{"id":431,"date":"2023-05-17T18:24:35","date_gmt":"2023-05-17T18:24:35","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2023\/05\/17\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/"},"modified":"2023-05-17T18:24:35","modified_gmt":"2023-05-17T18:24:35","slug":"josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/","title":{"rendered":"Josipa Buba\u0161: Tijelo i metafora mre\u017ee"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  12(22)#5 2023<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.12.22.5<\/a>
\nUDK 7.041:81\u2019373.612
\nPrethodno priop\u0107enje
\nPreliminary communication
\nPrimljeno: 15.12.2022.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Josipa Buba\u0161<\/span><\/p>\n

Samostalna umjetnica
\n Trnsko 1c, 10020 Zagreb, Hrvatska
\njosipabubas@gmail.com<\/p>\n

Tijelo i metafora mre\u017ee<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (489 KB), Hrvatski, Str. 3669 – 3679
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\u010clanak problematizira odnos dru\u0161tvenih metafora i znanstvenih i tehnolo\u0161kih paradigmi te njihov odnos s obzirom na konceptualizaciju tijela, ali i dru\u0161tvenih odnosa.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> dru\u0161tvena metafora, znanstvena paradigma, tehnolo\u0161ka paradigma, tijelo, dru\u0161tveni odnosi.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Neizbje\u017eno, \u010dovjek razmi\u0161lja u metaforama. Metafore su osnova na\u0161ih dru\u0161tvenih te\u017enji, okvira, na\u010dina na koji se odnosimo prema svijetu, kao pojedinci i kao zajednica. Johnson i Lekoff su krajem devedestih (Philosophy in Flesh, Embeded Mind and it Challenge to the Western Thought, 1999., ali i ranije u knjizi Metaphors We Live By, 1980.) ukazali na \u010dinjenicu da metafore nisu arbitrarne, ve\u0107 su utemeljene na ponavljanom senzorno motori\u010dkom iskustvu i nastaju spajanjem neuronskih putova i simboli\u010dke, individualne domene<\/a>[33<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Metafore poput povezivanja vertikalnog s “vi\u0161im”, uzvi\u0161enijim“\u00a0 nastaju primarno iz iskustva tijela, dok slo\u017eenije metafore nastaju kombinacijom jednostavnih metafora.<\/a>[34<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> U skladu s relativno novijom znanstvom strujom filozofije utjelovljenja, koja poku\u0161ava rije\u0161iti vi\u0161estoljetno razdvajanje uma i tijela i \u010dovjeku pristupiti integrativno, holisti\u010dki, suvremeno ljudsko bi\u0107e tendira\u00a0 se “utjeloviti”, povezati s tijelom, nadaju\u0107i se tako vratiti osje\u0107aj cjelovitosti te „uzemljiti“ mentalne i informacijske oluje koje ga u svakom trenutku opsjedaju. Biolo\u0161ka osnova misli postaje novi izvor razumijevanja, ali i stjecanja kontrole nad sve kaoti\u010dnijim \u017eivotom. Kartezijanska podjela na subjekt i okolinu, duh i tijelo, kao i empiristi\u010dka osnova razumijevanja svijeta pridonijele su disocijaciji \u010dovjeka od prirode, ali i samoga sebe, pri \u010demu se kontrola stje\u010de kapitalisti\u010dkim gomilanjem i eksploatacijom. Me\u0111utim, ni novije paradigme, nastale kao kritika krutog centralizma,\u00a0 kapitalizma kao i\u00a0 metafore \u010dovjeka kao stroja\u00a0 a koje odbacuju modernisti\u010dku binarnost i inzistiraju na povezanosti i „umre\u017eenosti“, nisu nevine. Ba\u0161 kako su znanstvene paradigme 17. stolje\u0107a odvojile \u010dovjeka od tijela, otkri\u0107a kognitivnih znanosti, primarno plasticiteta mozga, iako su vratile \u010dovjeka tijelu, istovremeno su normalizirale \u0161iru dru\u0161tvenu paradigmu mre\u017ee i \u010desto prisilne fleksibilnosti. Drugim rije\u010dima, u jednakoj mjeri u kojoj tijelo promatramo i razumijemo pod utjecajem znanstvenih paradigmi, sama tjelesna fiziologija biva prisvojena da bi legitimizirala dru\u0161tveni sustav. Trebalo bi postaviti pitanje mo\u017eemo li se zaista osloniti na suvremeno normalizirano razumijevanje tijela, ma koliko nas ono osloba\u0111alo od zamki mehanicizma i rigidne i nasilne odvojenosti \u010dovjeka od tijela i okoline? Postoje li nove zamke u koje upadamo i ako zaista rastegnemo misao, mo\u017eemo li vidjeti tijelo druga\u010dije i time relativizirati normativnost u nastajanju? I s kakvim posljedicama? Odnos tijela, metafore i dru\u0161tva vi\u0161esmjeran je i gotovo je nemogu\u0107e utvrditi u kojoj su mjeri suvremena znanost i dru\u0161tveno uvjetovana percepcija ipak usmjerile na\u0161u potragu za ujedinjenjem tijela, uma i okoline, a time i prepoznavanje kognitivnog nesvjesnog kao bezbrojnih necentraliziranih mikroprocesa koji u krajnjoj instanci \u010dine osnovu svijesti, kako tvrdi Damasio. Kognitivne znanosti u znatnoj su mjeri pridonijele osloba\u0111aju\u0107em otkrivanju povezanosti uma i tijela, no upravo mre\u017ena, neuralna struktura, sve jasnije odsustvo \u010dvrstog, racionalnog subjekta, zamke ali i upori\u0161ta koje je ono pru\u017ealo, posljedi\u010dno afirmiraju fluidnost koja istovremeno donosi oslobo\u0111enje stega dru\u0161tva i ega, ali i pridonosi osje\u0107aju nesigurnosti, kako onoj ekonomskoj, tako i onoj individualnoj, identitetskoj. Bitno je napomenuti da su upravo kognitivne znanosti 1950-tih godina bile pod velikim utjecajem komputacijskih teorija i u funkcioniranju kompjutora tra\u017eile su paralele za funkcioniranje uma i misli.\u00a0 S obzirom na sveobuhvatnu tehnologizaciju dru\u0161tva, treba li \u010duditi sto je odnos tijela, metafore i dru\u0161tva poprimio oblik mre\u017ee, veza koje se stvaraju i kidaju, pri \u010demu je nemogu\u0107e prona\u0107i izvori\u0161te ideje.<\/p>\n

