim sportovima u dr\u017eavi, odnosno sport koji je najvi\u0161e privla\u010dio mase. “Me\u0111uratnim sportom dominirala je \u0161a\u010dica “bur\u017eoaskih” klubova iz industrijskih i politi\u010dkih centara”<\/a>[70<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Zanimljivo je da su naslove prvaka Jugoslavije osvajali samo klubovi iz Beograda, Zagreba i Splita. “Uspjesi ekipa iz politi\u010dkih i kulturnih metropola hrvatskog i srpskog naroda, uz hrvatski Split, dobra su ilustracija u kojoj su mjeri te dvije nacionalne skupine dominirale \u017eivotom u me\u0111ura\u0107u. Za sportsku publiku velike pobjede u nogometnim susretima bile su i pobjede naroda kojima su pripadali.”<\/a>[71<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

U travnju 1919. godine u zagreba\u010dkoj Kavani Meduli\u0107 osnovan je Jugoslavenski nogometni savez<\/a>[72<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Sjedi\u0161te JNS-a godinama je bio razlog prijepora izme\u0111u hrvatskih i srpskih klubova, posebice nakon \u0161to su beogradski klubovi kvalitetom se pribli\u017eili zagreba\u010dkim nogometa\u0161ima. Srpski su nogometni klubovi, osokoljeni i centraliziranom politikom koju je tada vodio Kralj Aleksandar, \u017eeljeli su prebaciti sjedi\u0161te upravljanja Jugoslavenskim nogometnim savezom iz Zagreba u Beograd. Prva inicijativa dogodila se na godi\u0161njoj skup\u0161tini u studenom 1929. godine na prijedlog dva vode\u0107a beogradska kluba BSK i Jugoslavije. Iznena\u0111enje za hrvatske predstavnike je bilo kada je slovenski delegat svojih deset glasova dao u korist preseljenja za Beograd. “Na inzistiranje Ministarstva unutarnjih poslova JNS je odr\u017eao ponovljenu skup\u0161tinu, \u010detiri mjeseca poslije. Skup\u0161tinu su napustila ve\u0107ina delegate iz zagreba\u010dkog, splitskog i osje\u010dkog saveza. “U njihovoj odsutnosti Skup\u0161tina je izglasala selidbu sredi\u0161njice organizacije u Beograd (213 naprama 12 uz sedam suzdr\u017eanih)<\/a>[73<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Preseljenje sredi\u0161ta Saveza pogor\u0161alo je odnose izme\u0111u zagreba\u010dkih i srpskih klubova. “Zbog klime koja je prevladavala u JNS-u talentirani hrvatski igra\u010di od 1928. bojkotirali su dr\u017eavnu reprezentaciju. Kad se Jugoslavija natjecala na prvom Svjetskom prvenstvu 1930. U reprezentaciji nije bilo ni jedne hrvatske zvijezde”<\/a>[74<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Ono \u0161to karakterizira nogomet u Bosni i Hercegovini je nastanak klubova s etni\u010dkim identitetom. Tako su u Sarajevu nastajali klubovi Srba, Hrvata, Muslimana i \u017didova.<\/a>[75<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Sarajevski klubovi participirali su u Prvenstvu Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije, ali njihovi klubovi nisu osvajali naslove prvaka dr\u017eave. Najbli\u017ei tome bili su SA\u0160K i Slavija iz Sarajeva koji su u sezoni 1923. odnosno sezoni 1935.\/36. osvajali druga mjesta. <\/p>\n

