{"id":432,"date":"2023-05-17T18:26:34","date_gmt":"2023-05-17T18:26:34","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2023\/05\/17\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/"},"modified":"2023-05-17T18:26:34","modified_gmt":"2023-05-17T18:26:34","slug":"antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/","title":{"rendered":"Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107: Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  12(22)#6 2023<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.12.22.6<\/a>
\nUDK 004.032.6:159.955.1
\nIzvorni \u010dlanak
\nOriginal scientific paper
\nPrimljeno: 11.12.2022.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107<\/span><\/p>\n

Maritime Center of Excellence, Mar\u0161ala Tita 198, Opatija, Hrvatska
\nbatiniantonio@gmail.com<\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet, Ivana Lu\u010di\u0107a 3, Zagreb, Hrvatska
\nbernard.spoljar@gmail.com<\/p>\n

Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (834 KB), Hrvatski, Str. 3681 – 3693
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Sa stajali\u0161ta racionalizma \u010din spoznavanja shva\u0107a se kao pojmovno razumijevanje stvari, odnosno kao mo\u0107 kojom \u010dovjek kao svjesno jesu\u0107e (mens) oblikuje ideju stvari u pojmu. Pojmovno shva\u0107anje utoliko predstavlja adekvatan na\u010din spoznavanja same b\u00eeti stvari. Pri tom je va\u017eno naglasiti kako je pojam proizvod djeluju\u0107eg mi\u0161ljenja, a ideja kao pojam nije svediva ni na predod\u017ebu\/sliku (imago) ni na rije\u010d (verbum). U svjetlu prepoznavanja otvorenosti pojma spram medija, istra\u017eivanje je usredoto\u010deno na mogu\u0107nosti virtualne stvarnosti (VR) i integriranje multimedija u svrhu efikasnog izra\u017eavanja b\u00eeti stvari. Mo\u017ee li se kori\u0161tenjem multimedijske platforme izbje\u0107i zbrci konotacija koju osjetilni podra\u017eaji u stvarnosti evociraju? U prakti\u010dnoj primijeni, istra\u017eivanje se oslanja na primjere integracije i upotrebu VR medija i ure\u0111aja u brodogradnji.
\n<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> 3D, b\u00eet, brodogradnja, ideja, jezik, multimedija, pojam, slika, spoznaja, virtualna stvarnost.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Uvod<\/strong><\/p>\n

\u010covjekovo djelovanje, u svakom mogu\u0107em slu\u010daju, obilje\u017eeno je prijenosom i razmjenom informacija, bilo da se radi o intrapersonalnom<\/em> obra\u010danju<\/em><\/a>[59<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> ili o komunikaciji u etimologijskom shva\u0107anju priop\u0107avanja i time \u010dinjenja neke informacije op\u0107om, tj. zajedni\u010dkom,<\/a>[60<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> a \u0161to se pod tim vidom poima kao interpersonalno<\/em> obra\u010danje<\/em>. Ukazuju\u0107i na spekulativnost karaktera prisutnu u vlastitu poku\u0161aju definiranja komunikacije, a koja je zbog opse\u017enosti predmeta obilje\u017eje i svakog drugog poku\u0161aja istoga, Gerald R. Miller isti\u010de interdisciplinarnost kao izraz koji opisuje dominantnu zna\u010dajku u svim pristupima i studijama fenomena komunikacije, kao i komunikaciju samu koja pro\u017eima sve vidove \u010dovjekova djelovanja i opho\u0111enja sa svijetom i samim sobom u svijetu.<\/a>[61<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Tematiziraju\u0107i evidentnu slo\u017eenost komunikacijskog prijenosa informacije, Ivor Armstrong Richards daje zna\u010dajan pogled na definiciju komunikacije u kojoj isti\u010de interakciju svijesti sa svojom okolinom, u\u010dinak koje je utjecanje na neku drugu svijest koja biva oblikovana iskustvom podudarnim s iskustvom u polazi\u0161noj svijesti, odnosno uzrokom toga tako-oblikovanja.<\/a>[62<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> S obzirom na \u010dinjenicu kako narav pojedina \u010dovjeka osim svjesnosti obilje\u017eavaju jo\u0161 kona\u010dnost, vremenitost i tjelesnost, o\u010dito je kako u komunikacijskoj interaktivnosti puno toga ovisi o sredstvu i na\u010dinu komunikacije \u2013 drugom rije\u010dju, o mediju \u2013 tj. o odgovoru na pitanje: „kako i \u010dime informirati koga o \u010demu?“. S\u00e2m pojam medija ovdje otkriva to da stvar u prijenosu ne mo\u017ee biti neposredna ukupnost svijesti o odre\u0111enom do\u017eivljaju, nego prikra\u0107eni izraz te cjelovitosti. Taj i takav izraz, na odgovaraju\u0107i na\u010din uobli\u010den u prikladan, razumljiv i smislen jezik, u primatelju informacije uspijeva evocirati \u017eeljenu reakciju. Iz relativne slo\u017eenosti \u010dovjekove naravi proizlazi prema broju varijabli jednako mno\u0161tvo medijskih sredstava koja po svojoj b\u00eeti odgovaraju pojedinom osjetilu (npr. slika \u2013 vidu, zvuk \u2013 sluhu, itd.), logici spoznavanja (npr. linearnost teksta \u2013 deduktivnom zaklju\u010divanju), svakom od mogu\u0107ih emotivnih stanja, itd. \u2013 prilago\u0111eno svakoj mogu\u0107oj eksplikaciji \u010dovje\u010dje svjesnosti. Povijesni tehni\u010dko-tehnolo\u0161ki rast i razvoj u op\u0107em smislu manifestirao se i u mijenama u pogledu dominantnih medija, ovisno o obliku i sadr\u017eaju informacije, njezinom po\u0161iljatelju i primatelju spram okolnosti u kojima su se oni nalazili te cilju i intenciji informiranja, kao i o brojnim drugim razlozima koji su iz ovog ili onog spektra argumenata postajali svojevrsnim komunikolo\u0161ko-mediolo\u0161kim paradigmama. Pritom se spram izvorne intencije prijenosa ukupne svijesti o nekom fenomenu posebno primamljivom ukazuje mogu\u0107nost multimedijalnog informiranja, koje bi izazivaju\u0107i ve\u0107i broj podra\u017eaja trebalo imati i ve\u0107u proto\u010dnost podataka, a time i kazivati vi\u0161e.<\/p>\n

Ovo istra\u017eivanje postavlja multimediju pred pitanje njezinih mogu\u0107nosti i granica u pogledu komuniciranja pojma na precizan, egzaktan, jasan i razlu\u010div na\u010din. Pretpostavka istra\u017eivanja je filozofijsko poimanje prema kojemu mentalnu<\/a>[63<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> strukturu \u010dovjeka sa\u010dinjavaju ideje. Ideje su pojmovi o jesu\u0107ima (predmeti, stvari, pojave; pojedina\u010dno ili zdru\u017eeno \u2013 kompleksno), a prema tome kakvo je poimanje jesu\u0107eg, odnosno kakva je ideja nekog jesu\u0107eg u nekom (mentalnom) pojedincu, takva je i teorijsko-prakti\u010dna<\/a>[64<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> nastrojenost tog pojedinca prema tom jesu\u0107em. \u0160to za subjekt zna\u010di kako je njegovo mentalno ustrojstvo odre\u0111eno onime kako poima sve \u0161to mu mo\u017ee biti objektom svijesti. Utoliko ideja, kao \u010disti oblik mi\u0161ljenja, nije svediva ni na koji osjetilni podra\u017eaj, pa tako ona nije ni slika ni rije\u010d. Kad ju se \u017eeli izraziti kao mentalni \u010din, ideju se obja\u0161njava preko pojma, tako da se radi o poimanju, a ne o gledanju ili o slu\u0161anju, a jo\u0161 manje o predo\u010davanju.<\/p>\n

