{"id":433,"date":"2023-05-17T18:28:56","date_gmt":"2023-05-17T18:28:56","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2023\/05\/17\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/"},"modified":"2023-05-17T18:28:56","modified_gmt":"2023-05-17T18:28:56","slug":"edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  12(22)#7 2023<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.12.22.7<\/a>
\nUDK 008:659.148(497.5)
\nIzvorni \u010dlanak
\nOriginal scientific paper
\nPrimljeno: 15.1.2023.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Edib Ahmeta\u0161evi\u0107<\/span><\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161te VERN – predmet \u201cKamera u dokumentarnom i igranom filmu\u201d,
\n Palmoti\u0107eva ulica 82\/1, 10000 Zagreb, Hrvatska
\n edib.ahmetasevic@gmail.com\n<\/p>\n

Strategijske dileme kulturne politike sustava
\n audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj<\/span><\/strong><\/a>[96<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (525 KB), Hrvatski, Str. 3695 – 3717
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nKulturna politika Republike Hrvatske na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti, prolaze\u0107i kroz tranziciju na razli\u010dite na\u010dine ostavila je neizbrisive posljedice na ukupno podru\u010dje audiovizualne djelatnosti. Uslijed raspada socijalizma, \u0161to predstavlja sistemsku tranziciju biv\u0161ih dr\u017eava socijalisti\u010dkog sistema prema (razli\u010ditim modelima) kapitalisti\u010dkog sistema, desila se i strukturna tranzicija kao rezultat globalnih promjena, pa je do\u0161lo do promjena kulturne politike u odnosu na audiovizualnu djelatnost Republike Hrvatske. Dezorijentirana kulturna politika usporila je razvoj audiovizualne djelatnosti prema kreativnoj industriji ili ga potpuno zaustavila. Dezorijentiranost kulturne politike nastala je uslijed neodgovornog dru\u0161tvenog pona\u0161anja, nepo\u0161tivanja kulturne raznolikosti, nerazvijenog odnosa javnog, privatnog i civilnog sektora, odnosno strategijskih dilema kulturne politike. Kako bi se razvijala kreativna industrija potrebno je audiovizualnu djelatnost provoditi u\u010dinkovito i djelotvorno, a za \u0161to je neophodno redefinirati, razvijati i provoditi set strategija i instrumenata kulturne politike Republike Hrvatske na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nInterdisciplinarnim pristupom povezuju\u0107i integrativnu teoriju dru\u0161tvenog ugovora i dilema suvremenih kulturnih politika na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti ukazujem na va\u017enost dru\u0161tveno odgovornog pona\u0161anja, posebice privatnog sektora, koji ima veliku ulogu u razvoju filmske industrije kao profitno orijentirane kulturne industrije.<\/p>\n

<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nPrijedlog: Razvoj kreativne industrije na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj nije mogu\u0107 bez uravnote\u017eenja djelovanja strate\u0161kih dilema kulturne politike, te na taj na\u010din uspostave ravnote\u017ee izme\u0111u estetskih i tr\u017ei\u0161nih vrijednosti audiovizualne djelatnosti.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> kulturna tranzicija, dru\u0161tveno odgovorno pona\u0161anje, kreativne industrije, kulturna raznolikost, upravljanje audiovizualnim djelatnostima, strategijske dileme kulturne politike.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Uvod<\/strong><\/p>\n

Audiovizualna djelatnost<\/a>[97<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Republike Hrvatske u procesu sistemskih i strukturnih promjena dru\u0161tva do\u017eivjela je transformaciju od ideolo\u0161ke orijentacije<\/em>, preko perioda tranzicije<\/em>, krize javne kulturne politike i javnog sektora, nerazvijenosti odnosa javnog, privatnog i civilnog sektora, krize institucija i njihove uloge u dru\u0161tvu, ali i krize participacije i kulturnog tr\u017ei\u0161ta (Dragi\u0107evi\u0107-\u0160e\u0161i\u0107 i Dragojevi\u0107, 2008: 28- 29) do kulturne globalizacije<\/em>. Tranzicija je djelomi\u010dno donijela redukciju kulturne politike na ekonomski racio, ali i na kulturni dualizam, kao paralelizam dvaju sustava vrijednosti \u2013 pri \u010demu jedan podrazumijeva zahtjeve za uspostavom tr\u017ei\u0161ta u kulturi, a drugi dr\u017eavnu skrb oko financiranja kulture (Krzysztofek, 1996: 67). Dok gledano iz drugog kuta pred kulturu se postavljaju velika o\u010dekivanja i dolazi do kulturnog redukcionizma, a pokreta\u010d tih nadanja i o\u010dekivanja od kulture je, zapravo, ekonomski redukcionizam (McGuigan, J. 2004, Rethinking Cultural Policy<\/em>). Nepotpuna tranzicija kulture i ostaci dr\u017eavnog model kulturne politike, doveli su do manjkavosti u provo\u0111enju kulturne politike na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti. Dru\u0161tvena fragmentacija i dru\u0161tvena integracija s kojom smo suo\u010deni predstavljaju komplementarne procese, nedostatak jednoga od njih stvara dru\u0161tvenu neravnote\u017eu, iz koje nastaje kulturna isklju\u010divost, <\/em>koja predstavlja negiranje, podcjenjivanje i uni\u0161tavanje kulturne razli\u010ditosti. Tijekom istra\u017eivanja me\u0111u audiovizualnim stvaraocima provedena je anketa, s aspekta strate\u0161kih dilema kulturne politike, \u010diji rezultati ukazuju na neuravnote\u017eenost u pogledu strate\u0161kih dilema socijalnog razvoja, odnosa prema manjinskim identitetima i kulturnim raznolikostima.<\/a>[98<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Tako vi\u0161e od 50% ispitanika u povedenoj anketi zastupa mi\u0161ljenje kako kulturna raznolikost nije su\u0161tinsko pitanje javne kulturne politike na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti. Dok 40% njih smatra kako to nije jasno definirano, odnosno kako nedostaje svijest o va\u017enosti za\u0161tite i promocije manjinskih identiteta, jer oni daju vitalnost nacionalnoj kulturi.<\/p>\n

Tijekom tranzicije audiovizualna djelatnost na\u0161la se pred problemom uspostava i implementacije kulturnog sustava audiovizualne djelatnosti tj. kulturnog in\u017eenjeringa, a koji ne mo\u017ee biti efikasan bez pomo\u0107i javnog sektora privatnome sektoru uz aktivno sudjelovanje civilnog sektora u oblasti audiovizualne djelatnosti. Za redefiniranje sustava audiovizualne djelatnosti Republike Hrvatske neophodno je: uspostaviti sustav u\u010dinkovitog funkcioniranja sva tri sektora dru\u0161tva (Mollard, 2000: 22).<\/p>\n

Prilikom definiranja javnih kulturnih politika na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, neophodno je uzeti u razmatranje ulogu multikulturalizma, interkulturalizma i transkulturalizma <\/em>s aspekta globalizacije. Uzimaju\u0107i u obzir logi\u010dno stremljenje prema kulturnoj industriji, \u0161to je zapravo promoviranje kulture kao odgovor na ekonomsko razaranje koje je donijela neoliberalna <\/em>transformacija<\/a>[99<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, orijentiraju\u0107i se samo na tr\u017ei\u0161te audiovizualne djelatnosti izgubit \u0107e svoju umjetni\u010dku vrijednost. Kulturna industrijalizacija \u0107e dovesti do masovne kulture i standardizacije svih vidova proizvodnje (Adorno i Horkheimer, (1947) 2006). Kroz me\u0111uresornu suradnju i aktiviranje odre\u0111enih strategija kulturne politike, audiovizualna djelatnosti u Hrvatskoj mo\u017ee postati dohodovna djelatnost i tako potaknuti kulturni razvoj dru\u0161tva, stvoriti nova radna mjesta kako na lokalnoj tako i na me\u0111unarodnoj razini (Fiske u: Smiers 2003: 153).<\/p>\n

Obrazovanje je iznimno va\u017ean aspekt u kulturnoj politici jer stvara ljudski kapital, a investicija u znanje stvara ve\u0107u dru\u0161tvenu dobit. Audiovizualne djelatnosti zbog svoje prirode i slo\u017eenosti provedbe zahtjevaju stru\u010dno obrazovane kadrove. Zbog svega navedenog neophodno je uspostaviti efektivnu ravnote\u017ea izme\u0111u “kulturnih dualizama” koji trenutno egzistiraju kao paralelizam dva sustava vrijednosti (pri \u010demu jedan podrazumijeva zahtjeve za uspostavljanjem tr\u017ei\u0161ta u kulturi, a drugi odgovornost dr\u017eave za prora\u010dunsko financiranje kulture).<\/p>\n

U kratkoj, ali izrazito zna\u010dajnoj studiji “Balansing Act: 21 Strategic Dilemmas in Cultural Policy” Francois Matarasso i Charles Landry razmatraju pet grupa dilema koje su karakteristi\u010dne za svaku kulturnu politiku: dileme okvira kulturne politike, dileme implementacije kulturne politike, dileme socijalnog razvoja, dileme ekonomskog razvoja i upravlja\u010dke dileme. Ova teorijska razmatranja \u010dinila su osnovu za na\u0161a prou\u010davanja razvoja audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n

Uslijed slo\u017eenih socio-ekonomskih i socio-politi\u010dki odnosa razvoj audiovizualne djelatnosti nalazi se pred okvirnim strate\u0161kim dilemama koje se odnose na: opseg podru\u010dja djelovanja kulturne politike u odnosu na audiovizualne djelatnosti, odnosno pridonose li audiovizualne djelatnosti razvoju umjetnosti ili razvoju kulture shva\u0107ene kao na\u010din \u017eivota; koncepciju kulturne politike na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti, odnosno dilemu izme\u0111u demokratizacije kulture i kulturne demokracije; audiovizualnu djelatnost koja je sama sebi svrsishodna, zbog estetske dimenzije koja se smatra dru\u0161tveno korisnom vrijedno\u0161\u0107u ili audiovizualna djelatnost treba imati razvojnu ulogu u dru\u0161tvu; audiovizualnu djelatnost kao javno dobro ili uvjetovanu aktivnost, te ulogu umjetnika s toga gledi\u0161ta.<\/p>\n

U procesu definiranja kulturne politike tijekom tranzicije javile su se dileme implementacije kulturne politike na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti i njenog odre\u0111enja u odnosu na: konzultacije vlade s javno\u0161\u0107u, civilnim dru\u0161tvom i profesionalnim udru\u017eenjima tijekom procesa oblikovanja kulturne politike ili aktivnim sudjelovanjem u obliku partnerstva ministarstva kulture, njegovih ‘konstituenci’ i javnosti; raspored sredstava namijenjenih audiovizualnim djelatnostima, a koja treba kontrolirati dr\u017eava ili financiranje treba biti izolirano od utjecaja politike; financijska sredstva koja treba dodijeliti javnom ili privatnom sektoru, odnosno je li va\u017enija intervencija dr\u017eave u javnom ili privatnom sektoru za u\u010dinkovit razvoj audiovizualne djelatnosti; va\u017enost strate\u0161ke uloge audiovizualne djelatnosti kao razvojne djelatnosti u dru\u0161tvu kroz presti\u017ene aktivnosti za elitnu publiku ili dr\u017eavni prioritet treba biti ulaganje u zajednicu; brigu dr\u017eave o nacionalnom interesu \u2013 nacionalnoj audiovizualnoj djelatnosti ili aktivnoj me\u0111unarodnoj suradnji i podr\u017eavanju multikulturalizma.<\/p>\n