Kada govorimo o funkcioniranju nogometnih klubova na podru\u010dju Kraljevine onda mo\u017eemo re\u0107i da su gradske elite itekako bile involvirane u klubove i u vodstvo klubova. “Niz uglednih visokoobrazovanih i uspje\u0161nih pojedinaca bio je na funkciji predsjednika Hajduka, a me\u0111u njima bili su kirurzi arheolozi, lije\u010dnici, zubari, financijski stru\u010dnjaci, arhitekti i in\u017eenjeri obrazovani u Pragu, Grazu, Be\u010du i Parizu”<\/a>[76<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Nogomet je formalno imao amaterski status, ali je te\u017eio profesionalizmu. Nogometa\u0161i su uglavnom bili srednjo\u0161kolci, studenti ili radnici od kojih su rijetki od njih mogli uskladiti svoje radne i nogometne obveze pa su zbog toga znale propadati i nogometne karijere. Nogometa\u0161i su i tada bili pla\u0107eni na razli\u010dite na\u010dine pa i oni koji su imali stalni posao. “Neformalni sustav bonusa, kompenzacija, zbog gubitka zarade i putnih tro\u0161kova, koji se razvio 1920-ih i 1930-ih bilo je ruganje formalnom amaterskom statusu nogometa”<\/a>[77<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Igra\u010di su tako mogli pristojno \u017eivjeti od nogometa. “Kona\u010dno, JNS je odobrio pla\u0107anje 1935., kad je tako\u0111er omogu\u0107io klubovima da ugovorima osiguraju da ugovorima osiguraju usluge igra\u010da. Zna\u010dajni iznosi novca koji su “podmazivali” nogomet omogu\u0107avali su da najbolji klubovi izgrade impresivne stadione, ali su i poticali na na korupciju i namje\u0161tanje utakmica”<\/a>[78<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Iz razloga ulaska novca u nogometne klubove dio tada\u0161njih medija kritizirali su takav “nemoralni \u010din”. Posebno kriti\u010dki bili su mediji “naslonjeni” na pokret Sokol, koja je bila “masovna panslavenska organizacija za tjelovje\u017ebu, privla\u010dila je kraljevsku potporu. Sokol u dr\u017eavnoj organizaciji postao je jedan od klju\u010dnih na\u010dina za usa\u0111ivanje jugoslavenskog identiteta i patriotskog \u017eara”<\/a>[79<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Mo\u017eemo stoga zaklju\u010diti, parafraziraju\u0107i Sulejmanpa\u0161i\u0107a, kako nogomet za Kralja odnosno vlast nije bio njihov “mezimac”. Osim u slu\u010dajevima kada je nogomet i politika JNS-a korespondirala s politikom koju je vodio Kralj. Primjeri toga je ve\u0107 spomenuto prebacivanje sjedi\u0161ta Saveza iz Zagreba u Beograd u \u010demu primje\u0107ujemo te\u017enje za centralisti\u010dkim vo\u0111enjem dr\u017eave u svim sferama \u017eivota te potpora Kralja Aleksandra za sudjelovanjem Jugoslavije na prvom Svjetskom prvenstvu u Urugvaju \u0161to je bilo va\u017eno za vlastitu promociju, ali i promociju Kraljevine. Kako nogomet ipak nije bio do kraja “Kraljev mezimac” pokazuje da su nogomet kritizirali sportski novinari koji su bili povezani sa sokolskim pokretom. “Za dio me\u0111uratnog dru\u0161tva taj problemati\u010dni sport postao je “zna\u010dajka neslovenstva”. On je bio antiteza “plemenitog, zdravog, amaterskog i moralno nepogre\u0161ivog” Sokola”<\/a>[80<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

5. Nogomet kao mezimac \u017eurnalizma<\/strong><\/p>\n

„Nogomet je mezim\u010de \u017eurnalizma“. Kategori\u010dki tvrdi D\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107 na po\u010detku 11. glave svoje knjige “\u017durnalizam razara\u010d \u010dovje\u010danstva i novinarstvo s najmanjom mjerom \u017eurnalizma”. Poglavlje je podijelio na dva dijela Nogomet i Film. Oba fenomena za njega su „mezimci \u017eurnalizma“. U ovom radu zadr\u017eat \u0107emo se na analizi i diskursu Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma. S nekoliko aspekta mo\u017eemo analizirati njegovu argumentaciju. On se kriti\u010dki odnosi prema nogometu i odnosu medija i nogometa. Te\u0161ko pronalazi pozitivne vrijednosti nogometa pa tako tvrdi „dok se te\u0161ko mo\u017ee izna\u0107i koja korisna strana nogometa, dotle je sasvim izvjesno da se u njemu nalazi gomila svakakvih minusa“ <\/a>[81<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Na po\u010detku se Sulejmanpa\u0161i\u0107 kriti\u010dki odnosi prema nogometu zbog nedostatka njegovog utjecaja na zdravlje. Po njegovom mi\u0161ljenju nogomet izaziva puno vi\u0161e o\u0161te\u0107enja negoli \u0161to donosi organizmu. „Po svojoj vrijednosti kao tjelesna vje\u017eba, nogomet ide valjda na zadnje mjesto me\u0111u svim sportovima koji se obavljaju vani u prirodi. Najraznovrsniji prijelomi kosti, svakojake unutarnje ozljede uslijed udarca nogomet, sudara, pada, ga\u017eenja, spadaju u svakida\u0161nje pojave toga sporta\u2026Ne vjerujem da bi se u nogometu na\u0161la ikakva op\u0107e fizi\u010dko-zdravstvena korist. A van svake sumnje je, da na primjer, laka atletika, kombiniraju s turistikom, plivanjem, zimskim sportom, nadma\u0161ila daleko nogomet u tom pogledu<\/a>[82<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Treba objasniti kako pojam laka atletika danas ima isto zna\u010denje kao i moderne atletske discipline, dok bi turistika bio pojam kojeg danas prepoznajemo kao sportsku rekreaciju u prirodi poput planinarenja ili logorovanja. U tom pogledu prepoznajemo sli\u010dnost Sulejmanpa\u0161i\u0107evih stavova i stavova osoba i dijela tada\u0161njih medija koji su bili povezani sa sokolskim pokretom. Kao \u0161to smo naveli, Sokol je bila masovna organizacija za tjelovje\u017ebu, njeguju\u0107i u svom sastavu neke druge u to vrijeme tradicionalne sportove. Tako mo\u017eemo zaklju\u010diti kako se Sulejmanpa\u0161i\u0107 nije kriti\u010dki odnosio prema svim sportovima, nego je samo njegov negativan odnos bio\u00a0 nogometu. Prepoznavao je zdravstvenu svrhu bavljenja sportovima, ali ne i kod nogometa. O negativnom u\u010dinku nogometa na zdravlje Sulejmanpa\u0161i\u0107 je spominjao jo\u0161 nekoliko puta u poglavlju citiraju\u0107i pri tome tekstove objavljene u tada\u0161njim novinama „Pravda“ i „Novosti“ u kojima se opisuju te\u0161ke ozljede, \u010dak i me\u0111usobne tu\u010dnjave, nogometa\u0161a. <\/p>\n