Problem istra\u017eivanja polazi iz toga \u0161to pojam kao \u010disto misaono zahva\u0107anje ideje nije izjedna\u010div s jezi\u010dnim sredstvima rije\u010di i prikaza, s obzirom na to da ova, kao podra\u017eaji, mogu potaknuti \u010dovjeka na predod\u017ebe koje se prema prisje\u0107anju razvijaju u lanac asocijacija i time odvra\u0107aju mi\u0161ljenje od preciznog poimanja ideje koja odra\u017eava b\u00eet predmeta. Drugi aspekt problema \u010dinjenica je suvremenog dosega to\u010dke kulturno-dru\u0161tveno-tehnolo\u0161kog razvoja u kojoj je prisutna izrazita sklonost multimedijalnoj komunikaciji. S obzirom na temeljnu pretpostavku, pristup problemu je dvojak i mogu\u0107e ga je izraziti na na\u010din dva pitanja koja je potrebno odgovoriti kako bi se dospjelo do \u017eeljenog cilja. (1) Doprinosi li i u kojoj mjeri vizualno predstavljanje u virtualnom okru\u017eenju jasnom i razlu\u010denom poimanju? (2) \u0160to virtualna multimedijalnost implicira u pogledu individualne i dru\u0161tvene komunikacije te koji su dometi njezine u\u010dinkovitosti u odnosu na jezik linearnog kazivanja putem rije\u010di?<\/p>\n

Cilj je na temelju rezultata istra\u017eivanja odgovoriti na pitanje je li multimedija samo pro\u0161irenje mentalnosti te utoliko i svih njezinih nedostataka u vidu pote\u0161ko\u0107a s kojima se svijest u spoznavanju susre\u0107e i koje manifestira ili je ona njezino pobolj\u0161anje, na na\u010din da je sposobna komunicirati ne\u0161to \u0161to ostaje neizrecivo linearnim jezi\u010dnim sustavima.<\/p>\n

Pored filozofijskog pristupa koji za cilj ima jasno izlo\u017eiti zna\u010denje i porijeklo klju\u010dnih pojmova koji su predmet ovog istra\u017eivanja te njihovu strukturu pod vidom polazi\u0161nih pretpostavki i zadanih problema, rasprava je i prakti\u010dno potkrijepljena primjerima implementacije multimedije, a posebno virtualne stvarnosti (VR<\/em>)<\/a>[65<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> u brodogradnji, kako bi se na temelju izlo\u017eenog moglo razabrati pro et contra <\/em>argumente i izvesti rezultate u pogledu odgovora na pitanje kako teorijske tako i prakti\u010dne naravi. Uzme li se u obzir sura\u0111uju\u0107e elemente i sam postupak izvedbe istra\u017eivanja, o metodolo\u0161kom pristupu mo\u017ee se re\u0107i kako se radi o interdisciplinarnoj eksperimentalnoj studiji slu\u010daja o kri\u017eanju vrsta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pojam nasuprot predod\u017ebi<\/strong><\/p>\n

Osnovni poticaj komunikaciji potreba je za sporazumijevanjem s nekim daljnjim ciljem. Kako bi se sporazumijevanje postiglo ono zahtjeva pronala\u017eenje, odnosno osmi\u0161ljanje takvog k\u00f4da putem kojega je mogu\u0107e prenijeti mi\u0161ljenu informaciju, sa \u0161to ve\u0107im stupnjem preciznosti, jasnosti i razlu\u010divosti u izri\u010daju, a \u0161to implicitno uklanja mogu\u0107e nesporazume do kojih mo\u017ee do\u0107i uslijed upotrebe pogre\u0161nog izraza koji misao proma\u0161uje time \u0161to upu\u0107uje na ne\u0161to drugo od onoga \u0161to je mi\u0161ljeno. Nije slu\u010dajno rije\u010d „sporazum“, kojom se ozna\u010dava pribli\u017eavanje i ujedna\u010davanje stavova i mi\u0161ljenja, jedan odgovaraju\u0107i prijevod latinizma „konsenzus“, koji ima zna\u010denje slaganja ili uskla\u0111ivanja, a doslovni prijevod glasio bi „suosje\u0107anje“.<\/a>[66<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Time se ne \u017eeli ozna\u010diti samo problem asimilacije mi\u0161ljenja u onom manipulativnom smislu koji bi se mogao shvatiti kao svo\u0111enje raznolikosti do\u017eivljaja na jednu do\u017eivljajnost, premda se ni taj problem ne gubi iz vida u potpunosti. Me\u0111utim, ovdje se \u017eeli ukazati na ostvarenje mogu\u0107nosti shva\u0107anja iskaza koji u nekom smislu odgovara b\u00eeti stvari koju se misli. Takvih smislova postoji mno\u0161tvo, pa se u pogledu tog mno\u0161tva razabiru diskursi kao dru\u0161tveno-kulturno i disciplinarno odre\u0111ene konvencije, kao jezi\u010dne platforme za mogu\u0107nost govora koji ima odre\u0111eno zna\u010denje; a ta diskurzivnost lu\u010di se od esencijalisti\u010dkog shva\u0107anja jezika, prema kojemu se jezikom kao instrumentom predstavlja zbilja, odnosno jedna, op\u0107a i nepogre\u0161iva istina stvarnosti. Za s\u00e2mo sporazumijevanje nije va\u017eno postoji li samo jedan mogu\u0107i sustav zna\u010denja ili mno\u0161tvo njih, ali je va\u017eno da se pri iskazu uspije prenijeti ono \u0161to je u mi\u0161ljenju, uklju\u010duju\u0107i i kontekst, kako se zna\u010denje ne bi izgubilo upravo u njihovom ne\u017eeljenom brkanju. Ono \u0161to je va\u017eno jesu jasno i razlu\u010deno artikulirani pojmovi, pri \u010demu svaki od njih izra\u017eava pojedinu b\u00eet, kao ono bez \u010dega pojmljenog predmeta nema. Na toj osnovi mogu\u0107e je jasno razlu\u010diti pojam (conceptum<\/em>) od predod\u017ebe (imago<\/em>), pri \u010demu pojam omogu\u0107uje zajedni\u010dko izra\u017eavanje predmeta o kojem je rije\u010d, dok predod\u017eba odgovara stanju i iskustvu pojedine svijesti i time uop\u0107e ne govori o predmetu nego o partikularnom do\u017eivljaju i predrasudi izvedenoj iz tog i takvog do\u017eivljaja.<\/p>\n

