{"id":437,"date":"2023-05-17T18:36:17","date_gmt":"2023-05-17T18:36:17","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2023\/05\/17\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/"},"modified":"2023-05-17T18:36:17","modified_gmt":"2023-05-17T18:36:17","slug":"predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/","title":{"rendered":"Predrag Finci: O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n

II II FILOZOF I NJEGOVA DJELA<\/p>\n\n\n\n
\n

\n  12(22)#11 2023<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n

\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Predrag Finci<\/span><\/p>\n

Flat 5, Rosa Freedman Ctr.
\n 17 Claremont Way, London, England
\npredrag.finci@gmail.com<\/p>\n

O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (232 KB), Hrvatski, Str. 3767 – 3772
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u010cesto su me moji prijatelji i kolege, a i neki urednici, pitali o mojim knjigama, ponekad ukazivali na njihovu razli\u010ditosti, tra\u017eili njihovu vezu i „klju\u010dne teze”, pa evo da ih ja, pod kraj moje karijere, u svom „svo\u0111enju ra\u010duna” ovdje ukratko opi\u0161em i razvrstam. <\/p>\n

U mojim biografskim bilje\u0161kama obi\u010dno pi\u0161e da sam filozof i pisac, filozofski pisac, sa prvenstvenim interesom za esteti\u010dke probleme, ali i za \u0161iroki spektar filozofskih pitanja. Blizak sam filozofiji egzistencije i fenomenolo\u0161koj metodi, u razmatranjima o umjetnosti “esteti\u010dkom objektivizmu”, a u razmi\u0161ljanju o dru\u0161tvenoj ulozi umjetni\u010dkog djela stajali\u0161tima „frankfurtske \u0161kole”. Kada bih u jednoj re\u010denici htio opisati moj filozofski interes rekao bih da su me nadasve zanimala esteti\u010dka pitanja, pitanje zasnivanja, subjekta i njegove unutarnjosti i pitanje objektivnog, i s tim vezano pitanje transcendencije. Pisao sam razli\u010dite knjige, ali uvijek s istom namjerom. Pristupao sam na razli\u010dite na\u010dine problemima istine i ljepote, „na razli\u010dite na\u010dine poku\u0161avao uhvatiti u zamku lijepo”. U mojim knjigama estetsko je bilo naj\u010de\u0161\u0107i, centralni problem. Umjetnost je za mene, njenog apologetu, bila i ostala slo\u017een fenomen. Kao esteti\u010dar umjetnost shva\u0107am kao zbir mnogih nastojanja i ostvarenja (kao sistem osjetilnosti), a kao stvaralac, umjetnost vidim kao raznolike geste pojedinaca i izraz individualnog dara (kao stvarala\u010dki anarhizam). Mislim da umjetnost nije nipo\u0161to isklju\u010divo slu\u0161kinja ideologiji, sigurno nije ponavljanje, a ni mimesis stvarnog, vi\u0161e je od zabave, kao \u0161to je i mnogo vi\u0161e od ilustracije za politi\u010dka stajali\u0161ta i filozofske tvrdnje. Kroz cijeli svoj opus tragao sam za istinom ljepote i ljepotom istine. Ta istra\u017eivanja za mene nisu zavr\u0161ena, jer nikada ne mogu ni biti zavr\u0161ena. Svi moji razli\u010diti\u00a0 tekstovi i knjige mogu tematski biti podijeljeni u pet grupa:<\/p>\n

1. Eseji o „sporednim stvarima”, o artisti\u010dkim i drugim epifenomenima, koji su u bliskoj vezi sa estetskim fenomenima. Pisao sam o tome u knjigama Govor prepiski<\/em>, O nekim sporednim stvarima<\/em> i dijelom u drugom dijelu knjige Sarajevski zapisi<\/em> pod naslovom Pravo, stranputicom<\/em>;<\/p>\n