Negativni aspekt nogometa prepoznaje i kod njegovog utjecaja i na psihi\u010dka djelovanja. Ne samo kod igra\u010da nego i kod navija\u010da i gledatelja, ali i izvjestitelja i \u010ditatelja. Nogomet je ve\u0107 tada kod mladih izazivao ogromno zanimanje. Zbog nogometa su i tada\u0161nja djeca napu\u0161tala \u0161kolu ili bila slabija u \u0161koli, a \u017eelja mnogih dje\u010daka bila je, kao i danas, postati nogometa\u0161. Sulejmanpa\u0161i\u0107 tako citira tekst iz Politike iz 28. sije\u010dnja 1934. godine u kojem upravo obja\u0161njava nogometni fenomen kojeg i danas prepoznajemo. „Gimnazisti napu\u0161taju \u0161kolu da bi se posvetili rentabilnijem nogometu. \u0160iparice sanjaju svoje vjen\u010danje s najslavnijim golgeterom dr\u017eavne reprezentacije, a udate \u017eene i majke bje\u017ee s lijevim polutkama“<\/a>[83<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Nogometnu popularnost i toga vremena Sulejmanpa\u0161i\u0107 prepoznaje i isti\u010de da su 22 \u010dlana nogometne reprezentacije „22 najslavnija \u010dovjeka svoje zemlje“. Puno slavnija od najpoznatijih knji\u017eevnika ili znanstvenika svoje zemlje. <\/p>\n

U poglavlju posebno Sulejmanpa\u0161i\u0107 nagla\u0161ava negativnu dru\u0161tvenu ulogu nogometa. Kako „nijedan drugi sport ne razvija toliko divlja\u0161tva kao nogomet“. Pa tako navodi da se na selu, tijekom nogometnih utakmica, znaju \u010dak i potegnuti no\u017eevi pa se doga\u0111aju i ubojstva. Nogomet je po njemu krivac \u0161to ljudi manje obilaze izlo\u017ebe, mise, predavanja, koncerte, izlo\u017ebe, konferencije. Zato predla\u017ee vrlo radikalnu ideju da se nogomet jednostavno zabrani. „Kad propovijedi u bogomoljama, kad nikakva predavanja, ni znanstvena ni umjetni\u010dka, koncerti, izlo\u017ebe, konferencije, kad sve to skupa nije u stanju dovesti do sebe toliki broj ljudi kao sam nogomet, trebalo bi nogomet zabraniti, ve\u0107 stoga da se vidi ne bili ti milijuni ljudi, makar nevoljno i iz dosade, kad ne bi imali nogometa, onda ipak pri\u0161li vi\u0161e umjetnosti i svjesnom dodiru s prirodom i religijom“<\/a>[84<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Na taj na\u010din argumentira svoj stav o zabrani nogometa, smatraju\u0107i kako bi zaljubljenici u nogomet prona\u0161li zabavu i razonodu u izletima u prirodu i drugim sportovima. <\/p>\n