Vjekovni problem zbog kojega je jezik kao artikulacija mi\u0161ljenja i nastao, postao slo\u017eenijim i nastavio se neprekidno razvijati, pote\u0161ko\u0107a je posredovanja mi\u0161ljenja. Klju\u010d problema posredovanja proizlazi iz toga \u0161to se \u010dovjek kao rase\u017eno-svjesna,<\/a>[67<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> ili tjelesno-mentalna jedinka putem jezika koji mo\u017ee biti utemeljen na rije\u010di (glas i pismo) ili na slici (nepokretnoj ili pokretnoj), u komuniciranju netjelesnog pojma oslanja na sredstva koja nu\u017eno izazivaju tjelesne podra\u017eaje. Shematski prikazano, logi\u010dka susljednost ove strukture po\u010dinje u \u010dovjekovoj mentalnosti koja je sa\u010dinjena od ideja, a kad se spram njih \u010dovjek odnosi misaono tada ih poima, dok do pojma dolazi preko jezi\u010dnog izraza \u2013 rije\u010di odnosno slike. Na osnovi tog lu\u010denja jezika kao rije\u010di (ili slike) od mentalnog pojma ideje, Spinoza tako\u0111er kao naju\u010destaliji uzrok pogre\u0161ke vidi pridavanje pogre\u0161nih imena stvarima, \u0161to dovodi do nesporazuma u komunikaciji, a \u0161to dodatno poja\u0161njava primjerima kojima jasno daje do znanja kako je mogu\u0107e poimati jedno, ali u izrazu, bilo govornom ili pisanom, upu\u0107ivati na drugo.<\/a>[68<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Podloga ovog problema je u sklonosti oslanjanja na osjetilnost i predod\u017ebe prema prethodno usvojenom slijedu slu\u010dajnih podra\u017eaja, radije negoli na um u temelju kojega su pojmovi. S tog razloga spoznaja iz neodre\u0111enog iskustva bez reda, kao i ona iz znakova, odnosno po prisje\u0107anju, u odnosu na spoznaju iz op\u0107ih pojmova, spada u ni\u017ei red spoznajnih mo\u0107i;<\/a>[69<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> utoliko \u0161to manje govori o naravi predmeta spoznaje, a vi\u0161e o tjelesnom stanju spoznavatelja u trenutku susreta s predmetom.<\/a>[70<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Neodre\u0111eno iskustvo bez reda ne razabire u predmetu iskustva to svojstvo predmeta koje je bitno, odnosno ono koje taj predmet \u010dini time \u0161to jest,<\/a>[71<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> od slu\u010dajnih, odnosno modalnih ili akcidentalnih svojstava \u2013 onih koja su promjenjiva, a da pritom ne utje\u010du na tu predmetnost samu. Primjerice, definicija automobila obuhva\u0107a to da se radi o vozilu s motornim pogonom (odatle i naziv: samovoz) i karoserijom postavljenom na dvije osovine. Tom definicijom nisu odre\u0111ena nu\u017ena modalna svojstva kao \u0161to su boja, dimenzionalne proporcije, raspored elemenata i sl., premda kad bi postojala neka svijest koja se u stvarnosti susrela samo s jednim tipom automobila jedne boje, primjerice crvene, s velikom vjerojatno\u0161\u0107u uklju\u010dilo bi u definiciju ovog predmeta i boju. Pored mogu\u0107ih drugih takvih ilustrativnih misaonih pokusa, postoje brojni slu\u010dajevi u kojima \u010dovjek na osnovu svoje osjetilnosti pokazuje sklonost pridavanja va\u017enosti takvim modalnim zna\u010dajkama pred sagledavanjem bitnog u stvarima. Apstrahiranje b\u00eeti stvari u pojmu omogu\u0107uje misaono pribli\u017eavanje samoj toj stvari.<\/p>\n

S obzirom na to da je \u010dovjek slo\u017eeno jesu\u0107e, protegnuto kroz prostor-vrijeme sa svije\u0161\u0107u koja odra\u017eava tjelesna stanja i zate\u010denosti u prostor-vremenu, ne radi se u spoznavanju tek o izoliranim epizodama uvijek iznova izvedenog osjetilnog zahva\u0107anja predmeta spoznaje. Takvi podra\u017eaji pohranjeni u sje\u0107anje (memoria<\/em>) kao znakovi djeluju na oblikovanje predod\u017ebe stvari. Iz tog razloga Spinoza sje\u0107anje opisuje kao ulan\u010davanje (concatenatio<\/em>) u kojemu predod\u017ebe \u010dine odre\u0111eni lanac prema navici tijela na tijek podra\u017eaja. U op\u0107em spoznajnom smislu prisje\u0107anje opisuje na\u010din na koji je tijelo bilo dovedeno u odre\u0111eno stanje uslijed podra\u017eaja od dva ili vi\u0161e tijela istovremeno, pri \u010demu svaka kasnija predod\u017eba jednog od ovih uzro\u010dnika tog podra\u017eaja po naravi tijela prelazi i na predod\u017ebu drugog tada prisutnog izvora podra\u017eaja.<\/a>[72<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Tako\u0111er, ovo ulan\u010davanje odnosi se i na strukturu emocija, pa tako imamo pridru\u017eene emocije i skupni emotivni do\u017eivljaj uslijed toga \u0161to je nekad do\u0161lo do mentalnog podra\u017eaja dvama emocijama ili vi\u0161e njih istovremeno. Ta i takva zbrka preduvjet je nastanku razli\u010ditih oblika trauma. Ove izvode o sje\u0107anju shva\u0107enom na na\u010din ulan\u010davanja predod\u017ebi Spinoza tako\u0111er rasvjetljuje primjerom tijeka po poretku navika. Tako uzima slu\u010daj traga konjskoga kopita u pijesku, iz kojega \u0107e s jedne strane, po osjetilnom zahva\u0107anju ovog znaka vidom, rimski vojnik zaklju\u010diti kako je tim terenom pro\u0161ao vojnik na konju, a iz \u010dega \u0107e vo\u0111en strujom svijesti ubrzo do\u0107i do predod\u017ebe vojnog boja; dok \u0107e si seljak, nakon \u0161to ugleda isti konjski trag, predo\u010diti konja kao ratarsko sredstvo, pa odatle plug za njivu i ostalo pripadaju\u0107e onome kako je njega \u010de\u0161\u0107e zaticao konj u kontekstu njegova \u017eivotnoga zbivanja.<\/a>[73<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Leibniz u svojoj Monadologiji <\/em>sli\u010dnoobja\u0161njava pam\u0107enje, opisuju\u0107i ga drugim pojmom, onim konsekutivnosti, a koje odgovara ulan\u010davanju u smislu povezivanja sekvenci percepcija. Leibniz isti\u010de kako ta i takva konsekutivnost pam\u0107enja na neki na\u010din opona\u0161a um, ali je razli\u010dita od njega. Moglo bi se primijetiti kako Leibnizov primjer vi\u0161e ocrtava spomenutu emocionalnu povezanost u smislu raspolo\u017eenja svijesti koje izaziva. Primjerice, kada se psu poka\u017ee kolac, odnosno batina, kojom je bivao odgajan na na\u010din da mu je tim predmetom bila nano\u0161ena bol, taj pas (anticipativno) zavija i bje\u017ei \u2013 tjelesno reagira na izazvani podra\u017eaj.<\/a>[74<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Robert Latta, prevoditelj Monadologije<\/em>, isti\u010de i to kako se u narednim poglavljima<\/a>[75<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Leibniz konsekutivnim pam\u0107enjem uglavnom referira na „neprirodne veze ideja“, kao \u0161to je to slu\u010daj u \u010dudnim predrasudama i praznovjerjima.<\/a>[76<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Problem ulan\u010davanja dade se objasniti i preko psihologijskog pojma „asocijacije“, kako uostalom to i pronalazimo u prijevodima njema\u010dke rije\u010di „Verkn\u00fcpfung<\/em>“.<\/a>[77<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Navedeni argumenti trebali bi poslu\u017eiti utvr\u0111ivanju jasnog lu\u010denja slijeda spoznavanja stvari, prema kojemu s jedne strane b\u00eet-ideja-pojam (essentia-idea-conceptum<\/em>) korespondiraju sa s\u00e2mom stvari, a s druge strane stoji predod\u017eba (imaginatio<\/em>) u artikulaciji posredstvom slike (imago<\/em>) ili rije\u010di (verbum<\/em>) kao ono \u0161to vi\u0161e otkriva o spoznavatelju negoli o predmetu spoznaje.<\/a>[78<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Na toj osnovi jasno je utvr\u0111ena razlika u spoznajnoj paradigmi empirizma koji se zasniva na osjetilnosti te racionalizma koji po\u010diva na metafizi\u010dkoj strukturi pojmova.<\/a>[79<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> U tom pogledu Spinoza razgrani\u010duje i samu rije\u010d od pojma, budu\u0107i da rije\u010d ukoliko je pisana kroz sustav slikovnog znakovlja (simbola) djeluje kao vizualni podra\u017eaj, a ukoliko je govorena, kao titranje zraka, djeluje kao slu\u0161ni podra\u017eaj \u2013 u oba slu\u010daja aficira tijelo.<\/p>\n