Danas tijelo promatramo kao splet sustava i struktura, aritmija i euritmija, uskla\u0111ivanja i povezivanja. Tijelo je vi\u0161estruko upareno s okolinom, sobom, neraskidivo povezano sa svije\u0161\u0107u, pro\u0161lo\u0161\u0107u, vjerojatno i budu\u0107no\u0161\u0107u. Neuronski putovi izgledaju poput mre\u017ee, informacije putem sinapsi putuju kao elektromagnetski signali, ili krvlju kao kemijska svojstva. Mo\u017edani valovi se uskla\u0111uju s okolinom i mijenjaju stanja svijesti. Utje\u010demo na proto\u010dnost energije u tijelu, povezujemo energetske centre, aktiviramo aksu koja povezuje gutbrain<\/em> s mozgom, srce kao elektromagnetsku pumpu kojom se povezujem s drugima<\/a>[35<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Tijelo je mre\u017ea sustava, ritmova i energija, a jedan od novijih, zna\u010dajnih sustava je i fascija, o kojoj \u0107e biti govora kasnije. U mozgu ne postoji centralni klik<\/em> ve\u0107 signali neprestano putuju i premre\u017eavaju se. U sklopu projekta Dancing and Gazing u Budimpe\u0161ti imala sam priliku promatrati kako izgleda aktivnost mozga pri odre\u0111enim zadacima. Aktivnosti odre\u0111enih centara neprestano se izmjenjuju u razmacima manjim od pola sekunde, prikaz na ekranu izgleda poput mre\u017ee u kojoj se neprestano aktivira drugi dio sustava.\u00a0 Aktivnost mozga pri tom je\u00a0 medijalizirana putem ekrana, programa koji mo\u017edanu aktivnost prevode u vizualni kod. U odre\u0111enoj instanci ovdje je zatvoren krug izme\u0111u kognitivnih i kompjutorskih znanosti, i tehnolo\u0161ka paradigma mre\u017ee potvrdila je samu sebe. Uzev\u0161i kompjutorski prikaz aktivnosti mozga kao relevantnu informaciju, odnosno tehnologiju kao jedini relevantan izvor spoznaje, ne su\u017eavamo li percepcijsko polje i mogu\u0107nost razumijevanja tijela i uma? Ako osnovu na\u0161e misli \u2013 neuronske veze vidimo i razumijemo kao vizualni prikaz mre\u017ee, zna\u010di li to da\u00a0 dru\u0161tvo shva\u0107ano kao mre\u017ea ima svoj biolo\u0161ki legitimitet? Ili je mo\u017eda jezik tehnologije predodredio na\u010din promatranja i konceptualiziranja tijela? Ba\u0161 kao \u0161to odnos fiziologije i prostora stvara primarne metafore\/koncepte (Johnson i Lakoff), tijelo i percepcija nikada nisu li\u0161eni dru\u0161tvenog upisivanja. Metafore vremena uvelike utje\u010du na na\u010dine na koje \u017eivimo tijelo,\u00a0 budu\u0107i da te iste metafore odre\u0111uju perceptualni okvir kojim prilazimo svijetu, prirodi, tijelu. Kategorije kojima mjerimo i svrstavamo svijet od po\u010detka su utemeljene na metaforama, koje se prote\u017eu i apliciraju kako na dru\u0161tvene tako i na prirodne znanosti. Prirodne znanosti \u010desto smo nau\u010deni shva\u0107ati kao objektivne, distancirane od predrasuda i uvjerenja, no upravo subjektivne pozicije i suvremene dru\u0161tvene paradigme odre\u0111uju sam pristup istra\u017eivanju, odabir tema i prizmu promatranja. Kada je Heisenberg, skupa s Kopenha\u0161kom \u0161kolom dvadesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a po\u010delo otkrivati zakonitosti subatomskih \u010destica, me\u0111u prvim preprekama\u00a0 s kojima su se znanstvenici susreli bilo je upravo problem jezika i imenovanja. Pokazalo se problemati\u010dnim imenovati pojave koje nisu imale nikakve sli\u010dnosti sa svim poznatim principima. Upravo je isti fenomen predstavljao problem i pri razumijevanju pojava. Kako razumjeti ako ne mo\u017eemo ozna\u010diti u jeziku? Ponukan ovakvim pitanjima Heisenberg u knjizi Fizika i filozofija konstatira kako prirodne znanosti \u010desto pogre\u0161no nazivamo objektivnima, zaboravljaju\u0107i na \u010dinjenicu da na\u010din postavljanja pitanja uvelike odre\u0111uje odgovor<\/a>[36<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> . Zato znanost i dominantne znanstvene paradigme uvelike odre\u0111uju poimanje svijeta, \u0161to se jasno odra\u017eava i na metaforama tijela. <\/p>\n

U \u010dlanku Network as Metaphor, Marck Erickson<\/a>[37<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> navodi kako Johnson i Lakoff , uz\u00a0 isticanje va\u017enosti direktnog tjelesnog iskustva kao iskustvene osnove konceptualnih metafora, ipak nagla\u0161avaju da fiziolo\u0161ke karakteristike tijela i prostorne karakteristike okoline nisu jedini \u010dimbenici na\u0161eg uparivanja sa svijetom, ve\u0107 se svako iskustvo odvija istovremeno i unutar dubokog bazena kulturnih pretpostavki. One, zajedno s koncenzualnim vrijednostima i uvjerenjima nisu tek konceptualna nadogradnja u koju po odabiru mo\u017eemo odabrati smjestiti na\u0161e iskustvo. To\u010dnije je re\u0107i da je svako iskustvo kulturalno, da te da je kultura uvijek neraskidivo prisutna\u00a0 u svakom pojedina\u010dnom iskustvu svijeta.<\/p>\n