2. Esteti\u010dki spisi. Najve\u0107i broj mojih tekstova bavi se estetskim fenomenima. O esteti\u010dkim problemima i estetskom pisao sam u prera\u0111enoj doktorskoj radnji Umjetnost i iskustvo egzistencije<\/em>, te u knjigama Umjetnost uni\u0161tenog<\/em>, Sentimentalni uvod u estetiku<\/em> (u Sarajevskim zapisima<\/em>), Priroda umjetnosti<\/em>, Djelo i nedjelo<\/em>, \u010citatelj Hegelove estetike<\/em>, \u0160to se svi\u0111a svima<\/em>, a posebno u op\u0161irnoj Estetskoj<\/em>, odnosno Esteti\u010dkoj terminologiji, <\/em>kojoj je dopuna upravo ova knjiga, koju sam poradi permanentne otvorenosti esteti\u010dkih problema nazvao Bilje\u0161ke o estetskom.<\/em> Ovim knjigama bliski su moji eseji o medijima (okupljeni u knjizi Elektroni\u010dka \u0161pilja<\/em>), kao i knjige eseja pod naslovom Osobno kao tekst<\/em> i O knji\u017eevnosti i piscima;<\/em><\/p>\n

3. Tre\u0107u grupu \u010dine eseji o raznim filozofskim pitanjima. Takve su moje knjige Ishodi\u0161te pitanja<\/em>, Poetozofski eseji<\/em>, Kratka, a tu\u017ena povijest uma,<\/em> Korist filozofije<\/em>, ali i knjiga Misterij, iza svega<\/em> i najnovija knjiga U unutarnjem, istina. <\/em>U svakoj od ovih knjiga tragao sam za mogu\u0107im zasnivanjem filozofske spekulacije;<\/p>\n

4. Posebnu grupu tekstova \u010dine eseji o putovanju i emigraciji. Tu je prva knjiga Tekst o tu\u0111ini<\/em>, uslijedila joj je knjiga O kolodvoru i putniku, a<\/em> kao moja „zavr\u0161na rije\u010d” o toj temi nastala je knjiga Emigrantska slikovnica<\/em>;<\/p>\n

5. Ovim tekstovima bliski su moji poetsko-prozni tekstovi, knjige Imaginacija<\/em>, Ukratko<\/em>, Prvo, bitno<\/em>, Zapisi veselog filozofa,<\/em> i velika knjiga autobiografskih eseja Sve dok<\/em>, kao i dnevni\u010dki zapisi u knjizi Pro\u0161le godine u Barnetu<\/em>. Ovim knjigama pridru\u017euje se jo\u0161 tri\u00a0 zavr\u0161ene, ali jo\u0161 neobjavljene knjige: prvu sam naslovio Kasne gnome, <\/em>drugu Filozofske pri\u010de, <\/em>a tre\u0107u Kazivanja o du\u0161i.<\/em><\/p>\n

Tako bih mogao razvrstati moje knjige. A \u0161to sam i kako u njima napisao neka ka\u017eu oni koji su ih \u010ditali. O njima sam nerado govorim, nerado pravim usmene ili pismene sa\u017eetke, jer znam da je takvo kazivanje vrlo riskantno. Kada ono \u0161to smo pisali sa\u017ememo u nekoliko re\u010denica pojednostavimo ono \u0161to smo napisali, ponekad u usmenom iskazu nismo ni na nivou vlastitog teksta, ponekad ne interpretiramo dobro ono \u0161to smo htjeli u djelu iskazati, svodimo sve na op\u0107a mjesta i jednu ili dvije osnovne teze, ponekad \u010dak zaboravimo ono \u0161to smo prije deceniju ili dvije pisali. Mo\u017eemo tako na\u0161tetiti sebi i upropastiti vlastito djelo. Zato nagla\u0161avam: ovo je tek napomena, a obrazlo\u017eenja i izvo\u0111enja su u mojim knjigama. Nema esteti\u010dke teme o kojoj nisam pisao, a ovdje bih htio ili barem poku\u0161ao re\u0107i \u0161to su moje osnovne postavke u estetici. <\/p>\n

