{"id":450,"date":"2023-09-25T08:46:02","date_gmt":"2023-09-25T08:46:02","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2023\/09\/25\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/"},"modified":"2023-09-25T08:46:02","modified_gmt":"2023-09-25T08:46:02","slug":"senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/","title":{"rendered":"Senad Nani\u0107: Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  12(23)#18 2023<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.12.23.4<\/a>
\nUDK 7.033.3-042.3:72
\nIzvorni \u010dlanak
\nOriginal scientific paper
\nPrimljeno: 23.4.2023.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Senad Nani\u0107<\/span><\/p>\n

AS PROJEKTIRANJE d.o.o., Zagreb, Hrvatska
\nsenad.nanic@zg.t-com.hr<\/p>\n

Kontroverze u tuma\u010denjima islamske
\narhitekture i geometrijskog ornamenta<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (480 KB), Hrvatski, Str. 3827 – 3846
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

(izvod iz doktorskog rada Geometrijska harmonizacija u islamskoj arhitekturi, mentori prof. dr. sc. Zlatko Kara\u010d i doc. dr. sc. Marija \u0160imi\u0107 Horvath, obranjen na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, 7. o\u017eujka 2022.)<\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nKontroverze o utjecaju islamske na zapadnu arhitekturu razvile su se u nedostatku dokumentarnog dokaza. Literatura nazna\u010dava mogu\u0107e utjecaje u kontekstu izvora goti\u010dkog \u0161iljastog luka i rebrastih svodova, renesansnih dvostrukih kupola i \u010detverodjelnih vrtova te isti\u010de, s druge strane, konstrukcijske razlike. Islamski znanstveni i prakti\u010dni goemetrijski rukopisi 10. i 11. stolje\u0107a, u latinskom prijevodu, smatraju se vjerojatno utjecajnim na kasnija srodna fundamentalna djela u Europi. Izvor rebrastih svodova i vi\u0161estrukih kupolnih konstrukcija u islamskoj arhitekturi literatura te\u017ei pripisati velikim privremenim lakim \u0161atorskim konstrukcijama.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nKontroverze o zna\u010denju islamkog geometrijskog uzorka razvile su se nasuprot uvrije\u017eenom stavu orijentalista s kraja 19. stolje\u0107a o islamskoj geometrijskoj dekoraciji kao isklju\u010divo dekorativnoj. Literatura smje\u0161ta njegovo zna\u010denje u esencijalisti\u010dki simbolizam, koriste\u0107i platonsko geometrijsko razumijevanje izvo\u0111enja mno\u0161tva iz jedinstva, te u islamsku teolo\u0161ku tradiciju Bo\u017eje apsolutne transcedencije nad ikakvim antropomorfnim i figurativnim predstavljanjem, uklju\u010duju\u0107i i poziciju matemati\u010dkog i logi\u010dkog dokaza u dosizanju nedvojbenosti. <\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nBulatov (1988) i Necipo\u011flu (1995) smatraju o\u010dekivanom odsutnost neovisne teorije arhitekture u Islamu, isti\u010du\u0107i da arhitektura u Islamu nije dosegla razinu slobodne umjetnosti kao u renesansi, jer se razvila u svojim teoretskim i goemetrijskim aspektima, uklju\u010duju\u0107i i pojam ljepote i njene percepcije, kao umjetnost konstrukcije koja je dio prakti\u010dnih znanosti u filozofskim i znanstvenim djelima, analogno silogizmu u logici, strofi u poeziji i metri\u010dkoj stopi. <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> islamska arhitektura, islamski geometrijski uzorak, rebrasti svodovi, mukarnes.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

UTJECAJ ILI SVIJEST O PRISUTNOSTI: ISLAMSKA I ZAPADNA ARHITEKTURA<\/p>\n

Zbog nedostatka dokumentarnog dokaza mogu\u0107eg utjecaja konstrukcijskih inovacija islamske arhitekture na razvoj goti\u010dkih, renesansnih i modernih konstrukcija na Zapadu, autori se ne upu\u0161taju u vi\u0161e od naznake indicija. Hillenbrand upozorava da se “1930-tih razvila kontroverza o izvoru \u0161iljastog luka i rebrastog svoda te mogu\u0107nosti da europski razvoji tih tehnika ne\u0161to duguje muslimanskoj \u0160panjolskoj, Egiptu ili \u010dak Iranu, no to je pitanje od rubne va\u017enosti za istra\u017eivanje islamske arhitekture, jer insinuira da je ona zanimljivija za mogu\u0107e rasvjetljavanje zapadne arhitekture nego sama po sebi”.<\/a>[28<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> U Tad\u017eu-l-Mulkovoj kupoli D\u017euma d\u017eamije u Isfahanu, Ettinghausen, Grabar i Jenkins-Madina vide “zna\u010dajnu \u010dinjenicu dovo\u0111enja svakog elementa konstrukcije tranzicijske zone do baze stuba, na na\u010din koji podsje\u0107a na kasnije goti\u010dke stubove, manje va\u017enom za potragu mogu\u0107ih veza sa stolje\u0107e kasnijim zapadnim oblicima nego za potragu za razlogom za\u0161to se taj izum vi\u0161e nikada nije ponovio u muslimanskoj arhitekturi”.