Joseph Roach u knjizi strasti glume daje pregled promjena metafore i tretmana gluma\u010dkog tijela u skladu sa suvremenom znano\u0161\u0107u tijekom stolje\u0107a. Primjerice 17. stolje\u0107e s Decartesom i poznatom maksimom cogito ergo sum<\/em> kao jednim od istaknutijih, no nikako usamljenog proponenta mehani\u010dkog i empiri\u010dkog i racionalisti\u010dkog\u00a0 pristupa svijetu i tijelu utje\u010de na formiranje metafore tijela kao mehanizma sa centralnim upravljanjem.\u00a0 Tijelom – strojem, prema Descartesu, upravlja nematerijalna sila. „racionalna du\u0161a“, pri \u010demu se fizika i fiziologija preklapaju u nauci o ljudskom tijelu. Kasnije, pod utjecajem Newtonove fizike, gotovo da dolazi do izjedna\u010denja pojmova mehani\u010dki i prirodan.\u00a0 Roach tvrdi kako „povijest znanosti otkriva da je fiziolo\u0161ko znanje vi\u0161e nego jedan put napredovalo uz pomo\u0107 metafore.“<\/a>[38<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Mehanicisti\u010dki pristup svijetu\u00a0 i metafora \u010dovjeka-stroja odigrala je veliku ulogu u samom pristupu istra\u017eivanja tijela. Metafore su se dora\u0111ivale paralelno s tehnolo\u0161kim napretkom, pa je tako, prema Catherine Malabou,\u00a0 Henry Bergson smatrao je da je mozak poput spleta telefonskih \u017eica<\/a>[39<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> a od pedesetih godina dominantna metafora mozga bila je kompjutor, pri \u010demu se mi\u0161ljenje izjedna\u010davalo sa\u00a0 ra\u010dunanjem a ra\u010dunanje s programiranjem, gdje je i sam izvor razvoja kognitivnih znanosti. <\/p>\n

No bitno je istaknuti i paralelnu, druga\u010diju struju promi\u0161ljanja tijela. Naime, u 17 stolje\u0107u\u00a0 Spinoza je tijelo smatrao otvorenim procesom, istaknuv\u0161i svojstvo tijela da djeluje na svijet i da se na njega djeluje, pri \u010demu su i um i tijelo sastavljeni od istih svojstva <\/a>[40<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, izbjegav\u0161i tako kartezijansku odvojenost tijela od uma i uma i svijeta. Kazali\u0161ni vizionar Antonine Artaud 1947. daje protute\u017eu mehanicisti\u010dkim principima i metaforama i po\u010dinje govoriti o tijelu bez organa<\/a>[41<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, koje nije nedostatak organa, nego nehijerarhijski shva\u0107en organizam kao skup energija i intenziteta u stalnom fluxu. Prema Deleuzeu i Guattariju , koji u knjizi Tisu\u0107u platoa razra\u0111uju koncept Tijela Bez Organa: „ Tijelo bez organa manje je u suprotnosti s organima kao takvima, a vi\u0161e s organizacijom organa koja sa\u010dinjava organizam“<\/a>[42<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Kritiziraju\u0107i centralisti\u010dko upravljanje, formiranje krutog, racionalnog\u00a0 subjekta u odnosu na vanjski svijet objekata, autori \u00a0postavljaju teoriju o rizomatskim, nehijerarhijskim na\u010dinima funkcioniranja. Rizomatske strukture funkcioniraju neprestanim stvaranjem i kidanjem veza, bez „centralnog upravljanja“ i podr\u0161ke hijerarhijskim na\u010dinima funkcioniranja. One na odre\u0111eni na\u010din odgovaraju metafori mre\u017ee, o kojoj \u0107e biti govora kasnije.<\/p>\n