Isti\u010de i druge negativne pojave koje je donio nogomet, a koje prema Sulejmanpa\u0161i\u0107u utje\u010du na dru\u0161tvenu moralnost. Prije svega na manjak morala u dru\u0161tvu utje\u010de po njemu \u0161to nogomet vi\u0161e nije samo sport nego izvor profita. Ve\u0107 tada su igra\u010di za ve\u0107e iznose odlazili iz jednoga u drugi klub. Krize u vo\u0111enju klubova i nogometnih saveza postali su ve\u0107 uobi\u010dajene pojave. Osim ve\u0107 spomenutog u prethodnom poglavlju preseljenja sjedi\u0161ta nogometnog saveza iz Zagreba u Beograd, \u0161to je izazvalo bojkot reprezentacije Jugoslavije od strane hrvatskih nogometa\u0161a, Sulejmanpa\u0161i\u0107 spominje i krizu iz jeseni 1934. godine kada je do\u0161lo do raspu\u0161tanja samouprave Nogometnog saveza i do imenovanja vladinog komesara. O nogometnim aferama pisali su i tada\u0161nji tisak pa je u ovom poglavlju autor citirao dijelove teksta iz „Politike“ u kojem je pisano o konkretnom slu\u010daju. „Posljednjih godina na\u0161 nogometni sport je prolazio kroz te\u0161ku krizu. Odsustvo discipline i jednog objektivnijeg rada u sportskim vrhovima iz temelja je ru\u0161ilo osnovne sportske ideje i smetalo njegovom pravilnom i po narod korisnom razvoju. Ve\u0107 nekoliko godina u sportskim redovima i to ba\u0161 u onim koji su pozvani upravljati jugoslavenskim nogometnim sportom vlada velika nesloga. I umjesto da se rad na\u0161ih najvi\u0161ih organizacija usredoto\u010di na sti\u0161avanje pretjeranih strasti i uklanjanje nesloge, ovi najpozvaniji radili su ba\u0161 onako kao da ho\u0107e namjerno potpirivati tu neslogu“<\/a>[85<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Zaklju\u010dno, na\u0161 autor prikazuje neraskidivu vezu nogometa i \u017eurnalizma. Nogomet ne samo da je kako je navedeno u naslovu poglavlja, mezimac \u017eurnalizma, ve\u0107 autor poja\u010dava narativ i naziva ga „razma\u017eenim mezim\u010detom“.\u00a0 Primje\u0107uje, kako iz medija prema nogometu nema kriti\u010dkih stavova niti se pita postoje li uop\u0107e pozitivne vrijednosti pa da se na osnovu takvih teza iz medija zasnuje odnos prema tom sportu. Suprotno, u novinarstvu je najbitnije da nogomet prate ogromne koli\u010dine ljudi i zbog toga se razvio taj odnos. Nogomet je u novinarstvu dobio vjernog pratitelja, kako autor naziva, „pomaga\u010da“. Pisanje o nogometu na novinskim stupcima naziva „tri\u010davost i bezna\u010dajnost koja se ne daje ni izmjeriti“<\/a>[86<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Jedini razlog zbog takvog odnosa spominje kako novine takve stvari ne donose posve bez ra\u010duna. Najva\u017enija u svemu je \u010ditanost i privla\u010denje \u010ditatelja pa se pra\u0107enje nogometa uklapa u kona\u010dnu op\u0107u kritiku \u017eurnalizma od strane D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

6. Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

Analizom sadr\u017eaja 11. poglavlja Sulejmanpa\u0161i\u0107eve knjige u kojem nogomet naziva mezimcom \u017eurnalizma mo\u017eemo zaklju\u010diti kako su njegove teze itekako i danas primjenjive. Od niza fenomena koje je autor u svojoj knjizi obja\u0161njavao, nogomet je u dana\u0161njem suvremenom medijskom prostoru eskalirao, upravo onako kako je to Najil Kurti\u0107 naveo na primjeru ostalih fenomena koje je Sulejmanpa\u0161i\u0107 opisivao. Me\u0111uodnos nogometa i medija nastao je daleko prije pojave dana\u0161njih brzorastu\u0107ih online medija, koji su samo doprinijeli da nogomet kao globalno najpopularniji sport bude jo\u0161 popularniji i medijski pra\u0107eniji, a na \u0161tetu ostalih sportova. Danas \u0107e svaki ljubitelj sporta, pasionirani ili samo povremeni pratitelj, prepoznati najbolje svjetske nogometa\u0161e, znati \u0107e i sastave klubova koji igraju u elitnim ligama svojih zemalja, a ne\u0107e znati olimpijske prvake u pojedinim sportovima, \u010dak i poneke koji predstavljaju i tvoju dr\u017eavu.\u00a0 <\/p>\n

Ako primijetimo vremenski kontekst nastanka Sulejmanpa\u0161i\u0107eva djela, kao i vremena u kojem je prou\u010davao medijske fenomene o kojima je kasnije pisao, nogomet je postao „mezimac medija“ \u010dak i prije pojave televizije, \u010diji su prijenosi postali gotovo sinonim za nogometnu igru. Ve\u0107 tiskani mediji po\u010deli su „maziti“ nogomet i davati mu sve ve\u0107i prostor na svojim stranicama, a radijski prijenosi bili su prvi koji su u\u017eivo mogli prenijeti medijskim konzumentima doga\u0111aje na terenu. Razlog zbog kojeg su tada\u0161nji urednici novina prepoznali nogomet kojim \u0107e privla\u010diti \u010ditatelje je \u0161to su njega od po\u010detka pratile velike koli\u010dine gledatelja. Tisu\u0107e gledatelja dolazilo je na nogometne utakmice u gradu. Na selu, u nedostatku drugih aktivnosti i zanimacija, a treba naglasiti kako jo\u0161 nije bilo masovnog kori\u0161tenja dana\u0161njih elektronskih medija, nogomet je bio jedina zanimacija. Danas, putem televizije susrete na svjetskim i europskim nogometnim prvenstvima prate milijarde ljudi. Ve\u0107 je postalo uobi\u010dajeno da najzna\u010dajniji susreti nacionalne reprezentacije budu najgledaniji doga\u0111aji tijekom godine. <\/p>\n