U multikulturalnoj Europi dileme socijalnog razvoja imaju veliki zna\u010daj s gledi\u0161ta: promatranja kulturnog identiteta manjinskih ili ve\u0107inskih zajednica, odnosno formiranja demokratskog pluralizma prema pravilima manjine ili ve\u0107ine; kulturnog naslje\u0111a u audiovizualnoj djelatnosti, njegovog o\u010duvanja ili oblikovanju suvremene djelatnosti; usmjerenja kulturne politike na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti prema unutarnjoj ili vanjskoj potro\u0161nji kulturnih proizvoda i prezentiranja unutarnje realnosti ili umjetnog uljep\u0161avanja dr\u017eave kroz audiovizualnu djelatnost. S aspekta dilema ekonomskog razvoja audiovizualne djelatnosti neophodno je definiranje jasnih ciljeva na osnovu kojih se mo\u017ee odlu\u010diti: po kojoj \u0107e osnovi javna sredstva biti dodijeljena kao financijska pomo\u0107 ili kao investicija u kreativne ideje podlo\u017ene tr\u017ei\u0161tu; koji su prioriteti razvoja audiovizualne djelatnosti: potro\u0161nja ili proizvodnja audiovizualnog proizvoda, i na koje na\u010dine dr\u017eava najbolje mo\u017ee odr\u017eavati ravnote\u017eu izme\u0111u obaju ovih gledi\u0161ta.<\/p>\n

Neizostavne su sveprisutne upravlja\u010dke dileme na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti, a koje se odnose na dono\u0161enje odluka u procesu realizacije kulturne politike audiovizualne djelatnosti, kroz dr\u017eavni centralizam koji daje dojam jamstva kontrole, standarda i konzistentnog pristupa, ali i ve\u0107i zna\u010daj koji vlada pridaje kulturi, \u2013 ili kroz decentralizam koji donosi bli\u017eu uzajamnu vezu izme\u0111u propisa i lokalnih potreba, kulturnu raznolikost.<\/p>\n

Pored centralizacije ili decentralizacije prisutne su slijede\u0107e upravlja\u010dke dileme kulturne politike na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti, a definiraju pitanja: na koji na\u010din provoditi audiovizualnu djelatnost u praksi, kroz direktni servis pod dr\u017eavnom upravom ili usluge treba kupovati od drugih putem izravnog ugovaranja; zaslu\u017euju li umjetnici dr\u017eavne privilegije zato \u0161to su umjetnici ili bi dr\u017eava trebala prvenstveno podr\u017eavati umjetnost, od \u010dega bi korist imali uspje\u0161ni, a ne privilegirani umjetnici; kako treba raspodijeliti sredstva za planiranje i provo\u0111enje programa audiovizualne djelatnosti, kroz ulaganje u institucije i infrastrukturu ili ulaganje u kulturne aktivnosti na podru\u010dju ove djelatnosti; tko treba upravljati aktivnostima na podru\u010dju audiovizualnih djelatnosti \u2013 menad\u017eeri ili umjetnici.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Stanje audiovizualne djelatnosti tijekom tranzicije<\/strong><\/p>\n

Kultura u Republici Hrvatskoj definirana je kao dr\u017eavni prioritet i to na najvi\u0161oj razini deklarativnosti prema dr\u017eavnom Ustavu<\/a>[100<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> iz 1990. i amandmanima<\/a>[101<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> iz 1992. godine. Ideologija u kojoj se odvijala audiovizualna djelatnost u biv\u0161em sustavu, ali i dobrim dijelom tijekom prve faze tranzicije prezentirala je razli\u010ditost kao opasnu i negativnu tendenciju. Isto tako autoritativni politi\u010dki re\u017eim, kroz manipulativnu mo\u0107 dru\u0161tvenog sustava, umanjuje dru\u0161tvenu, kulturnu, politi\u010dku i eti\u010dku razli\u010ditost. Tako je tek 2008. godine donesen ”Pravilnik o izboru i utvr\u0111ivanju programa javnih potreba u kulturi”.<\/a>[102<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Javna kulturna politika u Hrvatskoj ne bavi se svojim temama, pitanjima poetike i estetike, ve\u0107 se prvenstveno bavi o\u010duvanjem jezika<\/em>, spa\u0161avanjem povijesti<\/em>, konstituiranjem nacije<\/em>. Prisutna je demokratizacija kulture<\/a>[103<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> kao politi\u010dka koncepcija kulturne politika na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti, iako s aspekta okvirne dileme kulturne politike kulturna demokracija predstavlja \u0161iri pristup proizvodnji, distribuciji i potro\u0161nji audiovizualnih proizvoda, a aktivnosti su zami\u0161ljene izvan vladaju\u0107ih struktura.<\/p>\n

Audiovizualne djelatnosti, kao \u0161to su promocija, proizvodnja, distribucija i prikazivanje audiovizualnih djela, tijekom tranzicije iz dr\u017eavnog model kulturne politike ostaju bez temeljne infrastrukture, koja raspola\u017ee s potrebnim resursima za audiovizualnu djelatnost. Tako\u0111er kulturna politika nije u potpunosti prerasla u paradr\u017eavni model kulturne politike, \u0161to se ogleda u \u010dinjenici da \u010dlanove Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) imenuje Ministarstvo kulture i da oni nisu birani<\/a>[104<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> putem provedenog javnog natje\u010daja. Jednako tako na\u010dina financiranja HAVC-a u najve\u0107em dijelu je iz dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/a>[105<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Kriza institucija audiovizualne djelatnosti u Hrvatskoj ogleda se kroz lo\u0161u i nepravednu privatizaciju u kojoj je razorena njezina tehni\u010dka infrastruktura<\/a>[106<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, koja u najve\u0107em dijelu vi\u0161e ne postoji. Politika se \u010desto najdirektnije mije\u0161a u izbor scenarija, autora i producenata kojima \u0107e biti dodijeljena sredstva za realizaciju filma. Kriza institucije ogleda se kroz ne provo\u0111enje pravnih instrumenata kulturne politike<\/a>[107<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti unutar HAVC-a, na \u0161to ukazuje Izvje\u0161\u0107e predsjednika upravnog odbora HAVC-a o indicijama kr\u0161enja zakona, prekora\u010denju ovlasti i zakonitosti rada od 04. srpnja 2012. godine, te dopis voditeljice Odjela za pravne poslove HAVC-a i \u010dlana Upravnog odbora od 19. rujna 2012. godine Ministrici kulture RH.<\/a>[108<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Tome treba dodati da je hrvatska distribucijska filmska mre\u017ea Kinematografi <\/em>uni\u0161tena prilikom privatizacije i da je broj kino dvorana u Hrvatskoj smanjen je sa 314 na 107 u periodu od 1983. do 2012. godine.<\/a>[109<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Kulturna tranzicija s aspekta demokratizacije dru\u0161tva treba podrazumijevati kulturni pluralizam <\/em>(pluralizam vlasni\u0161tva, pluralizam tr\u017ei\u0161ta, politi\u010dki pluralizam) putem kojega \u0107e biti utemeljene sve demokratske procedure, kontrola politi\u010dke vlasti unutar dru\u0161tva te utjecaj gra\u0111ana na ukupnu sferu vlasti. U Hrvatskoj je prisutan kulturni dualizam: na jednoj strani etnocentri\u010dna i neokonzervativna kultura, a na drugoj moderna, suvremena, plurikulturna kultura. Prema tome potrebno je dono\u0161enje posebne javne kulturne politike u odnosu na audiovizualne djelatnosti u Hrvatskoj kojom bi se razli\u010dite kulture, koje \u0107e ulaskom u EU tvoriti zajednicu, postavile u ravnopravan polo\u017eaj, ali i za\u0161titile (Dragojevi\u0107, 1999: 133, 134, 135).<\/p>\n

Republika Hrvatska nizom strategija i instrumenata kulturne politike podr\u017eava razvoj audiovizualne djelatnosti (kinematografije) kao kreativne industrije<\/a>[110<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, ali samo deklarativno<\/a>[111<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, pri tome ne percipiraju\u0107i aktivno sudjelovanje svih \u010dinilaca razvoja dru\u0161tva i kulture<\/a>[112<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, u sustav dono\u0161enja odluka i preuzimanja odgovornosti za razvoj audiovizualne djelatnosti kao javne potrebe<\/a>[113<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Sa aspekta globalizacije potrebno je razmatrati multikulturalizam, interkulturalizam i transkulturalizam<\/a>[114<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, ali i za\u0161titu audiovizualne kulturne ba\u0161tine<\/a>[115<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> prilikom definiranja javnih kulturnih politika na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti. Republika Hrvatska je ratificirala Europsku kulturnu konvenciju<\/a>[116<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, kao i Europsku konvenciju o filmskoj koprodukciji<\/a>[117<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. U prvom desetlje\u0107u tranzicije osim formalno pravnog podr\u017eavanja interkulturalizma i transkulturalizma<\/a>[118<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, zna\u010dajnija me\u0111unarodna suradnja na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti ne postoji, \u0161to se mo\u017ee vidjeti iz izvje\u0161taja Hrvatskog audiovizualnog centra<\/a>[119<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> za kategorije manjinskih i ve\u0107inskih koprodukcija, tek po ulasku u Europsku uniju doga\u0111aju se promjene na tome planu.<\/a>[120<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Tranzicija iz socijalisti\u010dkog sustava u kapitalisti\u010dki rezultirala je redukcijom kulturne politike na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti, u najve\u0107oj mjeri na ekonomski racio. Kulturna politika se ne vodi ni ne razvija isklju\u010divo iz kulturnih razloga, nego se kao njeno utemeljenje pokazuju naj\u010de\u0161\u0107e ekonomski razlozi. Sa ovoga aspekta nerazumijevanje uloge kulture i va\u017enosti ekonomskih pokazatelja prisutno je i danas. Izostanak tr\u017ei\u0161nih rezultata poku\u0161ava se opravdati nerazumijevanjem visoke kulture u audiovizualnim djelatnostima od strane masovne publike, a izostanak umjetni\u010dkog uspjeha nedovoljnim ulaganjem u audiovizualnu djelatnost.<\/a>[121<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> To ukazuje na nedostatak principijelne strategije javnih kulturnih politika, te njeno provo\u0111enje i na umjetni\u010dkom i na ekonomskom planu, \u010dime bi se ubla\u017eio postoje\u0107i dualizam umjetni\u010dkih i tr\u017ei\u0161nih vrijednosti audiovizualnih djelatnosti.<\/p>\n

Prisutna je dilema s aspekta dru\u0161tvene uloge percepcije audiovizualne djelatnosti kao samoopravdavaju\u0107e vrijednosti ili razvojne vrijednost.<\/a>[122<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Audiovizualna djelatnost prestaje biti produkcijski servis, iako je “Jadran film”<\/a>[123<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> prije trideset godina ostvarivao promet od 70 milijuna dolara godi\u0161nje. Promocija hrvatskog filma je marginalizirana u novo nastalim odnosima, strane kompanije i dio paradr\u017eavnih institucija kulture preuzimaju distribuciju i prikazivanje<\/a>[124<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, te niti u jednom segmentu audiovizualne djelatnosti od javnog interesa ne sudjeluje na njezinu razvoju, dok profesionalne udruge koje su do tada ovisile o dr\u017eavi nisu imale kapacitete za prilagodbu novonastalom ”divljem kapitalizmu” jer im to nije u prirodi njihovog bivanja. Doma\u0107i igrani film je obezvrije\u0111en i zaobi\u0111en, dok profesionalci ostaju bez zaposlenja.<\/a>[125<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Prisutna je izrazita neuravnote\u017eenost izme\u0111u strate\u0161kih dilema socijalnog razvoja kulturne politike na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti naro\u010dito od interesa kulturne politike za lokalni razvoj izme\u0111u prisustva stranih koproducenata i interesa lokalnog stanovni\u0161tva. Rezultati spomenute ankete ukazuju na to, kao i \u010dinjenica da u zadnjih 30 godina nije zabilje\u017eeno zna\u010dajnije prisustvo stranih koproducenata, kao ni ve\u0107a usmjerenost prema vanjskoj potro\u0161nji audiovizualnih proizvoda u odnosu na unutarnju potro\u0161nju.<\/a>[126<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Strategija kulturnog razvoja Hrvatske<\/strong><\/p>\n