<\/a>[29<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Predla\u017eu da se “prisutnost nesumnjivo islamskih motiva u mnogim spomenicima srednjovjekovne isto\u010dne i zapadne kr\u0161\u0107anske umjetnosti, umjesto terminom utjecaj<\/em>, kojeg su koristile starije generacije znanstvenika, promi\u0161lja kao prisutnost svijesti<\/em> u drugim kulturama o tehnologijama, idejama i motivima izumljenim i razvijenim u islamskom svijetu. Materijalnu kulturu i tehnologiju dijelili su svi u muslimanskom svijetu, pa su je mogli dijeliti i stranci.”<\/a>[30<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Creswell isti\u010de “\u0161iljaste lukove s dva sredi\u0161ta me\u0111usobno udaljena tre\u0107inu raspona na Nilometru u Kairu obnovljenom 861.\/2. kao tri stolje\u0107a raniji primjer goti\u010dkog dvocentri\u010dnog luka tiers-point<\/em>”.<\/a>[31<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Burckhardt nagla\u0161ava da “iako je mogu\u0107 utjecaj islamskih rebrastih kupola i svodova na goti\u010dki svod, oni su i vrlo razli\u010diti, jer rebra iranskog svoda se ne skupljaju u kruni svoda, ve\u0107 se isprepli\u0107u kao ko\u0161ara ostavljaju\u0107i sredi\u0161nju krunu svoda ili kupole slobodnom”,<\/a>[32<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> pri \u010demu su “kordopske kupole prethodnica”.<\/a>[33<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> No, isti\u010de Fern\u00e1ndez-Puertas, “tehnika svodova oblikovanih transverzalnim lukovima, koji ostavljaju sredi\u0161nji dio slobodnim, jest prihva\u0107ena u arhitekturi romanike, mudehara, gotike, renesanse i baroka”.<\/a>[34<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Kuban prepoznaje izvori\u0161te “renesansne kupole u romani\u010dkim primjerima i, mogu\u0107e, u dvostrukim kupolama srednjovjekovnog islama”<\/a>[35<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Kairske kapije utvr\u0111ene dvijema kulama iz 11. stolje\u0107a, isti\u010de Zuki\u0107, “masovno \u0107e biti prihva\u0107ene u romani\u010dkoj i gotskoj arhitekturi Evrope u idu\u0107im stolje\u0107ima”.<\/a>[36<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Necipo\u011flu ustanovljava “paralelizam proliferacije arhitektonskih nacrta u islamskim zemljama nakon 14. stolje\u0107a, koja kulminira najranijim poznatim svicima uzoraka s kraja 15. i iz 16. stolje\u0107a, s velikim brojem sa\u010duvanih radioni\u010dkih nacrta kasne njema\u010dke gotike od 14. do 16. stolje\u0107a.”<\/a>[37<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> I u timurskim (alter.: timuridskim<\/em>) i kasnogoti\u010dkim nacrtima, razla\u017ee Necipo\u011flu paralelu, “izostaju vertikalni presjeci, pa se oni deduciraju geometrijskim procedurama iz vi\u0161eslojnog tlocrta koji sadr\u017ei nekoliko preklopljenih horizontalnih presjeka.”<\/a>[38<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Tvrdi da su “otkri\u0107a matemati\u010dkih znanosti u srednjovjekovnoj Europi doprinijela sredinom 13. stolje\u0107a razvoju dinami\u010dkih sustava geometrijskog dizajna zasnovanog na vrsti racionalne geometrije ne razli\u010dite od one razvijene u islamskom svijetu oko 10. i 11. stolje\u0107a”, te da su “prijevodi arapskih znanstvenih i filozofskih djela, zapo\u010deti na normanskoj Siciliji u 10. stolje\u0107u, a procvjetali tokom 12. stolje\u0107a u \u0160panjolskoj, naro\u010dito oko Toleda nakon njegovog pada 1085., postali fenomen \u0161irom Europe koji je potakao veliku kulturnu promjenu kakvu je ranije potakao prevodila\u010dki pokret u abasijskom (alter.: abasidskom<\/em>) Bagdadu”.<\/a>[39<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Necipo\u011flu uvi\u0111a da su Keplera u “drugom tomu djela Harmonices Mundi<\/em> o sukladnosti harmonijskih figura zaokupljali sli\u010dni problemi kao i El-Buzd\u017eanija”<\/a>[40<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> u 10. stolje\u0107u i navodi izvore koji tvrde da je “izum perspektive morao biti nadahnut prakti\u010dnom mjernom geometrijom zbog sli\u010dnosti procedura posrednog mjerenja na daljinu koju su koristili tradicionalni mjernici”.<\/a>[41<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Isti\u010de da je “Bruneleschijevu cameru obscuru<\/em> koristio u eksperimentima u 11. stolje\u0107u El-Hejsem (lat.: Alhazen<\/em>), \u010dije je revolucionarno djelo Knjiga o vidu<\/em><\/a>[42<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, opisav\u0161i vid geometrijskim zrakama svjetlosti koje zra\u010de od vidljivog predmeta na zjenicu oka, prevedeno na latinski kao Perspectiva<\/em> ili De aspectibus<\/em>, utjecalo na Leonarda da Vincija u pisanjima o psihologiji vida” te zaklju\u010duje, “renesansni umjetnici su napustiv\u0161i transcedentni svijet apstrakcije po\u010deli promatrati prirodni svijet kao kona\u010dni izvor ljepote i proporcije\u2026 gdje su slikarstvo i optika ujedinjeni u perspektivi doveli do njenog razumijevanja kao savr\u0161ene umjetnosti potpuno prilago\u0111ene ljudskom vidu i percepciji”.