Te\u0161ko mo\u017eemo iz Sulejmanpa\u0161i\u0107evog diskursa uop\u0107e do\u0107i do zaklju\u010dka jesu li zanimanje za nogomet proizveli mediji ili su se mediji pojavili tek kada su nogometne utakmice po\u010dele privla\u010diti velik\u00a0 broj gledatelja. Dojma smo kako su se te dvije pojave istovremeno doga\u0111ale. Zato ono \u0161to je sigurno da su upravo mediji utjecali na jo\u0161 ve\u0107u popularnost nogometa i nogometa\u0161a. I danas kao i u vrijeme nastanka Sulejmanpa\u0161i\u0107eva djela, nogometa\u0161i su poznatiji od knji\u017eevnika ili znanstvenika. Danas ve\u0107ina djece sanjaju prvo postati nogometa\u0161i, a onda in\u017eenjeri, lije\u010dnici, policajci, odvjetnici, ugostitelji, u novije vrijeme i informati\u010dari. Takvoj percepciji nogometa i nogometa\u0161a upravo su doprinijeli mediji. Ono \u0161to Sulejmanpa\u0161i\u0107 tako\u0111er primje\u0107uje kao pojavu o odnosu medija i nogometa, a \u0161to mo\u017eemo primijetiti i danas, je nedostatak bilo kakve kritike. Ne prema pojavama u nogometu nego o samom fenomenu nogometa, o njegovim negativnim utjecajima. U medijskom prostoru kao da prema nogometu zavlada tzv. spirala \u0161utnje, pojam kojeg je prva definirala\u00a0 Noelle Neumann. Radi se o „teoriji medijskih u\u010dinaka koja tvrdi da \u0107e ljudi gotovo uvijek poku\u0161ati biti dio ve\u0107ine i u skladu s tim se poku\u0161ati pona\u0161ati“<\/a>[87<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. U nogometu kao da ne postoji ili se javno ne izri\u010de negativan stav u medijima odnosno. Vrlo rijetki \u0107e pojedinci iznijeti negativno mi\u0161ljenje o nogometu bez obzira \u0161to za to ne treba neka posebna vrsta hrabrosti, ve\u0107 samo „hrabrost“ iskazati jasan stav suprotan prevladavaju\u0107em. <\/p>\n

Sulejmanpa\u0161i\u0107evu kritiku prema nogometnoj igri mo\u017eemo ra\u0161\u010dlaniti na nekoliko podru\u010dja, a ono \u0161to mo\u017eemo primijetiti da u ni jednom dijelu ne spominje prednosti nogometa \u0161to ipak smatramo nedostatkom autorovog istra\u017eivanja i analize. Sulejmanpa\u0161i\u0107 ne negira postojanje nekih prednosti bavljenja i pra\u0107enja nogometa, ali smatra kako su negativne pojave puno ve\u0107e da bi se uop\u0107e spominjali pozitivni utjecaji. Stoga mo\u017eemo ra\u0161\u010dlaniti kritiku prema nogometu zbog njegovog negativnog zdravstvenog i psihi\u010dkog utjecaja, zatim na negativne utjecaje na moralnost i op\u0107u dru\u0161tvenu duhovnost te na pojavu prevare i korupcije u nogometu. <\/p>\n

\u0160to se ti\u010de utjecaja nogometa na zdravlje ni danas ne treba zanemarivati \u010deste ozljede i o\u0161te\u0107enja organizma, ali koje ne zaobilaze ni ostale sportove. Vrhunski sport op\u0107enito se smatra nezdravim, ali u dana\u0161nje vrijeme Sulejmanpa\u0161i\u0107 bi sigurni smo, prona\u0161ao sportove koji su izlo\u017eeniji tjelesnima ozljedama i negativnim utjecajima na zdravlje. S druge strane svaki \u0107e lije\u010dnik u svojoj ordinaciji preporu\u010diti bavljenje sportom. Mo\u017eda u kasnijoj \u017eivotnoj fazi ne nogometom, ve\u0107 sportovima kojima je i Sulejmanpa\u0161i\u0107 bio privr\u017een \u0161to mu ipak djelomi\u010dno poja\u010dava argumentaciju. \u0160to se ti\u010de psihi\u010dkog utjecaja nogometa ponovno se vra\u0107amo na usporedbu s ostalim sportovima. Natjecanja na najvi\u0161im razinama izazivaju stresnu situaciju kod svakog sporta\u0161a. Ulazak u ring, raspucavanje penala, pucanje slobodnog udarca, ali i zadnji skok ili hitac u atletici, izba\u010daj u dizanju utega koji mo\u017ee donijeti naslov prvaka, servis za me\u010d u tenisu, zadnji zaveslaji\u2026Mo\u017eemo nabrajati sli\u010dne primjere koji izazivaju odre\u0111ene promjene kod trenutnog pona\u0161anja u \u010demu ne mo\u017eemo samo izuzeti nogomet kao posebno utjecajan na ljudsku psihu. Promjene pona\u0161anja definitivno prepoznajemo kod publike uo\u010di, za vrijeme, ali i poslije utakmice. Nagle promjene raspolo\u017eenja, nervoza, pove\u0107anje krvnog tlaka, br\u017ei otkucaji srca, ali isto tako i nagla eksplozija emocija sre\u0107e samo su nuspojave koje se doga\u0111aju zbog jedne nogometne utakmice samo kod obi\u010dnog pratitelja. <\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Sulejmanpa\u0161i\u0107eve kritike na dru\u0161tvenu ulogu nogometa, ovdje ipak mo\u017eemo zaklju\u010diti kako se ne mo\u017eemo slo\u017eiti s njegovom argumentacijom. Dana\u0161nji suvremeni \u010dovjek ima sve manje vremena za slobodne aktivnosti, premda usporedivo vi\u0161e je slobodnog vremena danas, negoli je imao suvremenik tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Stoga ne mo\u017eemo povezati odlazak na nogometnu utakmicu s njegovim utjecajem na slabiji odlazak ljudi u crkvu, izlo\u017ebe, koncerte, \u010dak i na stru\u010dna predavanja. Iz toga razloga prili\u010dno je radikalna ideja o zabrani nogometa. \u010cak i ako hipotetski postavimo pitanje „\u0161to bi se dogodilo kada nogomet ne bi postojao“, te\u0161ko bi se masovna nogometna publika „prelila“ na koncerte, izlo\u017ebe, crkve\u2026<\/p>\n