Instrumenti provo\u0111enja javne kulturne politike naj\u010de\u0161\u0107e su pravni (zakoni) i ekonomski (raspodjela financiranja), ali samo u jednom dijelu. Prisutna su zna\u010dajna ograni\u010denja u organizacijskim i vrijednosno-idejnim instrumentima, iako je prepoznavanje, vrednovanje i poticanje izvrsnosti prioritetno sredstvo kulturnog razvoja.<\/a>[127<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Obezvrije\u0111eno je idejno-autorsko stvarala\u0161tvo i moralno-eti\u010dke vrijednosti u pra\u0107enju i vrednovanju postignutih ciljeva. Sagledavanjem rezultata javnih natje\u010daja HAVC-a ustanovljeno je kako odre\u0111eni autori iz godine u godinu dobivaju zna\u010dajna sredstva u audiovizualnoj djelatnosti (od 40% \u2013 70% ukupnih sredstava) usprkos nepostizanju zna\u010dajnijih umjetni\u010dkih i ekonomskih rezultata, dok su istovremeno ta sredstva drugima autorima uskra\u0107ena.<\/a>[128<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Za razvoj audiovizualnih djelatnosti u Republici Hrvatskoj osim politi\u010dko-pravnih, potrebno je primijeniti ekonomske, organizacijske i vrijednosno-idejne instrumente kulturnih politika kako navode (Dolowitz i Marsh u Colebatch, 2002: 124).<\/p>\n

Tako zapo\u010dinje i nova faza razvoja audiovizualne djelatnosti kroz inicijativu stvaranja dugotrajnije strategije razvoja u kulturi. Urednica dokumenta “Strategija kulturnog razvoja Hrvatske u 21. stolje\u0107u” Biserka Cvjeti\u010danin<\/a>[129<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, napominje da dokument sadr\u017ei dva temeljna strategijska interesa. Prvi je odr\u017eavanje i razvitak postoje\u0107ih djelatnosti i potreba u kulturnom sektoru, uklju\u010duju\u0107i i neka ve\u0107a ulaganja, a drugi me\u0111usektorska suradnja i razvoj. Ta dva strategijska interesa s aspekta kulturne politike temelj su razmatranja razvoja kulturne\/kreativne industrije kroz redefiniranje sustava audiovizualnih djelatnosti. Donosioci navedenog dokumenta<\/a>[130<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> isti\u010du kako strategija kulturnog razvoja ne smije odvajati kulturu zbog kulture na jednoj strani, i kulture radi ekonomskih i politi\u010dkih ciljeva, na drugoj strani.<\/p>\n

Neophodno je izbrisati granice izme\u0111u elitne, tradicijske i masovne kulture, tako masovna proizvodnja i popularnost djela ne\u0107e imati tek komercijalan zna\u010daj (Eagleton, 2000: 52), a profit od sve ve\u0107eg zanimanja za kvalitetne proizvode kulture reinvestirao bi se u kulturni razvitak. Vjeran Katunari\u0107<\/a>[131<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, voditelj projekta izrade “Strategija kulturnog razvoja Hrvatske u 21. stolje\u0107u” nagla\u0161ava kako je za izgradnju pouzdane strategijske vizije Hrvatske, vrijednost komparativnih iskustava razmjerno manja od vrijednosti vlastitih iskustava. Komparativna odrednica u pogledu stvaranja preduvjeta, kroz strategije i instrumente kulturne politike, klju\u010dna je za redefiniranje novih polazi\u0161ta u razvoju kreativne industrije u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n

Analiza i komparacija konkurentnosti audiovizualnih djelatnosti potvrdila je izre\u010deno: lo\u0161a privatizacija, mali inovativno-tehnolo\u0161ki kapaciteti audiovizualne djelatnosti<\/a>[132<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, nesudjelovanje strukovnih udruga u dono\u0161enju odluka, te nepo\u0161tivanje regulativa osnovni su uzroci nemogu\u0107nosti razvoja audiovizualnih djelatnosti. S aspekta strate\u0161kih dilema kulturne politike, prema Matarasso & Landry, neuravnote\u017eeno djelovanje me\u0111u strate\u0161kim dilemama dovelo je do pote\u0161ko\u0107a u razvoju audiovizualnih djelatnosti koje otvaraju put prema kreativnoj industriji.<\/a>[133<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Kulturni sustav \u2013 upravljanje u audiovizualnoj djelatnosti<\/strong><\/p>\n

Tranzicijom kulture nastao je jedan kompleksan kulturni sustav koji sli\u010di paradr\u017eavnom modelu kulturne politike s odre\u0111enim ostacima dr\u017eavnog modela. Kako svaka nova vlada jednostavno misli da od nje sve po\u010dinje, tako i na podru\u010dju kulture vi\u0161e je puta definirana strategija kulturnog razvoja, uskla\u0111ena s regulativom Europske unije. Paradr\u017eavni model kulturne politike ima za praksu upravljanje na podru\u010dju audiovizualnih djelatnosti putem “produ\u017eene ruke” (arm’s length principle<\/em>)<\/a>[134<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, tako je Vlada Republike Hrvatske na osnovu zakona<\/a>[135<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> osnovala javnu ustanovu Hrvatski audiovizualni centar<\/a>[136<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, u svrhu sustavnog promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva u Republici Hrvatskoj. HAVC dobija ulogu posrednika izme\u0111u dr\u017eave, s jedne i civilnog dru\u0161tva i tr\u017ei\u0161ta, s druge strane.<\/p>\n

Kulturni sustav Republike Hrvatske prema teoreti\u010daru kulture i ideologu kulturnog in\u017eenjeringa<\/a>[137<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Mollard-u i njegovoj koncepciji \u010detiri porodice u kulturnoj politici<\/a>[138<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, koji se odnosi na donosioce odluka, jo\u0161 uvijek predstavlja isklju\u010divo Ministarstvo kulture, privatni sektor je minimalno zastupljen kroz nekolicinu neovisnih producenata<\/a>[139<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, a civilni nema utjecaj na strategijske aktivnosti koje provodi HAVC na podru\u010dju audiovizualnih djelatnosti. Takav koncept institucionalnog sustava upravljanja audiovizualnim djelatnostima ne osigurava ravnopravno sudjelovanje u odlu\u010divanju: javnog, privatnog i civilnog sektora kulture. S aspekta strategijskih dilema implementacije kulturne politike i odre\u0111enja dr\u017eave prema privatnom i civilnom sektoru jedva da je prisutno informiranje, a sustav konzultiranja i aktivnog sudjelovanja je nepoznanica.<\/a>[140<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Strukovne udruge tako\u0111er nisu napustile navike iz ranijeg sustava, ne donose nikakvu novu inicijativu, niti vr\u0161e konstruktivan pritisak prema HAVC-u, u svrhu ve\u0107e zastupljenosti u odlu\u010divanju i evauliranju projekata. HAVC nije autonoman u odlu\u010divanju, s jedne strane pod utjecajem je aktualne vladaju\u0107e politike, jer ima upori\u0161te u Zakon o audiovizualnoj djelatnosti, na osnovu kojega Ministarstvo kulture putem dr\u017eavnog prora\u010duna osigurava sredstva za rad HAVC-a.<\/a>[141<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Tako\u0111er Ministarstvo kulture imenuje Predsjednika Upravnog odbora i tri \u010dlana<\/a>[142<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, kao i ravnatelja HAVC-a.<\/a>[143<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ministarstvo kulture daje suglasnost za dono\u0161enje Statuta HAVC-a<\/a>[144<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, ali i zahtjeva podno\u0161enje izvje\u0161taja<\/a>[145<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, te vr\u0161i nadzor nad zakonito\u0161\u0107u rada i op\u0107ih akata HAVC-a.<\/a>[146<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> S druge strane HAVC je pristran i nelogi\u010dan u provo\u0111enju strategije<\/a>[147<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, jer rezultati istra\u017eivanja i provedene ankete ukazuju kako odre\u0111eni programi i njihovi nosioci nisu zastupljeni ravnopravno.<\/a>[148<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Sustav odlu\u010divanja, provo\u0111enja odluka i vrednovanja rezultata izrazito je elitisti\u010dki, pa primjena pravnih, organizacijskih i ekonomskih instrumenata kulturne politike ne poti\u010de efikasan razvoja audiovizualne djelatnosti. Nakon \u0161to je 2008. godine HAVC preuzeo upravljanje nad audiovizualnom djelatnosti postignuti su odre\u0111eni statisti\u010dki<\/a>[149<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> pomaci, \u0161to pokazuje postojanje potencijala i mogu\u0107nosti daljnjeg odr\u017eivog razvoja. Javni sektor kulture nalazi se u kulturno-politi\u010dkoj krizi, koja je rezultat dru\u0161tvenih odnosa i krize proiza\u0161le iz njih. Doma\u0107a audiovizualna proizvodnja, a osobito kinematografski film, nedovoljno je prisutan u doma\u0107im tv-programima bilo kao sadr\u017eaj, bilo kao javna tema. Iz predo\u010denih rezultata i ocjene javnosti evidentan je nedostatak kvantitete, ali i kvalitete s vrijednosno-idejnog, kao i inovativno-tehnolo\u0161kog aspekta. U periodu osjetnog pada proizvodnje doma\u0107eg igranog filma dolazi do trenda komercijalizacije proizvodnje igranog programa i to kroz pove\u0107anje proizvodnje humoristi\u010dnih serija i sapunica nau\u0161trb ‘tradicionalnih’ dramskih formata kao \u0161to su televizijski filmovi, televizijske drame, dramske serije i serijali. Hrvatska radiotelevizija, kao najva\u017eniji subjekt u audiovizualnoj djelatnosti, nije od 2006. do 2009. godine proizvela niti jedan televizijski film ili televizijsku dramu; proizvela je samo jednu mini-seriju, te dvije dramske serije s vi\u0161e od 6 nastavaka, obje kriminalisti\u010dkog \u017eanra. Naspram toga u istom razdoblju proizvedeno je \u010dak 5 sapunica i 6 humoristi\u010dnih serija od kojih su neke do\u017eivjele i po pet i vi\u0161e sezona.<\/a>[150<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ovakvu standardizaciju svih vidova masovne proizvodnje i masovnu kulturu vrlo o\u0161tro kritiziraju Adorno i Horkheimer (Adorno i Horkheimer, (1947), 2006.). Standardizacija audiovizualne djelatnosti u pogledu strategijskih dileme kulturne politike dovela je da audiovizualna djelatnost postane uvjetovana dru\u0161tvene aktivnosti za postizanje ciljeva koji nisu prioritetno umjetni\u010dki, umjesto javno dobro kojega koristi veliki broj potro\u0161a\u010da.<\/a>[151<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Kolika je kriza tr\u017ei\u0161ta kulture \u2013 audiovizualnih proizvoda pokazuje i posjeta kino dvoranama u periodu 2006.-2014. godine, kao i ukupni utr\u017eak na kino blagajnama. Statisti\u010dki to iznosi 3,3 miliona gledatelja, od toga je doma\u0107i film u 2012. godini gledalo 180 tisu\u0107a gledatelja.<\/a>[152<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> U Hrvatskoj je broj godi\u0161njih posjeta kinu po glavi stanovnika i dalje me\u0111u najni\u017eima u Europi i iznosi 0,79%.<\/a>[153<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Udio doma\u0107ega filma u ukupnoj gledanosti u hrvatskim kinima tijekom 2009. godine iznosio je 1,6%, dok je europski prosjek iznosio 26,7%.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sufinanciranje ili financiranje audiovizualne djelatnosti<\/strong><\/p>\n

