{"id":429,"date":"2023-05-17T18:21:05","date_gmt":"2023-05-17T18:21:05","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2023\/05\/17\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/"},"modified":"2023-05-17T18:21:05","modified_gmt":"2023-05-17T18:21:05","slug":"josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/","title":{"rendered":"Josipa Buba\u0161: TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, album Earthling, 1997.)"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  12(22)#3 2023<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.12.22.3<\/a>
\nUDK 111.83:366.636
\nPregledni \u010dlanak
\nReview article
\nPrimljeno: 15.2.2023.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Josipa Buba\u0161<\/span><\/p>\n

Samostalna umjetnica
\n Trnsko 1c, 10020 Zagreb, Hrvatska
\njosipabubas@gmail.com<\/p>\n

TELLING LIES<\/span><\/strong><\/p>\n

(naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, album Earthling, 1997.)<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (405 KB), Hrvatski, Str. 3643 – 3654
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\u010clanak se bavi fenomenom post-istine i zavjereni\u0161tva i obuhva\u0107a teorijsko istra\u017eivanje nastalo unutar \u0161ireg umjetni\u010dkog projekta. Projekt je potaknut eksplozijom alternativnih \u010dinjenica i relativizacijom pojma istine te ukratko pru\u017ea pregled razli\u010ditih \u010dimbenika koji su utjecali na suvremenu dru\u0161tvenu klimu.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> zavjereni\u0161tvo, post-istina, teorije zavjera, karizma, dru\u0161tvene mre\u017ee.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj \u010dlanak nastaje povodom istra\u017eivanja provedenog u prvoj fazi projekta Telling Lies koji je razvijan u sklopu programa Earth Stations Baca\u010da sjenki a podr\u017ean je programom Javni poziv za programe razvoja novih kulturnih i edukativnih sadr\u017eaja i digitalne prilagodbe Ministarstva kulture i medija iz 2021. godine. Motivirana eksplozijom online teorija u vezi pandemije, kao i zao\u0161travanjem dru\u0161tvene situacije tijekom krize, te nekim osobnim razmimoila\u017eenjima u stavovima s bliskim osobama, odlu\u010dila sam, u sklopu umjetni\u010dkog projekta, provesti istra\u017eivanje vezano uz multiplikaciju online teorija, gurua, teoreti\u010dara zavjera\u00a0 koji su svoj put do publike nalazili dijele\u0107i razli\u010dite stavove i savjete. Unaprijed se ogra\u0111ujem od potpunog odbacivanja duhovnih znanja kao i od povjerenja u dominantne narative, cilj je ovog istra\u017eivanja bio shvatiti kontradiktorne poruke i spojeve naizgled nespojivih izvora kao i shvatiti mehanizme i logiku utjecaja conspirituality influensera, \u010dija se popularnost zasniva na odbacivanju dominantnih narativa u korist naj\u010de\u0161\u0107e altright skupina.<\/p>\n

Prva, istra\u017eiva\u010dka faza projekta TELLING LIES sastojala se od istra\u017eivanja teorije o teorijama zavjera, fenomenu postistine, cyberpsihologiji, istra\u017eivanja i analize online sadr\u017eaja, tri fokus grupe a naknadno sam odlu\u010dila u istra\u017eivanje dodati dramsku radionicu, budu\u0107i da su fokus grupe pridonijele analiti\u010dkom, a ne toliko kreativnom uvidu u problematiku. Metodolo\u0161ki, ovaj je odabir mo\u017eda doveo do odre\u0111enih nesigurnosti prouzrokovih propitivanjem po\u010detnih simplificiranih postavki i pro\u0161irenjem znanja o temi. \u010clanak zapo\u010dinjem kratkim osvrtom na provedeno istra\u017eivanje.<\/p>\n

1.ANALIZA OnLine SADR\u017dAJA (Josipa Buba\u0161 i Dalibor Jakus) sastojala se od pregledavanje ogromnog broja internetskih izvora, od ameri\u010dkih konzervativnih influenserica, podcasta, internetskih televizija i FB grupa, te pra\u0107enja YouTube kanala Influencera poput Ane Bu\u010devi\u0107 i Marina Mileti\u0107a, ali i stjecanjem uvida u novu, „tik-tok“ generaciju Influencera, slijedom \u010dega je postalo nemogu\u0107e staviti sadr\u017eaje pod najmanje zajedni\u010dki nazivnik. Dalibor Jakus analizirao je medijsku komunikaciju Ane Bu\u010devi\u0107 i Marina Mileti\u0107a i dao teorijski okvir fenomenu la\u017enih vijesti i teorija zavjera s aspekta komunikolo\u0161kog stru\u010dnjaka. <\/p>\n

2.FOKUS GRUPE:Prva fokus grupa odr\u017eana je 19.2. u Centru KNAP. Poziv na sudjelovanje stavljen je na Facebook i javilo se 6 sudionika, od kojih je ve\u0107ina izrazila nepovjerenje u sustav, me\u0111u njima je bilo dvoje radikalnijih koji vjeruju u tipi\u010dne postavke o urotama svjetskim mo\u0107nika i farmaceutske industrije (korona kriza). Ve\u0107ina sudionika\u00a0 ne koriste intenzivno dru\u0161tvene mre\u017ee. Ispostavilo se da, iako ne dijele stavove o razli\u010ditim razinama ne\/povjerenja u sustav, ve\u0107ina se slo\u017eila o va\u017enosti propitivanja te brige o sebi u \u0161irem smislu rije\u010di, koja pretpostavlja toleranciju prema razli\u010ditostima.<\/p>\n

Druga fokusica odr\u017eana je 23.3. na Akademiji likovnih umjetnosti na Jabukovcu i sudjelovalo je 5 studenata, koji su pokazali zdravu dozu kriti\u010dnosti prema teorijama zavjera, izrazili povjerenje u stru\u010dnjake, vlastitu obitelj\u00a0 te iznijeli stav o va\u017enosti provjeravanja \u010dinjenica i vi\u0161estrukih izvora informiranja. Studenti su nacrtali svoju idealnu „Influencericu“, odnosno osobu koju smatraju kredibilnom. Nacrtali su i „tipi\u010dnu“ Influencericu kojoj ne bi ukazali povjerenje (oba lika su na istom crte\u017eu).<\/p>\n