„(\u2026) opominjem \u010ditatelje da odgovaraju\u0107e lu\u010de ideju ili pojam duha, od predod\u017ebi stvari koje predo\u010davamo u ma\u0161ti. Nadalje nu\u017eno je razlikovati ideje od rije\u010di kojima ozna\u010davamo stvari. (\u2026) Ove predrasude lako mo\u017ee pobiti onaj koji je pozoran na narav svjesnosti, a koja uop\u0107e ne uklju\u010duje pojam rase\u017enosti i koji stoga jasno razumije kako se ideja (budu\u0107i da je modus svjesnosti) ne sastoji ni od predod\u017ebe neke stvari ni od rije\u010di. B\u00eet rije\u010di i predod\u017eaba stvara se samo iz kretanja tijela koja uop\u0107e ne uklju\u010duju pojam svjesnosti.“<\/a>[80<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Cilj je ovog nauka primijeniti izlo\u017eeni model na na\u010din izra\u017eavanja pojma kojim bi ovaj izraz bio podudaran s b\u00eeti mi\u0161ljene stvari. Utoliko ideja u pojmu ili poimanje ideje nije svedivo na verbalizirani jezik prema jasno utvr\u0111enoj razlici: rije\u010d\/slika | ideja \u2013 pojam. Ideju je mogu\u0107e shva\u0107ati kao mentalni objekt svijesti.<\/a>[81<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Zbog toga je i za Spinozu bilo va\u017eno definirati ideju kao mentalni pojam koji mentalnost kao aktivna svjesnost oblikuje i tim se obja\u0161njenjem odvojiti od tradicije koja ideje svodi na (mentalne) slike i naziva ih percepcijama, svode\u0107i time svjesnost na ne\u0161to puko pasivno \u2013 osjetilnosti nalik.<\/a>[82<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

No i u samom poimanju mora se mo\u0107i prepoznavati otvorenost kakva je svojstvena takvom jesu\u0107em koje nema pregled beskona\u010dnog razuma u onim slu\u010dajevima u kojima razumijeva ono kona\u010dno \u2013 a \u0161to prije svega ozna\u010dava promjenjivost; kako se uslijed djelatnosti umovanja ne bi dospjelo u jednoumlje koje poop\u0107uje zbiljske stvari u dogmati\u010dnom pojmu. Zbog toga Lino Veljak uz problem nastajanja pojma isti\u010de proces apstrakcije koji „pretpostavlja redukciju, odvajanje bitnoga od nebitnog i postavljanje odre\u0111enja b\u00eeti kao istovjetnoga sa samim pojmom, te posredno, s predmetom na koji se pojam odnosi.“<\/a>[83<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Na tom tragu problemati\u010dnim se mo\u017ee ocijeniti svaki poku\u0161aj „krojenja“ stvari prema pojmu, a ne poimanja stvari, odnosno izvo\u0111enja odgovaraju\u0107eg pojma prema stvari. Odnosno, prema Veljakovoj formulaciji, pojam koji je u identitetu sa samim sobom upu\u0107uje na prakti\u010dno sadr\u017eajno osiroma\u0161enje doti\u010dnog predmeta.<\/a>[84<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> U slu\u010daju Spinozine teorije spoznaje mogu\u0107e je pridodati i to kako je osjetljiva spram navedenog problema utoliko \u0161to se u pogledu istine ne zasniva ni na na\u010delu korespondentnosti ni na na\u010delu koherentnosti, nego se izvodi iz principa adekvatnosti. Iz toga \u0161to shva\u0107a kako su idea <\/em>i ideatum<\/em><\/a>[85<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> jedno, ne mo\u017ee se tragati za istinom kao za podudarnosti suda i pojave. A budu\u0107i da mi\u0161ljenje odra\u017eava red i vezu stvarnosti, pojam odra\u017eava ideju u njezinoj \u010distini, bez potrebe za funkcioniranjem u ukupnom sustavu istinitih uvjerenja. Adekvatnost kao na\u010delo istine upu\u0107uje samo na unutarnje svojstvo ideje koja je u svojoj potpunosti istinita.<\/a>[86<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Potpunost ideje odnosi se na izraz u pojmu koji je denotacijski \u2013 propozicijska tvrdnja, nasuprot konotacijskom koji uz izlaganje suda o predmetu ve\u017ee za sobom jo\u0161 i vlastiti „lanac“ predod\u017ebi o njemu; pri \u010demu se u praksi uglavnom jedva mo\u017ee razabrati sadr\u017eaj koji se odnosi na predmet u izobilju osobnih utisaka kojima ga se na takav na\u010din opisuje. Utoliko se uz mogu\u0107nost gre\u0161ke pri svo\u0111enju stvarnosti na pojam otkriva i gre\u0161ka zanemarivanja stvari uslijed prepu\u0161tanja mno\u0161tvu razli\u010ditih osobnih do\u017eivljaja, od kojih ni jedan ne mora poga\u0111ati stvarnost pretpostavljene stvari. Priroda se u pojmu udvostru\u010duje, a osim \u0161to ona pritom ne i\u0161\u010dezava, umjetni okoli\u0161 vi\u0161e nije (nu\u017eno) u kauzalnoj vezi sa stvarnim okoli\u0161em. U umjetno stvorenoj prirodi u pojam je prenijeta kauzalnost \u010dovjekove svijesti. Na osnovu svjesnosti o takva dva na\u010dina osvje\u0161\u0107ivanja predmeta izvodi se pojam ideje u razlici spram predod\u017ebe iskustva po prisje\u0107anju.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Prijenos u virtualno<\/strong><\/p>\n