Izvori financiranja audiovizualnih djelatnosti u RH naj\u010de\u0161\u0107e se kre\u0107u u okvirima pokroviteljske uloge kroz financiranje kulture na fondovski na\u010din<\/a>[154<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, koji se centralizira administrativno, koncepcijski i financijski u Ministarstvo kulture, odnosno prema Zakonu o audiovizualnim djelatnostima u HAVC. Tako su ekonomski instrumenti provo\u0111enja nacionalnog programa audiovizualnog stvarala\u0161tva nedovoljno u\u010dinkoviti, jer se komercijalne televizije i ostali zakonski obveznici upla\u0107ivanja sredstava<\/a>[155<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> nisu efektivno uklju\u010dili u djelovanje HAVC-a, niti kao njegovi obveznici, niti kao korisnici njegovih usluga, ali sudjeluju u radu Audiovizualnoga vije\u0107a<\/a>[156<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> u svojstvu \u010dlanova. Civilno dru\u0161tvo, profesionalne udruge nemaju utjecaj na odlu\u010divanje unutar HAVC-a, iako su u HAVC-u zastupljeni s najzna\u010dajnijim predstavnicima<\/a>[157<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, jer ravnatelj donosi vrlo zna\u010dajne odluke za rad HAVC-a, kao \u0161to je predlaganje Statuta i ostalih op\u0107ih akata<\/a>[158<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Ravnatelj HAVC-a predla\u017ee godi\u0161nji plana provedbe Nacionalnog programa<\/a>[159<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i izvr\u0161ava odluke o dodjeli sredstava na temelju Nacionalnog programa \u010diji je on predlagatelj<\/a>[160<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> te predla\u017ee imenovanje umjetni\u010dkih savjetnika<\/a>[161<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, koji direktno daju prijedloge za koje projekte treba dodijeliti odre\u0111ena sredstva.<\/a>[162<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ovaj primjer dokazuje manjkavosti sustava koji funkcionira na principu ”produ\u017eene ruke”, ako je istovremeno zadr\u017eano centralisti\u010dko provo\u0111enje kulturne politike.<\/a>[163<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Hrvatska audiovizualna proizvodnja trajno je zavisila, zavisi i zavisit \u0107e od javnih izvora financiranja, kako u kinematografskome, tako velikim dijelom i u televizijskome dijelu proizvodnje.<\/a>[164<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> U periodu od 2008. do 2010. godine udio financiranja doma\u0107eg igranog filma iz prora\u010duna Ministarstva kulture kre\u0107e se od 18% do 83%, evidentan je nesrazmjer izdvojenih financijskih sredstava prema pojedinim projektima, kao i odnos ukupnih potrebnih sredstava i udjela financiranja iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Pojedini projekti su dobili znatno vi\u0161e sredstava s istim preliminarnim tro\u0161kovima potrebnim za produkciju igranog, dokumentarnog, animiranog ili eksperimentalnog filma.<\/a>[165<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Udio sufinanciranja od strane HRT-a<\/a>[166<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> kre\u0107e se izme\u0111u 11% i 15%, ovisno o prora\u010dunu preliminarnih tro\u0161kova.<\/a>[167<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U razdoblju od 2006. do 2008. godine do\u0161lo je do zna\u010dajnoga smanjenja razine odobrenih sredstava po pojedina\u010dnome filmu.<\/a>[168<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> HAVC je od 2008. do 2013. godine sufinancirao 40 koprodukcija, za \u0161to je ukupno izdvoljeno dvostruko manje sredstava nego za ukupan godi\u0161nji prora\u010dun financiranja audiovizualne djelatnosti u RH.<\/a>[169<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> S produkcijskog aspekta u razdoblju od 2008. do lipnja 2010. godine, od ukupno 11 odobrenih naslova realizirana su tri dugometra\u017ena filma<\/a>[170<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, rezultati u 2011. i 2012. godini ne\u0161to su bolji.<\/a>[171<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U izvje\u0161\u0107u HAVC-a stoji da: “…uslijed smanjenih subvencija<\/a>[172<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, hrvatski igrani film se fleksibilno prilago\u0111ava manjim prora\u010dunima \u2013 orijentacijom na artisti\u010dki minimalizam, tako se ne pribli\u017eava publici, niti kao takav, niskobud\u017eetni, mo\u017ee osigurati materijalni opstanak filmskih djelatnika i autora…”<\/a>[173<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Razlika koja je vidljiva iz izvje\u0161taja nastala je nepo\u0161tivanjem Zakona o fiskalnoj odgovornosti<\/a>[174<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, preno\u0161enjem financijskih sredstava iz godine u godinu, a ne smanjenjem prora\u010duna. Ukupna dr\u017eavna sredstva za podr\u0161ku audiovizualnim djelatnostima iznose godi\u0161nje u prosjeku oko 40.000.000,00 kn<\/a>[175<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, u komparaciji sa dr\u017eavama koje imaju sli\u010dne ili manje produktivne kapacitet raspolo\u017eiva sredstva u Hrvatskoj spadaju u one iznad prosje\u010dna.<\/a>[176<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Analiziraju\u0107i sve kategorije za koje je HAVC raspisao javni poziv ne mo\u017ee se vidjeti jasna strategija i ciljevi razvoja audiovizualnih djelatnosti, a naro\u010dito se to odnosi na ravnopravnost sudionika natje\u010daja. Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva u kategoriji ”Produkcija audiovizualnih djela i komplementarnih djelatnosti” svodi se na nekoliko producenata koji u periodu od 2006. do 2015. godine u prosjeku raspola\u017eu sa 70% financijskih sredstava godi\u0161njeg prora\u010duna, koja dodjeljuje HAVC<\/a>[177<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, bez postizanja zna\u010dajnih rezultata, niti ekonomskih niti vrijednosno-umjetni\u010dkih. Izuzev nekoliko manjinskih hrvatskih koprodukcija. <\/p>\n

Uvidom u dokumentaciju i komparacijom zakonski propisanih procedura, te na\u010dina provo\u0111enja javnih natje\u010daja od strane HAVC-a tijekom 2010., 2011. i 2012. godine mo\u017ee se uo\u010diti niz nepravilnosti i postupanja koja su protivna zakonom propisanim procedurama.<\/a>[178<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Sustav odlu\u010divanja, financiranja, provedbe i evaluacije programa ”Razvoja scenarija i projekta” od 2008. do 2015. godine rezultirao je da broj i naziv odobrenih scenarija i projekata nikako ne odgovara odobrenom financiranju dugometra\u017enog igranog filma za isti taj period<\/a>[179<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, dok su znatna financijska sredstva<\/a>[180<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> neobavezno potro\u0161ena.<\/a>[181<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Za isti period zanemareno je ulaganje i poticanje \u0161kolskog sustava, kao investicije za budu\u0107nost audiovizualne djelatnosti, na ve\u0107u prisutnost komponente audiovizualnoga obrazovanja u osnovnim i srednjim \u0161kolama<\/a>[182<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, kao i va\u017enost obrazovanja menad\u017eera u kulturi koji su potrebni za u\u010dinkovito upravljanje institucijama audiovizualnih djelatnosti, a \u0161to tako\u0111er predstavlja upravlja\u010dku dilemu kulturne politike.<\/a>[183<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Tako\u0111er je nedovoljno ulaganje u restauraciju i digitalizaciju<\/a>[184<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> klasi\u010dnog filma, a \u0161to je neophodno za poticanje filmske kulture<\/a>[185<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, o\u010duvanja audiovizualne ba\u0161tine i na taj na\u010din provedbe Nacionalne strategije promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva.<\/p>\n

Navike iz dr\u017eavnog modela kulturne politike uzrok su oslanjanja isklju\u010divo na financijska sredstva koja dodjeljuje HAVC. Ne koriste se drugi na\u010dini financiranja audiovizualne djelatnosti kroz pokroviteljstva, subvencije i oblike ulaganja na principu profitabilnosti, niti su dovoljno iskori\u0161tena sredstva iz me\u0111unarodnih, posebice europskih filmskih fondova.<\/a>[186<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Takav neuravnote\u017een na\u010din financiranja<\/a>[187<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> uzrok je neu\u010dinkovitog provo\u0111enja implementacije kulturne politike na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Kulturna suradnja kroz Euroimage<\/strong><\/a>[188<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i MEDIA DESK<\/strong><\/a>[189<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> <\/strong><\/p>\n

Hrvatska je 2003. godine postala \u010dlanicom Eurimages<\/em>, koji osigurava financijsku pomo\u0107 za koprodukcije i tako poti\u010de me\u0111unarodnu suradnju, da bi pet godina kasnije potpisala Memorandum MEDIA 2007<\/a>[190<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, te osnovala MEDIA DESK, u okviru Hrvatskog audiovizualnog centra. Programom MEDIA 2007<\/a>[191<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, audiovizualnim djelatnostima u Hrvatskoj omogu\u0107ena je potpora za promociju, promid\u017ebu i distribuciju izvan mati\u010dne zemlje<\/a>[192<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, te ciljano usavr\u0161avanje u skladu s trenutnim potrebama europske audiovizualne produkcije, a na kojemu sudjeluje mali broj hrvatskih filmskih djelatnika. <\/p>\n

Hrvatskim distributerima je omogu\u0107ena transnacionalna distribucija europskih filmova i televizijskih programa, ali se i ona zanemarivo malo koristi. Potpora za odr\u017eavanje filmskih festivala u sklopu kojih se promovira kinematografija i audiovizualni program ne\u0161to je zastupljenija.<\/a>[193<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Iz dostupnih dokumenata<\/a>[194<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i primjera prakti\u010dne javne kulturne politike oblike partnerstava u kulturnoj suradnji, koji su jedan od preduvjeta za razvoj audiovizualne djelatnosti, nisam prona\u0161ao, iako su za to osigurani pravni instrumenti provo\u0111enja kulturne politike.<\/a>[195<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Sa aspekta ekonomskih instrumenata u praksi se koprodukcije financiraju 2,5 puta manjim sredstvima nego doma\u0107e produkcije.<\/a>[196<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Organizacijski i vrijednosno-idejni instrumenti kroz kulturnu suradnju svode se na pojedina\u010dne “izlete” samopromocije bez dalekose\u017ene dr\u017eavne strategije. Suvremeni oblici me\u0111unarodne suradnje ostvaruju se samo kroz neposrednu institucionalnu suradnju bez zna\u010dajnijeg i u\u010dinkovitog posredstva dr\u017eave putem HAVC-a, a \u010dija je temeljna funkcija upravo u\u010dinkovito posredovanje u ostvarenju ciljeva Nacionalnog programa razvoja i unapre\u0111enja audiovizualnih djelatnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Me\u0111uresorna suradnja<\/strong><\/p>\n

Sagledavanjem prakti\u010dne kulturne politike ustanovljeno je prisustvo odre\u0111enih politi\u010dko-ekonomskih instrumenata prema tome sektoru.<\/a>[197<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Razvoj me\u0111uresorne suradnje nije mogu\u0107 bez primjene posredne podr\u0161ke audiovizualnim djelatnostima (Throsby, 2010: 78). Nema prisutnosti elemenata okupljanja gospodarskih aktivnosti, a koje se odnose na umre\u017eavanje, koncentraciju i suradnju me\u0111u tvrtkama koje imaju zajedni\u010dke interese (Marshall 1890: Book IV, Chapter X). Nedovoljno je decentraliziran kulturni sektor, te regionalno planiranje i koordinacija kroz razli\u010dite resore. Ustanove umjetnosti i kulture koje se bave audiovizualnom djelatnosti ne stvaraju i razvijaju poslovne modele koji uklju\u010duju i turisti\u010dku industriju, naro\u010dito je takva interakcija neophodna za razvoj dohodovne produkcijske audiovizualne djelatnosti. Zna\u010dajna strategija za razvijanje audiovizualne djelatnosti nalazi se u intersektorskom pristupu suradnje kulture, ekonomije, prostora, medija i javne politike (Dolowitz i Marsh, 2002 : 124).<\/p>\n

Dr\u017eava ne poti\u010de audiovizualnu djelatnost kroz sufinanciranje, nego u najve\u0107em broju slu\u010dajeva financira audiovizualnu djelatnosti u 100% iznosu<\/a>[198<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, sa izuzetkom Hrvatske radiotelevizije, koja se tako\u0111er financira najve\u0107im dijelom iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Tr\u017ei\u0161ni udio financiranja audiovizualnih djelatnosti u praksi je minoran u odnosu na ukupna sredstva koja sudjeluju u razli\u010ditim kategorijama koja izdvaja HAVC. Audiovizualne djelatnosti u Hrvatskoj nemaju ekonomsku utemeljenost, niti su profitabilne u \u0161irem smislu. Dr\u017eava ima preveliku ulogu u domeni audiovizualnih djelatnosti, dok s druge strane neoliberalni kapitalizam taj utjecaj \u017eeli umanjiti, \u017eeli deregulirati sustav, te li\u0161iti audiovizualno poduzetni\u0161tvo dr\u017eavnog uzda. Izrazito jaka politi\u010dka i financijska uloga dr\u017eave onemogu\u0107ava stvaranje neoliberanog modela kulturne politike. <\/p>\n