No vratimo se na utjecaj metafore na istra\u017eivanje tijela. Mehanicisti\u010dki pristup za posljedicu je imao izdvojeno prou\u010davanje izoliranih organa, ili sustava pri \u010demu se medicina bavila dijelovima koje je trebalo „popraviti“ i vratiti u funkciju. Pri istra\u017eivanju tijela, disekcija je imala zna\u010dajnu ulogu, upravo omogu\u0107avaju\u0107i detaljno prou\u010davanje odre\u0111enih, izdvojenih organa. Kao posljedica takvog izdvajanja, pro\u0161ao je neopa\u017eeno jedan od vezivnih sustava tijela, \u010dije se karakteristike odnedavna detaljnije prou\u010davaju . Upravo zahvaljuju\u0107i disekciji, fasciju se smatralo opnom koja obuhva\u0107a pojedina\u010dne organe i mi\u0161i\u0107e i potpuno se zanemarivala povezanost fascije izme\u0111u razli\u010ditih organa i sustava tijela. Nedavna istra\u017eivanja ukazuju da fascija na samo da jeste opna,vre\u0107ica u kojoj se nalaze pojedini organi i mi\u0161i\u0107i nego ona povezuje \u010ditav organizam u separatnu mre\u017eu. \u010cak i prema Grayevoj anatomiji iz 2005. Godine, fascija je definirana u odnosu prema sustavima koje podr\u017eava.<\/a>[43<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Prema Davidu Lesondaku, promatranje fascije tek u kadaveru uzrok\u00a0 je nerazumijevanja njezine funkcije , budu\u0107i da je opravdana pretpostavka da ne\u017eiva fascija ne pru\u017ea nikakve uvide funkcioniranje fascije kao zasebnog sustava koji djeluje poput mre\u017ee i povezuje razli\u010dite organe i sustave unutar tijela. Razdvajanjem pojedinih dijelova fascije propu\u0161teno je uo\u010diti njezinu ulogu u organizmu. Autor postavlja pitanje: <\/em>“Stvara li mrtvozorni\u010dko istra\u017eivanje umrtvljeno razmi\u0161ljanje?“ Does dissective exploration lead to dissective think\u00ading?”<\/a>[44<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Disekcijom se kida kontinuitet izme\u0111u razli\u010ditih dijelova fascije i stvaraju se jedinice koje u stvarnosti ne postoje. Fasciju se mo\u017ee pravilno shvatiti tek promatranjem njezinih me\u0111upovezanosti s ostalim tkivima koje okru\u017euje. Prema rije\u010dima autora „anatomija dijelova mora biti zamijenjena arhitekturom odnosa sila izme\u0111u razli\u010ditih anatomskih elementa. Drugim rije\u010dima, naglasak je na nu\u017enosti stvaranja dinami\u010dkog modela tijela<\/a>[45<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Model biotensegriteta (preuzet iz gra\u0111evine) ozna\u010dava neprestano prilago\u0111avanje anatomskih struktura koje funkcioniraju kao sustav prijenosa sile \u2013 pokret nije premje\u0161tanje dijela tijela nego kontinuirano repozicioniranje tijela u prostoru, pri \u010demu je naglasak na upravo na prijenosu sile i odnosima me\u0111u pokretima. Princip funkcionira kao privla\u010denje i odbacivanje, uvla\u010denje i ekstrakcija kao interakcija izme\u0111u stanica fascije. Fascija\u00a0 se mo\u017ee kontrahirati, povezivati, zgusnuti, stvarati prostore izme\u0111u. Mehani\u010dke sile prelaze u kemijske i elektromagnetske procese mehanotransdukcijom i receptorima integrinima. Oni tako\u0111er reagiraju na vanjske sile \u2013 kompresiju i tenziju i prilago\u0111avaju se okolini. Tako promatrano, tijelo nije mehanicisti\u010dki zbroj dijelova ve\u0107 samoorganiziraju\u0107i organizam koje zadr\u017eava stabilnost i jedinstvo kroz razli\u010dita polja i procese diferencijacije. Tijelo se neprestano prilago\u0111ava, mijenja i obnavlja.<\/a>[46<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Iz ovog je primjera vidljivo istovremeno koliko su metafore i tehnologije istra\u017eivanja sna\u017eno utjecala na razumijevanje anatomije, tj. na previd jednog \u010ditavog sustava unutar tijela. Usmjeravaju\u0107i istra\u017eivanje temeljem metafore, ali i odstupne tehnologije (disekcije), stvorena je odre\u0111ena slika tijela. Drugim rije\u010dima, istra\u017eivanje je rezultiralo odgovorom koje korespondira na\u010dinu postavljanja pitanja. Sli\u010dno mo\u017eemo ustvrditi da je dana\u0161nje razumijevanje fascije tako\u0111er uskla\u0111eno s novijim razumijevanjem tijela, tako\u0111er odre\u0111enim metaforama i dostupnom tehnologijom.<\/p>\n

Na stranicama Fitnes u\u010dili\u0161ta<\/a>[47<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Mare Sti\u0161i\u010di\u0107 pi\u0161e:<\/p>\n

Fascija (lat. fascia) je opna koja odvaja mi\u0161i\u0107e i skupine mi\u0161i\u0107a; veza, vrpca, zavoj, povoj. Fascija je vezivno, kolageno tkivo koje nas doslovno plete zajedno, tvore\u0107i mre\u017eu<\/em> koja se ve\u017ee, podr\u017eava, spaja i razdvaja sve dijelove tijela. Putem fascije povezani smo u neprekinutu mre\u017eu<\/em>. Mo\u017eemo re\u0107i da je putem fascija sve povezano, da problem ili bol u jednom dijelu tijela utje\u010de na druge dijelove tijela. <\/p>\n

Tekst jasno odra\u017eava odbacivanje metafore stroja u korist metafore mre\u017ee, te ukazuje na jasnu promjenu paradigme tijela koja nalazi put ka \u0161iroj populaciji, budu\u0107i da je kultura tijela kao varijanta brige o sebi ponovo dobila ja\u010di zamah. Drugim rije\u010dima, vidljiv je iskorak iz hijerahizacije i centralisti\u010dkog modela tijela kao ma\u0161ine kojim centralno upravlja mozak u tijelo kao mre\u017eu razli\u010ditih me\u0111uovisnih sustava koji \u010dine cjelinu u stalnoj promjeni. Kako na tijelo kao cjelinu, paradigma fluidnog, necentralnog, u kona\u010dnici i mre\u017enog, mo\u017ee primijeniti na sam mozak. Primjerice , neuroznanstvenik i publicist\u00a0 Antonio Damasio u knjizi osje\u0107aj zbivanja iz 1995. smatra da ne postoji “kartezijanski teatar<\/a>[48<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>“, centar iz kojeg nastaje racionalna misao i odluka koju potom izvr\u0161ava tijelo, nego je mozak u neprestanoj interakciji kako s tijelom tako s okolinom i upravo temeljem te interakcije , pri \u010demu svaki mikro podra\u017eaj iz okoline ili organizam pokre\u0107e bezbroj organskih fiziolo\u0161kih reakcija, nastaje svijest. Edward Slingerald, smatra da svaka naizgled racionalna misao i narativ nastaju tek post festum, naknadnom racionalizacijom koja se zbiva u lijevoj hemisferi mozga<\/a>[49<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

U razgovoru s fizi\u010darom Davidom Bohmom, Krishnamurti tako\u0111er nagla\u0161ava kako je misao mehani\u010dka<\/a>[50<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, budu\u0107i da nastaje kao rezultat kemijskih i fiziolo\u0161kih procesa, uvjetovanja i ustaljenih neuronskih putova. Misao stvara privid postojanja centra racionalnog subjekta i fiksnog identiteta, \u0161to je posljedica iskustva utjelovljenja, pri kojemu je subjekt uvijek centar percepcije. Tek kada se um rije\u0161i iluzije fiksnog sebstva kao ultimativnog centra, omogu\u0107ena je totalna percepcija i jedinstvo sa svijetom.<\/p>\n