Pored parametara to\u010dnosti, preciznosti, jasnosti, razlu\u010divosti, pouzdanosti, vjernosti i primjenjivosti, pomo\u0107u kojih se utvr\u0111uje komunikabilnost pri odabiru adekvatnog medija, uveden je jo\u0161 i kriterij adekvatnosti medija spram pojma, s ciljem izbjegavanja prijenosa informacije koja \u0107e evocirati puke predod\u017ebe, umjesto pojma b\u00eeti predmeta izra\u017eavanja. S obzirom na to da je pojedini \u010dovjek tjelesno-mentalni subjekt odre\u0111en dru\u0161tvenim odnosima i kulturnim smislom,<\/a>[87<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> s\u00e2m je ve\u0107 odre\u0111eno \u010dvori\u0161te zna\u010denja kao i to\u010dka refrakcije u interpretaciji neke poruke. Iz prakti\u010dne nu\u017enosti posredovanja pri preno\u0161enju unutra\u0161njeg mentalnog sadr\u017eaja koji se nalazi u pojmu ideje neke stvari, uvijek se na neki na\u010din radi o preno\u0161enju sadr\u017eaja u neki novi sustav kojega karakterizira njegova specifi\u010dna logika, odnosno mehanika doga\u0111anja u odnosu spram opa\u017eaja. Tako se ve\u0107 u samom jezi\u010dnom posredovanju kao tehnologiji reproduciranja b\u00eeti radi o virtualnom isho\u0111enju stvarnosti metodom kodiranja i dekodiranja podataka.<\/a>[88<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Kako se oblikovanje i optimizacija poruke ne bi svela na proizvoljni preobra\u017eaj prema predod\u017ebi, u kojem slu\u010daju bi se zna\u010dajno pove\u0107ala vjerojatnost izmjene ili \u010dak potpunog gubitka smisla poruke s\u00e2me, potreban je izra\u017eajni okvir koji bi predod\u017ebe \u010dinio \u0161to je mogu\u0107e zna\u010denjski bli\u017eima pojmu. U bla\u017eem odstupanju od zahva\u0107anja pojmom obuhva\u0107ene b\u00eeti predmeta izra\u017eene smislenom porukom, radi se o iluziji koja je definirana kao pogre\u0161no zahva\u0107anje postoje\u0107ih predmeta.<\/a>[89<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> U drasti\u010dnijem odstupanju u kojemu opa\u017eanje dovodi do predod\u017ebe potpuno ne-postoje\u0107eg predmeta u odnosu na onaj koji je sadr\u017ean u poruci\/stvarnosti, radi se o halucinaciji koja je definirana kao zahva\u0107anje ne-postoje\u0107ih predmeta.<\/a>[90<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

I u s\u00e2mom VR <\/em>okru\u017eju postoji odre\u0111ena metafizika kao osnovna struktura koja se instancira kroz vlastite parametre kao klase objekata, koje moraju uklju\u010divati potrebne i neobvezne atribute. Struktura omogu\u0107ava razumijevanje tako-generiranog-sustava u kojemu virtualno reproducirani stvarni objekti korisniku u interakciji otkrivaju svoja svojstva. Ovdje je osim korisni\u010dkog razuma prisutan i poop\u0107eni razum multimedijskog dizajnera danog VR<\/em>-a svijeta koji je u njega upisan kao zakonitost tvore\u0107eg principa VR<\/em>-a, a koji po\u010diva na umu kao pojmovnoj sebestvarala\u010dkoj instanci i nominacijskom na\u010delu. Osim teorijskog obja\u0161njenja to je mogu\u0107e prikazati i na primjeru VR <\/em>pokusa prolaska kroz zidove (Slika 1).<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Slika 1:<\/em><\/strong>VR POKUS: Prolazak kroz zidove (Antonio Batini, 2022).<\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Primjer iz prakse: brodogradnja<\/strong><\/p>\n

Prakti\u010dni dio istra\u017eivanja izveden je iz rezultata rada u multimedijskom dizajnu razvojno-istra\u017eiva\u010dkog poduze\u0107a Maritime Center of Excellence Rijeka<\/em>, pod pokroviteljstvom Lurssen Dizajn Centra Kvarner<\/em>, a koji uklju\u010duje re\u017eiranje i snimanje animiranih filmova u marketin\u0161ke svrhe, 3D modeliranje, konceptualizaciju brodova i arhitekture te kontekstualizaciju podataka u VR<\/em>. Tehnolo\u0161ka dostignu\u0107a koja su ovdje primjenjivana do sada su svoje uto\u010di\u0161te uglavnom pronalazila u industriji video igara (gaming industry<\/em>) u slu\u017ebi sredstva zabave, me\u0111utim zamisao primjene s\u00e2mog medija potaknuta je iz primjera automobilske industrije u kojima su dizajneri koristili virtualnu stvarnost kako bi br\u017ee ostvarivali nova dizajnerska rje\u0161enja na podru\u010dju estetike i ergonomije, bez generiranja dodatnog tro\u0161ka. U pro\u0161losti se ova industrija u tu svrhu slu\u017eila drvenim maketama unutra\u0161njosti i vanj\u0161tine automobila, a ukoliko bi do\u0161lo do potrebe za promjenom dizajna, izra\u0111ivala bi se nova maketa. Ovaj proces iziskivao bi puno vremena i truda \u2013 odnosno materijalnih i nematerijalnih resursa. VR <\/em>tehnologija omogu\u0107uje izvo\u0111enje takvih promjena u realnom vremenu u tek nekoliko poteza ra\u010dunalnim mi\u0161em. Drugi segment primjene VR <\/em>tehnologije u slu\u017ebi unaprje\u0111enja proizvodnog procesa predstavljanje je proizvoda njegovom krajnjem korisniku i to na na\u010din da referentna gra\u0111a vi\u0161e nisu modeli i sli\u010dice ograni\u010dene dimenzijom, nejasno\u0107om prikaza, kutom slike, itd., ve\u0107 je to VR<\/em> u kojoj korisnik ima mogu\u0107nost orijentiranja kao u stvarnom prostoru te na taj na\u010din prima izrazito veliki broj informacija o svim aspektima predmeta prema \u010demu mo\u017ee sumjerljivo davati povratne informacije (feedback<\/em>) za daljnju optimizaciju i prilagodbu. Nadalje, tu se radi i o mogu\u0107nosti integriranja zvuka, slike, animacije pa \u010dak i percepcije vremena, kakva je drugim vrstama medija nedostupna.<\/p>\n