Nedostaju obligaciono pravni okviri, koji su neophodni za efikasan rad audiovizualne djelatnosti. Zakon o autorskim pravima ne primjenjuje se u praksi, njegova primjena izostaje na svim podru\u010djima audiovizualnih djelatnosti, \u0161to je prouzro\u010dilo nastanak piraterije.<\/a>[199<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Globalni gubitak u filmskoj industriji iznosi oko 18 milijardi dolara, dok je gubitak u audiovizualnom sektoru daleko ve\u0107i te iznosi 400 milijardi dolara, od \u010dega je 60% u obliku DVD-a, a 40% online putem interneta.<\/p>\n

Sa financijskog aspekta razvoj audiovizualne djelatnosti ne podupire niti jedna financijska institucija, jer nedostaju instrumenti osiguranja za poslovanja u kulturnom i kreativnom sektoru. Na podru\u010dju audiovizualnih djelatnosti nedostaje malih neovisnih produkcija neophodnih za njen razvoj, niti dr\u017eava provodi ciljano ulaganje za potporu malim poduze\u0107ima koja se \u017eele baviti audiovizualnim djelatnostima putem mikrofinanciranja.<\/a>[200<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ne postoji dr\u017eavna podr\u0161ka inovacijama kroz nove tehnologije i sustavno planiranu digitalizaciju iako je to strate\u0161ki cilj u audiovizualnom sektoru, unato\u010d \u010demu je snimljen prvi hrvatski film u \u0161irokom formatu upotrebom anamorfne optike<\/a>[201<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, napravljen je prvi digitalni intermedia postupak<\/a>[202<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, prvo skeniranje 35mm vrpce s tri perforacije na digitalni medij<\/a>[203<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, prvi laser print pokretne slike na filmsku vrpcu iz digitalnog oblika<\/a>[204<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, snimljen prvi hrvatski 3D igrani film.<\/a>[205<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U na\u0161oj regiji postaje sve dominantniji hibridni oblik kulturne\/kreativne industrije u obliku festivala. Tako Sarajevo film festival <\/em>iz godine u godinu postaje vode\u0107i filmski festival u regiji. Putem raznih aktivnosti okuplja sve ve\u0107i broj filmskih produkcija, ali i poti\u010de zna\u010dajnu me\u0111uresornu i me\u0111unarodnu suradnju u kulturi. Tako kroz kreativnost i inventivnost potro\u0161a\u010da kulturnih proizvoda potro\u0161nja postaje oblik proizvodnje (Fiske u: Smiers 2003: 153). Pula film festival <\/em>imao je me\u0111unarodni ugled i tradiciju, koju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske nije znalo iskoristiti. Dugi niz godina Pula film festival <\/em>je bio prepu\u0161ten sam sebi, danas HAVC poku\u0161ava ne\u0161to pokrenuti izdvajanjem znatnih sredstva<\/a>[206<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, ali bez velikog regionalnog i me\u0111unarodnog uspjeha. Pula film festival <\/em>slu\u017ei za samopromociju politi\u010dke elite koja ga financira.<\/a>[207<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Uz pulski festival na lokalnoj razini pokrenuto je jo\u0161 nekoliko filmskih festivala razli\u010ditog \u017eanra, sufinanciranih od HAVC-a, sponzora i pokrovitelja.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

Globalni kulturni tokovi u ovisnoj se vezi s pravnim i ekonomskim tokovima, kako na\u0161e dru\u0161tvo nije spremno na sve obaveze i du\u017enosti koje oni donose, tako je i razvoj kreativne industrije zanemaren. Strategija kulturnog razvoja iz 2003. godine, koja se odnosi na kinematografiju niti u jednoj to\u010dci nije provedena izuzev osnivanja HAVC-a. Dok god svaka nova vlada bude usvajala “svoju strategiju” do tada ne\u0107e za\u017eivjeti cjelokupno su\u010delje audiovizualne djelatnosti. Izvor problema nalazi se u neprincipijelnom provo\u0111enju pravnih (odluke, uredbe, pravilnici, zakoni na podru\u010dju audiovizualne djelatnosti) i ekonomskih instrumenata kulturne politike.<\/p>\n

Redefiniranje sustava prakti\u010dne kulturne politike audiovizualnih djelatnosti zahtijeva percepciju plurikulturalizma <\/em>i razvijanja kulturne raznolikosti. Civilni sektor dru\u0161tva postao je zarobljenik vlastitih potencijala, te je potrebno strukturno mijenjati instrumente kulturne politike kako bi njegovo djelovanje dugoro\u010dno bilo u\u010dinkovito. \u010clanovi civilnih udru\u017eenja filmskih djelatnika moraju osim ekonomskih interesa zastupati temeljne interese postojanja udruga. <\/p>\n

Kroz zakonsku regulativu potrebno je osigurati stabilan priliv sredstava u HAVC, ali i mogu\u0107nost aktivnog odlu\u010divanja svih sudionika financiranja audiovizualne djelatnosti putem HAVC-a. Idejni koncept prakti\u010dnih kulturnih politika me\u0111usobno je preplitanje razli\u010ditih modela kulturnih politika, a ne njihova me\u0111usobna isklju\u010divost. Kroz ovu prizmu potrebno je promatrati sveukupnu kulturnu politiku na podru\u010dju audiovizualnu djelatnost iz iste one perspektive iz koje djeluje HAVC, koji preuzima prirodnu odgovornost za njeno provo\u0111enje. Preduvjet uspje\u0161ne provedbe kulturne politike, uz poduzetnost HAVC-a, predstavljat \u0107e politi\u010dka volja dr\u017eave, bez \u010dije energije HAVC nema provedbenu mo\u0107 Zakona o audiovizualnim djelatnostima. Zakonom je odre\u0111en novi model suradnje, koji se usvaja neo\u010dekivano sporo, zbog razli\u010ditih subjektivnih i objektivnih razloga.<\/p>\n

Kriza televizijskoga tr\u017ei\u0161ta, uzrokovana padom ogla\u0161avanja, ometa poziciju nacionalnih televizija u ovom projektu. HRT, koji je u ranijem razdoblju bio proizvodno vezan uz hrvatski film, ulaskom u tr\u017ei\u0161no nadmetanje s komercijalnim sektorom, od 2006. godine u igranoj proizvodnji postavlja kao glavno mjerilo vrijednovanja koli\u010dinu i cijenu.<\/a>[208<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Tako na\u010dela izvrsnosti i izvedbene vrijednosti padaju u drugi plan. S druge strane tr\u017ei\u0161ni na\u010din financiranja temelji se na ponudi i potra\u017enji proizvoda kulture.<\/p>\n

Suvremene kulturne politike te\u017ee onim oblicima financiranja koji \u0107e kroz zakonsku i poreznu politiku biti usmjereni prema financiranju kulture, ali i kroz javne fondacije u koje se slijeva novac iz dr\u017eavnih agencija ili nekih drugih izvora. <\/p>\n

Kako bi se, sukladno djelatnosti Hrvatskog audiovizualnog centra, osigurala neovisnost bez politi\u010dkog i elitisti\u010dkog utjecaja, te ravnopravnost u odlu\u010divanju, provedbi projekata i njihovu vrednovanju, potrebno je postoje\u0107e strategije kulturnog razvoja <\/em>unaprijediti. Neophodno ih je prilagoditi sada\u0161njim potrebama s naglaskom na hrvatski film i razvoj neovisnih produkcija koje \u0107e preuzimati dio obaveza od HAVC-a, te vremenom postati produkcijski servis, a ne samo administrator. Potrebno je dati potporu institucijama, naro\u010dito javnoj televiziji, u obnovi ljudskih resursa i primjeni novih znanja. Kako audiovizualno stvarala\u0161tvo ima izra\u017eenu estetsku dimenziju i zbog koje estetika predstavlja dru\u0161tveno korisnu vrijednost, neophodno je uzeti u obzir teoriju estetskog ugovora (Pick, 2009.) za sagledavanje umjetnikova znanja, autoriteta i iskustva, ali i njegova polo\u017eaja, umjetni\u010dkih ograni\u010denja i umjetni\u010dkih sloboda.<\/p>\n

Za provedbu strategija kulturnog razvoja i redefiniranja sustava audiovizualnih djelatnosti va\u017eno je neizostavno prepoznavanje, razmatranje i vrednovanje umjetni\u010dke i strukovne izvrsnosti i to s pravno-ekonomskog i idejno-vrijednosnog aspekta. Prvi se odnosi na ekonomske ciljeve, po\u0161tivaju\u0107i zakonske odrednice kroz nedvosmisleno prezentiranje rezultata na osnovu koji \u0107e se donositi odluke, a drugi na umjetni\u010dke ciljeve, kao \u0161to su prisutnost hrvatskog filma i njegov uspjeh na svjetskim festivalima A-kategorije, te sve ostale odrednice definirane postoje\u0107im zakonom u svrhu pobolj\u0161anja konkurentnosti i sprje\u010davanja pristranog pogodovanja.<\/p>\n

Neophodno je postavljati umjetni\u010dke ciljeve na vremenski period, zakonom definiran, kako bi izbjegli jo\u0161 jedno razdoblje od 30 godina ”neplodne hrvatske kinematografije”. <\/p>\n

Vrednovanje umjetni\u010dkog djela potrebno je urediti po principu javnog mi\u0161ljenja, koje umjetniku daje dru\u0161tveni kredibilitet, oslobo\u0111en svih vrsta pogodovanja, te na taj na\u010din stvara konkurentnu okolinu za umjetni\u010dki rad. S obzirom na prirodu audiovizualne djelatnosti, razmatranja o vrednovanju umjetni\u010dkog djela ne mogu ostati samo na ocjeni jednog umjetnika, nego vrednovanje mora proiste\u0107i iz sagledavanja zajedni\u010dkog rada ve\u0107eg broja pojedinaca, \u0161to nam ukazuju na izniman zna\u010daj i ulogu ljudskog kapitala u razvoju kreativnih industrija (Becker, 1982.).<\/p>\n

Pravne instrumente kulturne politike <\/em>potrebno je dosljedno provoditi i definirati pravilnikom kako bi se izbjegle sustavne nepravilnosti. Postoje\u0107e ekonomske instrumente kulturne politike <\/em>u\u010diniti u\u010dinkovitima. Potrebno je temeljito izmijeniti na\u010din financiranja audiovizualnih djelatnosti i uskladiti ga s zacrtanim strategijama i ciljevima razvoja audiovizualne djelatnosti, izradom financijskog plana neophodnog za realizaciju Nacionalnog programa, te unaprijediti nadzor njegove provedbe. To su temelji urednog funkcioniranja HAVC-a, jer samo ure\u0111en sustav mo\u017ee stvoriti preduvjete za ve\u0107a ulaganja i prosperitetan razvoj audiovizualne djelatnosti.<\/p>\n

Sufinanciranjem visoko\u0161kolskog obrazovanja izravno se poti\u010de stru\u010dnost, \u0161to s ekonomskog aspekta predstavlja dugoro\u010dni ulog u ljudski kapital i ve\u0107u dru\u0161tvenu dobit.<\/a>[209<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ulaganje u obrazovanje treba percipirati kao po\u010detnu investiciju, a dobit je o\u010digledna kroz ve\u0107u produktivnost obrazovanih u odnosu na neobrazovane ljudske resurse.<\/p>\n