Tre\u0107a fokusica bila je odr\u017eana u privatnom dru\u0161tvu sociologinje Ivane Habu\u0161 22.4., budu\u0107i da smo tijekom organiziranja grupa zaklju\u010dile da je kanalima poput FB ili odabirom odre\u0111ene skupine (ALU) te\u0161ko doprijeti do \u017eeljene populacije (ljudi koji bezrezervno vjeruju u poja\u0161njenja koje bismo pojednostavljeno mogli okarakterizirati kao „teorije zavjera) a budu\u0107i\u00a0 da sama sociologinja\u00a0 u bliskom krugu ima prijatelje koji bi po odre\u0111enim kriterijima odgovarali toj ni\u0161i, odlu\u010dile smo organizirati fokus grupu u njezinom privatnom dru\u0161tvu. Na fokusici su ipak izra\u017eeni argumentirani stavovi, nepovjerenje prema sustavu (posebice korona krizi) . Pri razgovoru o va\u017enim karakteristikama Influencera, nagla\u0161ena je „autenti\u010dnost“. Sudionice su nacrtale svoju idealnu Influencericu, odnosno osobu koju smatraju kredibilnom.<\/p>\n

Sve tri fokus grupe vodila je i osmislila sociologinja\u00a0 Ivana Habu\u0161 Kraljevi\u0107.<\/p>\n

3.Dramska radionica organizirana je s dramskom skupinom Denisa Patafte u SKUC-u. Polaznice su nakon kratkog zagrijavanja stvorile vlastiti lik Influencerice iz navedene ni\u0161e (teorije zavjere, popularna psihologija, zdravlje..) te ga razra\u0111ivale pomo\u0107u vje\u017ebe „vru\u0107a stolica“ nakon \u010dega je svaka, uz pomo\u0107 snimatelja Tomislava \u010cuveljaka snimila vlastiti podcast.<\/p>\n

4. Nastao je lik Laure Horvat, no metode i proces njezinog nastanka nisu tema ovog rada.<\/p>\n

5. Teorijsko istra\u017eivanje, koje je okosnica ovog teksta.<\/p>\n

Desetak godina prije pandemije, od ekonomske krize 2008. godine ja\u010dala je potreba za promjenom sustava uvjerenja, globalnih ekonomskih tokova, kao i promjena individualisti\u010dkog svjetonazora koji podr\u017eava liberalni kapitalizam sa svim njegovim nuspojavama. Istovremeno, svjedo\u010dili smo revivalu revolucija 68. Brojne su manifestacije posve\u0107ene 1968., a osim te\u017enje za promjenom dru\u0161tvenog ustroja, svjedo\u010dili smo i potrebi za odbacivanjem funkcionalnog homo fabera u cjelovitiju osobnost, integraciju duhovnog emocionalnog i materijalnog. Te su tendencije, kao i poku\u0161aj odbacivanja kapitalizma, ali hladnog racionalizma u korist integracije uma, duha i prirode, obilje\u017eile generaciju \u0161ezdesetih, i premda su postojale tijekom povijesti, ponovo su krize poput rata u Vijetnamu izbacile osje\u0107aj nedovoljnosti fragmentiranog \u010dovjeka u prvi plan. Ponovo 2008. godine, jo\u0161 jedna kriza manifestira se u odbacivanju normi i tra\u017eenju druga\u010dijih rje\u0161enja. Osim pokreta poput Occupy Wall Street, okreta Anonymus, javile su se i brojne alternativne teorije koje su kulminirale 2012, godini u kojoj su se o\u010dekivali vanzemaljci, smak svijeta, Nibiru, uznesenje itd. Takve su teorije izbacile nekoliko zvijezda od kojih je mo\u017eda najpoznatiji\u00a0 David Icke. Brojne alternativne teorije o gotovo svemu na\u0161le su publiku dostupno\u0161\u0107u interneta i dru\u0161tvenih mre\u017ea. Internet je svakako pridonio demokratizaciji i omogu\u0107io rastakanje monolitnih narativa, ali i nastanak brojnih alternativnih istina koje sada, bez ikakve kontrole dopiru do publike. Dru\u0161tvene mre\u017ee pridonijele su mogu\u0107nosti distribucije ideja ali i stvorile otoke istomi\u0161ljenika koji te\u0161ko posti\u017eu konsenzus o stvarnosti koju sve manje dijele. Logika dru\u0161tvene mre\u017ee \u2013 brzina, manipulacija afektima zao\u0161trila je odnose me\u0111u neistomi\u0161ljenicima i gotovo u\u010dinila zrelu argumentaciju nemogu\u0107om. Digest stavovi, brzina i brojnost poruka pridonijela je s jedne strane potpunom otupljivanju i ravnodu\u0161nosti a s druge instant navalama afekata pri konzumaciji informacija.<\/p>\n

Paralelno, kriza institucija, kao i propitivanje odnosa mo\u0107i skrivenih iza njihovih funkcija potaknula je skepsu prema dominantnim narativima i dru\u0161tvenom ure\u0111enju. Poststrukturalisti\u010dko propitivanje mehanizama institucionalne mo\u0107i i znanosti kao neprikosnovene dogme novog doba ulaskom na teritorij javnosti pretvorilo se u vlastiti ekstrem. Posljedice, primjerice, propitivanja neumitnosti znanstvenih \u010dinjenica Karla Poppera<\/a>[12<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> , koji je smatrao da se znanost mo\u017ee svesti na formalni logi\u010dki sustav i metodu, a\u00a0 znanstvenu teoriju smatrao je ne toliko otkrivanjem istine, koliko invencijom, povr\u0161nim je shva\u0107anje dovela do odbacivanja znanosti i svojevrsnog anything goes stava. Tako\u0111er, Latuoraovo promatranje znanstvenih \u010dinjenica ne kao istina po sebi nego kao posljedice mre\u017ee aktera, interakcije odre\u0111enih postavljenih parametara i interesa u\u010dinilo je da je sociolog u intervju\u00a0 Ave Kofman u NY Timesu 2018. imao potrebu pojasniti kako je te\u017enja dru\u0161tvenih konstruktivista bila preispitati \u010dinjenice i „pribli\u017eiti im se a ne ih zanijekati“ tvrde\u0107i kako su teoreti\u010dari razvijali kriti\u010dku praksu jer su „bili uvjereni u autoritet znanosti, dok danas\u00a0 ljudi vi\u0161e ne dijele ideju o postojanju zajedni\u010dkog svijeta. To naravno, sve mijenja.“<\/a>[13<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Matthias Flatscher i Sergej Seitz\u00a0 navode Latourovu tvrdnju da kriti\u010dar nije onaj tko prokazuje, reducira dru\u0161tvene strukture na samu konstrukciju, ve\u0107 onaj koji asemblira\u00a0 i \u010duva referencijalnu mre\u017eu,\u00a0 \u010dime kritika postaje „briga o fragilnom koja zahtijeva multidimenzionalnost asembla\u017ea koji obuhva\u0107a ne samo empiri\u010dko nego i iskustveno znanje i relacionalnost.“<\/a>[14<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Sve suprotno moglo bi se tvrditi za dominantni aspekt postistine –\u00a0 kognitivnu pristranost, manipulaciju afektima, revival vi\u0161estrukih istina i oslanjanja na intuiciju, koja, iako neupitno vrijedan alat spoznaje, povr\u0161nom ekspanzijom i dominacijom nad analiti\u010dkom misli, stvara atmosferu u kojoj su sve informacije jednakovrijedne, ako su dobro plasirane.<\/p>\n