Kao problem nogometa kojeg je Sulejmanpa\u0161i\u0107 prepoznao, a prisutan je i danas, je utjecaj profita, pojavu korupcije i prijevara, zaobila\u017eenje zakonskih akata \u0161to donosi do sudskih postupaka povezanih s nogometom i poslovima vezanim uz nogometne transfere. Korupcija prati nogomet od ulaska kapitala odnosno otkad je nogomet postao profitabilan posao, a takve po\u0161asti zakonodavci i vlast nisu se uspjele rije\u0161iti ni do dana dana\u0161njeg. \u0160tovi\u0161e, svjedoci smo kako se koruptivne radnje u nogometu pove\u0107avaju. S vremenom se one nisu samo zaustavile na poku\u0161aje podmi\u0107ivanja sudaca ili namje\u0161tanja utakmica, ve\u0107 sve vi\u0161e i na razne oblike prijevara prilikom transfera jednoga igra\u010da u drugi klub. <\/p>\n

O krizama unutar nogometnih organizacija, politi\u010dkim utjecajima Sulejmanpa\u0161i\u0107eve primjedbe tako\u0111er mo\u017eemo vrednovati, samo je mo\u017eda danas druk\u010diji kontekst. I danas politika \u017eeli imati utjecaj na nogomet. Bez obzira \u0161to je danas od strane krovne europske i svjetske nogometne federacija (UEFA i FIFA) regulirano kako je zabranjen bilo kakav utjecaj politike na nogomet, a posebice prilikom izbora \u010delnih osoba nacionalnih saveza pa je danas nezamislivo u bilo kojoj \u010dlanici UEFA i FIFA-e da vlada ili vode\u0107i dr\u017eavnici sami imenuju svoje „nogometne komesare“. Bez obzira \u0161to u brojnim zemljama vode\u0107i ljudi nacionalnih nogometnih saveza i klubova itekako su povezani s vla\u0161\u0107u. Zato danas politi\u010dari \u010de\u0161\u0107e koriste nogomet, nogometa\u0161e, klubove i velika nogometna natjecanja i sportske utakmice radi vlastite promocije. Mediji \u0107e prikazati u sve\u010danoj lo\u017ei svakog svjetskog politi\u010dara, a \u0161to \u0107e biti vidljivo u globalnom sportskom auditoriju. <\/p>\n