U\u010dinkovite i djelotvorne porezne olak\u0161ice regulirane pravnim instrumentima kulturne politike poticat \u0107e me\u0111uresornu suradnju i uklju\u010divanje mnogih subjekata u ciklus audiovizualne djelatnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[96<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nOvaj tekst je dio \u0161ireg projekta istra\u017eivanja stanja i razvoja audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, koji je zapisan u doktorskoj disertaciji inaslova “Razvoj kreativne industrije kroz kulturnu politiku i redefiniranje sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj u sklopu Nau\u010dnog doktorskog studija \u2013 Menad\u017ement kulture i medija, Fakultet dramske umetnosti \u2013 Beograd; mentor. Dr Vesna \u0110uki\u0107, red. prof. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[97<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAudiovizualna djelatnost \u2013 u 3. \u010dlanku Zakonu o audiovizualnim djelatnostima kojega je Hrvatski sabor, na temelju \u010dlanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donio na sjednici 6. srpnja 2007. godine, a ima zna\u010denje razvoja, proizvodnje, promocije, distribucije i prikazivanja audiovizualnih djela. Audiovizualna djela <\/em>su igrani i dokumentarni filmovi, animirani filmovi, alternativni filmovi, eksperimentalni filmovi te sva druga audiovizualna djela, koja su umjetni\u010dki i autorski izraz bez obzira na tehnologiju kojom su nastala, podlogu na kojoj su fiksirana te na\u010din na koji se prikazuju. Komplementarne djelatnosti <\/em>su za\u0161tita audiovizualne ba\u0161tine uklju\u010duju\u0107i kinote\u010dnu djelatnost, filmski festivali i druge audiovizualne manifestacije, te djelatnosti razvijanja audiovizualne kulture, programi promocije i prodaje hrvatskih audiovizualnih djela, me\u0111unarodna suradnja, prou\u010davanje i kriti\u010dko vrednovanje audiovizualnih djelatnosti, izdava\u0161tvo u podru\u010dju audiovizualnih djelatnosti, programi stru\u010dnog usavr\u0161avanja i programi audiovizualnih udruga i organizacija.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[98<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultat provedene ankete me\u0111u audiovizualnim stvaraocima. Doktorska disertacija: “Razvoj kreativne industrije kroz kulturnu politiku i redefiniranje sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj” \u2013 Edib Ahmeta\u0161evi\u0107.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[99<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJim McGuigan 27.10.2011. Kulturna javna sfera protiv ekonomisti\u010dke kulturne politike. <\/em>http:\/\/www.operacijagrad.org\/2011\/10\/27\/kulturna-javna-sfera-protiv-ekonomisticke-kulturne-politike\/<\/a> (pristupljeno: 11.06.2012. u 01:40).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[100<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUstav Republike Hrvatske (NN. 56\/90).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[101<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIzmjene i dopune Ustavnog zakona (NN.27\/92).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[102<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n(NN 137\/08, NN 57\/09, 62\/09).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[103<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultat provedene ankete s aspekta okvirnih dilema kulturne politike \u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 96).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[104<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07, 90\/11), \u010dlanak 8.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[105<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07, 90\/11), \u010dlanak 36.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[106<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSlu\u010daj “Jadran filma”.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[107<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o kinematografiji (NN 29\/1976, NN 47\/80 i 20\/90); Pravilnik o kriterijima za utvr\u0111ivanje programa javnih potreba u podru\u010dju filma i njihovom sufinanciranju (NN 62\/03); Zakon o dr\u017eavnim potporama (NN 47\/14); Zakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07, 90\/11); Pravilnik o postupku, kriterijima i rokovima za provedbu nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[108<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPreslika dokumenata nalazi su u prilozima navedene doktorske disertacije pod 96.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[109<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPodaci: nacionalni statisti\u010dki ured Hrvatske (http:\/\/www.dzs.hr\/)<\/a> i “Compendium of Cultural Policies & Trends in Europe” navedeni podaci odnose se na pra\u0107enje aktivnosti Europskog audiovizualnog opservatorija, pristupljeno 01.09.2013.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[110<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSkupni naziv koji obuhva\u0107a vi\u0161e podru\u010dja u kojima se proizvodi kulturni proizvod na industrijski na\u010din (knjiga, film, video, nosa\u010di zvuka\u2026).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[111<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07, 90\/11).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[112<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultat provedene ankete s aspekta implementacijskih dilema kulturne politike u odnosu na na\u010din odlu\u010divanja\u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 1.).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[113<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPravilnik o kriterijima za utvr\u0111ivanje programa javnih potreba u podru\u010dju filma i njihovom sufinanciranju (NN 62\/03); Pravilnik o izboru i utvr\u0111ivanju programa javnih potreba u kulturi (NN 137\/08, NN 57\/09, 62\/09); Zakon o ratifikaciji Europske konvencije o filmskoj koprodukciji br. 147 iz 1992., s kona\u010dnim prijedlogom zakona (NN-MU 4\/04), Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47\/90, NN 27\/93, NN 38\/09).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[114<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o potvr\u0111ivanju konvencije o za\u0161titi i promicanju raznolikosti kulturnih izri\u010daja (NN-MU, br. 5\/06, 5\/07).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[115<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o potvr\u0111ivanju Europske konvencije za za\u0161titu audiovizualne ba\u0161tine (NN-MU 5\/07).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[116<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEuropska kulturna konvencija ( NN-MU 1\/99).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[117<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o ratifikaciji Europske konvencije o filmskoj koprodukciji br. 147 iz 1992., s kona\u010dnim prijedlogom zakona (NN-MU 4\/04).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[118<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUgovor o filmskoj koprodukciji izme\u0111u Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike (NNMU 11\/07), te niz drugih pravnih akata o kulturnoj suradnji uklju\u010duju\u0107i i Me\u0111unarodne ugovore (NNMU, br. 4\/07, 9\/07, 11\/07, 1\/08, 1\/09, 5\/09, 12\/09).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[119<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati javnih natje\u010daja, dostupno na http:\/\/www.havc.hr<\/a>, pristupljeno 01.02.2015.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[120<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKoprodukcija HBO serijal “Game of Thrones”, (vidi 1. poglavlje 4.11.1.).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[121<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEuropski audiovizualni observatoriji \u2013 Baza podataka Lumiere i Compendium of Cultural Policies & Trends in Europe.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[122<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultat provedene ankete s aspekta okvirnih dilema kulturne politike \u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 96).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[123<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJadran film je poduze\u0107e za proizvodnju i distribuciju filma koje je osnovano 1946. godine u Zagrebu. U periodu od 1960. do 1990. bio jedan od najve\u0107ih i najpoznatijih filmskih studija u Europi, kada je snimljeno oko 145 me\u0111unarodnih koprodukcija i 124 doma\u0107a filma.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[124<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU periodu od 2003. do 2010. tr\u017ei\u0161ni udio doma\u0107ih filmova prikazanih u hrvatskim kinima iznosio je 1,16%, europskog filma 14,8%, ameri\u010dkog 82% i ostalih 1,5%. Dok je europski prosjek prikazivanja doma\u0107eg filma 26,7%.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[125<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUdio kreativne industrije u zaposlenosti za 2005. godinu iznosi 2,1% (Eurostat, nacionalni statisti\u010dki uredi, (Jurlin, 2008: 130-131)).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[126<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultat provedene ankete s aspekta dilema socijalnog razvoja \u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 96).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[127<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCvjeti\u010danin, B. i Katunari\u0107, V. (2003) Strategija kulturnog razvitka, Hrvatska u 21. stolje\u0107u. <\/em>Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Biblioteka kulturni razvitak.; Strate\u0161ki okvir za razvoj 2006. \u20132013., Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2008.- 2011.; Nacionalna strategija promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[128<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati provedenog istra\u017eivanja dostupni na http:\/\/www.havc.hr<\/a>, pristupljeno 01.02.2015.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[129<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBiserka Cvjeti\u010danin \u2013 Director of the Network of Networks for Research and Cooperation in Cultural Development \u2013 Culturelink, established in 1990 by UNESCO and the Council of Europe, and Editor-in-Chief of the Culturelink publications.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[130<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCvjeti\u010danin, B. i Katunari\u0107, V. (2003) Strategija kulturnog razvitka, Hrvatska u 21. stolje\u0107u<\/em>. Zagreb: Ministarstvo kulture RH.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[131<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nVjeran Katunari\u0107 \u2013 Redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Bio je gostuju\u0107i profesor na sveu\u010dili\u0161tima u SAD-u, \u0160vedskoj i Njema\u010dkoj i voditelj dvaju projekata o hrvatskoj kulturi: Izvje\u0161\u0107a o kulturnoj politici Republike Hrvatske i Strategije kulturnog razvitka Republike Hrvatske. Osim toga, on je stru\u010dnjak, novinar i konzultant za kulturne politike Vije\u0107a Europe.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[132<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nGlobalno izvje\u0161\u0107e o konkurentnosti 2008.-2009.; 2008. Svjetski ekonomski forum (Primorac 2010.).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[133<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati provedene ankete me\u0111u audiovizualnim stvaraocima s aspekta dilema kulturne politike \u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 96).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[134<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNa\u010din neovisnog i ravnopravnog upravljanja odre\u0111enim podru\u010djem dru\u0161tvene aktivnosti, koji podrazumijeva ne uplitanje od strane dr\u017eave, ali je ipak dijelom kontrolirano u strategijski bitnim dionicama.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[135<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07); Zakon o ustanovama u kulturi (NN 76\/93; NN 29\/97, NN 47\/99 \u2013 Ispravak i NN 35\/08).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[136<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHAVC priprema i provodi “Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva” poti\u010du\u0107i obavljanje, organiziranje i financiranje priprema, razvoja, proizvodnje, distribucije i prikazivanja hrvatskih, europskih i svjetskih audiovizualnih djela.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[137<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMollard, C. (2000) Kulturni in\u017eenjering. <\/em>Beograd: Clio.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[138<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPrema Mollardu kulturni sustav \u010dine dvije ose koje se sijeku i \u010detiri porodice koje se nalaze na lijevoj i desnoj, gornjoj i donjoj strani ovih dviju osa. Po vodoravnoj osi prostire se tr\u017ei\u0161te kulture: na lijevoj se strani nalazi porodica stvaralaca, a na desnoj publika kojoj su namijenjena umjetni\u010dka djela. Po okomitoj osi prostire se kulturna politika na \u010dijoj se gornjoj to\u010dki nalazi porodica donosilaca odluka, a na donjoj \u2013 porodica posrednika. Porodicu stvaralaca \u010dine umjetnici, pisci, interpretatori i izvo\u0111a\u010diumjetni\u010dkih djela. Publiku \u010dine povremeni i stalni ”konzumenti” umjetni\u010dkih dobara i vrijednosti isto kao i ne-publika. Donosioci odluka se nalaze u sva tri sektora kulture: u javnom (organi vlasti \u2013 ministri, direktori ustanova kulture, producenti), u privatnom (direktori ustanova kulture, banaka, preduze\u0107a i korporacija koje financiraju umjetni\u010dku proizvodnju \u2013 donatori, sponzori, mecene) i nevladinom, civilnom sektoru (predsjednici udru\u017eenja, fondacija i drugih nevladinih \u2013 civilnih organizacija). Posrednike predstavljaju: mediji, umjetni\u010dki kriti\u010dari, novinari, kulturna elita, intelektualci, eksperti, doktori znanosti, akademici.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[139<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati provedenog empirijskog istra\u017eivanja dostupni na http:\/\/www.havc.hr<\/a>, pristupljeno 01.02.2015.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[140<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultat provedene ankete s aspekta implementacijskih dilema kulturne politike \u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 96).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[141<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07), \u010dlanak 6.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[142<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07), \u010dlanak 8.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[143<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07), \u010dlanak 9.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[144<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07), \u010dlanak 9.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[145<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07), \u010dlanak 9.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[146<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07), \u010dlanak 20.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[147<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNacionalna strategija promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva \u2013 HAVC-a.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[148<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati provedenog empirijskog istra\u017eivanja dostupni na http:\/\/www.havc.hr<\/a> (rezultati javnih natje\u010daja), pristupljeno 01.02.2015.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[149<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHAVC \u2013 pregled filmske 2008, 2009, 2010, 2011, 2012. dostupan na http:\/\/www.havc.hr<\/a> (vidi u 96).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[150<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEuropski audiovizualni opservatoriji \u2013 Baza podataka Lumiere.<\/em><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[151<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultat provedene ankete s aspekta okvirnih dilema kulturne politike \u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 96).