U knjizi Fake News and Alternative Facts, Nicole A.Cooke poja\u0161njava kako su za boom iterativnog, copy paste novinarstva\u00a0 zaslu\u017ena tri \u010dimbenika- odbacivanje kontrole protoka informacija, frustracija homogeno\u0161\u0107u i prihva\u0107anje individualnih preferenci, kao i sve ve\u0107i broj online izvora, prvenstveno na dru\u0161tvenim platformama. Kako je navedeno u \u010dlanku, u knjizi Information 2.0,\u00a0 Martin De Saulles (2015) detektira pojavu gra\u0111anskog novinarstva\u00a0 koji omogu\u0107ava\u00a0 tehnologija -fotografiranje, video snimanje, streaming i to putem razli\u010ditih kanala poput FB, Instagrama, Twittera i u novije vrijem Tik-Toka \u010dime „gra\u0111ani prestaju biti tek konzumenti ve\u0107 postaju i kreatori informacija“<\/a>[15<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Tako\u0111er, internet je omogu\u0107uje gotovo direktan prijenos informacija, bez vremenskog odmaka \u010dime se zaobilazi provjera istinitosti sadr\u017eaja. Takva praksa se\u00a0 ponekad pokazuje inicijatorom dru\u0161tvenih promjena poput slu\u010dajeva policijske brutalnosti, primjerice u slu\u010daju #Blacklivesmatter, ili #Metoo pokreta.<\/p>\n

Oxford Dictionary 2016.godine\u00a0 proglasio je termin post-istina rije\u010dju godine. Pridjev se odnosi na stanje u kojemu se osoba oslanja vi\u0161e na osje\u0107aj nego na \u010dinjenicu pri procjeni.<\/p>\n

Koliko god termin ozna\u010dava vrijeme u kojemu \u017eivimo, on\u00a0 je ambivalentnog predznaka \u2013 s jedne strane, radi se o rastakanju i propitivanju monolitnih narativa, sustava politi\u010dkih i ekonomskim hegemonija i manipulacija, \u010demu je tradicionalno bila sklona lijeva javnost koja zastupa demokratske vrijednostima. S druge strane, kako je navedeno, tijekom dru\u0161tvenih turbulencija, zdrava je skepsa i propitivanje autoriteta malformirala u hibridno toksi\u010dno tkivo koje poni\u0161tava koncenzualnu stvarnost. Radi se o plasiranju nevjerojatnih alternativnih istina, zasnovanih na emocijama, uvjerenjima i bez ikakve utemeljenosti, kao i povratku magi\u010dnog u javni diskurs , poput, primjerice gostovanja iscjeliteljice Michelle Fielding na internetskoj televiziji NIck TV. Fielding priznaje kako ne zna ni\u0161ta o Rusiji, no razlog gostovanja u emisiji na temu rata u Ukrajini su poruke od svemirskih bi\u0107a koja staju u obranu Trumpa i Putina kao boraca za budu\u0107nost \u010dovje\u010danstva<\/a>[16<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Iako svjetonazorski\u00a0 autorici iznimno stran, Sam Fuller daje zanimljiv pregled koncepta postistine od antike do danas, suprotstavljaju\u0107i Platona i sofiste. Fuller tvrdi da ne postoji razlika u utemeljenosti\u00a0 Platonovog iskaza istine koji podrazumijeva odre\u0111ene kvalitete koje osiguravaju monopol nad istinom i sofista koji su vje\u0161tinu argumentacije i retori\u010dke bravure stavljali na tr\u017ei\u0161te u ruke bilo kome tko je mogao platiti. Fuller kritizira koncepte hegemonije nad istinom i u njima detektira postojanje jedne istine za vladaju\u0107e, koji poznaju njezine procedure i drugu za mase, koji istinu prihva\u0107aju stavljaju\u0107i znak jednakosti izme\u0111u prirodnog i dru\u0161tvenog poretka.<\/p>\n

Tako\u0111er, autor navodi Platonov prijezir prema kazali\u0161tu i represiju imaginacije s obzirom na opasnost koju zami\u0161ljanje druga\u010dije ustrojenog svijeta donosi u stvarni svijet. Mogu li se kazali\u0161ni gledatelji zabuniti i po\u017eeljeti druga\u010dije dru\u0161tvo? Isto pitanje vrijedi i za pjesnike koji proizvode paralelnu stvarnost. Represija imaginacije je potrebna kako bi re\u017eim odr\u017eao svoju legitimnost, upisuju\u0107i u njega prirodni poredak. Prema Fulleru teatar i teorija imaju isti gr\u010dki korijen rije\u010di \u2013 theos \u2013 koji ozna\u010dava Boga, \u0161to, prema autoru implicira koncept bo\u017eanstva sposobnog vidjeti unutar i izvan referentnog polja, dvostrukog promatra\u010da \u2013 theoros.\u00a0 Fuller u obranu mentaliteta postistine navodi upravo ovu svijest drugog reda \u2013 odnosno ne samo poznavanje pravila igre nego i svijesti da je stvarnost samo jedna od igara koju je mogu\u0107e igrati, omogu\u0107avaju\u0107i tako doslovno svaku vrstu verzije stvarnosti. Autor tvrdi: „iz perspektive post-istine, istina se \u010dini kao ekstremno discipliniranje imaginacije, koje podrazumijeva autoritarnu, pa \u010dak i totalitaristi\u010dki osje\u0107aj Platonovog prijedloga idealne vlasti u Republici.“<\/a>[17<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Nadalje, Fuller poja\u0161njava kako je afinitet Sv. Augustina i ranih kr\u0161\u0107ana za Platonovu filozofiju jasan, budu\u0107i da su i sam zagovarali monoteizam, i odricali ljudima doticaj s vlastitom bo\u017eanskom istinom, unato\u010d tome \u0161to nisu negirali odre\u0111enu dozu intimne mogu\u0107nosti kontakta s bo\u017eanskim.
\n S obzirom da je \u010dovjek stvoren na sliku bo\u017eju u sebi je zadr\u017eao mogu\u0107nost utjelovljena bo\u017eanskog, \u0161to je potaklo mnoga hereti\u010dka razmi\u0161ljanja, i uz brojne druge razloge na kraju dovelo do protestantske revolucije u koju Fuller tako\u0111er tuma\u010di kao situaciju post istinu. \u010cini se da Fuller svakoj pobuni protiv dominantnih narativa pripisuje elemente postistine, nekriti\u010dki stvaraju\u0107i liniju pobune protiv hegemonija kroz povijest\u00a0 koja zavr\u0161ava u osobi Donalda Trumpa.<\/p>\n