U knjizi What should we do with our Brains Catherine Malbou pi\u0161e o plasticitetu kao jednoj od osnovnih karakteristika mozga. Plasticitet ozna\u010dava sposobnost mozga da stvara, modificira i popravlja neuronske veze, odnosno da mijenja strukturu tih veza pod utjecajem iskustva, navika, o\u0161te\u0107enja ili razvoja mozga. \u010cesto kori\u0161tene neuronske putanje rastu i postaju u\u010dinkovitije, dok one koje se rje\u0111e ili rijetko koriste smanjuju u\u010dinkovitost i odumiru. Posljedi\u010dno, mozak pijaniste nije isti kao onaj matemati\u010dara. Plasticitet nije samo karakteristika mozga nego i odraslih mati\u010dnih stanica ko\u017ee koje imaju sposobnost poprimiti karakteristike bilo kojeg stani\u010dnog tkiva, \u0161to pokazuje da je povezanost okoline i organizama daleko ve\u0107a no \u0161to se ranije pretpostavljalo. Sam mozak u novoro\u0111en\u010deta je relativno malih dimenzija (tek 300 g, odnosno 20%ukupne te\u017eine mozga odraslog \u010dovjeka), a razvija se tek u u doticaju s okolinom ( tijekom prvih 15 godina \u017eivota te\u017eina pove\u0107ava do pune mase). Ljudski mozak razvija se prema predodre\u0111enom modelu, no sam na\u010din formiranja veza odra\u017eava plasticiet, pri \u010demu se veze neprestano formiraju i odumiru (apoptoza). Veliki dio razvoja mozga odvija se upravo u doticaju s okolinom. Modulacija sinapti\u010dke aktivnosti ovisi isklju\u010divo o \u017eivotnom iskustvu pojedinca i odra\u017eava odre\u0111enu neuronsku\u00a0 kreativnost, pri \u010demu se pod utjecajem iskustva i u\u010denja sinapti\u010dke veze mijenjaju i reorganiziraju.<\/p>\n

Prema Malabou, upravo metafora mozga koji se neprestano reformira u odnosu prema okolini, za razliku od metafore mozga kao nepromjenjivog centralnog upravlja\u010dkog sustava reflektira i i\u0161\u010deznu\u0107e mehanicisti\u010dkih metafora i paradigme centralnog upravljanja kao idealnog na\u010dinavladanja\/organizacije, te se javlja metafora mre\u017ee kao dominantna paradigma.<\/p>\n

No, iako je pridonijela kolapsu hijerarhijskog modela i shva\u0107anja svijeta, metaforu mre\u017ee brzo je prigrabio kapitalizam i preveo ju u ekonomski opasnu ina\u010dicu.Fleksibilnost kao pojam u upravljanju ljudskim resursima, imperativ\u00a0 mobilnosti i zahtijevanje neprestanih prilagodbi na uvijek nove inovacije na tr\u017ei\u0161tu rada negativne su nuspojave dehijerarhizacije. Ono \u0161to trenutno, zahvaljuju\u0107i tehnolo\u0161kim paradigmama i alatima shva\u0107amo kao „prirodno“ funkcioniranje neuronskih veza slu\u017ei kao opravdanje odre\u0111enom tipu dru\u0161tvenog ustroja i njegovim imperativima \u2013 fleksibilnosti, mobilnosti, vje\u010dnoj prilagodljivosti tijeku i zahtjevima kapitala, pri \u010demu fiziologija ljudskog tijela funkcionira kao naturaliziraju\u0107i efekt, odnosno legitimizacija sustava. Pri tome ne treba zaboraviti ranije navedenu Heisnbergovu tvrdnju da na\u010din na koji postavimo pitanje uvelike odre\u0111uje odgovor. Tako\u0111er, maksima M. McLuhana govori kako je medij poruka, \u010dega bismo trebali bit svjesni kada snimke primjerice MR uzimamo kao objektivnu \u010dinjenicu, a ne tek kao jedan od na\u010dina interpretacije stvarnosti. U knjizi The New Spirit of capitalism <\/em>Luc <\/strong>Boltanski i Eve Chiapello pi\u0161u:<\/p>\n

„O\u010digledno, naturaliziraju\u0107i efekt posebno je sna\u017ean u onim disciplinama koje, te\u017ee\u0107i povezati biologiju i dru\u0161tvo izvode i nadogra\u0111uju\u00a0 dru\u0161tvene odnose na temelju poretka \u017eivih organizama;ili konstruiraju reprezentaciju dru\u0161tvenih odnosa na osnovama fiziolo\u0161kih metafora \u2013 koji sada nije, ne kao u starijoj verziji organicizma zasnovan na metafori stanice, ve\u0107 na metafori neurona, njihovih mre\u017ea i tijeka\u2026Tako je ambicija upisana u jaki program sociologije mre\u017ee, opisuje sve dru\u0161tvene procese brojem, formom i orijentacijom veza (zanemaruju\u0107i sve karakteristike elemenata me\u0111u kojima su veze uspostavljene, kao i bilo koju specifi\u010dnost re\u017eima kojim su takve veze formirane).“<\/a>[51<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U skladu s tim, Malobou tvrdi kako se pojam plasticiteta olako zamjenjuje pojmom fleksibilnosti, podrazumijevaju\u0107i da su dvije rije\u010di sinonimi, pri \u010demu fleksibilnost postaje „ideolo\u0161ki avatar plasticiteta“ , koji za razliku od plasticiteta zanemaruje mo\u0107 samokreacije te se uvijek povinuje vanjskim silama<\/a>[52<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Prema Boltanskom i Chiapello stvaranje paradigme mre\u017ee bilo je povezano je s rastu\u0107im interesom za relacijska svojstva i relacijske ontologije, koje se odmi\u010du od shva\u0107anja svojstava utemeljenima u samim entitetima. Organicisti\u010dki koncept dru\u0161tva 19. stolje\u0107a shva\u0107ao je dru\u0161tvo kao \u017eivi organizam koji karakteriziraju razli\u010diti materijalni ili nematerijalni\u00a0 tijekovi (primjerice, financijski flow). Podr\u0161ku su teorije mre\u017ee na\u0161le i u\u00a0 razvoju sociogramskih tehnika (Moreno) ili razvoju kompjutorskih programa. U posljednjih tridesetak godina metafore mre\u017ee podr\u017eavaju kognitivne znanosti koje spajaju kompjutorske znanosti i biologiju<\/a>[53<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, o \u010demu je bilo govora ranije. Implikacije dominacije metafore mre\u017ee slikom dru\u0161tva su ogromne. U takvom dru\u0161tvu sve mo\u017ee biti povezano sa svime, svijet je fluidan, kontinuiran i kaoti\u010dan. Pri tome su karakteristike zasebnih entiteta nebitne, kao ni tipovi veza koji se me\u0111u njima stvaraju. Esencijalizam je tako zamjenjuje s konceptom otvorenih prostora i struktura, bez granica, centara ili \u010dvrstih to\u010daka, pri \u010demu se entiteti formiraju tek u odnosima s drugima, ulaze i i mijenjaju se ulaze\u0107i u odre\u0111ene tijekove, transfere, razmijene i razmje\u0161tanja.<\/p>\n