<\/a>[43<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Vi\u0161e autora razmatra razvoj lakih \u0161atorskih konstrukcija i njihov mogu\u0107i utjecaj na razvoj rebrastih konstrukcija u islamskoj arhitekturi. Necipo\u011flu isti\u010de “zna\u010dajnu abbasijsku tradiciju privremene arhitekture… drvenih paviljona prekrivenih tkaninama u pala\u010dama halifa.”<\/a>[44<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Blair nagla\u0161ava kako su “mnoge iranske dinastije svake godine selile od ljetnog do zimskog tabora, gdje je kraljevska pratnja oblikovala ogromne \u0161atorske gradove, od kojih ni\u0161ta nije sa\u010duvano osim spomena u povijesnim tekstovima”.<\/a>[45<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> O’Kane tuma\u010di izvore o “mongolskim i kasnijim carskim taborima urdu<\/em> (perz.: urd\u016b<\/em> \u0627\u0631\u062f\u0648, od turk.: ordu<\/em>) koji su bili pokretni gradovi s d\u017eamijama i bazarima”<\/a>[46<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, “re\u0161etkastim \u0161atorima, kao pokretnim pala\u010dama, najve\u0107ima visine i do 10 metara, kvadratnog tlocrta stranice do 100 stopa\u2026 te promjerom kupole do 13 metara\u2026 mogli su primiti do tisu\u0107u ljudi”.<\/a>[47<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Hillenbrand isti\u010de da su ve\u0107 “seld\u017eu\u010dki monarsi koristili jurt<\/em> \u0161atore gra\u0111ene i do mjesec dana, kapaciteta vi\u0161e tisu\u0107a ljudi, monumentalnog oblika samostoje\u0107ih paviljona labavo grupiranih u obzidane zone sa sultanskim sadr\u017eajima”.<\/a>[48<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Pope smatra “o\u010ditim doprinos \u0161atora arhitektonskom dizajnu u obliku sto\u017easte ili \u0161atoraste kupole na grobnim tornjevima od 10. stolje\u0107a nadalje”<\/a>[49<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> u kojima Hillenbrand prepoznaje “reprodukciju monumentalnog \u0161atora turkijskih naroda s ponekad izvanrednom precizno\u0161\u0107u u detalju”.<\/a>[50<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> “Sama konstrukcija ovih grobnica”, nastavlja Hillenbrand: “\u010dini se da reproducira u opeci oblike poznate u privremenim materijalima kori\u0161tenim u \u0161atorima: pleter od vrbina \u0161iblja koji tvori re\u0161etkasti uzorak, drvena rebra koja oblikuju okvir krova od pusta\u2026 sto\u017easti krov, sve\u017enjevi letvi postavljeni u pravilnim intervalima tvore\u0107i kostur cijele konstrukcije i ope\u010dna dekoracija reproducirana po onoj vezenoj na jurtima”.<\/a>[51<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Hillenbrand prepoznaje “kompoziciju dva osmerokuta ilhanijske (alter.: ilkanidske<\/em>) pala\u010de Taht-i Sulejman prijevodom u trajne materijale oblika dugo poznatih u mongolskim taborima”.<\/a>[52<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ettinghausen, Grabar, Jenkins-Madina smatraju “izum dvostruke ope\u010dne kupole s ope\u010dnim rebrima koja ih ve\u017eu, s najranijim sa\u010duvanim primjerom u Harrakanu, vjerojatnim derivatom drvene arhitekture, ili nomadskih \u0161atora sredi\u0161nje Azije”.<\/a>[53<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Sims prepoznaje u anadolskim hanovima “portal sa \u0161iljastim otvorom s mukarnes (ar.: mukarnes <\/em>\u0645\u0642\u0631\u0646\u0633; stalaktitni) <\/em>svodom koji sugestivno o\u017eivljava oblik \u0161atora”.<\/a>[54<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Iako opisivane i vidljive na brojnim minijaturama kao bitan dio \u0161atorske konstrukcije, zatege i njihov mogu\u0107i prijenos u trajnu konstrukciju, me\u0111utim, nigdje se ne spominju. <\/p>\n

Nazna\u010den je i mogu\u0107i utjecaj islamske vrtne arhitekture na parkovnu arhitekturu renesanse. Necipo\u011flu smatra da su “europski formalisti\u010dki vrtovi mogli ne\u0161to inicijalne inspiracije crpsti iz srednjovjekovnih islamskih (\u010deharbag , perz.: \u010deh\u0101r b\u0101g <\/em>\u0628\u0627\u063a <\/em>\u0686\u0647\u0627\u0631; \u010detverodjelni vrt<\/em>) prototipova dostupnih u \u0160panjolskoj, Siciliji, sjevernoj Africi i Iranu”.<\/a>[55<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

SIMBOL ILI KONSTRUKCIJA: ISLAMSKI GEOMETRIJSKI UZORAK<\/p>\n