Zanimljivo je, tako\u0111er kako autor veli\u010da tr\u017ei\u0161nu logiku neoliberalizma pobjedonosno tvrde\u0107i da je kapitulacija platonizma vidljiva i na financijskom tr\u017ei\u0161tu u visokom kapitalizmu, promatraju\u0107i \u0161pekulativni kapital kao jedan od odjeka pobjede postistine. U logiku\u00a0 \u0161pekulativnog kapitala autor u\u010ditava karakteristike kazali\u0161ta i pjesni\u0161tva kojima je Platon zamjerao relativizaciju, uzdrmavanje istine, te proizvoljnosti vrijednosti. U istom stilu progla\u0161ava Waltera Lippmana,oca objektivnog novinarstva i protivnika marketin\u0161kih strategija kojima je jedini cilj prodati proizvod, \u010dak i pod cijenu sada normalizirane prakse\u00a0 izno\u0161enja la\u017ei u reklamama \u2013 platonistom, veli\u010daju\u0107i s druge\u00a0 Edwarda Bernaysa, oca marketinga i master-minda laissez-faire etosa i njegov financijski uspjeh . Iz navedenog je mogu\u0107e zaklju\u010diti kako je postistina postala naknadna istina kapitalisti\u010dke svijesti, a mo\u017eda i rezultat minucioznih PR strategija i logike dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n

Jedna od ekstremnijih ni\u0161a postistine je i proliferacija teorija zavjera, koja uz navedeni anti-establi\u0161mentski sentiment nalije\u017ee na odre\u0111ene psiholo\u0161ke i dru\u0161tvene karakteristike. Potrebno je, naravno napomenuti da je povijest puna zavjera i da su brojne povijesne \u010dinjenice rezultat zakulisnih igara. Jedan od rijetkih, obznanjenih primjera iz novije povijesti je svakako Watergate.<\/p>\n

Sam termin teorija zavjere prvi put je upotrijebio Dimock 1937 u knjizi Modern Politics and Administration: A Study of the Creative State kojom analizira ulogu javne administracije koja je za vrijeme New Deala preuzela daleko ve\u0107u ulogu od one koja joj je, u duhu ameri\u010dkog individualizma\/kapitalizma, pripisivana ranije , a ta je za\u0161tita gra\u0111ana od vanjskih neprijatelja. Nekoliko je teorija u ulozi dr\u017eavne administracije bilo aktualno, a jednu od njih Dimock je nazvao teorijom zavjera vlade , neologizam kojim imenuje postoje\u0107i stav da ameri\u010dka vlada kuje zavjere protiv vlastitih gra\u0111ana. Ovdje dolazi do obrata u odnosu na dotada\u0161nje zavjere koje su bile kovane kako bi se vladaju\u0107e svrgnulo s vlasti. Porijeklo teorija zavjera smje\u0161ta se u razdoblje Prosvjetiteljstva i Francuske revolucije, kada su konzervativne struje pripisivale dru\u0161tvene promjene zavjeri Masona i Iluminata, o \u010demu je pisao K. Popper.\u00a0 U ovom se slu\u010daju\u00a0 vladaju\u0107e na smatra metom urote, nego i zavjerenicima- mnogi Amerikanci po\u010deli su promatrati vlast kao izvor subverzivnih sila. Dimock je, opisuju\u0107i ovu situaciju,\u00a0 skovao termin teorije zavjere, koji prema njegovim rije\u010dima nije do tada bio prisutan u politi\u010dkim znanostima poja\u0161njavaju\u0107i:<\/p>\n

„Za svakoga tko smatra da su dru\u0161tveni odnosi rezultat isklju\u010divo pa\u017eljivom kalkulacijom i upravljanjem, te zavjerama mo\u017ee se re\u0107i da je zagovornik teorije zavjera. To je pojednostavljeno poja\u0161njenje politi\u010dkih pona\u0161anja, koje nije potpuno neto\u010dno, ali je opasno u njega u\u010ditavati previ\u0161e.“<\/a>[18<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> (Dimock 1937: 50)<\/p>\n

Teorija zavjere svojevrstan su pejorativan termin, u suvremenom dru\u0161tvu ozna\u010dava neanaliti\u010dko, neracionalno mi\u0161ljenje \u0161to je samo po sebi neprihvatljivo zapadnom svijetu, utemeljenom na dogmi empirizma i pozitivizma, koji su, s druge strane reducirali razumijevanje svijeta dokinuv\u0161i legitimitet iskustvu i do\u017eivljajnosti. Mo\u017eda se upravo tim zakidanjima, kao i prepoznatim strategijama manipulacije \u010dinjenicama u svrhu odra\u017eavanja poretka, barem djelomi\u010dno objasniti\u00a0 privla\u010dnost“autenti\u010dnih uvida“ i alternativnih \u010dinjenica. No, znanost ipak ostaje neupitan autoritet te se \u010dak i zagovornici alternative, prema istra\u017eivanju Stef Aupersa i Jaron Harambama iz 2016. smatraju ljudima koji razmi\u0161ljaju „svojom glavom“, „kriti\u010dki“, koji su „skepti\u010dni po prirodi“„spajaju to\u010dkice“, „usude se razmi\u0161ljati nekonvencionalno“<\/a>[19<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>\u00a0 ne odri\u010du\u0107i se pri tome znanosti.<\/p>\n