Odmah ka\u017eem da ne mogu rezolutno re\u0107i \u0161to je umjetni\u010dko djelo. I poslije mnogo godina bavljenja estetikom oklijevam, ne \u017eurim sa tvrdnjama, sada sam \u010dak oprezniji nego \u0161to sam bio u mladosti, kada sam imao neku sigurnost neznalice, bio bez dilema, koje donese “poznavanje materije” i iskustvo refleksije. Sada mi nikako nije lako re\u0107i \u0161to je umjetnost. No, i kada ka\u017eemo da ne\u0161to ne mo\u017eemo definirati, jer mnogo toga imam u vidu, ipak znam da ono o \u010demu govorimo ima neku bit, jer sve po ne\u010demu jest ono \u0161to jest, pa sve mo\u017ee biti barem opisano, ozna\u010deno, u svojoj biti pokazano, \u0161to napokon zna\u010di da sve (ipak) mo\u017ee biti definirano ili u opisivanju predstavljeno. Tim putem \u0107u i sam ovdje krenuti. Opis umjetni\u010dkog djela bi trebao ukazati na ne\u0161to \u0161to pripada samo fenomenu djela, ni\u010dem drugom. A tada se pojavljuje zahtjev da iska\u017eemo, definiramo ili barem nazna\u010dimo \u0161to je uop\u0107e umjetnost. A definirana je na razli\u010dite na\u010dine. Definirana je kao ideja, istina, oblik, doga\u0111aj… Svaka definicija je trebala i poku\u0161avala iskazati bit umjetni\u010dkog djela. Pritom je jednom bilo kazivano \u0161to je ontolo\u0161ki status djela, drugi put \u0161to su njegove temeljne karakteristike, tre\u0107i put kako se pojavljuje i koji su sve na\u010dini njenog pojavljivanja, \u010detvrti kakva joj je funkcija i zna\u010daj u dru\u0161tvenom i individualnom \u017eivotu. Govorilo se o umjetnosti kao djelatnosti, zabavi, u\u017eitku, spoznaji. Opisivana je na razli\u010dite na\u010dine, a uvijek je bila jo\u0161 ne\u0161to. A uvijek je jo\u0161 ne\u0161to i uvijek ne\u0161to drugo jer je umjetnost stvarala\u0161tvo, stvarala\u010dka aktivnost, stvaranje novog i druk\u010dijeg. Iako potpune i svima zadovoljavaju\u0107e definicije umjetnosti nije bilo, ljubitelji i poznavaoci umjetnosti nisu imali problema u identificiranju umjetni\u010dkog djela. Ba\u0161 poput Augustinove rije\u010di o vremenu: znaju \u0161to je, ali ga ne znaju objasniti. Dodu\u0161e, kada je umjetnost u pitanju, mnogima ni\u0161ta do osobnog osje\u0107aja nije ni potrebno. Na umjetni\u010dke fenomene mnogo vi\u0161e reagiramo, nego \u0161to o njima mislimo. A kada ho\u0107e re\u0107i \u0161to je neko djelo ljubitelji umjetnosti znaju i osje\u0107aju da to jest umjetni\u010dko djelo na osnovu njegove specifi\u010dnosti (kao \u0161to znaju \u0161to je vrijeme na osnovu njegova trajanja i prola\u017eenja). Pitanje o tome \u0161to je to \u0161to umjetni\u010dko djelo razlikuje od drugih stvari i \u010dini umjetni\u010dka djela specifi\u010dnim zaokuplja kriti\u010dare, teoreti\u010dare umjetnosti i mislioce. Sam bih mogao u odgovaranju na to pitanje poku\u0161ati s nekim opisom i tako nazna\u010diti \u0161to bi umjetnost mogla biti. Mogao bih sa zanosom re\u0107i da je umjetnost zemlja bez teritorija, vrijeme bez sati. Bezgrani\u010dno, beskona\u010dno ljudske osjetilnosti i imaginacije. Otvorena mogu\u0107nost subjekta. San ljudskih bi\u0107a o njima samima, o njihovim mogu\u0107nostima, a i slika onoga \u0161to su bili i jesu. Stalno doga\u0111anje razli\u010ditih djela. Vjerujem i mislim da zbog svega toga umjetnost ne mo\u017ee biti sabijena u neku definiciju. Umjetnost okuplja vrlo razli\u010dita djela, a i stalno se mijenja. Ona je permanentna djelatnost. Neiscrpno stvarala\u0161tvo. Zato ima mnogo razli\u010ditih definicija umjetnosti i zato pojam umjetnosti uvijek nanovo definiramo, jer umjetnost njena vlastita iskustva i postignu\u0107a uvijek iskazuju u novom svjetlu i pro\u0161iruju opseg pojma umjetnosti. Ba\u0161 kao \u0161to u „ljubavi ka mudrosti” iskazujemo te\u017enju, a ne granicu filozofije, u opisu umjetnosti ka\u017eemo da je ona stvaranje razli\u010ditih djela, stvarala\u010dka djelatnost kojoj nema ograni\u010denja. Mo\u017eda bih moja esteti\u010dka stajali\u0161ta mogao sa\u017eeti ovako: <\/p>\n