Iako u procesu stvaranja broda veliki broj stru\u010dnjaka sura\u0111uje na ostvarivanju cilja, koji je dospijevanje do istog pojma, odnosno pojma broda koji zadovoljava kako standarde struke, tako i o\u010dekivanja naru\u010ditelja; \u010dinjenica da se sama podru\u010dja iz kojih oni dolaze me\u0111usobno terminolo\u0161ki razlikuju stvara pote\u0161ko\u0107e u razumijevanju i usporava komunikaciju. Iskustvo pokazuje kako dizajneri pojmu broda pristupaju iz jezi\u010dnog registra koji se, zbog klju\u010dnih interesnih to\u010daka zanimanja, razlikuje od jezi\u010dnog registra brodograditelja i strojara, dok naru\u010ditelji svoje zahtjeve uglavnom komuniciraju iz tre\u0107eg jezi\u010dnog registra, onog lai\u010dkog, nerijetko protkanog razli\u010ditim osobnim predrasudama te ote\u017eanog jezi\u010dnim barijerama u razumijevanju razli\u010ditih nacionalnih jezika. Utoliko je VR <\/em>prepoznat kao takav univerzalni medij koji ima mo\u0107 poni\u0161titi „kletvu Babilona“ i otvoriti vrata k pojmu stvari.<\/p>\n

Radioni\u010dki nacrti s tehni\u010dkog aspekta predstavljaju vrhunski, lijep, kvalitetan, to\u010dan i vjerodostojan brod, ali u jeziku krivulja i oznaka u kojemu su pisani, malo kome izuzev stru\u010dnjaka iz podru\u010dja strojarstva mogu predstaviti kako je rije\u010d o brodu \u2013 a jo\u0161 manje mogu predstaviti neke partikularne, no neizostavne i va\u017ene zna\u010dajke. S obzirom na to da proces stvaranja broda u praksi nije isklju\u010divo strojarski pothvat, ukazao se izazov medijacije izme\u0111u svih strana uklju\u010denih u dovr\u0161enje ovog opse\u017enog i humanisti\u010dki va\u017enog projekta.<\/a>[95<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> U tom postupku na temelju svih CAD nacrta broda izra\u0111en je 3D model, kojemu su dodani materijali i teksture, \u0161to je izgled modela u\u010dinilo stvarnim, a kroz Unreal Engine <\/em>brod je prikazan i u VR<\/em>-u. Nakon iscrpnog testiranja u vi\u0161e od sto individualnih virtualnih \u0161etnji brodom, neki od zastupljenijih komentara osoblja koje dolazi iz projektnog odjela koji se bavi izradom nacrta, glasili su: „Koliko ovo izgleda druga\u010dije na papiru. Malo je sku\u010deno, iako je po standardu.“, „\u010cini mi se kako je vidljivost kroz prozor kormilarnice lo\u0161a.“, „Kormilo je nisko“, itd. Pokazalo se kako vi\u0161i i ni\u017ei ljudi imaju razli\u010diti do\u017eivljaj dizajna interijera, \u0161to je otvorilo dodatna pitanja, a da se pritom nije generirao dodatni tro\u0161ak, nego je ve\u0107 na samom po\u010detku projektiranja broda omogu\u0107ena prilika za dono\u0161enje svrsishodnih odluka. Tim \u010dimbenikom VR <\/em>na neki na\u010din nadilazi i prirodna vremenska ograni\u010denja kojima je \u010dovjek odre\u0111en u svojoj naravi. Posredstvom VR<\/em> tehnologija imamo mogu\u0107nost vidjeti, ali i opipati te na svaki na\u010din isprobati predmete koji jo\u0161 nisu stvoreni, kako bismo ih stvorili \u0161to bli\u017eima uzoru u pojmu, a bez u\u010denja iz gre\u0161aka koje mogu biti rizi\u010dne po zdravlje ili \u017eivot, kao i bez „rasipanja“ materijala, \u0161to predstavlja op\u0107eljudski planetarni i civilizacijski ekolo\u0161ki izazov.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