‘Ovdje je ponovno potrebno istaknuti povezanosti ali i razlike dru\u0161tvenog konstruktivizama i teorija zavjera. Konstruktivisti ukazuju na konstruiranu narav stvarnosti, kao i na otu\u0111enje unutar\u00a0 dru\u0161tvenih struktura. Primjerice, predstavnici Frankfurtske \u0161kole (Herbert Marcuse, Max Horkheimer iTheodor Adorno i ostali) tvrdili su kako „ma\u0161inerija modernog kapitalizam izrabljuje radnike i otu\u0111uje ih razli\u010ditim standardiziranim procedurama zavode\u0107i ih kulturnom industrijom“<\/a>[20<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> \u2013 radio, tv, reklame- koja stvara la\u017enu svijest o slobodi i individualizmu. Mediji tako\u00a0 zadiru u privatnu sferu i koloniziraju \u017eivot pojedinca. Kako navode Aupers i Harambam, prema rije\u010dima\u00a0 Horkheimera i Adorna “\u0160to je ja\u010da pozicija kulturne industrije, to se ona vi\u0161e bavi potrebama konzumenata, i to proizvode\u0107i i kontroliraju\u0107i ih.“<\/a>[21<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Poja\u0161njavaju\u0107i, autori navode kako kulturna industrija i mediji stvaraju iluziju slobode, pri \u010demu ne mo\u017eemo vi\u0161e vjerovati svojim osjetima i emocijama, koji su \u010desto tek internalizirane marketin\u0161ke poruke.<\/p>\n

Sli\u010dne stavove nalazimo i u brojnim teorijama zavjere koji\u00a0 odbacuju dominantne narative, me\u0111utim, odbacuju i svaku kritiku alternativnih izvora, zanemaruju\u0107i kako se i takvi izvori koriste istim strategijama manipulacije i brainwashinga<\/em>. S druge strane, teoreti\u010dari koji pripadaju strujama dru\u0161tvenog konstruktivizma ne promatraju suvremeno stanje kao dio master<\/em> plana i jasne intencije, pri \u010demu smatraju da su dru\u0161tveni sustavi mahom proizvod razli\u010ditih dru\u0161tvenih silnica i kao takvi su slu\u010dajni rezultati brojnih igara mo\u0107i, bez jedinstvenog cilja. Osim krize dominantnih narativa, anomije\u00a0 i tehnologije, postoje i \u010dimbenici koji stvaraju psiholo\u0161ku predispoziciju za sklonost teorijama zavjere. Prema Anthony Lantianu, Mike Woodu i Biljani Gjoneskoj<\/a>[22<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> pristalice i zagovornici teorija zavjera pokazuju sklonosti pojednostavljenim obja\u0161njenjima\u00a0 situacija koje su konfuzne i kaoti\u010dne, uznemiruju\u0107e ili koje je nemogu\u0107e kontrolirati.Tako\u0111er, ljudi skloni teorijama zavjera \u010desto su nepovjerljivi, sumnji\u010davi i lo\u0161ije se sla\u017eu s drugima, te \u010desto imaju sje\u0107aj otu\u0111enja od dru\u0161tvenog sustava, nezadovoljstvo i odbijanje dru\u0161tvenih normi, ako i osje\u0107aj bespomo\u0107nosti i neprijateljstva. Odbacivanju dominantnih narativa u korist teorija zavjera pridonosi i nisko samopouzdanje, te\u00a0 sklonost prebacivanju krivnje za vlastite neuspjehe ili nepovoljnu dru\u0161tvenu poziciju. Teoreti\u010dari zavjere tako\u0111er pokazuju ve\u0107u potrebu za kona\u010dnim obja\u0161njenjima situacija te vjeruju da se kompleksni problemi mogu objasniti jednostavnim rje\u0161enjima.<\/p>\n

Prema Jan-Willem van Prooijenu, Olivieru Kleinu i Jasni Milo\u0161evi\u0107 \u0110or\u0111evi\u0107<\/a>[23<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> ljudski mozak posjeduje dva sustava procesuiranja informacija iz okoline – analiti\u010dki i intuitivni. Analiti\u010dko mi\u0161ljenje podrazumijeva polagani, racionalni pristup temi (koji tako\u0111er mo\u017ee biti razvijen, u uspje\u0161an ili neuspje\u0161an, drugim rije\u010dima-\u00a0 nije svaki analiti\u010dki pristup to\u010dan, ba\u0161 kao \u0161to ni svaki intuitivni uvid nije neto\u010dan), intuitivni pristup s druge strane karakterizira holisti\u010dko razmi\u0161ljanje, inzistiranje na\u00a0 \u0161iroj slici nau\u0161trb detalja\u00a0 i ponekad odbacivanje kontradiktornih informacija.\u00a0 Izvor ve\u0107ine uvjerenja kod svih ljudi je upravo intuitivan. Primjerice, prvi je impuls vjerovanje izre\u010denoj tvrdnji, dok\u00a0 nakon toga slijedi sporiji analiti\u010dki proces provjeravanja i odbacivanja tvrdnje, kako tvrde Gilbert, Tafarodi i Malone u istra\u017eivanju provedenom 1993. godine. Analiti\u010dki proces mogu omesti razli\u010diti \u010dimbenici \u2013 nedovoljno vrijeme, stres, emocije i pritisak, no \u010dak i ako takvi pritisci izostanu, ljudi mogu pokazivati kognitivnu pristranost i ostati pri i inicijalnom uvjerenju iako \u010dinjenice govore suprotno, kako tvrde da je Pantazi, Klein i Kissine (2018). Kao i ve\u0107ina uvjerenja, teorije zavjere formiraju se intuitivnim kognitivnim procesom, te se, kao i ostala uvjerenja, naknadno razla\u017eu i racionaliziraju analiti\u010dkim procesima. Ipak\u00a0 ljudi koji vjeruju u teorije zavjere ipak su skloniji intuitivnom mi\u0161ljenju, \u0161to je, kako je navedeno ranije povezano s odre\u0111enim emotivnim komponentama, poput nesigurnosti i anksioznosti.<\/p>\n

Osim navedenog, teoreti\u010dari zavjere skloniji su misaonim procedurama koje odra\u017eavaju kognitivnu pristranost, heuristi\u010dko zaklju\u010divanje\u00a0 \u0161to podrazumijeva kori\u0161tenja formalno neispravnih i\/ili nepotpunih procedura zaklju\u010divanja ili odlu\u010divanja \u2013 poput reprezentativnosti, stereotipije, gre\u0161kama u procjeni vjerojatnosti (conjunction fallacy), kao i\u00a0 tzv ‘bullshit receptivity’, odnosno pripisivanje dubljih zna\u010denja izjavama bez sadr\u017eaja. Tako\u0111er, automatski kognitivni procesi prisutni kod teoreti\u010dara zavjera su percepcija uzoraka (evolucijska funkcija koja je omogu\u0107avala prepoznavanje opasnosti u okolini, ali u dana\u0161njim uvjetima kao i flight freeze i fly mo\u017ee postati redundantna i stvarati probleme), pripisivanje intencije\u00a0 tu\u0111ima akcijama i doga\u0111ajima, kao i\u00a0 teleolo\u0161ko razmi\u0161ljanje. <\/p>\n