Smatramo stoga logi\u010dnim \u0161to je Sulejmanpa\u0161i\u0107 obradio i nogomet kao medijski fenomen. Sve ono \u0161to je prepoznao kao probleme u \u017eurnalizmu poput povr\u0161nosti, senzacionalizma, utjecaj profita i isklju\u010divi cilj privla\u010denja publike gdje je sve manje eti\u010dnosti uz stalna kr\u0161enja svih standarda novinarstva, prepoznajemo i u medijskom pra\u0107enju nogometa. Vjerujemo da \u0107e i ovaj rad potaknuti na daljnje izu\u010davanje Sulejmanpa\u0161i\u0107eva djelovanja, kojima bi kona\u010dno dobio zaslu\u017eeno mjesto u izu\u010davanju komunikacijskih znanosti.\n<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[48<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/uznemirujuca-aktuelnost-sulejmanpasiceve-kritike-novinarstva-718952<\/a>, pristup 1. lipnja 2022.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[49<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/uznemirujuca-aktuelnost-sulejmanpasiceve-kritike-novinarstva-718952<\/a>, pristup 1. lipnja 2022.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[50<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nD\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107, \u017durnalizam razara\u010d \u010dovje\u010danstva i novinarstvo s najmanjom mjerom \u017eurnalizma, \u0160tamparija Gaj, Zagreb 1936.\u00a0 str. 9.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[51<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid, str. 9.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[52<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTin Mudra\u017eija, „Uvodno poglavlje u povijest nogometa u Bosni i Hercegovini“, HUM: \u010dasopis Filozofskog fakulteta u Mostaru VOL 20 (17-18, 2017.), str. 171. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[53<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNaziv za pripojenje Austrije Tre\u0107em Reichu<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[54<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/gol.dnevnik.hr\/clanak\/rubrika\/nogomet\/austrijski-nogomet-svojevremeno-je-imao-najboljeg-igraca-svijeta-a-njegova-smrt-i-danas-je-misterij—726830.html<\/a>, 1. lipnja 2022.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[55<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.welt.de\/geschichte\/zweiter-weltkrieg\/article174289053\/Oliver-Rathkolb-ueber-den-Maerz-1938-Die-Oesterreicher-wollten-die-besseren-Deutschen-sein.html,<\/a> datum pristupa 14. Lipnja 2022.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[56<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDragutin Pavli\u010devi\u0107, \u201cPovijest Hrvatske\u201d, Naklada Pavi\u010di\u0107, Zagreb, 2002., str. 373. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[57<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nD. Pavli\u010devi\u0107, \u201cPovijest Hrvatske\u201d, Naklada Pavi\u010di\u0107, Zagreb, 2002., str. 374. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[58<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHrvoje Matkovi\u0107. Povijest Jugoslavije: (1918-1991): Hrvatski pogled, Naklada Pavi\u010di\u0107, Zagreb 1998., str. 187.\u00a0<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[59<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nH. Matkovi\u0107. Povijest Jugoslavije: (1918-1991): Hrvatski pogled, Naklada Pavi\u010di\u0107, Zagreb 1998., str. 209. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[60<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMagdalena Najbar-Agi\u010di\u0107, Povijest novinarstva, kratki pregled, Sveu\u010dili\u0161te Sjever, Zagreb 2015., str 114. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[61<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid str. 145.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[62<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid str. 145.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[63<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid, str. 195. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[64<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nM. Najbar-Agi\u010di\u0107, Povijest novinarstva, kratki pregled, Sveu\u010dili\u0161te Sjever, Zagreb, str. 199. <\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[65<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nFIFA \u2013 skra\u0107enica Svjetska nogometna federacija
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[66<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIvica Buljan, Vlado Vuru\u0161i\u0107, Nogomet. Povijest svjetskih prvenstava, \u0160kolska knjiga, Zagreb 2012., str. 14.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[67<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid str. 32-33.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[68<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid str. 32.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[69<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid str 32-33.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[70<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRichard Mills, Nogomet i politika u Jugoslaviji. Sport nacionalizam i dr\u017eava, za hrv. Izdanje Profil, Zagreb, 2018., str 13.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[71<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nR. Mills, Nogomet i politika u Jugoslaviji. Sport nacionalizam i dr\u017eava, za hrv. Izdanje Profil, Zagreb, 2018., str. 13.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[72<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid 12.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[73<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid str.19-20.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[74<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid 20. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[75<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid, str. 16. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[76<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nR. Mills, Nogomet i politika u Jugoslaviji. Sport nacionalizam i dr\u017eava, str. 14. prema Jure Gizdi\u0107, Svi Hajdukovi predsjednici, Hajduk, Split 2007. str. 14 do 41.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[77<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nR. Mills, Nogomet i politika u Jugoslaviji. Sport nacionalizam i dr\u017eava, str.\u00a017.\u00a0<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[78<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nR: Mills, Nogomet i politika u Jugoslaviji. Sport nacionalizam i dr\u017eava, str.\u00a017., Zec, \u201eThe Origins of soccer in Serbia\u201c, str. 155-156.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[79<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid str. 14.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[80<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid 17.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[81<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nD\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107, \u017durnalizam razara\u010d \u010dovje\u010danstva I novinarstvo s najmanjom mjerom \u017eurnalizma, \u0160tamparija Gaj, Zagreb 1936., str 260.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[82<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nD\u017e. Sulejmanpa\u0161i\u0107, \u017durnalizam razara\u010d \u010dovje\u010danstva I novinarstvo s najmanjom mjerom \u017eurnalizma, \u0160tamparija Gaj, Zagreb 1936., str 256.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[83<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid str 257.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[84<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nD\u017e. Sulejmanpa\u0161i\u0107, \u017durnalizam razara\u010d \u010dovje\u010danstva I novinarstvo s najmanjom mjerom \u017eurnalizma, \u0160tamparija Gaj, Zagreb 1936. str. 258.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[85<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nD\u017e. Sulejmanpa\u0161i\u0107, \u017durnalizam razara\u010d \u010dovje\u010danstva I novinarstvo s najmanjom mjerom \u017eurnalizma, \u0160tamparija Gaj, Zagreb 1936., str 260., citat iz neimenovanog broja Politike iz 1934.\u00a0
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[86<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid str 261.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[87<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDarijo \u010cerepinko, Komunikologija, kratki pregled najva\u017enijih teorija, pojmova i principa, Veleu\u010dili\u0161te u Vara\u017edinu, Vara\u017edin 2011., str. 163.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Knjige:<\/strong><\/p>\n

D\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107, \u017durnalizam razara\u010d \u010dovje\u010danstva i novinarstvo s najmanjom mjerom \u017eurnalizma, \u0160tamparija Gaj, Zagreb 1936.<\/p>\n

Dragutin Pavli\u010devi\u0107, Povijest Hrvatske, Naklada Pavi\u010di\u0107, Zagreb, 2002.,<\/p>\n

Hrvoje Matkovi\u0107. Povijest Jugoslavije: (1918-1991): Hrvatski pogled, Naklada Pavi\u010di\u0107, Zagreb 1998. <\/p>\n