Umjetnost je na\u0161 na\u010din iskazivanja, pokazivanja, otvaranja i ostvarivanja svijeta, komunikacija s Drugim, komuniciranje i susretanje sa svijetom i sobom samim. Umjetnost je umjetnost za nas. Proizvod subjekta za subjekt. Proizvod ideologije i prirodne ljudske potrebe. Na\u0161a slika stvarnog i stvaranje posebne stvarnosti. Umjetnost je dakle na\u0161a umjetnost. U mi\u0161ljenju o umjetnosti nadaje se najprije pitanje odnosa umjetnosti i egzistencije, u kojem se o\u010dituje da je umjetnost uvijek zapravo realna (na osnovu toga je prepoznajemo), ali realna na svoj specifi\u010dan na\u010din, realna kao podra\u017eavana, transformirana, zami\u0161ljena i mogu\u0107a stvarnost ili pak kao stvarnost po sebi, kao posebna, specifi\u010dna stvarnost djela, kao drugo stvarnosti same. <\/p>\n

Estetsko je osjetilno. Osjetilno je predmet filozofske estetike. Ono je \u0161iri pojam od pojma umjetnosti, ali je najpotpunije iskazano u umjetnosti. Umjetnost je uobli\u010dena osjetilnost. Umjetnost je \u010dinjenje i stvaranje, nastajanje i ostvarivanje djela. Razumijeva se na razli\u010dite na\u010dine. Ona je ono \u0161to osoba smatra da je umjetnost (u \u010demu je na djelu subjektivno stajali\u0161te); ono \u0161to ima odre\u0111ena estetska svojstva (kada se razmatra \u0161to je djelo po sebi, \u0161to ono „objektivno“ jest); umjetnost je ono \u0161to je usvojeno kao umjetnost (\u0161to potvr\u0111uju relevantne institucije ili afirmira odre\u0111ena ideologija, a na tom osnovu izrasta pojam dru\u0161tvene vrijednosti i usvojene kulturne konvencije); ono \u0161to je nacionalna, kulturna i\/ili povijesna tradicija, ali i ono \u0161to nastaje kao novo djelo, koje mijenja i sam pojam umjetnosti, a kao vrijedna djela pripadaju najprije aktualnoj umjetni\u010dkoj produkciji i potom povijesti umjetnosti, koju \u010dine „vje\u010dna”, trajno zna\u010dajna djela. <\/p>\n