Na vjerovanje \u010dinjenicama tako\u0111er utje\u010de jesu li one plasirane od strane izvora kojemu pojedinac vjeruje ili ne. Istra\u017eivanja su pokazala da ljudi, kada se osje\u0107aju obespravljeno, ne vjeruju slu\u017ebenim izvorima i lak\u0161e prihva\u0107aju alternativne teorijeTako\u0111er, ljudi su motivirani zadr\u017eati svoj stav, pri \u010demu se njihova znanja i pona\u0161anje uklapaju u postoje\u0107a\u00a0 uvjerenja o svijetu. Kada do\u0111e do diskrepancije mogu\u0107e je prilagoditi uvjerenje ili rije\u0161iti diskrepanciju motiviranim promi\u0161ljanjem i odbacivanjem \u010dinjenica \u0161to im omogu\u0107ava da zadr\u017ee uvjerenja. Te strategije kojima je podsvjesni cilj zadr\u017eavanje uvjerenja uklju\u010duju obezvrje\u0111ivanje izvora koji ukazuju na suprotno od njihovog uvjerenja, kao i tra\u017eenje drugih izvora koji \u0107e potvrditi njihovo uvjerenje. ‘Motivirano promi\u0161ljanje je nesvjesna\u00a0 defenzivna strategija kojoj je svrha o\u010duvanje uvjerenja o identitetu. Primjerice dokaze protiv teorije zavjere \u010desto bivaju negirane argumentima poput „upravo to \u017eele da mislite Zadr\u017eavanje uvjerenja nije motivirano samo individualnim shva\u0107anjem svijeta nego i pripadnosti odre\u0111enoj grupaciji, kako tvrdi Kahan (2011).“<\/p>\n

Prema Karlu Popperu,\u00a0 dru\u0161tvo teorija zavjera zamijenilo je Boga svemo\u0107nim skupinama koje daleko od o\u010diju obi\u010dnih ljudi povla\u010de zlobne poteze. T\u00fcrkay Salim Nefes i Alejandro Romero- navode\u00a0 kako Popper\u00a0 u knjizi “The conspiracy theory of society,” opisuje teorije zavjere kao rezultat sekularizacije religijskog praznovjerja<\/a>[24<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. U teorijama zavjere Popper pronalazi neznanstveno mi\u0161ljenje budu\u0107i da je njihova istinitost nedokaziva. Za razliku od znanstvenih teorija koje se mogu dokazati pogre\u0161nima, neznanstvene teorije nemogu\u0107e je pobiti (u tu skupinu Popper stavlja i psihoanalizi).\u00a0 Tako\u0111er, one osiguravaju „ultimativno zna\u010denje i smisao“, tj poput religije pru\u017eaju kona\u010dna obja\u0161njenja. Kao \u0161to\u00a0 je u religiji dominantna ideja Boga kao sveznaju\u0107eg inicijatora, realizatora svijeta, tako i teoreti\u010dari zavjere vjeruju u tajne, gotovo svemo\u0107ne grupacije koje vuku konce iz pozadine. Njima pridaju\u00a0 nadljudske karakteristike a iza kaoti\u010dnih doga\u0111anja konstruiraju velike narative pripisuju\u0107i svrhu\u00a0 tragi\u010dnim doga\u0111ajima i tako nalaze utjehu. Pri tome ne uzimaju u obzir da su \u010dak i rezultati akcija i zavjera gr\u010dkih bogova imali nepredvidljive posljedice zahvaljuju\u0107i upravo konfliktnim silama. Prema autorima, Thomas Luckmann (1967) pi\u0161e kako je kr\u0161\u0107anstvo izgubilo monopol nad ljudima, no to nije rezultiralo\u00a0 gubitkom religijskih uvjerenja ,ve\u0107 se na tr\u017ei\u0161tu pojavilo mnogo razli\u010ditih ina\u010dica pri \u010demu se ljudi \u010desto pona\u0161aju kao konzumenti religija, spajaju\u0107i razli\u010dite izvore i svjetonazore budizam, zen, hinduizam, ezoterija, \u0161to sve \u010dini\u00a0 okulturu. Termin je skovao Christopher Partridge, a ozna\u010dava\u00a0 prisvajanje okultnih tema i „skrivenog znanja“ u supkulturnima skupinama. <\/p>\n

Upravo se u toj ni\u0161i kombinacije religijskih uvjerenja smjestio pojam conspirituality (zavjereni\u0161tvo), kojeg upotrebljavaju Ward i Voas<\/a>[25<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> nalaze\u0107i spoj ezoterijskih uvjerenja i teorija zavjera neobi\u010dnim. No, kako pokazuju Egil Asprem\u00a0 Asbj\u00f8rn Dyrendal<\/a>[26<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, zavjereni\u0161tvo nije novi fenomen, iako je poja\u010dan postajanjem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Autori poja\u0161njavaju naizgled nespojive conspirituality postavke „okulturom“ i nalaze\u00a0 korijene fenomena\u00a0 u renesansnom neoplatonizmu i ezoteriji po\u010detka 20. stolje\u0107a . <\/p>\n

Aupers i Harambam citiraju\u0107i Barkuna tvrde da je „prva pretpostavka mindseta teorije zavjera i New Agea: „ni\u0161ta nije kako se \u010din.i“<\/a>[27<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> No, dok teoreti\u010dari zavjera pripisuju misterije\/dru\u0161tvene nelogi\u010dnosti\u00a0 tajnim zavjerama i mo\u0107nim skupinama,\u00a0 pristalice New Agea isto pripisuju prirodi i svemiru, nasuprot kojima se nalazi dru\u0161tvo. Spoj ta dva uvjerenja \u010desto se nalazi u utjesi koju duhovne prakse pru\u017eaju u malicioznom svijetu. Kako navode autori, latinski korijeni suvremene engleske rije\u010di ‘conspire’ su u prijevodu dijeljenje daha con’ =skupa; ‘spire’ (from the Latin spirare) =disati. <\/p>\n