Nasuprot uvrije\u017eenom stavu orijentalista s kraja 19. stolje\u0107a o islamskoj geometrijskoj dekoraciji kao isklju\u010divo dekorativnoj, razmatrane su mogu\u0107e interpretacije zna\u010denja slo\u017eene islamske geometrijske dekoracije. Orijentalisti\u010dkom vi\u0111enju islamske umjetnosti kao „dezintegracije<\/em> ornamentalnih motiva antike i kasne antike“ Franz suprotstavlja ideju njihove „reintegracije<\/em> u islamskom novom ukupnom obrascu (njem.: Gesamtmuster<\/em>), ukupnog ukrasa (njem.: Gesamtdekor<\/em>) i strukture ve\u0107 u vrijeme dinastije Umejja (alter.: Umejadi<\/em>) koji za vrijeme dinastije Abbasi postaje dinami\u010dno umre\u017een (njem.: vernetzt<\/em>) i u\u010dvoren (njem.: verknotet<\/em>)“.<\/a>[56<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> S obzirom na izostanak povijesnih esteti\u010dkih izvora posve\u0107enih “gra\u0111enom okoli\u0161u”, Al-Asad kategorizira raspon pretpostavki “zna\u010denja geometrizma u islamskoj arhitekturi” autora 20. stolje\u0107a od straha od praznine<\/em> (lat.: horror vacui<\/em>), preko “simboli\u010dkog neutralizma” do “misti\u010dkih (tesavvufskih, ar.: tesavvuf<\/em> \u062a\u0635\u0648\u0641, sufizam<\/em>) interpretacija”.<\/a>[57<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Kozmolo\u0161ka tuma\u010denja su uglavnom u kontekstu tradicionalnog univerzalnog simboli\u010dkog naslje\u0111a. Critchlow razmatra “prvenstveno vezu geometrijskih oblika s krugom, simbolom izvora i kraja geometrijskog i biomorfnog oblika”<\/a>[58<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Nasr nalazi “dimenziju duhovnog svemira islama koja se mo\u017ee nazvati abrahamski pitagoranizam<\/em> u smislu razumijevanja brojeva i oblika klju\u010devima konstrukcije svemira i simbolima svijeta arhetipova vi\u0111enog kao Bo\u017eje stvaranje u tradiciji abrahamskog monoteizma”<\/a>[59<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, a ne tek mentalnim apstrakcijama. Ardalan i Bakhtiar razmatraju transkulturni kontinuitet kozmolo\u0161ke tradicije geometrije Platonovih tijela kao “simbola prijelaza od Nedjeljivog Jedinstva u Jedinstvo u mno\u0161tvu” i u kontekstu kozmolo\u0161kih navoda El-Birunija<\/a>[60<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, a Critchlow u kontekstu El-Kindijevih (lat.: Alkindus<\/em>) i Keplerovih geometrijskih i kozmolo\u0161kih istra\u017eivanja<\/a>[61<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Saltzman smatra “nedvojbeno zamislivim da je D\u00fcrer razvio svoj interes, \u010dak i svoj uzorak peterokutnog sparivanja<\/em>, iz islamskih tekstova”.<\/a>[62<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Isti\u010de da je “veli\u010danstveni astronom Nasiruddin Et-Tusi (1201.-74.), \u010diji je klju\u010dni teorem koristio Kopernik, nadzirao izvedbu ospervatorija u Meragi, jednom od vrhunskih centara islamskih znanosti, gdje se nalazi Kabudova grobnica (perz.: gunbed <\/em>\u06af\u0646\u0628\u062f; <\/em>doslovno: kupola<\/em>)”.<\/a>[63<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Critchlow smatra da je “islamska umjetnost ta koja je sa\u010duvala Platonove modele lutanja<\/em> planeta, koje nam komuniciraju geometrijom u vremenu, jer je posve nevjerojatno da se taj koncept pou\u010davao na Platonovoj akademiji bez modela”.<\/a>[64<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Koliji isti\u010de da su “izme\u0111u 10. i 14. stolje\u0107a \u0161iroko dostupni traktati o prakti\u010dnoj geometriji s prakti\u010dnim uputama za izradu geometrijskih girih<\/em> (tr.: girih<\/em>, od perz.: gereh<\/em> \u06af\u0631\u0647; zvjezdasti dvodimenzionalni uzorak<\/em>; doslovno: \u010dvor<\/em>) uzoraka koje su pripremali dvorski matemati\u010dari, astronomi i geometri\u010dari za primjenjene umjetnike i arhitekte”.<\/a>[65<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Nagla\u0161ava da je “El-Buzd\u017eani u 10. stolje\u0107u opisao razne metode konstrukcije mnogokuta u kru\u017enici”<\/a>[66<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, ali, isti\u010de Necipo\u011flu, “i na sferi te pet Platonovih pravilnih tijela i dva od dvanaest Arhimedovih polupravilnih tijela generiranih kru\u017enicom”.<\/a>[67<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Anonimni tekst O umre\u017eenim (me\u0111usobno) sli\u010dnim ili sukladnim oblicima<\/em> prilo\u017een El-Buzd\u017eanijevom rukopisu Bulatov smatra „u su\u0161tini izlaganjem teorije arhitektonskog ornamenta“<\/a>[68<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Bulatov dokazuje „veze konstrukcija arhitektonskog ornamenta 10.-15. stolje\u0107a sredi\u0161nje Azije s primjerima iz El-Farabijeve (lat.: Alpharabius<\/em>) Knjige duhovnih vje\u0161tih naprava i prirodnih tajni o potankostima geometrijskih oblika<\/em> i anonimnog traktata“,<\/a>[69<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> kojega je vjerojatni autor Kubnani<\/a>[70<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Necipo\u011flu isti\u010de da je „izgubljeno El-Hejsemovo djelo” iz ranog 11. stolje\u0107a “\u010cvorovi<\/em> (ar.: ‘Uk\u016bd<\/em> \u0639\u0642\u0648\u062f, jed.: ‘akd<\/em> \u0639\u0642\u062f) uklju\u010divalo sve geometrijske figure”.<\/a>[71<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> \u00d6gel je demonstrirala sukladnost slo\u017eenog deseterostrukog uzorka s kozmolo\u0161kim krugovima iz Ibn Arebijevog djela Mekkanska otkri\u0107a<\/em>.<\/a>[72<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> “Inspiraciju za inovativni smje\u0161taj grobnice Tad\u017e Mahal na kraj osi \u010deharbaga umjesto tradicionalne sredi\u0161nje pozicije” Begley, Desai pripisuju “tada \u0161iroko prisutnom islamskom kozmolo\u0161kom dijagramu raja na sudnji dan”<\/a>[73<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