Doga\u0111aj povezivanja tako dobiva ontolo\u0161ki prioritet u odnosu na entitete koji se tim doga\u0111ajem povezuju. Trenutak povezivanja postaje trenutak konstituiranja identiteta\/entiteta koji ulaze u odre\u0111eni odnos. Bruno Latour i Michael Cellon osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a koriste reprezentaciju mre\u017ee kako bi nadi\u0161li tada\u0161nje podjele izme\u0111u objektivne i primijenjene znanosti u sociologiji. U Francuskoj je Deleuze metaforu mre\u017ee (rizoma) koristio za kritiku subjekta, kao i bilo kakve upori\u0161ne to\u010dke identiteta \u2013 obitelji, dr\u017eave, crkve, institucija, ali i autoriteta kao takvih. Tijekom 1970.-tih, takva se kritika usmjeravala na kapitalizam koji je tada ovisio o zatvorenim, birokratiziranim strukturama mo\u0107i. Omogu\u0107ila je i razlamanje \u010dvrstih kategorizacija klasa i sustava, te je predstavljala svojevrsno oslobo\u0111enje od krutih struktura i podjela i hijerarhija, odbaciv\u0161i stare kategorije grupa i klasa u korist fluidnog (liberalnog) dru\u0161tva.<\/p>\n

No kapitalizam je brzo prigrlio metaforu mre\u017ee i prilagodio je svojim potrebama. Danas su ljudi, institucije, tehnologija, priroda i razli\u010diti objekti u mre\u017ei shva\u0107ani kao \u010dimbenici koji izvode akcije ili ih interpretiraju, te elaboriraju dru\u0161tvena zna\u010denja i izmjenjuju znakove. Znakovi su pri tome tek forme koje poprimaju akcije unutar tijeka odre\u0111enih relacija. Spol i zanimanje pri tome su mo\u017eda naj\u010dvr\u0161\u0107i elementi mre\u017ee, no i oni su tek znakovi podlo\u017eni interpretaciji, odnosno oni posjeduju tek relacijska, a ne supstancijalna svojstva. Stoga je nemogu\u0107e definirati pojedince, primjerice, kao u strukturalisti\u010dkoj interpretaciji putem njihove pripadnosti odre\u0111enim grupama i strukturama. U krajnjoj instanci, karakteristike poput – \u017eena, radnik itd. postaju nebitne te se promatraju samo kao odnosi koje oni uspostavljaju i to putem brojeva, u\u010destalosti i usmjerenja veze. Pri tome, ne postoji dru\u0161tvo, dru\u0161tvena sfera i veze, ve\u0107 samo prijevodi izme\u0111u medijatora koji generiraju sljedive veze<\/a>[54<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Odnosi me\u0111u akterima nisu direktni ve\u0107 medijalizirani tehnologijom i razli\u010ditim artefaktima koji omogu\u0107avaju „prevo\u0111enje“, a osnovna te\u017enja svih aktera je zadr\u017eati kontrolu nad domenom<\/a>[55<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, odnosno uspostavljanjem i kontrolom nad vlastitim narativom\/pojavom. Prema Eriksonu<\/a>[56<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, Latourova Akter-mre\u017ea teorija ne poja\u0161njava odnose, nego ih svodi na najmanji zajedni\u010dki nazivnik i \u010dini njihovu kvalitetu nebitnom, te\u00a0 poti\u010de mimezis, reinskripciju i preimenovanje stvari u svijetu, bez dubljeg razumijevanja.<\/p>\n

Prema Negriju, mre\u017ea onemogu\u0107uje vidjeti hijerarhiju, isklju\u010denje i diskriminaciju i subordinaciju koja karakterizira \u017eivot mnogih u suvremenom svijetu.<\/p>\n

I dok Latour 2005. godine jo\u0161 uvijek tvrdi da je „mre\u017ea koncept, a ne postoje\u0107a stvar. Ona je alat kojim ne\u0161to opisujemo, a ne ono \u0161to je opisano“<\/a>[57<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, prema Negriju, mre\u017ea nije tek metafora ve\u0107 i organizacijski model proizvodnje koji je zamijenio teku\u0107u vrpcu. Prijelaz na informacijsku proizvodnju podrazumijeva mre\u017enu strukturu organizacije, pri \u010demu proizvodnja vi\u0161e ne ovisi o centralizaciji ili teritorijalnom sredi\u0161tu proizvodnje.<\/a>[58<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Menad\u017eerske strukture govore o tijekovima, inovacijama i kreativnosti, no upravo je mre\u017ena organizacija proizvodnje stvorila novi vid nejednakosti o kojoj govori i C. Malabou. Negri tvrdi kako su „nove komunikacijske tehnologije, koje su obe\u0107avale novu demokraciju i novu dru\u0161tvenu jednakost, ustvari stvorile nove linije nejednakosti i isklju\u010divanja, pri \u010demu „danas nije prvo pitanje politi\u010dke filozofije ho\u0107e li do\u0107i to otpora i pobune ve\u0107 prije kako odrediti neprijatelja protiv kojega se boriti.“<\/p>\n