Nadalje i ezoterijske prakse i teorije zavjere podrazumijevaju postojanje tajnog znanja. U teorijama zavjera podrazumijeva se da takvo znanje posjeduju zli upravlja\u010di svijeta, dok ezoterijske prakse podrazumijevaju potisnuta znanja o duhovnosti. Kao i Aspre i Dyrendal, Aupers i Haramban datiraju vezu izme\u0111u duhovnosti i zavjera\u00a0 u vrijeme neoplatonisti\u010dkih oslanjanja na stara u\u010denja, poput onih usmjerenih zoroastrizmu, kao i sinhretisti\u010dkom bo\u017eanstvu Hermesu Trismegistusu. Ta su u\u010denja tijekom protureformacije progla\u0161avana hereti\u010dkim i demonskim inflitracijama,a\u00a0 tijekom prosvjetiteljstva i procvata znanosti smatrana su „lo\u0161om filozofijom i pogre\u0161nom znano\u0161\u0107u.“<\/a>[28<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>\u00a0 Stigmatizacija takvog znanja doprinijela je kasnijem ezoterizmu 19. stolje\u0107a u kojemu dolazi do spajanja s isto\u010dnim praksama, \u010demu pogoduje sveop\u0107a anomija. Establishment je takve prakse kroz povijest progla\u0161avalo budala\u0161tinama\u00a0 ili herezom, subverzijom protiv vjere i dru\u0161tva i pripisivalo im se tajno udru\u017eivanje i umre\u017eavanje. Neka od tih dru\u0161tava u narativima teorija zavjera povezana s centrima mo\u0107i koji upravljaju povije\u0161\u0107u (primjerice antimasonske teorije u 18. st ili teorije o Iluminatima koje su pale u zaborav dok ih nije o\u017eivjela fa\u0161isti\u010dka propagatorica Nesta Helen Webster (1876\u20131960). Prema Amandi van Eck Duymaer van Twist i\u00a0 Suzanne Newcombe, Colin Campbell govorio je o „miljeu kulta“<\/a>[29<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 1972. godine . Prema Campbellu, milje kulta je trajna karakteristika dru\u0161tva pri \u010demu pripadnici tog miljea odbacuju status quo i dominantne paradigme, a njihovo se djelovanje zasniva na odba\u010denom znanju. To su uglavnom fleksibilno organizirane\u00a0 manje i kratkotrajne grupacije iz kojih pojedinci lako fluktuiraju iz jedne u drugu skupinu.<\/p>\n

Ni\u0161a zavjereni\u0161tva pokazala se lukrativnom ni\u0161om dru\u0161tvenih mre\u017ea te svjedo\u010dimo kako brojni i pojedinci zasnivaju online biznise na dijeljenju tajnog znanja, oslanjaju\u0107i se na publiku koja „misli svojom glavom“ ili „istra\u017euje“. Tijekom istra\u017eivanja u sklopu projekta TELLING LIES, jedna se rije\u010d pojavila kao bitna odrednica povjerenja danog influenserima, a to je „autenti\u010dnost“ Taj pojam savr\u0161eno odgovara logici postistine, zasnovane na emocijama vi\u0161e nego na razumu. <\/p>\n

Prema Weberu, kako navodi David G. Robertson karizmatska osoba je posebna i sljedbenici su joj osobno odani, za razliku od formalnog autoriteta gdje je odanost plod funkcije. Karizma i posljedi\u010dna odanost posljedice\u00a0 herojskih djela ili \u010duda, pri \u010demu karizmatici dobivaju legitimaciju „odre\u0111enim osobnim kvalitetama i vrlinama koji ih razlikuju od obi\u010dnih ljudi, pro\u017eeti su nadljudskim, nadnaravnim ili u najmanju ruku iznimnim mo\u0107ima i zbog toga ih se smatra vo\u0111ama.“<\/a>[30<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Unato\u010d tome karizmatski vo\u0111e ne stje\u010du vodstvo pasivno nego ga zahtijevaju. <\/p>\n