“Geometrijske sheme kao osnovu kompozicije” Burckhardt “u islamskoj umjetnosti” tuma\u010di “svetom geometrijom<\/em> razvijenom s najve\u0107om unutra\u0161njom logikom i amplitudom, \u0161to zna\u010di da je islamska umjetnost mnogo manje izraz emocija, nego li znanosti te umjetnik musliman svoju individualnost svjesno podre\u0111uje objektivnoj i neosobnoj ljepoti svoga djela”.<\/a>[74<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Tvrdi da “ljepota nije stvar tradicionalnog ukusa, jer iako ima neograni\u010dene mogu\u0107nosti, ima i zakone, ona je objektivno istinita”<\/a>[75<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Smatra da je “deriviranje svih vitalnih proporcija zgrade iz skladne podjele kruga ni\u0161ta drugo do simboli\u010dki izraz tevhida<\/em> (ar.: tevh\u012bd<\/em> \u062a\u0648\u062d\u064a\u062f), metafizi\u010dke doktrine o Bo\u017ejoj jednosti kao izvoru i kulminaciji sve raznolikosti, a omogu\u0107avalo je, u nedostatku preciznih jedinica mjere, transponiranje plana iz jednog mjerila u drugo referiraju\u0107i se na geometrijski uzorak upisan u kru\u017enicu voditeljicu<\/em> promjenjive veli\u010dine”<\/a>[76<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Necipo\u011flu zagovara “analizu giriha<\/em> kao povijesno zaokru\u017eenog fenomena ograni\u010denog odredivim regionalnim i kronolo\u0161kim parametrima”<\/a>[77<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Necipo\u011flu isti\u010de koincidenciju “radikalne inovacije u Samerrau apstrakcijom biljnog i geometrijskog dizajna transformiraju\u0107i klasi\u010dne prototipove u me\u0111usobno prodiru\u0107e ponavljaju\u0107e oblike koji poni\u0161tavaju tradicionalni odnos figure i podloge s teolo\u0161kim raspravama o Bo\u017ejoj transcedentnosti i netjelesnosti du\u0161e, \u0161to je\u00a0 kulminiralo u prihva\u0107anju abbasijskih halifa (alter.: kalif<\/em>) 813.-848. za slu\u017ebenu doktrinu mu’tezilizam <\/em>(alter.: mutazilizam<\/em>) kao koncept Bo\u017eje apsolutne transedencije potpuno iznad antropomorfnih atributa i fizi\u010dkog svijeta”<\/a>[78<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Navodi “dokaz Bo\u017ejeg postojanja po savr\u0161enosti stvorenog univerzuma El-Belhija iz 10. i El-Gazzalija (lat.: Algazel<\/em>) iz 11. stolje\u0107a”<\/a>[79<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> te “El-Gazzalijevo vezanje logike i matematike uz nedvojbenost dokaza, \u0161to je moralo geometrijsku apstrakciju u\u010diniti posebno privla\u010dnim likovnim idiomom u doba sunnijskog (alter.: sunitskog<\/em>) preporoda kada se logi\u010dkom argumentacijom branila ortodoksija”<\/a>[80<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Necipo\u011flu navodi da je skripturalni izvor esteti\u010dkog nadahnu\u0107a „potvr\u0111en u Alhambri u mukarnes svodu Dvorane ambasadora komponiranom u sedam slojeva gdje je pridru\u017een natpis s kur’anskim navodom stvaranja nebesa u sedam slojeva s pozivom ljudima da uo\u010de kakvu pukotinu”<\/a>[81<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, te “kur’anskom ajetu svjetlosti citiranom u pomno izra\u0111enom mukarnes svodu portala Sultan Hasanove medrese u Kairu”<\/a>[82<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Smatra da “sa\u010duvani bagdadski primjerak Kur’ana<\/em> iz 1000.\/1. s girihom na naslovnici sugerira da se girih mogao najprije pojaviti u iluminaciji rukopisa”<\/a>[83<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. “Pojavu ira\u010dkih mukarnes kupola” Tabbaa predla\u017ee razumijevati “arhitektonskom manifestacijom atomisti\u010dko-okazionalisti\u010dke teorije svemira, koju je u okviru teolo\u0161ke \u0161kole e\u0161’arizma<\/em> (alter.: a\u0161arizma<\/em>), uz halifsku podr\u0161ku, u Bagdadu razvio El-Bakilani (u. 1013.)”<\/a>[84<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Necipo\u011flu smatra da je “uz filozofske spekulacije (i debate oblikovane u slu\u017ebene doktrine), primjenu geometrije u dizajnu omogu\u0107ila popularizacija matemati\u010dkih znanosti”<\/a>[85<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Ettinghausen isti\u010de esteti\u010dku dimenziju El-Gazzalijevih teolo\u0161kih zamisli navodima:\u00a0 “Bog je lijep i voli ljepotu stoga Boga nu\u017eno voli onaj kojemu su Njegova ljepota i veli\u010danstvenost objavljeni”, “Ljepota neke stvari le\u017ei u pojavi savr\u0161enstva koje je ostvarivo i u skladu s njenom naravi”; “Lijepo djelo autora, lijepa pjesma pjesnika, lijepa slika slikara ili zgrada arhitekta, otkriva i unutarnju ljepotu tih ljudi”; “\u010cuda Bo\u017ejeg stvaranja su klju\u010d znanja Bo\u017ejeg veli\u010danstva”; “Percepcija ljepote je zadovoljstvo po sebi i ona je voljena zbog sebe same, a ne zbog \u010dega drugog”<\/a>[86<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i, tuma\u010di El-Gazzalija Necipo\u011flu, “mo\u017ee pota\u0107i intuiciju vi\u0161ih oblika transcedentalne ljepote”.