Propitivanje mogu\u0107nosti i granica multimedija specifi\u010dno je po tome \u0161to predmet istra\u017eivanja dolazi iz neposrednog i aktualnog zbivanja tehni\u010dko-tehnolo\u0161kog razvoja i proboja ovih sredstava u sva podru\u010dja \u010dovjekova sebe-ostvarivanja. Me\u0111utim, filozofijsko pristupanje i u ovom pitanju razabire ono op\u0107e, odnosno kategorijalno, pa \u010dak i metafizi\u010dko, spram \u010dega ova tako-eksplikacija stvarnosti biva jednim mogu\u0107im odrazom strukture onog bitnog ili supstancijalnog i onog promjenjivog, odnosno modalnog. S osloncem u poimanju mentalnosti \u010dovjeka i \u010dovjekove svijesti svojstvenom tzv. filozofiji novovjekovnog racionalizma, izvedena je jasna razlika izme\u0111u ideje kao pojma b\u00eeti stvari nasuprot predod\u017ebi po slu\u010dajnom iskustvu ili iz sje\u0107anja. Na osnovu razlike koja po\u010diva na lu\u010denju uma od osjetilnosti kao izvora znanja o stvarima, u pogledu jezika izvedeno je i to kako su i rije\u010d i slika kao izrazi, sredstva kojima se je mogu\u0107e koristiti, ali kako ona kao sredstva nisu s\u00e2m pojam stvari nego izraz i opis posrednog do\u017eivljaja stvari. Pokazalo se kako i VR <\/em>kao poku\u0161aj integracije razli\u010ditih vrsta medija podrazumijeva um, koji je princip razumijevanja unutar tako-stvorenog sustava. Kona\u010dno, s teorijskog aspekta istra\u017eivanja, mo\u017ee se zaklju\u010diti kako izraz ne mo\u017ee izraziti vi\u0161e b\u00eeti nego \u0161to je ima u pojmu neke stvari. Utoliko u primijeni VR <\/em>tehnologija vrijedi kako pove\u0107anje koli\u010dine informacija, a ne tek podataka, mo\u017ee pro\u0161irivati spoznaju. Stoga s\u00e2ma primjena tehnolo\u0161kih postignu\u0107a mo\u017ee \u010dovjekov \u017eivot u\u010diniti jednostavnijim, ali nije izgledno da \u0107e ga u\u010diniti smislenijim ukoliko ostane na razini reprodukcije predod\u017eaba i asocijativnih podra\u017eaja u kojima pro\u0161irenje ukupne individualne mentalnosti zna\u010di i prijenos svih manjkavosti zajedno s logikom njihova nastajanja u novu, VR <\/em>dimenziju postojanja. Na razini pukog tehni\u010dkog feti\u0161izma prepoznatljiv je k\u00f4d empirizma i zanos osjetilnom zamjedbom. Spram tog zanosa, spoznaja zasnovana na umu postavlja se kriti\u010dki, obuzdavaju\u0107i nered pasivne struje svijesti, kako bi kori\u0161tenje novog medija doista predstavljao smislen napredak u komunikaciji pojma. Utoliko bi se na u „Uvodu“ prvo postavljeno pitanje moglo odgovoriti kako (1) vizualno predstavljanje u virtualnom okru\u017eenju doprinosi jasnom i razlu\u010denom poimanju pod uvjetom (1a) da u osnovi zadr\u017eava b\u00eet predstavljene stvari, (1b) a po potrebi pru\u017ea i uputu za interpretaciju koja mo\u017ee biti integrirana u istom mediju. Na drugo uvodno pitanje, o implikacijama multimedijalnosti u pogledu komunikacije, mogu\u0107e je odgovoriti iz prakti\u010dnog dijela istra\u017eivanja. (2) VR <\/em>se ovdje pokazao kao koristan medij kod potrebe prijenosa velike koli\u010dine podataka i pri povezivanju ljudi razli\u010ditih obrazovnih i jezi\u010dnih kompetencija, kojim se pritom uspjela zadr\u017eati \u010disto\u0107a pojma. Neki pojmovi i dalje \u0107e ostati te\u017ee obja\u0161njivi, ali sama mo\u0107 ra\u010dunalno potpomognutog stvaranja u tom mediju omogu\u0107ava nam veliki broj iteracija koje bi pozornoj svijesti trebale omogu\u0107iti obuhva\u0107anje pravoga pojma. Prakti\u010dni dio istra\u017eivanja u najve\u0107oj mjeri referira se na VR<\/em> tehnologiju, koja je zbog svoje potpunosti paradigmatska primjena multimedije. Me\u0111utim, na temelju iznesenog teorijskog dijela, va\u017eno je prepoznati kako isti odnosi vrijede i za druge medije i multimedije, pri \u010demu cilj nije uspostava hijerarhije medija prema vrstama u apsolutnom smislu, nego putem istra\u017eivanja medija otkriti vi\u0161e o \u010dovjeku s\u00e2mom i njegovom osvije\u0161tenom snala\u017eenju u svijetu.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[59<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nVid komunikacije u kojoj se osoba obra\u0107a sebi samoj u promi\u0161ljanju neke stvari, predmeta, problema, pitanja, itd., pri \u010demu je subjekt istovremeno po\u0161iljatelj i primatelj iste informacije.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[60<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Paul Cobley, „Communication: Definitions and Concepts“, u Wolfgang Donsbach (ur.), The International Encyclopedia of Communication<\/em>, Blackwell Pub., Malden (MA) 2008., str. 660-666.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[61<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Gerald R. Miller, „On Defining Communication: Another Stab“, Journal of Communication<\/em> 16 (2\/1966), str. 88-98.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[62<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Ivor Armstrong Richards, Principles Of Literary Criticism<\/em>, Kegan Paul, Trench, Trubner & Co. Ltd. \u2013 Harcourt, Brace & Company Inc., London \u2013 New York 1938., str. 177.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[63<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nS obzirom na to da je povijesno-filozofijski oslonac izlaganju o konstituciji \u010dovje\u010dje naravi novovjekovni racionalizam sedamnaestog stolje\u0107a (Ren\u00e9 Descartes, Benedictus de Spinoza, Gottfried Wilhelm von Leibniz), pojam mentalnost ovdje predstavlja terminus technicus<\/em>, kako bi se premostile mogu\u0107e zbrke i eventualne rasprave o valjanom prijevodu latinske rije\u010di „mens<\/em>“. Izbor ovog nazivka opravdan je i sa stajali\u0161ta Hrvatskog jezi\u010dnog portala<\/em>, koji pridjev „m\u00e8nt\u0101ln\u012b“ definira kao onaj: „1. koji se odnosi na svijest i duh [mentalni poreme\u0107aj<\/em>]; duhovni, du\u0161evni 2. koji se odnosi na intelektualne ili kognitivne procese [mentalni sklop<\/em>]“, (usp. Hrvatski jezi\u010dni portal, „m\u00e8nt\u0101ln\u012b“, https:\/\/hjp.znanje.hr\/index.php?show=search_by_id&id=e1tvXBI%3D Pristup: 8. prosinca 2022.), a oba ova zna\u010denja odgovaraju zna\u010denjima latinske rije\u010di „mens<\/em>“, koja etimologijski je u korijenu kasnolatinskog pridjeva „mentalis<\/em>“ (usp. ibid; Online Etymology Dictionary, „mental (adj.)“, https:\/\/www.etymonline.com\/word\/mental#etymonline_v_12594<\/a>. Pristup: 8. prosinca 2022.).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[64<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTeorijsko kao pitanje razuma, a prakti\u010dno kao pitanje volje \u2013 pri \u010demu se radi o komplementarnom odnosu u kojemu istinskog razlikovanja zapravo niti nema (vidi: Benedictus de Spinoza, Ethica<\/em>. Ordine Geometrico Demonstrata, u Benedictus de Spinoza, B.d.S. opera posthuma, Quorum series post praefationem exhibetur<\/em>, Jan Rieuwertsz, Amsterdam 1677., IIp49c).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[65<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDalje u tekstu za pojam virtualne stvarnosti koristit \u0107e se kratica VR<\/em> od engleskog: virtual reality<\/em>.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[66<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLat. consensus<\/em>; od izvedenog oblika prefiksa con- <\/em>(s, su, zajedno) + sentire <\/em>(osje\u0107ati) (usp. Online Etymology Dictionary, „consensus (n.)“, https:\/\/www.etymonline.com\/word\/consensus Pristup: 8. prosinca 2022.).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[67<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nOna (stvar) koja se prostire u prostor-vremenu (res extensa<\/em>) i koja je svjesna (res cogitans<\/em>).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[68<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. B. de Spinoza, Ethica<\/em>, IIp47s.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[69<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid., IIp40s2.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[70<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid., IIp16c2.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[71<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLat. essentia<\/em> \u2013 b\u00eet, esencija, sr\u017e, su\u0107ina, \u0161tostvo \u2013 ono po \u010demu ne\u0161to \u0161to jest je to \u0161to jest, a ne ne\u0161to drugo.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[72<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. B. de Spinoza, Ethica<\/em>, IIp18.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[73<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid., IIp18s.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[74<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Gottfried Wilhelm von Leibniz, The Monadologie<\/em>, u Gottfried Wilhelm von Leibniz, The Mondalogy And Other Philosophical Writings<\/em>, Clarendon Press, Oxford 1898., \u00a7 26-28; usp. Damir Barbari\u0107, \u017divo ogledalo beskona\u010dnog<\/em>. Leibnizova Monadologija, Demetra, Zagreb 1999., str. 55-56.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[75<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„O asocijaciji [pridru\u017eivanju] ideja“.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[76<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. G. W. v. Leibniz, The Monadologie<\/em>, str. 232.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[77<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. D. Barbari\u0107, \u017divo ogledalo beskona\u010dnog<\/em>, str. 56.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[78<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU ovoj razdiobi ponovno zna\u010dajnim postaje ranije tek naveden fenomen manipulativnog svo\u0111enja do\u017eivljaja na jednu do\u017eivljajnost. Ako je kapacitet u\u010dinka manji od kapaciteta uzroka, po naravi stvari reprezentacija uzroka u u\u010dinku bit \u0107e prilago\u0111ena na na\u010din okrnjenosti sadr\u017eaja. To se doga\u0111a u svakom nedovoljno senzibilnom pristupu stvarima u kojemu se gubi tolerancija za one segmente koji ne nailaze na korespondent u ukupnoj spoznajnoj mo\u0107i motritelja.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[79<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Gotfrid Vilhelm Lajbnic [Gottfried Wilhelm Leibniz], Novi ogledi o ljudskom razumu<\/em>, Veselin Masle\u0161a, Sarajevo 1986., str. 29.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[80<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. B. de Spinoza, Etika<\/em>, IIp49s.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[81<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Pavao Vuk-Pavlovi\u0107, Spinozina nauka<\/em>, „Tipografija“ d.d., Zagreb 1938., str. 70.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[82<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nB. de Spinoza, Ethica<\/em>, IIdef3.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[83<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nLino Veljak, „\u010covjek kao metafizi\u010dka utvara“, Filozofska istra\u017eivanja<\/em> 28 (1\/2008), str. 13-20, str. 13.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[84<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. ibid.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[85<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPredmet ideje.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[86<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. B. de Spinoza, Ethica<\/em>, IIdef4; Henry Edward Allison, Benedict de Spinoza: An Introduction<\/em>, Yale University Press, New Haven \u2013 London 1987., str. 103.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[87<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. \u017darko Pai\u0107, White Holes and the Visualization of the Body<\/em>, Palgrave MacMillan, Cham 2019., str. 2.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[88<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Bernard \u0160poljari\u0107, „Domena virtualnog: analogon ili ekstenzija svekolikog bivstvovanja“, In medias res: \u010dasopis filozofije medija<\/em> 7 (13\/2018), str. 2049-2062, str. 2050-2051.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[89<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Cody Turner, „Augmented Reality, Augmented Epistemology, and the Real-World Web“, Philosophy and Technology<\/em> 35 (1\/2022), str. 1-28, str. 18.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[90<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[91<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme<\/em>, Naprijed, Zagreb 1985., str. 182-188.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[92<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Martin Heidegger, „O humanizmu“, u Martin Heidegger, Kraj filozofije i zada\u0107a mi\u0161ljenja<\/em>. Rasprave i \u010dlanci, Naprijed, Zagreb 1996., str. 153; „Bit jezika“, str. 350.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[93<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Ludwig Wittgenstein, Tractatus logico-philosophicus<\/em>. S uvodom Bertranda Russella, „Veselin Masle\u0161a“ \u2013 „Svjetlost“, Sarajevo 1987., 5.6-5.61.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[94<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. \u017darko Pai\u0107, „Metafizika i kibernetika“, u Tomislav Krznar (ur.), Filozofija i stvarala\u0161tvo<\/em>, Hrvatsko filozofsko dru\u0161tvo \u2013 U\u010diteljski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb 2021., str. 13-50, str. 15.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[95<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSvakome tko ima makar pribli\u017eno jasnu predod\u017ebu broda jasno je kako ova plovila u svojoj namjeni predstavljaju stani\u0161te velikog broja ljudi i raznolikih djelatnosti koje su neizostavne za su-\u017eivot u plovidbi. Optimizirati ovo stani\u0161te pretpostavlja istra\u017eivanje i poznavanje potreba svih njegovih potencijalnih stanovnika. Nije \u010dudno \u0161to je motiv broda i plovidbe \u010desto u povijesti filozofije kori\u0161ten kao primjer politi\u010dkog umije\u0107a upravljanja zajednicom.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Possibilities and Limits of Multimedia as a Conceptual Language<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