Razvojem interneta otvorilo se tr\u017ei\u0161te karizmatika, tj osoba koji svojom „autenti\u010dno\u0161\u0107u“ i stje\u010du autoritete nad sljedbenicima. Citiraju\u0107i istra\u017eivanje Erice Baffelli o japanskoj vjeri, Robertson\u00a0 sugerira da internet mo\u017ee poja\u010dati image vo\u0111e kao nedodirljivog, distanciranog i karizmati\u010dnog budu\u0107i da online leader mo\u017ee bolje kontrolirati svoju pojavu, te lak\u0161e sakriva vlastite probleme i emocije i \u010dini se “savr\u0161enim, nematerijalnim, polubo\u017eanskim, a tek se povremeno manifestira u materijalnom obliku.“<\/a>[31<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Tako Internet mo\u017ee poja\u010dati dojam karizme i smanjiti rizik me\u0111uosobne komunikacije. Navode\u0107i tvrdnje Roya Wallisa, autor\u00a0 navodi kako karizma nije uro\u0111ena kvaliteta ve\u0107 pregovarana dru\u0161tvena relacija koja nastaje\u00a0 interakcijom me\u0111u pojedincima, odnosno vo\u0111om i sljedbenicama u procesu razmjene. Upravo je novi na\u010din razmjene, posredovan dru\u0161tvenim mre\u017eama otvorio prostor tr\u017ei\u0161tu ideja u kojemu svakodnevno svjedo\u010dimo pojavi nevjerojatnih teorija i praksi. I dok je zdravorazumski bunt usmjeren rastakanju jednoumlja, sada se nalazimo u kontradiktornoj poziciji- toliko je verzija stvarnosti da se \u010dini da je potrebno ponovo postaviti kriterije \u017eivljenju, pri \u010demu je tehnologija, uz sve njezine kvalitete, otvorila Pandorinu kutiju narcizma i ludosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[12<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNohn Horgan, „The Paradox of Karl Popper“, https:\/\/blogs.scientificamerican.com\/cross-check\/the-paradox-of-karl-popper\/, pristupljeno 10.10.2022.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[13<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAva Kofman, „Bruno Latour, the Post-Truth Philosopher, Mounts a Defense of Science“, https:\/\/www.nytimes.com\/2018\/10\/25\/magazine\/bruno-latour-post-truth-philosopher-science.html<\/a>, pristupljeno 7.10.2022. <\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[14<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMatthias Flatscher i Sergej Seitz Latour,“ Foucault, and Post-Truth: The Role and Function of Critique in the Era of the Truth Crisis“, https:\/\/www.genealogy-critique.net\/article\/id\/7079\/<\/a>, pristupljeno 7.10.2022.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[15<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNicole A. Cooke, Fake News and Alternative Facts<\/em>; ALA Edition, Chicago 2018., str. 27.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[16<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.youtube.com\/watch?v=SfKPoXD2D48<\/a>, pristupljeno 3.3.2022.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[17<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSam Fuller, Post-Truth-Knowledge As a Power Game, <\/em>Key Issues in Modern Sociology, Anthem Press, London, 2018., str. 37.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[18<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAndrew McKenzie-McHarg,\u00a0 „Conceptual History\u00a0\u00a0and Conspiracy\u00a0 Theory“Rootledge Handbook of Conspiracy Theory, ur.Butler i Knight, Routladge, Londona and New York, 2020., str. 23.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[19<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nStef Aupers and Jaron Harambam, „Rational Enchantments: Conspiracy Theory <\/strong>between Secular Scepticism and Spiritual Salvation“, Brills Handbook of Conspiracy Theories, ur. Dyrendal, Robertson i Asprem Brill, Leiden, Boston, 2019., str. 52.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[20<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nStef Aupers and Jaron Harambam, „Rational Enchantments: Conspiracy Theor Between Secular Scepticism and Spiritual Salvation, Brills Handbook of Conspiracy Theories, ur. Dyrendal, Robertson i Asprem Brill, Leiden, Boston, 2019., str. 52.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[21<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nisto, str. 56.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[22<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAnthony Lantian, Mike Wood i Biljana Gjoneska, „Personality Traits, Cognitive Sstyles and World Views\u00a0 Associated with \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Beliefs \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0in\u00a0 \u00a0Conspiracy Theories,\u00a0 Rootledege Handbook of Conspiraccy theories, ur.Butler i Knight, Routladge, Londona and New York, 2020., str. 156-160.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[23<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJan-Willem van Prooijen, Olivier Klein i Jasna Milo\u0161evi\u0107 \u0110or\u0111evi\u0107 „Social-Cognitive\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0Processes Underlying \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Belief \u00a0in Conspiracy \u00a0Theories, Rootledege Handbook of Conspiracy theories, ur.Butler i Knight, Routladge, Londona and New York, 2020., str. 168\u2013181.\u00a0 <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[24<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nT\u00fcrkay Salim, Nefes i Alejandro \u00a0Romero-Reche, „Sociology, Social Theory and Conspiracy Theory“, Rootledege Handbook of Conspiracy theories, ur.Butler i Knight, Routladge, Londona and New York, 2020., str. 100.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[25<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCharlotte Ward i David Voas, „The Emergence of Conspirituality“, Journal of Contemporary Religion, Vol 26, taylor and Francis, 2011.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[26<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEgil Asprem\u00a0Asbj\u00f8rn Dyrendal, \u201eConspirituality Reconsidered: How surprising and how new is the confluence of spirituality and\u00a0conspiracy theory?, Journal of Contermporary Religion, Francis and Taylor\u00a0Vol 30, 2015.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[27<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nStef Aupers and Jaron Harambam, \u201eRational Enchantments: Conspiracy Theor Between Secular Scepticism and Spiritual Salvation, Brills Handbook of Conspiracy Theories, ur. Dyrendal, Robertson i Asprem Brill, Leiden, Boston, 2019., str. 60.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[28<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEgil Asprem iAsbj\u00f8rn Dyrendal , „Close Companions? \u00a0Esotericism and Conspiracy Theories“, Brills Handbook of Conspiracy Theories, ur. Dyrendal, Robertson i Asprem Brill, Leiden, Boston, 2019., str. 2010.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[29<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAmanda van Eck Duymaer van Twist i Suzanne Newcombe,\u00a0 “Trust Me, You Can’t Trust Them: Stigmatised <\/strong>Knowledge in Cults and Conspiracies“, Brills Handbook of Conspiracy Theories, ur. Dyrendal, Robertson i Asprem Brill, Leiden, Boston, 2019., str. 153.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[30<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDavid G. Robertson, „The Counter-Elite: Strategies of Authority in <\/strong>Millennial Conspiracism“, Brills Handbook of Conspiracy Theories, ur. Dyrendal, Robertson i Asprem Brill, Leiden, Boston, 2019., str. 242.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[31<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIsto, str. 246.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

TELLING LIES<\/p>\n

(the name is taken from the song of the same name \u2013
\nDavid Bowie, album Earthling, 1997.)<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

The article deals with the phenomenon of post-truth and conspiracy and includes theoretical research created within a wider artistic project. The project was motivated by the explosion of alternative facts and the relativization of the concept of truth, and briefly provides an overview of the various factors that have influenced the contemporary social climate.
\n<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> conspiracy, post-truth, conspiracy theories, charisma, social networks.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     12(22)#3 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.22.3 UDK 111.83:366.636 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 15.2.2023.     Josipa Buba\u0161 Samostalna umjetnica Trnsko 1c, 10020 Zagreb, Hrvatska josipabubas@gmail.com TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":427,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[103],"tags":[792,791,789,790],"class_list":["post-429","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-22-vlasiti-url","tag-792","tag-album-earthling","tag-josipa-bubas","tag-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nJosipa Buba\u0161: TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, album Earthling, 1997.) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Josipa Buba\u0161: TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, album Earthling, 1997.) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     12(22)#3 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.22.3 UDK 111.83:366.636 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 15.2.2023.     Josipa Buba\u0161 Samostalna umjetnica Trnsko 1c, 10020 Zagreb, Hrvatska josipabubas@gmail.com TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-05-17T18:21:05+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"27 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Josipa Buba\u0161: TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, album Earthling, 1997.)\",\"datePublished\":\"2023-05-17T18:21:05+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/\"},\"wordCount\":5371,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"keywords\":[\"1997.)\",\"album Earthling\",\"Josipa Buba\u0161\",\"TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 22 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/\",\"name\":\"Josipa Buba\u0161: TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, album Earthling, 1997.) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"datePublished\":\"2023-05-17T18:21:05+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Josipa Buba\u0161: TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, album Earthling, 1997.)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Josipa Buba\u0161: TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, album Earthling, 1997.) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Josipa Buba\u0161: TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, album Earthling, 1997.) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     12(22)#3 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.22.3 UDK 111.83:366.636 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 15.2.2023.     Josipa Buba\u0161 Samostalna umjetnica Trnsko 1c, 10020 Zagreb, Hrvatska josipabubas@gmail.com TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2023-05-17T18:21:05+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"27 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Josipa Buba\u0161: TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, album Earthling, 1997.)","datePublished":"2023-05-17T18:21:05+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/"},"wordCount":5371,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","keywords":["1997.)","album Earthling","Josipa Buba\u0161","TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie"],"articleSection":["In Medias Res broj 22 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/","name":"Josipa Buba\u0161: TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, album Earthling, 1997.) - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","datePublished":"2023-05-17T18:21:05+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-telling-lies-naziv-je-preuzet-iz-istoimene-pjesme-david-bowie-album-earthling-1997\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Josipa Buba\u0161: TELLING LIES (naziv je preuzet iz istoimene pjesme \u2013 David Bowie, album Earthling, 1997.)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/429","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=429"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/429\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=429"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=429"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=429"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}