<\/a>[87<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Necipo\u011flu cijeni da “istra\u017eivanja islamske umjetnosti i arhitekture previ\u0111aju te\u017ee uhvatljiva pitanja estetske filozofije”<\/a>[88<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Napominje da “Traktati<\/em> Bratstva \u010disto\u0107e<\/a>[89<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> s kraja 10. stolje\u0107a imaju va\u017enu ulogu u popularizaciji estetskih koncepata filozofa El-Kindija i El-Farabija”, po kojima je “svemir komponiran matemati\u010dki i emanira iz Svjetlosti”<\/a>[90<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Ibn Hazm (994.-1064.) smatra, navodi Necipo\u011flu, “o\u010ditim da je du\u0161a, po\u0161to je i sama lijepa, sklona svim lijepim stvarima i \u010dezne za savr\u0161enim simetri\u010dnim slikama”<\/a>[91<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Bratstvo \u010disto\u0107e pojmi “narav supstance du\u0161e istom onoj harmoni\u010dnih brojeva”, pa “geometrija osigurava zajedni\u010dku osnovu svim umjetnostima i nema umjetnosti koja mo\u017ee dosti\u0107i savr\u0161enstvo svojih sposobnosti bez oslonca u znanosti o omjerima (ar.: nisbet<\/em> \u0646\u0633\u0628\u0629) i proporcijama (ar.: ten\u0101sub<\/em> \u062a\u0646\u0627\u0633\u0628)”, navodi Necipo\u011flu<\/a>[92<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Sa\u017eima El-Hejsemovo “odre\u0111enje ljepote (ar.: husn<\/em> \u062d\u0633\u0646), ne kao apsolutnog svojstva, ve\u0107 slo\u017eene interakcije 22 svojstva, me\u0111u kojima su samo svjetlost i boja sposobni sami proizvesti ljepotu” te ga navodi: “osim u dva spomenuta svojstva, ljepota mo\u017ee biti sadr\u017eana i u proporcionalnosti i harmoniji (itilaf<\/em>, ar.: i’til\u0101f<\/em> \u0627\u0626\u062a\u0644\u0627\u0641)”<\/a>[93<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Necipo\u011flu zaklju\u010duje da “sunnijski preporod napu\u0161ta emanacionisti\u010dku kozmologiju, ali proporcije i svjetlost nastavljaju \u017eivjeti modificirani tako da odra\u017eavaju svemo\u0107 Bo\u017eju”<\/a>[94<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

El-Hejsem tvrdi da “nije sve \u0161to percipiramo vidom percipirano \u010distim osjetom, ve\u0107 je mnogo vidljivih svojstava percipirano sudom i zaklju\u010divanjem\u2026 Svjetlosti i boje se, kao takve, percipiraju \u010distim osjetom, ali ona svojstva, ili njima sli\u010dna, koja su prethodno percipirana i ona, ili njima sli\u010dna, \u010dije se percepcije sje\u0107amo, odmah percipiramo prepoznavanjem znakova u obliku, a potom sud razlu\u010duje taj oblik te sva svojstva u njemu”<\/a>[95<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Necipo\u011flu u tome vidi “umetanje subjektivnosti u proces vida nagla\u0161eno razdvajanjem unutarnjeg i vanjskog vida, estetski stav koji \u0107e se preokrenuti u renesansnoj Europi gdje su ove dvije vrste vida koordinirane perspektivizmom i svojim neutralnim<\/em> zurenjem koje je odvojilo subjekt i objekt, pa se, u tom smislu, subjektivna barokna vizija<\/em> (vizualno ludilo<\/em> koje je te\u017eilo predstavljanju nepredstavljivog<\/em>) pribli\u017eila estetskim senzibilitetima utjelovljenima u girihu”<\/a>[96<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Tako i “naglasak moderne umjetnosti na (apstrahiraju\u0107u mo\u0107) sje\u0107anja, kao spoznajnu sposobnost koja omogu\u0107uje pristup vi\u0161im oblicima razumijevanja onoga \u0161to je nedostupno vanjskim osjetilima, daje sna\u017enu paralelu ulozi unutarnjih osjetila u srednjovjekovnim islamskim i latinskim skolasti\u010dkim tekstovima o psihologiji vida”<\/a>[97<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Necipo\u011flu isti\u010de \u010dinjenicu da je “pojam umjetnosti (lat.: ars<\/em>, ar.: san‘at<\/em> \u0635\u0646\u0639\u0629) u srednjovjekovnoj i Europi i muslimanskim zemljama zauzimao \u0161irok horizont; u islamskom svijetu se odnosio na sva polja stru\u010dnosti ili vje\u0161tine, kako u zanatima, tako i u znanostima”<\/a>[98<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Necipo\u011flu isti\u010de “Al-Faruqijevo tuma\u010denje apstraktnih uzoraka vi\u0161e kao likovnog izraza Bo\u017eje nepredstavljivosti nego li materijalnih manifestacija duhovnih istina dostupnih kontemplativnom mistiku (ar.: s\u016bfi<\/em> \u0635\u0648\u0641\u0649)”<\/a>[99<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, gdje se potonje “\u010dak mo\u017ee smatrati anatemom iz muslimanske ortodoksne perspektive”<\/a>[100<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Necipo\u011flu