Kao opona\u0161anje umjetnost ne izvire iz same sebe, nego iz ne\u010deg drugog, ali i tada transformira ono \u0161to opona\u0161a. Umjetnost je stvarala\u0161tvo, stvaranje jedne posebne realnosti. U stvarala\u0161tvu je umjetnost samosvojna, autonomna djelatnost. A autonomno djelo je djelo koje je za sebe.\u00a0 Kao autonomno, djelo je ono \u0161to je po sebi. Zato stvarala\u0161tvo mora biti u sebi slobodno. Stvarna sloboda je mogu\u0107nost izbora. U stvarala\u0161tvu – isku\u0161avanje bezgrani\u010dnog. Umjetnost je u sebi slobodna djelatnost. Kao u sebi slobodna, umjetnost je igra. Ali, otkuda je umjetnost? Ovo pitanje zaziva pitanje izvora, \u0161to je pitanje porijekla djela. Po izvoru je djelo ono \u0161to jest. Autenti\u010dno djelo je pravo i istinsko djelo. U pitanju o umjetniku pitamo o zna\u010daju osobnog. U pitanju o osobnom pitamo o umjetniku kao izvoru djela. Umjetnik je ono \u0161to je njegova „du\u0161a“. Umjetnikova „du\u0161a“ je iskazana u umjetnikovom djelu. U djelu autenti\u010dnog stvaraoca. Obrtnik je onaj koji \u010dini. Obrtnik pravi, ali ne stvara. Obrtnik ponavlja, umjetnik stvara. Umjetnik je osoba koju je stvorila umjetnost. Me\u0111u njima one najbolje nazivamo genijalnim. Genijalnost je vrhunski dar. Mo\u0107 duha. Autor je tvorac djela. Autor je gospodar djela. U djelu se doga\u0111a i njegov autor. U stvaranju djela autor i sama sebe oblikuje, mijenja, izgra\u0111uje, korigira, \u0161to potvr\u0111uje vezu bivanja i stvaranja. Na\u0161e djelovanje na nas djeluje; stvaramo \u017eivot i \u017eivot nas stvara. Ali, ne samo djelo, nego i samo postojanje mo\u017ee postati umjetni\u010dko djelo. Egzistirati estetski zna\u010di \u017eivjeti u skladu s estetskim. No, predmet estetike je prije svega opredme\u0107eno djelo. Svako djelo mora biti utjelovljeno i tek tada predmet estetskog interesa. Djelo je porod posebnog senzibiliteta. Stvarala\u010dkog osje\u0107aja i osje\u0107aja za svoj predmet. Ka\u017ee se da \u010desto nastaje iz posebnog stanja, koje nazivamo nadahnu\u0107em. A to nadahnu\u0107e je iznenadno, nenadano ukazanje, otkri\u0107e ili rje\u0161enje. Nadahnu\u0107e je zapravo dugo pripremani Trenutak. U tome je od velike pomo\u0107i intuicija, koja je neposredni uvid. Intuicija vidi ono \u0161to jest onako kako jest. Njoj se pridru\u017euje imaginacija, koja je most izme\u0111u stvarnog i mogu\u0107eg. Imaginacija je „rodno mjesto“ stvarala\u0161tva. Nju poti\u010de autorov osje\u0107aj, koji se udomljuje u djelu. Osje\u0107aj djelu pripada, ali nije sve djela. Djelo je izme\u0111u zamisli i ostvarenja. Djelo je ostvarena namjera. Intencija je smjeranje. U njoj je iskazana umjetnikova ambicija, namjera i \u017eelja. Ta ambicija dosti\u017ee svoj vrhunac u te\u017enji ka savr\u0161enstvu. Idealno je stvarnost savr\u0161enog. Savr\u0161enstvo je nikad dosegnuti ideal umjetnosti. Umjetni\u010dko djelo je ono \u0161to jest u i po sebi samom. Djelo po sebi je ono \u0161to je djelo u sebi samom, ono \u0161to uistinu jest kao djelo. Djela je djelo samo. U tome je njegovo zna\u010denje, u tome je njegov zna\u010daj. Jedinstvo je sinonim za potpunost djela. Djelo je ostvareno jedinstvo. Ono je harmonija, koja je odno\u0161enje me\u0111u dijelovima djela. Harmonija je spajanje dijelova u cjelinu, uskla\u0111ivanje. Ritam djela je bi\u0107e samo. Kakav je ritam djela, takvo je bi\u0107e djela. Sadr\u017eaj djela je ono \u0161to djelo u sebi sa-dr\u017ei i \u0161to u sebi sa-dr\u017ei djelo. Sadr\u017eaj je smisao djela, a oblik na\u010din njegova predo\u010davanja. Oblik je modus postojanja djela. Stil je obilje\u017eje djela. Stil je artisti\u010dka metoda. Djelo je znak. Znak sebe, onoga \u0161to zna\u010di i onoga \u0161to ozna\u010dava. Zato umjetnost mo\u017ee biti shva\u0107ena kao poseban jezik. Vlastiti jezik i jezik za Drugog. Izraz je oblikovana emocija. Kako je ne\u0161to izra\u017eeno, tako je u djelu pokazano. Djelo je ono \u0161to reprezentira. Ono je onakvo kako je reprezentirano. Umjetni\u010dko djelo je estetska istina. Ki\u010d je la\u017e o lijepom. Artisti\u010dki populizam. U ljepotu preru\u0161eno ruglo. Ru\u017eno je odbojno, po svojim svojstvima negativno. Ali, nije ni svako ni uvijek, jer via negationis<\/em> mo\u017ee ukazati na istinito i lijepo. Lijepo je u promatra\u010du, ali i u promatranom. Lijepo je kvaliteta koja nastaje u relaciji. Djelo komunicira s Drugim. Djelo po Drugom je ono \u0161to je za Drugog. Po stajali\u0161tima i ukusu Drugog. Ukus je dojam. Ukus je argument za tvrdnju bez dokaza. Najprije u ukusu (dojmu) iskazujemo svoj odnos prema djelu i svoj osje\u0107aj za estetsko. Zato je subjektivni ukus presudan u usvajanju djela, ali ne mo\u017ee biti relevantan i za sviju relevantan sud o djelu. Subjekt se ponekad u golemom zanosu identificira sa djelom koje percipira. Takvo u\u017eivljavanje je nesvjesno prisvajanje djela. U u\u017eivljavanju ljubitelj djela u djelu prepoznaje svoje. No, djelo je mnogo vi\u0161e nego izraz pojedina\u010dnog subjekta, a kao vrijedno djelo skup razli\u010ditih kvaliteta. Zato mu treba s pa\u017enjom pristupiti. Percipirati je uo\u010davati. Percepcija uvodi u djelo. U opisu djela djelo se identificira. Deskripcija ozna\u010dava djelo. Interpretacija je otvaranje djela. Njegovo ponovno uspostavljanje. \u0160to je djelo postaje jasno u njegovoj funkciji. Funkcija djela isku\u0161ava se u dru\u0161tvu. Dru\u0161tveno odre\u0111uje sudbinu djela. Dru\u0161tveni status djela potvr\u0111uje ili negira zna\u010daj djela. Napokon, pitanje estetskog vodi ka pitanju estetskog iskustva, istine, koja je istina djela i suda, koji je prosu\u0111ivanje i vrednovanje djela. A time i stvaranje svijeta umjetnosti.<\/p>\n