Fluidnost mre\u017ee onemogu\u0107ila je bilo bio kakvu stabilnu poziciju te je sve te\u017ee pratiti umna\u017eaju\u0107e odnose na mre\u017ei. Pri tomu su entiteti\/akteri klizni, me\u0111usobno izjedna\u010deni \u0161to uvelike oslabljuje sam koncept odgovornosti i istine te smanjuje sposobnost odmaka.<\/p>\n

Tijelo i dru\u0161tvo neprestano se premre\u017eavaju, informacije putuju kao elektromagnetski signali internetom i tijelom, na odre\u0111enoj razini \u010dovjek je ponovo postao ma\u0161ina, ovoga puta ne mehani\u010dka nego elektroni\u010dka, potpuno odre\u0111en i premre\u017een tehnologijom koju stvara, do mjere u kojoj ona stvara njega. Ba\u0161 poput ljudi, otkriveno je da i drve\u0107e komunicira mre\u017eama. Micelijem, podzemnim internetom \u0161ume. Razlike izme\u0111u bio i tehno sfere polako nestaju, veze se uspostavljaju prebrzo da bismo ih shvatili. Mre\u017ea vi\u0161e nije samo metafora kojom razumijemo odnos tijela i okoline ili dru\u0161tvene proizvodnje, mre\u017ea je tehnolo\u0161ka, a, promatrana na\u0161om trenutnom tehnolo\u0161kom i znanstvenom perspektivom, i prirodna datost, kako pokazuju fascija, neuronske veze i micelijska mre\u017ea. Prekrila je sve aspekte poznatog svijeta, povezala do sada nepovezive entitete, ne mo\u017eemo tvrditi da je neutralna, no, s druge strane ne mo\u017eemo biti sigurni da nije. Biti tek akter, entitet unutar mre\u017ee pomalo je osloba\u0111aju\u0107e, odgovornost s pojedinca klizi na odnos, veze koje se uspostavljaju izme\u0111u aktera, a one su uvijek fleksibilne i tranzitorne. Fiksni identitet, odvajanje subjekta od okoline, primat iluzije racionalne misli, definirali su postojanje unutar strogog, neodr\u017eivog okvira koji je surovom ali arbitrarnom precizno\u0161\u0107u odvojio razli\u010dite dijelove sebstva, posva\u0111ali um i tijelo i okolinu u\u010dinili plijenom ega. Dana\u0161nje nestabilne veze, neobaveznost postojanja, neprestano postajanje, nestajanje, integracije sustava i ideja, zabava u spajanju nemogu\u0107eg, nedostatak rizika i mogu\u0107nost nemogu\u0107eg inherentna mre\u017ei tek pokazuju svoje posljedice, uglavnom u ekonomskoj nesigurnosti ali i prate\u0107im psiholo\u0161kim krizama, poput sve \u010de\u0161\u0107ih depresija. Je li mre\u017ea tek svijet mogu\u0107nosti kojom moramo nau\u010diti upravljati, a budu\u0107i da ona ne poznaje vanjsku poziciju, upravljati zna\u010di buniti se, samokreirati se i rasti, kako to pi\u0161u Negri i Malabou. Ako su osnove funkcioniranja veze tek prijenosi, mogu\u0107ostima nema granica. No, ostaje li ipak ne\u0161to izvan mre\u017ee i mo\u017ee li se osje\u0107aj sebstva tek tako rastakati i ponovo spajati, bez ikakvih posljedica? To \u0107emo tek saznati. Mo\u017eda smo ve\u0107 puno virtualniji i nematerijalniji nego \u0161to to razumijemo. Mo\u017eda \u0107e do\u0107i vrijeme kada \u0107e se iluzije osobnosti spontano dezintegrirati u mre\u017ei, kao \u0161to su to nekad \u010dinile u eteru, te\u0161ko dosegljivoj domeni duha, a ono \u0161to je danas jo\u0161 uvijek pomalo \u010dovjek postat \u0107e prazno referentno polje.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[33<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nGeorge Lakoff i Mark Johnson, Philosophy in Flesh. The Embodied Mind and Its Challenge to the Western World,<\/em><\/strong> Basoc Books, New York, 1999., str. 58.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[34<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nG. Lakoff i M. Johnson, Philosophy in Flesh. The Embodied Mind and Its Challenge to the Western World.<\/em><\/strong> str. 47.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[35<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRollin McCraty, Science oft he Heart, Exploring the Role of the Heart in Human Performance<\/em><\/strong> Volume 2. HearthMath Institute, Boulder Creek, 2015., str. 35.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[36<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nWerner Heisenberg, Fizika i filozofija<\/em><\/strong>, Kruzak, Zagreb, 1997., str. 62.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[37<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNing Yu, „Metaphor from Body and Culture“, The Cambridge Handbook of Metaphor and Thought<\/em><\/strong>, ur. Raymond W. Gibbs, Jr. University of California, Santa Cruz, 2008., str. 247.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[38<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJoseph R. Roach, Strasti glume,<\/em><\/strong> Hrvatski centar ITI \u2013 UNESCO, Zagreb, 2005., str. 73.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[39<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCatherine Malabou, What Should We Do With Our Brain<\/em><\/strong>, Fordham University Press, New York, 2008., str. 33. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[40<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBenedict Spinoza, Etics<\/em><\/strong>, Salt lake City: Project Guteber,g Tm ebooks. http:\/\/projectgutenberg.Net<\/a>, str. 62., Pristup: 03.12.2021.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[41<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAntonine Artaud, To Have Done with the Judgment of God<\/em><\/strong>, <\/em>http:\/\/www.labster8.net\/ wp-content\/uploads\/2015\/08\/Artaud-ToHaveDoneWithJudgementofGod.pdf<\/a>. Pristup: 13.12. 2021).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[42<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nGilles Deleuze i Felix Guattari, A Thousand Plateaus: Capitalism and Schizophrenia,<\/strong><\/em>Universiy of Minnesota Press, <\/em>Minessota,1987., str. 30.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[43<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJaap van der Wal, „Fascia As the Fabric of the Body“, Fascia, Function, and Medical Applications<\/em><\/strong>, ur. David Lesondak i Angeli Maun Akey, Taylor&Francis, New York, 2021., str 5.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[44<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nisto<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[45<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJaap van der Wal, „Fascia As the Fabric of the Body“, Fascia, Function, and Medical Applications<\/em><\/strong>, ur. David Lesondak i Angeli Maun Akey, Taylor&Francis, New York, 2021., str. 6.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[46<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJaap van der Wal, „Fascia As the Fabric of the Body“, Fascia, Function, and Medical Applications<\/em><\/strong>, ur. David Lesondak i Angeli Maun Akey, Taylor&Francis, New York, 2021., str. 12.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[47<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMare Sti\u0161\u010di\u0107, Fascija- gradivo budu\u0107nosti, Pristupljeno:10.9. https:\/\/fitnes-uciliste.hr\/fascije-gradivo-buducnosti-mare-stipicic\/<\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[48<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAntonio Damasio, The Feeling of What Happens: Body and Emotion in the Making of Consciousness<\/em><\/strong>, Harcourt , Orlando, 1999., str. 10.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[49<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSlingerald Edward, „Toward an Empirically Responsible Ethics : Cognitive Science, Virtue Ethics, and Effortless Attention in Early Chinese Thought“<\/strong> , Effortless Attention. A New Perspective in Cognitive Science, <\/em><\/strong>ur.Brian Bruya, Cambridge: The MIT, Cambridge, 2010., str. 253.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[50<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJiddu Krishnamurti, Jiddu i David Bohm, The Limits of Thought<\/em><\/strong>, Discussions,<\/strong><\/em> Routledge, London, 1999., str 83\u2013102.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[51<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLuc Boltanski i Eve Chiapello,\u00a0 The New Spirit of Capitalism<\/em><\/strong>, Verso, London, New York, 2007., str. 149.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[52<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCatherine Malabou,\u00a0 What Should We Do With Our Brain<\/em><\/strong>, Fordham University Press, New York, 2008., str.41.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[53<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLuc Boltanski i Eve Chiapello,\u00a0 The New Spirit of Capitalism<\/em><\/strong>, Verso, London New York, 2007., str. 143-151.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[54<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBruno\u00a0 Latour, Reassembling the Social, Introduction to Actor-Network Theory,<\/em><\/strong>Oxford University Press, New York, 2005., str.108.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[55<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMark Erickson,“ Network as Mataphor“, International Journal of Criminology and Sociological Theory<\/em><\/strong>, Vol. 5, No.2, August 2012., str. 913.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[56<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMark Erickson,“ Network as Metaphor“, International Journal of Criminology and Sociological Theory<\/em><\/strong>, Vol. 5, No.2, August 2012, 912-921.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[57<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBruno\u00a0 Latour, Reassembling the Social, Introduction to Actor-Network Theory,<\/em><\/strong>Oxford University Press, New York, 2005., str. 131.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[58<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMichael Hardt i Antonio Negri, Imperij, <\/em><\/strong>Multimedijalni institut\/Arkzin.com, Zagreb 2003., str. 249.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