The rationalism understands an act of cognition as a conceptual understanding of things, that is, as the power with which human as a conscious being (mens) forms the idea of a thing in a concept. Therefore, conceptual understanding represents an adequate mode in knowing the essence of a thing. It is important to emphasize that the concept is a product of an act of thinking, while the idea as a concept is not reducible to the image (imago) nor to the word (verbum). In light of recognized openness of the concept to the medium, the focus of the research are the possibilities of virtual reality (VR) and integration of multimedia for the purpose of effective expression of the essence of things. Can using a multimedia platform avoid the confusion of connotations that sensory stimuli actually evoke? In its practical application, the research relies on examples of integration and use of VR media and devices in shipbuilding.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> 3D, essence, shipbuilding, idea, language, multimedia, concept, image, cognition, virtual reality.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     12(22)#6 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.22.6 UDK 004.032.6:159.955.1 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 11.12.2022.     Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107 Maritime Center of Excellence, Mar\u0161ala Tita 198, Opatija, Hrvatska batiniantonio@gmail.com Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":427,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[103],"tags":[796,797],"class_list":["post-432","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-22-vlasiti-url","tag-antonio-batini-i-bernard-spoljaric","tag-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nAntonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107: Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107: Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     12(22)#6 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.22.6 UDK 004.032.6:159.955.1 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 11.12.2022.     Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107 Maritime Center of Excellence, Mar\u0161ala Tita 198, Opatija, Hrvatska batiniantonio@gmail.com Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet, […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-05-17T18:26:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"32 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107: Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika\",\"datePublished\":\"2023-05-17T18:26:34+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/\"},\"wordCount\":6351,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"keywords\":[\"Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107\",\"Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 22 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/\",\"name\":\"Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107: Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"datePublished\":\"2023-05-17T18:26:34+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107: Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107: Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107: Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     12(22)#6 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.22.6 UDK 004.032.6:159.955.1 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 11.12.2022.     Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107 Maritime Center of Excellence, Mar\u0161ala Tita 198, Opatija, Hrvatska batiniantonio@gmail.com Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet, […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2023-05-17T18:26:34+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"32 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107: Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika","datePublished":"2023-05-17T18:26:34+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/"},"wordCount":6351,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","keywords":["Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107","Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika"],"articleSection":["In Medias Res broj 22 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/","name":"Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107: Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","datePublished":"2023-05-17T18:26:34+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/antonio-batini-i-bernard-spoljaric-mogucnosti-i-granice-multimedija-kao-pojmovnog-jezika\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Antonio Batini i Bernard \u0160poljari\u0107: Mogu\u0107nosti i granice multimedija kao pojmovnog jezika"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=432"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=432"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=432"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}

VR <\/em>iskustvo duboko je protkano jezikom u onome smislu u kojemu Martin Heidegger pi\u0161e o govoru, jeziku, gramatici i vezama ovih s logikom razumijevanja i bitkom-u-svijetu<\/a>[91<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> te na drugom mjestu jo\u0161 o govoru (jeziku) kao o ku\u0107i bitka u oku\u0107ivanju koje stanuje \u010dovjek,<\/a>[92<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> a \u0161to progovara i u glasovitom stavu Ludwiga Wittgensteina, prema kojemu granice pojedin\u010devog jezika ozna\u010davaju i granice njegova svijeta ispunjenog logikom.<\/a>[93<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Time se upravo upu\u0107uje na opojmljivanje stvari u svijetu kao njihov po\u010detak postojanja u nekoj svijesti. Ako u VR<\/em> svijetu u predmetu uspravne konstrukcije koja, onoliko koliko je u snazi oka ima sva obilje\u017eja zida, u k\u00f4du samog tog predmeta nije definirana i njegova relativna neprobojnost, \u010dime on poprima funkciju pregrade ili zapreke gibanju, taj \u0107e zid biti tek iluzija kroz koju se je mogu\u0107e fizikalno neometano kretati. Odnosno, samim pojmom zida, a ne likom, biva definirano \u0161to on jest i koje je njegovo bitno svojstvo. Premda je tvorbeni jezik aritmetike i geometrije VR<\/em> prostora zasnovan na ra\u010dunanju (komputaciji<\/em>) binarnog k\u00f4da,<\/a>[94<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> upravo je taj k\u00f4d u svojoj, za \u010dovjeka neposrednoj besmislenosti, unutar binarnog sustava bli\u017ei pojmu, negoli izrazu koji u prikazu dobivenom iz prera\u010dunavanja sekvencije i niza pomo\u0107u platformi vizualnog prikazivanja (grafi\u010dki podsustavi i ure\u0111aji) postaje prizor, obli\u010dje, lik i objekt punog smislenog zna\u010denja.<\/p>\n