Umjetnost je u sebi slobodna djelatnost, \u010diji je rezultat stvaranje djela kao posebne realnosti, specifi\u010dnog svijet po sebi. Kao stvarala\u010dka djelatnost umjetnost je po sebi eti\u010dna, a u svojoj te\u017enji ka savr\u0161enstvu utopijska. Svako djelo je iskaz osjetilnosti. Umjetnost nije ni oblik, ni bi\u0107e, nego oblik bi\u0107a. Njome se bavi kritika, teorija, a nadasve filozofija umjetnosti i estetika. Estetika je gramatika umjetnosti. Ona govori o nu\u017enim ili mogu\u0107im svojstvima umjetni\u010dkog djela, pita o funkciji, na\u010dinu postojanja umjetnosti, o njenom ontolo\u0161kom karakteru, te o biti umjetni\u010dkog djela, odnosno o „\u010disto estetskom”, na osnovu kojeg djelo jest djelo. Umjetni\u010dka vrijednost je s onu stranu pomodnosti i svakojake „podobnosti”. Ona je takva bila, ona je takva i danas. Umjetni\u010dko djelo mo\u017ee biti proizvod, gesta ili \u010din. Proizvodi nastaju po zadanim \u0161ablonama, gesta je artisti\u010dka reakcija ili odre\u0111eni, po svom dosegu ograni\u010deni stav, a \u010din se zasniva na naj\u0161iroj, osjetilnoj osnovi bi\u0107a i mo\u017ee poroditi Djelo. Veliko je i uistinu zna\u010dajno djelo kao cjelovito djelo, kao djelo-svijet. Svako je djelo iskaz odre\u0111ene subjektivnosti koja kao zanimljivo, dojmljivo ili vrijedno djelo postaje zna\u010denje za nas. Ako nema afekcije (afiniteta) subjekta, nema ni odnosa prema objektu. Osoba koja nema uro\u0111eni ili ste\u010deni (kultivirani) osje\u0107aj za estetsko ne\u0107e cijeniti ni najbolje umjetni\u010dko djelo, jer nema odnosa prema njemu. O tom temeljnom zna\u010daju subjekta u razumijevanju umjetni\u010dkog djela vodio sam ra\u010duna i u svom „esteti\u010dkom objektivizmu”, jer djelo najprije biva usvojeno od subjekta, a potom postaje objektivna umjetni\u010dka vrijednost, \u0161to je ona vrijednost koja je usvojena, dru\u0161tveno (konsenzus razli\u010ditih subjekata), a posebno od poznavalaca umjetnosti prihva\u0107ena, u teoriji valorizirana vrijednost, pa sam zato bio protiv dominacije „subjektivnosti ukusa”, koji je pojedina\u010dni dojam i\u00a0 zapravo nije sud, pa je uveliko je problemati\u010dan kao govor o djelu, jer je prije svega govor o onome koji sudi, a ne o onome \u0161to djelo uistinu jest. Iako ne pori\u010dem zna\u010daj subjektivnog, ipak mislim i vjerujem da umjetnost nikako nije samo ne\u0161to subjektivno, nego mnogo vi\u0161e, jer je kao iskaz bi\u0107a u svojim najboljim djelima iskaz, isijavanje Bitka, temeljni iskaz na\u0161e osjetilnosti i autenti\u010dno svjedo\u010denje o nama samima, o na\u0161em bivanju i na\u0161em svijetu. Vrijedno umjetni\u010dko djelo je povijesno uvjetovani fenomen koji u liku estetski vrijednog djela nadilazi okolnosti svoga nastanka, transcendira dano. Djelo je bilo trajna vrijednost u doba antike, ono je to i u na\u0161e, elektroni\u010dko doba. Umjetnost je bila i ostala is-kazivanje na\u0161e osjetilnosti. Povijesno promjenjive osjetilnosti. A kao veliko djelo estetska istina, koja je istina nas samih. I umjesto zaklju\u010dka, kada bih htio svesti na jednu re\u010denicu sve \u0161to sam poku\u0161avao u mojim esteti\u010dkim spisima mogao bih re\u0107i da me je najvi\u0161e zanimalo pitanje \u0161to je estetska istina (dakle koliko i \u0161to umjetnost i subjekt mo\u017ee, a s tim u vezi \u0161to je njihova autenti\u010dnost i sloboda) i \u0161to je njihova granica, a s tim povezano pitanje neizrecivog i transcendencije. \u0160to je ontologija djela i \u0161to su njegova mogu\u0107a metafizi\u010dka zna\u010denja. A ta pitanja su neosporno povezana sa pitanjima subjekta, njegovog utemeljenja i unutarnjeg, njegovog \u010diniti i biti, sa pitanjima ontolo\u0161kog zasnivanja I modalitetima na\u0161eg bivanja.<\/p>\n