The Body and the Network Metaphor<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

The article deals with the realation between mataphors, social and technological paradigm, in relation to the coneceptualisation oft he body, as well as social relations.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> social metaphor, social paradigm, technological paradigm, body, social relations.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     12(22)#5 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.22.5 UDK 7.041:81\u2019373.612 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 15.12.2022.     Josipa Buba\u0161 Samostalna umjetnica Trnsko 1c, 10020 Zagreb, Hrvatska josipabubas@gmail.com Tijelo i metafora mre\u017ee Puni tekst: pdf (489 KB), Hrvatski, Str. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":427,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[103],"tags":[789,795],"class_list":["post-431","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-22-vlasiti-url","tag-josipa-bubas","tag-tijelo-i-metafora-mreze","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nJosipa Buba\u0161: Tijelo i metafora mre\u017ee - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Josipa Buba\u0161: Tijelo i metafora mre\u017ee - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     12(22)#5 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.22.5 UDK 7.041:81\u2019373.612 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 15.12.2022.     Josipa Buba\u0161 Samostalna umjetnica Trnsko 1c, 10020 Zagreb, Hrvatska josipabubas@gmail.com Tijelo i metafora mre\u017ee Puni tekst: pdf (489 KB), Hrvatski, Str. […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-05-17T18:24:35+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"25 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Josipa Buba\u0161: Tijelo i metafora mre\u017ee\",\"datePublished\":\"2023-05-17T18:24:35+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/\"},\"wordCount\":4971,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"keywords\":[\"Josipa Buba\u0161\",\"Tijelo i metafora mre\u017ee\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 22 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/\",\"name\":\"Josipa Buba\u0161: Tijelo i metafora mre\u017ee - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"datePublished\":\"2023-05-17T18:24:35+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Josipa Buba\u0161: Tijelo i metafora mre\u017ee\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Josipa Buba\u0161: Tijelo i metafora mre\u017ee - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Josipa Buba\u0161: Tijelo i metafora mre\u017ee - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     12(22)#5 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.22.5 UDK 7.041:81\u2019373.612 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 15.12.2022.     Josipa Buba\u0161 Samostalna umjetnica Trnsko 1c, 10020 Zagreb, Hrvatska josipabubas@gmail.com Tijelo i metafora mre\u017ee Puni tekst: pdf (489 KB), Hrvatski, Str. […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2023-05-17T18:24:35+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"25 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Josipa Buba\u0161: Tijelo i metafora mre\u017ee","datePublished":"2023-05-17T18:24:35+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/"},"wordCount":4971,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","keywords":["Josipa Buba\u0161","Tijelo i metafora mre\u017ee"],"articleSection":["In Medias Res broj 22 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/","name":"Josipa Buba\u0161: Tijelo i metafora mre\u017ee - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","datePublished":"2023-05-17T18:24:35+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/josipa-bubas-tijelo-i-metafora-mreze\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Josipa Buba\u0161: Tijelo i metafora mre\u017ee"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=431"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}