zaklju\u010duje da “sufijski spiritualizam jo\u0161 nije bio prominentna kulturna snaga u vladaju\u0107im elitama pokroviteljima umjetnosti i arhitekture u vrijeme prve pojave giriha, ve\u0107 je to puno vi\u0161e bio \u0161erijatski (ar.: \u0161eri‘a<\/em> \u0634\u0631\u0639\u0629, islamsko kanonsko pravo) promi\u0161ljen skripturalizam sunnijskog preporoda”<\/a>[101<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Sufijskom simbolisti\u010dkim esencijalisti\u010dkom diskursu Necipo\u011flu zamjera “naglasak na stati\u010dnu tradiciju suprotstavljenu dinami\u010dnim povijesnim mjenama koja o\u017eivljava sredi\u0161nji topos orijentalisti\u010dkog diskursa s tipi\u010dnim razlikovanjem povijesnih od tradicionalnih kultura, sada preokrenut da privilegira nepromjenjivu tradiciju nad modernitetom\u2026 previ\u0111aju\u0107i nagomilano znanje o regionalnim i kronolo\u0161kim slo\u017eenostima islamske likovne kulture”<\/a>[102<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Bozdo\u011fan, Necipo\u011flu, \u0161tovi\u0161e, tvrde da su se “orijentalisti\u010dki diskursi, oblikuju\u0107i samo osnivanje zapadnoeuropskog znanstvenog polja islamske umjetnosti i arhitekture<\/em>, \u010desto zrcalili i upetljavali u nacionalisti\u010dke narative lokalnih znanstvenika zajedno \u010dine\u0107i nepravdu stvarnoj slo\u017eenosti povijesti prije nastupa modernih nacionalizama”<\/a>[103<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.\u00a0\u00a0 <\/p>\n

Necipo\u011flu prepoznaje “dinastijske identitete oznakovljene arhitektonskim poplo\u010denjima”.<\/a>[104<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Trasira “estetsku granicu ostvarenu novim osmanlijskim stilom prema suparni\u010dkoj safevijskoj (alter.: safevidskoj<\/em>) Perziji”.<\/a>[105<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Nalazi “girih geografski tada ograni\u010denim na teritorije kasnijih abbasijskih halifa, dok su ornamentalni idiomi svakog hilafeta (preostala dva tada su fatimijski alter.: fatimidski<\/em> i umevijski alter.: umejadski<\/em> u \u0160panjolskoj) suptilno diferencirani”.<\/a>[106<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Necipo\u011flu nagla\u0161ava da je “geometrijski uzorak primat sa\u010duvao samo u uzbe\u010dkoj sredi\u0161njoj Aziji, Magribu i kad\u017earskom Iranu, ali i u cijelom muslimanskom svijetu od kasnog 19. stolje\u0107a pod utjecajem orijentalisti\u010dkih izdanja koja su arabesku identificirali tipi\u010dnim sastojkom islamskog arhitektonskog ornamenta, kao i u revivalisti\u010dkoj suvremenoj arhitekturi Maroka i postrevolucionarnog Irana”.<\/a>[107<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Zaklju\u010duje da su “hegemonijski znakovni sustavi oblikovani u glavnim urbanim centrima koji su \u010desto koincidirali dinastijskim prijestolnicama po\u0161to je glavna pokreta\u010dka snaga paradigmatskih promjena u islamskoj arhitekturi i dekorativnim oplo\u010denjima bila halifski ili kraljevski patronat”.<\/a>[108<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

UMJETNOST ILI IN\u017dENJERSTVO: O TEORIJI ARHITEKTURE U ISLAMU<\/p>\n

Hillenbrand, s jedne strane, tvrdi da “je te\u0161ko odgovoriti na pitanje kako je srednjovjekovni islamski arhitekt planirao do\u017eivljaj svoje gra\u0111evine, jer srednjovjekovni Islam nije proizveo Vitruvija ili Albertija, a sa\u010duvana se prakti\u010dna uputstva arhitektima s tlocrtima i zbirkama uzoraka arhitektonske dekoracije, modela za podizanje mukarnesa i dijagrama za konstrukciju lukova ne smiju smatrati rukopisima arhitektonske teorije”.<\/a>[109<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> S druge strane, Necipo\u011flu smatra da zasebna teorija arhitekture poput renesansne nije postojala, jer je “islamski svijet ostao lojalan definiciji arhitekture kao grane prakti\u010dne mehanike, dakle mentalnog svijeta obojenog prakti\u010dnom geometrijom, a renesansni teoreti\u010dari su poku\u0161ali ustanoviti njenu neovisnost i vi\u0161i status slobodne umjetnosti” pa etimolo\u0161ki ve\u017ee arapsku rije\u010d muhendis<\/em> \u0645\u0647\u0646\u062f\u0633 (geometri\u010dar<\/em>, in\u017eenjer<\/em>, arhitekt<\/em>) uz gr\u010dku rije\u010d m\u0113khanik\u00f3s<\/em> (mehani\u010dki<\/em>, lat. mechanicus<\/em>)”.<\/a>[110<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Tezu o nepostojanju teorije arhitekture u povijesti Islama Bulatov obara analizom djela filozofa i matemati\u010dara El-Farabija (880.