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[152<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHAVC \u2013 pregled filmske 2012., str. 30.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[153<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n“Compendium of Cultural Policies & Trends in Europe” \u2013 navedeni podaci odnose se na pra\u0107enje aktivnosti Europskog audiovizualnog observatorija.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[154<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDr\u017eavni prora\u010dun, fond za kinematografiju \u2013 naslije\u0111eni na\u010din financiranja iz biv\u0161eg dr\u017eavnog sustava.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[155<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07, 90\/11) \u010dlanak 36.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[156<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07, 90\/11) \u010dlanak 7., 13., 14.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[157<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHrvatska radiotelevizija, NOVA TV, RTL, Hrvatsko dru\u0161tvo filmskih djelatnika, Hrvatsko dru\u0161tvo filmskih redatelja, Hrvatska udruga producenata, Hrvatska udruga filmskih snimatelja, Nacionalna udruga televizija, Strukovna grupacija kinoprikaziva\u010da pri HGK, Strukovna grupacija distributera pri HGK, svih operatora sustava kabelske distribucije, svih operatera u nepokretnim i pokretnim telekomunikacijskim mre\u017eama te davatelja usluga pristupa internetu, svih visokih u\u010dili\u0161ta iz podru\u010dja audiovizualnih djelatnosti, Hrvatske kinoteke, Hrvatskog filmskog saveza.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[158<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07, 90\/11), \u010dlanak 12.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[159<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07, 90\/11), \u010dlanak 12.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[160<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07, 90\/11), \u010dlanak 12.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[161<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07, 90\/11), \u010dlanak 14.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[162<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07, 90\/11), \u010dlanak 16.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[163<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultat provedene ankete s aspekta upravlja\u010dkih dilema kulturne politike \u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 96).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[164<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUredba o dr\u017eavnim potporama (NN 50\/2006), pravilnik o dr\u017eavnoj potpori kinematografskoj i ostaloj audiovizualnoj djelatnosti.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[165<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPodaci dostupni na http:\/\/www.havc.hr<\/a> (rezultati javnih natje\u010daja), pristupljeno 01.02.2015.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[166<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHrvatska radiotelevizija \u2013 javna radijska i televizijska ustanova.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[167<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati provedenog empirijskog istra\u017eivanja \u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 96).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[168<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati provedenog empirijskog istra\u017eivanja dostupni na http:\/\/www.havc.hr<\/a> (rezultati javnih natje\u010daja), pristupljeno 01.02.2015.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[169<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKoprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom, dostupno na http:\/\/www.havc.hr<\/a>; pristupljeno 01.02.2015.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[170<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEuropski audiovizualni opservatoriji \u2013 Baza podataka Lumiere.<\/em>
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[171<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati provedenog empirijskog istra\u017eivanja \u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 96).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[172<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nProra\u010dun za igrani film po godinama iznosi: 2006. godina, 29.000.000,00 kn; 2007. godina, 30.200.000,00 kn; 2008. godina, 33.800.000,00 kn; 2009. godina, 34.800.000,00 kn; 2010. godina, 26.000.000,00 kn; 2011. godina, 30.100.000,00 kn; 2012. godina, 14.015.000,00 kn (rezultati provedenog istra\u017eivanja \u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 96).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[173<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNacionalni program promicanja audiovizualnoga stvarala\u0161tva 2010.-2014. Hrvatski audiovizualni centar, Zagreb studeni 2010.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[174<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o fiskalnoj odgovornosti (NN 139\/10).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[175<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPodaci dostupni na http:\/\/www.havc.hr<\/a> (rezultati javnih natje\u010daja), pristupljeno 01.02.2015.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[176<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCouncil of Europe\/ERICarts, “Compendium of Cultural Policies and Trends in Europe”; http:\/\/www.worldcp.org<\/a>, pristupljeno 01.09.2013.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[177<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPodaci dostupni na http:\/\/www.havc.hr<\/a> (rezultati javnih natje\u010daja) i baza podataka Lumiere, pristupljeno 01.09.2013.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[178<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76\/07, 90\/11), Pravilnik o postupku, kriterijima i rokovima provedbe Nacionalnog programa promicanja audiovizualnih djelatnosti; Statut HAVC; Izvje\u0161\u0107e predsjednika upravnog odbora HAVC-a o indicijama kr\u0161enja zakona, prekora\u010denju ovlasti i zakonitosti rada od 04. srpnja 2012. godine, kao i dopis voditeljice Odjela za pravne poslove HAVC-a i \u010dlana Upravnog odbora od 19. rujna 2012. godine Ministrici kulture RH.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[179<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNa temelju \u010dlanka 15. Zakona o audiovizualnim djelatnostima (Narodne novine, br. 76\/07 i 90\/11) Hrvatsko audiovizualno vije\u0107e na prijedlog ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra, a uz prethodno pribavljeno mi\u0161ljenje Ministarstva kulture, donosi: Pravilnik o postupku, kriterijima i rokovima za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[180<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n2010. \u2013 1.490.000,00 kn; 2011. \u2013 1.020.000,00; 2012. \u2013 5.526.100,00. (rezultati empirijskog istra\u017eivanja \u2013 vidi u 96).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[181<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPravilnik o postupku, kriterijima i rokovima za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[182<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHAVC podupire obrazovanje sa 0,1% ukupnog godi\u0161nje prora\u010duna koji se izdvaja za audiovizualne djelatnosti. http:\/\/www.havc.hr<\/a> (vidi u 96).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[183<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultat provedene ankete s aspekta upravlja\u010dkih dilema kulturne politike \u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 96).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[184<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPostupak pretvaranja analognog signala u digitalni, \u0161to u kinematografiji predstavlja prijenosa video i audio sadr\u017eaja filmskih djela s celuloidne vrpce u nove digitalne formate i medije pohranjivanja.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[185<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati javnih natje\u010daja za komplementarne audiovizualne djelatnosti \u2013 dostupni na http:\/\/www.havc.hr<\/a>.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[186<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSuradnja kroz Euroimage i MEDIA.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[187<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultat provedene ankete s aspekta dilema kulturne politike \u2013 sastavni dio doktorske disertacije (vidi 96).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[188<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEurimages je Fond Vije\u0107a Europe za koprodukciju, distribuciju, izlo\u017ebe i digitalizaciju europski filmskih djela. Fond ima za cilj promicanje europske filmske industrije poticanjem proizvodnje i distribucije filmova, kao i poticanje suradnje izme\u0111u stru\u010dnjaka. Eurimages se nalazi u Strasbourgu \u2013 Francuska. Fond je osnovan 1988. Godine, u okviru Vije\u0107a Europe, kao dio sporazuma, Rezolucijom Vije\u0107a ministara (88) 15, http:\/\/conventions.coe.int\/Treaty\/EN\/PartialAgr\/Html\/Eurim8815.htm<\/a>.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[189<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMEDIA je program potpore Europske unije namijenjen razvoju europske audiovizualne industrije. Program potpore MEDIA 2007 usvojio je Europski parlament u studenome 2006. Godine i to za razdoblje od 2007. Do 2013. Godine. Ukupan prora\u010dun Programa MEDIA 2007, odnosno prora\u010dun za razdoblje od 2007. Do 2013. Godine, iznosi 755 milijuna eura, s tim da se 65% toga iznosa izdvaja za promid\u017ebu i distribuciju europskih filmova izvan mati\u010dne zemlje.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[190<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakon o potvr\u0111ivanju Memoranduma o razumijevanju izme\u0111u Europske zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Kultura (od 2007. Do 2013.) (NN-MU 7\/07).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[191<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nProgram potpore Europske unije namijenjen razvoju europske audiovizualne industrije za period 2007.- 2013.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[192<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUredbe o dr\u017eavnim potporama (NN 50\/2006) odluka o objavljivanju pravila o dr\u017eavnoj potpori kinematografskoj i ostaloj audiovizualnoj djelatnosti.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[193<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati javnih poziva za potporu audiovizualnom stvarala\u0161tvu na http:\/\/www.havc.hr<\/a>. pristupljeno 01.02.2015.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[194<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMe\u0111unarodni ugovori (NN-MU , br. 4\/07, 9\/07, 11\/07, 1\/08, 1\/09, 5\/09, 12\/09).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[195<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPravilnik o sufinanciranju projekata odobrenih u okviru programa za kulturu Europske unije Kultura 2007.-2013. (NN 91\/11).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[196<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPodaci dostupni na http:\/\/www.havc.hr<\/a> (rezultati javnih natje\u010daja), pristupljeno 01.02.2015.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[197<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNatje\u010daj “Poduzetni\u0161tvo u kulturi” 2008., 2009., i 2012. godine. \u2013 Suradnja gospodarstva i kulture. (Me\u0111uresorna suradnja: Ministarstvo gospodarstva i poduzetni\u0161tva s Ministarstvom kulture).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[198<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati javnih poziva za potporu audiovizualnom stvarala\u0161tvu na http:\/\/www.havc.hr<\/a>. pristupljeno 01.02.2015.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[199<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPrimorac, J. i Jurlin, K. (2008) Access, Piracy and Culture: The Implications of Digitalization in Southeastern Europe<\/em>, u: Uzelac, A. i Cvjeti\u010danin, B. (ur.) Digital Culture. The Changing Dynamics, Zagreb: Institute for International Relations, 71-89.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[200<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati javnih poziva za potporu audiovizualnom stvarala\u0161tvu na http:\/\/www.havc.hr<\/a>. pristupljeno 01.02.2015.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[201<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUpotrebom specifi\u010dne optike filmska slika se snima na celuloidnu vrpcu u odre\u0111enom sa\u017eimanju. Pomo\u0107u opozitnog postupka tijekom postprodukcije slika se vra\u0107a u \u0161iroki format omjera stranica 2,40:1. Identi\u010dan postupak koristi se u digitalnoj tehnici.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[202<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDigital intermedia (obi\u010dno skra\u0107eno DI) filmski je proces koji uklju\u010duje klasi\u010dnu digitalizaciju filmske celuloidne vrpce i manipuliranje boje slike i drugih karakteristika. Razlikuje se od klasi\u010dne obrade filmske vrpce zbog visoke rezolucije i kvalitetnije kontrole ostalih parametara. DI je tehnolo\u0161ki izuzetno zahtjevan postupak. Digitalna tehnika projiciranja omogu\u0107ava da se ovako obra\u0111en filmski materijal mo\u017ee digitalno projicirati.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[203<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTehnolo\u0161ki zahtjevan postupak skeniranja, obrade i pretvaranja slike s filmske vrpce u digitalni format. Postupak s tri perforacije izvodi se zbog u\u0161tede filmske vrpce od 25%.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[204<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSuprotan postupak od skeniranja filmske vrpce.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[205<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n“Slu\u010dajni prolaznik”, redatelj: Jozo Patljak, Alka film.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[206<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRezultati potpore za komparativne audiovizualne djelatnosti potpora financiranju, podaci dostupni na http:\/\/www.havc.hr<\/a>.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[207<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPravilnik o status i financiranju Festivala igranog filma u Puli (NN 129\/10).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[208<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIzvje\u0161taj HAVC-a o provedbi Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvarala\u0161tva, podaci dostupni na http:\/\/www.havc.hr<\/a>.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[209<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTeorija ljudskog kapitala (Schultz 1961; Becker 1964.).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[210<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAudio-visual activities is defined in Article 3 of the Act on Audio-visual Activities, adopted by the Croatian Parliament pursuant to Article 88 of the Constitution of the Republic of Croatia on 6 July 2007, as the significant development, production, promotion, distribution and display of audio-visual works.
\n\tAudio-visual works are feature films and documentaries, animated films, alternative films, experimental films and all other audio-visual acts that are the result of artistic expression, regardless of the technology with which they were created, the surface upon which they are fixated, and the manner in which they are displayed.
\n\tComplementary activities are the protection of audio-visual heritage, including cinematic activities, film festivals and other audio-visual events, and the activities of developing audio-visual culture, promotional programmes, and the sale of Croatian audio-visual works, international cooperation, the study and critiquing of audio-visual activities, publishing in the field of audio-visual activities, professional development programmes and the programmes of audio-visual associations and organisations.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Adorno, T. i Horkheimer M. ([1947], 2006) Dialectic of Enlightenment<\/em>, u Adorno, T. (2006), The Culture Industry<\/em>. London and New York: Routledge.<\/p>\n