Ovim na\u010delnim stajali\u0161tima pridodajem moje novije eseje o esteti\u010dkim pitanjima, o \u010demu \u0107e biti rije\u010di u mojoj novoj knjizi o esteti\u010dkim pitanjima, knjizi kojoj je i ovaj tekst dio. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    II II FILOZOF I NJEGOVA DJELA  12(22)#11 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.     Predrag Finci Flat 5, Rosa Freedman Ctr. 17 Claremont Way, London, England predrag.finci@gmail.com O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima Puni tekst: pdf (232 KB), Hrvatski, Str. 3767 […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":427,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[103],"tags":[804,441],"class_list":["post-437","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-22-vlasiti-url","tag-o-mojim-estetickim-stajalistima","tag-predrag-finci","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nPredrag Finci: O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Predrag Finci: O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"    II II FILOZOF I NJEGOVA DJELA  12(22)#11 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.     Predrag Finci Flat 5, Rosa Freedman Ctr. 17 Claremont Way, London, England predrag.finci@gmail.com O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima Puni tekst: pdf (232 KB), Hrvatski, Str. 3767 […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-05-17T18:36:17+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"16 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Predrag Finci: O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima\",\"datePublished\":\"2023-05-17T18:36:17+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/\"},\"wordCount\":3262,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"keywords\":[\"O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima\",\"Predrag Finci\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 22 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/\",\"name\":\"Predrag Finci: O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"datePublished\":\"2023-05-17T18:36:17+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/05\\\/inmediasresno1malo22.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Predrag Finci: O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Predrag Finci: O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Predrag Finci: O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"    II II FILOZOF I NJEGOVA DJELA  12(22)#11 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.     Predrag Finci Flat 5, Rosa Freedman Ctr. 17 Claremont Way, London, England predrag.finci@gmail.com O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima Puni tekst: pdf (232 KB), Hrvatski, Str. 3767 […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2023-05-17T18:36:17+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"16 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Predrag Finci: O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima","datePublished":"2023-05-17T18:36:17+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/"},"wordCount":3262,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","keywords":["O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima","Predrag Finci"],"articleSection":["In Medias Res broj 22 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/","name":"Predrag Finci: O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","datePublished":"2023-05-17T18:36:17+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/05\/inmediasresno1malo22.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/predrag-finci-o-mojim-estetickim-stajalistima\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Predrag Finci: O mojim esteti\u010dkim stajali\u0161tima"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/437","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=437"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/437\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=437"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=437"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=437"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}