Magdalena Najbar-Agi\u010di\u0107, Povijest novinarstva, kratki pregled, Sveu\u010dili\u0161te Sjever, Zagreb 2015.<\/p>\n

Ivica Buljan, Vlado Vuru\u0161i\u0107, Nogomet. Povijest svjetskih prvenstava, \u0160kolska knjiga, Zagreb 2012.<\/p>\n

Richard Mills, Nogomet i politika u Jugoslaviji. Sport nacionalizam i dr\u017eava, za hrv. Izdanje Profil, Zagreb, 2018.<\/p>\n

Darijo \u010cerepinko, Komunikologija, kratki pregled najva\u017enijih teorija, pojmova i principa, Veleu\u010dili\u0161te u Vara\u017edinu, Vara\u017edin 2011.<\/p>\n

\u010clanci u \u010dasopisima:<\/strong><\/p>\n

Tin Mudra\u017eija, Uvodno poglavlje u povijest nogometa u Bosni i Hercegovini, HUM: \u010dasopis Filozofskog fakulteta u Mostaru VOL 20, 17-18, 2017.<\/p>\n

Internetski izvori: <\/strong><\/p>\n

https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/uznemirujuca-aktuelnost-sulejmanpasiceve-kritike-novinarstva-718952<\/a><\/p>\n

https:\/\/gol.dnevnik.hr\/clanak\/rubrika\/nogomet\/austrijski-nogomet-svojevremeno-je-imao-najboljeg-igraca-svijeta-a-njegova-smrt-i-danas-je-misterij—726830.html<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.welt.de\/geschichte\/zweiter-weltkrieg\/article174289053\/Oliver-Rathkolb-ueber-den-Maerz-1938-Die-Oesterreicher-wollten-die-besseren-Deutschen-sein.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

D\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107\u2019s Discourse on Football
\nas the Darling of Journalism<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

D\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107 is considered as one of the first communication experts in this region. The phenomena that he recognized and theoretically elaborated back in the thirties of the last century can still be applied today in modern mass media. One of the phenomena that Sulejmanpa\u0161i\u0107 put in the media context is football, which he called \u201cthe darling of journalism\u201d. The aim of our work is to show how Sulejmanpa\u0161i\u0107\u2019s theses on the relationship between journalism and football are still relevant and applicable today. We will also explain the political context of Sulejmanpa\u0161i\u0107\u2019s activity and the then role of media and football in society. In addition to using all relevant sources, we will also apply the method of content analysis from parts of Sulejmanpa\u0161i\u0107\u2019s published book \u201cJournalism the Destroyer of Humanity\u201d. <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> football, journalism, Sulejmanpasic.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     11(21)#19 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.21.6 UDK 796.332:070*D\u017e. Sulejmanpa\u0161i\u0107 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 12.4.2022.     Kre\u0161imir Lackovi\u0107 Sveu\u010dili\u0161te Sjever, SC Koprivnica, Odjel za komunikologiju medije i novinarstvo,Hrvatska klackovic@unin.hr Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":410,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[99],"tags":[762],"class_list":["post-415","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-21-vlasiti-url","tag-kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nKre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     11(21)#19 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.21.6 UDK 796.332:070*D\u017e. Sulejmanpa\u0161i\u0107 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 12.4.2022.     Kre\u0161imir Lackovi\u0107 Sveu\u010dili\u0161te Sjever, SC Koprivnica, Odjel za komunikologiju medije i novinarstvo,Hrvatska klackovic@unin.hr Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-09-10T19:57:23+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"35 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Kre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma\",\"datePublished\":\"2022-09-10T19:57:23+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/\"},\"wordCount\":6934,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/09\\\/inmediasresno1malo21.png\",\"keywords\":[\"Kre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 21 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/\",\"name\":\"Kre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/09\\\/inmediasresno1malo21.png\",\"datePublished\":\"2022-09-10T19:57:23+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/09\\\/inmediasresno1malo21.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2022\\\/09\\\/inmediasresno1malo21.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Kre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     11(21)#19 2022 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.11.21.6 UDK 796.332:070*D\u017e. Sulejmanpa\u0161i\u0107 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 12.4.2022.     Kre\u0161imir Lackovi\u0107 Sveu\u010dili\u0161te Sjever, SC Koprivnica, Odjel za komunikologiju medije i novinarstvo,Hrvatska klackovic@unin.hr Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2022-09-10T19:57:23+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"35 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Kre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma","datePublished":"2022-09-10T19:57:23+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/"},"wordCount":6934,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","keywords":["Kre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma"],"articleSection":["In Medias Res broj 21 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/","name":"Kre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","datePublished":"2022-09-10T19:57:23+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2022\/09\/inmediasresno1malo21.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-lackovic-diskurs-dzevada-sulejmanpasica-o-nogometu-kao-mezimcu-zurnalizma\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kre\u0161imir Lackovi\u0107: Diskurs D\u017eevada Sulejmanpa\u0161i\u0107a o nogometu kao mezimcu \u017eurnalizma"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=415"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/410"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}