Becker, G. S. (1964) Human Capital: A Theoretical And Empirical Analysis, With Special Reference To Education. <\/em>New York: National Bureau of Economic Research.<\/p>\n

Becker, H. S. (1982) Art Worlds. <\/em>Berkeley: University of California Press. Council of Europe, (1997) In from the margins, A contribution to the debate on culture and development in Europe. <\/em>Strasbourg: Council of Europe Publishing.<\/p>\n

Colebatch, H.K. (2002) Policy<\/em>. Zagreb: Fakultet politi\u010dkih znanosti.<\/p>\n

Cvjeti\u010danin, B. i Katunari\u0107, V., ur. (1998a) Kulturna politika Republike Hrvatske. Nacionalni izvje\u0161taj<\/em>. Strasbourg: Council of Europe\/Ministarstvo kulture Republike Hrvatske\/Institut za me\u0111unarodne odnose.<\/p>\n

Cvjeti\u010danin, B. i Katunari\u0107, V., ur. (1998b) La politique culturelle de la Croatie: r\u00e9sum\u00e9 du rapport national<\/em>. Strasbourg: Council of Europe.<\/p>\n

Cvjeti\u010danin, B. i Katunari\u0107, V., ur. (1999) Cultural Policy of Croatia. National Report<\/em>. Strasbourg: Council of Europe\/Ministarstvo kulture Republike Hrvatske\/Institut za me\u0111unarodne odnose.<\/p>\n

Cvjeti\u010danin, B. i Katunari\u0107, V. (2003) Hrvatska u 21. stolje\u0107u strategija kulturnog razvitka<\/em>. Zagreb: Ministarstvo kulture RH, Biblioteka Kulturni razvitak \u2013 Velika edicija; knj. 3.<\/p>\n

Cvjeti\u010danin, B. (2014) Kultura u doba mra\u017ea<\/em>. Zagreb, Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada.<\/p>\n

Cvjeti\u010danin, B. (2011) Networks: The Evolving Aspects of Culture in the 21st Century. <\/em>Zagreb: Institute for International Relations Culturelink Network.<\/p>\n

Cvjeti\u010danin, B., ur. (1999) The Mediterranean: Cultural Identity and Intercultural Dialogue<\/em>. Zagreb: Institute for International Relations Culturelink Network.<\/p>\n

Dolowitz, D. P. i Marsh, D. (2002) Learning from Abroad: The Role of Policy Transfer in Contemporary Policy-Making. <\/em>Malden: John Wiley & Sons Inc.<\/p>\n

Dragi\u010devi\u0107 \u0160e\u0161i\u0107, M. (2012) Za kulturu, protiv kreativnih industrija<\/em>, Academica \u2013 Centar za istra\u017eivanje kreativne ekonomije, preuzeto sa: www.madmarx.rs.<\/p>\n

Dragi\u010devi\u0107 \u0160e\u0161i\u0107, M. i Stojkovi\u0107, B. (2003) Kultura, menad\u017ement, animacija, marketing. <\/em>Beograd: Clio.<\/p>\n

Dragi\u010devi\u0107 \u0160e\u0161i\u0107, M. i Dragojevi\u0107, S. (2005) Arts Management in Turbulent Times Adaptable Quality Management<\/em>. Amsterdam: European Cultural Foundation, Bockmanstudies.<\/p>\n

Dragi\u010devi\u0107 \u0160e\u0161i\u0107, M. i Dragojevi\u0107, S. (2008) Menad\u017ement umetnosti u turbulentnim okolnostima. <\/em>Zagreb, Jesenski i Turk.<\/p>\n

Dragojevi\u0107, S. (1999) Culture of Peace and Management of Cultural Diversity<\/em>, Culturelink, vol. 10. Zagreb, Institute for International Relations Culturelink Network.<\/p>\n

Dragojevi\u0107, S. (1999) Multikulturalizam, interkulturalizam, transkulturalizam, pluriukulturalizam \u2013 suprotstavljeni ili nadopunjuju\u0107i koncepti, <\/em>u: \u010ca\u010di\u0107<\/p>\n

Kumpes, J., ur. Kultura, eti\u010dnost, identitet<\/em>, Zagreb: Institut za migracije i narodnosti \u2013 Naklada Jesenski i Turk \u2013 Hrvatsko sociolo\u0161ko dru\u0161tvo.<\/p>\n

Eagleton, T, (2000) The Idea of Culture, <\/em>Oxford: Wiley-Blackwell.<\/p>\n

Horkheimer, M. i Adorno, T. (1947) Dialektik der Aufklarung. <\/em>Amsterdam: Querido. Prijevod: Dijalektika prosvjetiteljstva<\/em>, (1989) Sarajevo: Veselin Masle\u0161a \u2013 Svjetlost, prema izdanju S. Fisher Verlag GmbH, Frankfurt\/M, iz 1969.<\/p>\n

Jurlin, K. (2008) Kreativne djelatnosti \u2013 statisti\u010dka analiza<\/em>, u \u0160vob \u0110oki\u0107, N.,<\/p>\n

Primorac, J., i Jurlin, K. (2008), Kultura zaborava. Industrijalizacija kulturnih djelatnosti<\/em>. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.<\/p>\n

Ko\u0161tunica, V. (2002) Ugro\u017eena sloboda \u2013 Politi\u010dke i pravne rasprave. <\/em>Beograd: Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju “Filip Vi\u0161nji\u0107”, (Rousseau i vladavina op\u0161te volje).<\/p>\n

Krzysztofek, K. (1996) The New Role of the Cultural Factor in the European Processes, <\/em>Cvjeti\u010danin, B. ur. Dynamics of Communication and Cultural Change: The Role of Networks<\/em>, Zagreb: Institute for International Relations.<\/p>\n

Marshall. V, ([1890], 1920) Principles of Economics<\/em>: Book IV, Chapter X. London: Macmillan and Co., Ltd.<\/p>\n

Matarasso, F. i Landry C. (2003) Uravnote\u017eenje djelovanja: 21 strate\u0161ka dilema u kulturnoj politici. <\/em>Beograd: Balkankult.<\/p>\n

Matarasso, F. i Landry C. (1999) Balancing act : twenty-one strategic dilemmas in cultural policy. <\/em>Cultural Policies Research and Development Unit, Policy Note No. 4. Strasbourg: Council of Europe.<\/p>\n

McGuigan, J. (2004) Rethinking Cultural Policy<\/em>. Maidenhead: Open University Press.<\/p>\n

Mollard, C. (2000) Kulturni in\u017eenjering. <\/em>Beograd: Clio.<\/p>\n

Pick, J, (2009) The Aesthetic Contract: The Heart of Arts Management<\/em>. New York, Merrill Press.<\/p>\n

Primorac, J. (2010) Promjena strukture rada u kreativnoj ekonomiji: kultura, tranzicija i kreativna klasa, <\/em>doktorska disertacija, Zagreb: Filozofski fakultet \u2013 Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu.<\/p>\n

Rawls, J. (1971) A Theory of Justice<\/em>. Cambridge, Massachusetts\u2013London: The Belknap Press of Harvard University Press.<\/p>\n

Schultz, T. W. (1961) Investment in human capital<\/em>, American Economic Review, 51(1): 1-17.<\/p>\n

Smiers, J. (2003) Arts Under Pressure. Promoting Cultural Diversity in the Age of Globalization<\/em>. London & New York: Zed Books.<\/p>\n

\u0160vob \u0110oki\u0107, N. (2008) Kontekst kulturne industrijalizacije <\/em>u \u0160vob \u0110oki\u0107, N.,<\/p>\n

Primorac, J., i Jurlin, K., Kultura zaborava. Industrijalizacija kulturnih djelatnosti<\/em>. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.<\/p>\n

Taylor, C. R. (1998) The Mask of Art: Breaking the Aesthetic Contract \u2013 Film and Literature<\/em>. Bloomington and Indianapolis: Indiana University Press.<\/p>\n

Throsby, D. (2010) Ekonomika kulturne politike<\/em>. Beograd: Clio.<\/p>\n

UNESCO, ([1993]1997) Our Creative Diversity, Report of the World Commision for Culture and Development<\/em>. Paris: Oxford & IBH Publishing Co. \/ UNESCO Publishing. <\/p>\n

 <\/p>\n

Strategic dilemmas of Cultural Policy
\nthe System
\nof Audiovisual Activity in Republic of Croatia<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nThe cultural policy of the Republic of Croatia in the field of audio-visual activities<\/em><\/a>[210<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, as the nation has passed through transition, has left an indelible mark on the overall area of audio-visual activities in a number of ways. Following the fall of Socialism, which implied the systematic transition of the former countries within the Socialist system towards various models of Capitalism, structural transitions also occurred as a result of global changes. With these changes, the national cultural policy pertaining to audio-visual activities was also affected. The disorientation of cultural policy decelerated, or completely halted, the development of audio-visual activities towards the creative industry. The disorientation of cultural policy arose as the result of irresponsible social conduct, the lack of respect for cultural diversity, underdeveloped ties between the public, private and civil sectors, and an absence of strategic cultural policy.
\nIn order to develop the creative industry, it is necessary to implement audio-visual activities both efficiently and effectively. To do so, it is necessary to redefine, developcand implement a set of strategies and instruments in the cultural policy of the Republic of Croatia in the field of audio-visual activities.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nAn interdisciplinary approach that ties together the integral theories of social contractsvand dilemmas of contemporary cultural policy in the field of audio-visual activities indicates the importance of social responsibility, particularly for the private sector, which plays an important role in the development of the film industry as a profit-oriented cultural industry.<\/p>\n

<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nProposal: the development of the creative industry in the field of audio-visual activities in the Republic of Croatia is not possible without balanced activities of a strategic cultural policy, which will aim to create a balance between the aesthetic and market values of the audio-visual activities.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> Cultural transition, socially responsible conduct, creative industry, cultural diversity, managing the audio-visual activities, strategic dilemmas of cultural policy.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     12(22)#7 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.22.7 UDK 008:659.148(497.5) Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 15.1.2023.     Edib Ahmeta\u0161evi\u0107 Sveu\u010dili\u0161te VERN – predmet \u201cKamera u dokumentarnom i igranom filmu\u201d, Palmoti\u0107eva ulica 82\/1, 10000 Zagreb, Hrvatska edib.ahmetasevic@gmail.com Strategijske […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":427,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[103],"tags":[798,799],"class_list":["post-433","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-22-vlasiti-url","tag-edib-ahmetasevic","tag-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nEdib Ahmeta\u0161evi\u0107: Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     12(22)#7 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.22.7 UDK 008:659.148(497.5) Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 15.1.2023.     Edib Ahmeta\u0161evi\u0107 Sveu\u010dili\u0161te VERN – predmet \u201cKamera u dokumentarnom i igranom filmu\u201d, Palmoti\u0107eva ulica 82\/1, 10000 Zagreb, Hrvatska edib.ahmetasevic@gmail.com Strategijske […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-05-17T18:28:56+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"50 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj\",\"datePublished\":\"2023-05-17T18:28:56+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/\"},\"wordCount\":10051,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"keywords\":[\"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107\",\"Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 22 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/\",\"name\":\"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"datePublished\":\"2023-05-17T18:28:56+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     12(22)#7 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.22.7 UDK 008:659.148(497.5) Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 15.1.2023.     Edib Ahmeta\u0161evi\u0107 Sveu\u010dili\u0161te VERN – predmet \u201cKamera u dokumentarnom i igranom filmu\u201d, Palmoti\u0107eva ulica 82\/1, 10000 Zagreb, Hrvatska edib.ahmetasevic@gmail.com Strategijske […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2023-05-17T18:28:56+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"50 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj","datePublished":"2023-05-17T18:28:56+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/"},"wordCount":10051,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","keywords":["Edib Ahmeta\u0161evi\u0107","Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj"],"articleSection":["In Medias Res broj 22 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/","name":"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","datePublished":"2023-05-17T18:28:56+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-strategijske-dileme-kulturne-politike-sustava-audiovizualne-djelatnosti-u-republici-hrvatskoj\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Strategijske dileme kulturne politike sustava audiovizualne djelatnosti u Republici Hrvatskoj"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/433","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=433"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/433\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=433"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=433"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=433"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}