-950.) Klasifikacija znanosti<\/em><\/a>[111<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, gdje “El-Farabi pro\u0161iruje discipline matematike iz Aristotelove klasifikacije optikom, zano\u0161\u0107u o predmetima koji imaju te\u017einu, to jest, statikom, i znano\u0161\u0107u (vje\u0161tih) naprava (ar.: ‘ilmu-l-hijel<\/em> \u0627\u0644\u062d\u064a\u0644 \u0639\u0644\u0645) ”<\/a>[112<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Bulatov isti\u010de da se “ovaj termin prevodi u znanstvenom diskursu kao mehanika<\/em>, jer predstavlja doslovan prijevod (u arapski jezik) gr\u010dkog termina mehane<\/em> (gr.: m\u0113khan\u00e9<\/em>), no, ona uklju\u010duje mnoge prakti\u010dne umjetnosti, pa i arhitekturu, odre\u0111enu kao umjetnost upravljanja konstrukcijom<\/em>, sastavljanja projekata arhitektonskih konstrukcija<\/em> (ar.: rij\u0101setu-l-bin\u0101’ <\/em>\u0627\u0644\u0628\u0646\u0627\u0621 \u0631\u064a\u0627\u0633\u0629)”<\/a>[113<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Isti\u010de da “Euklidova geometrija ne uklju\u010duje te\u017einu, teksturu, boju, svjetlost ni promatra\u010devu perspektivu, a to je sve, po El-Farabiju, predmet prakti\u010dne geometrije<\/em>”<\/a>[114<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. El-Farabi tvrdi da se “zahvaljuju\u0107i znanju o brojevima proizvode znanja o veli\u010dinama, figurama, polo\u017eajima, usporedivostima, harmonijama i konstrukcijama” gdje se “mjere arhitekture pojavljuju analognima silogizmima u logici, strofama u pjesni\u0161tvu i stopama u metrici”.<\/a>[115<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> El-Farabi odre\u0111uje “dobro\u010dinstvo umjerenim djelovanjem izme\u0111u dviju krajnosti, one prekomjerne i druge nedostatne, i to dvojako, kao srednje po sebi<\/em> i srednje u odnosu s \u010dim drugim<\/em>”, pa je, tuma\u010di Bulatov, “u prvom slu\u010daju sredina aritmeti\u010dka, to jest, a-b=b-c, a u drugom geometrijska, to jest, a\/b=b\/c”<\/a>[116<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Bulatov smatra da se “zna\u010daj ove genijalne zamisli o analogiji zakona mi\u0161ljenja, teorije pjesni\u0161tva, glazbe i konstrukcije arhitektonskih formi te\u0161ko mo\u017ee precijeniti za povijest i teoriju umjetnosti i arhitekture muslimanskog srednjovjekovlja”<\/a>[117<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>.<\/p>\n

Bulatov isti\u010de da se u naslovu El-Farabijeve Knjige o duhovnim napravama i tajnama prirode u potankostima geometrijskih oblika<\/em><\/a>[118<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> jezi\u010dna konstrukcija duhovne naprave <\/em>(ar.: el-hijelu-r-r\u016bh\u0101nije<\/em> \u0627\u0644\u0631\u0648\u062d\u0627\u0646\u064a\u0629 \u0627\u0644\u062d\u064a\u0644) pogre\u0161no razumijeva srednjovjekovnim misticizmom<\/em>, jer ona “odra\u017eava El-Farabijeva esteti\u010dka razmatranja”.<\/a>[119<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Isti\u010de i da El-Farabijeva Knjiga po\u017eeljnih operacija u umjetnosti mjerila i uspostavljanja oblika<\/em><\/a>[120<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> “nije privukla pa\u017enju istra\u017eiva\u010da, jer se rije\u010d mjerilo<\/em> (ar.: remel<\/em> \u0631\u0645\u0644) u suvremenim rje\u010dnicima prevodi gatanjem pijeskom<\/em> (ar.: reml<\/em> \u0631\u0645\u0644, doslovno: pijesak<\/em>), no ona se koristila u znanstvenim traktatima o glazbi i poeziji kao termin koji ozna\u010dava odre\u0111eni ritmi\u010dki oblik u kompoziciji”<\/a>[121<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Navodi El-Farabija: “I grad i dom nu\u017eno sravniti s tijelom \u010dovjeka”<\/a>[122<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Bulatov isti\u010de da je “El-Farabi izlagao o konstrukciji pravilnih i polupravilnih mnogokuta na sfere, ne otkrivaju\u0107i ih”<\/a>[123<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Cijeni da “El-Farabijeve esteti\u010dke ideje razvijaju znanstvenici enciklopedisti El-Biruni, Ibn Sina (lat.: Avicenna<\/em>), Omer Hajjam”<\/a>[124<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Usmjerava pa\u017enju na \u010dinjenicu da se renesansni teoreti\u010dar Daniele Barbaro poziva na El-Kindijevu harmoniju odre\u0111enu kao “<\/em>suglasje odnosa u svemu \u0161to je svemu su\u0161tina”<\/a>[125<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Za matemati\u010dara El-Hvarizmija (~780.-~850.), u djelu O izra\u010dunu uravnote\u017eenja i sustavljanja<\/em><\/a>[126<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> (lat.: Algebra<\/em>) “korijen je svaka stvar koja je, pomno\u017eena sa sobom, ako je broj, jednaka ili ve\u0107a jedinica, a ako je razlomak, manja, dok je kvadrat ono \u0161to se lu\u010di iz korijena koji je u njemu umno\u017een sa sobom, a prosti je broj svaki broj bez odnosa na korijen ili kvadrat i naziva se slovima”, \u0161to Bulatov tuma\u010di, “prevev\u0161i navedeno na jezik geometrije, El-Hvarizmijevim razmatranjem korijena kao stranice kvadrata, a kvadrata jedinicom izmjerene povr\u0161ine”<\/a>[127<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Isti\u010de djelo (Ebu Mensura) El-Bagdadija (980.-1037.), koji u Traktatu o sumjerljivim i nesumjerljivim veli\u010dinama<\/em>, “prate\u0107i Platona koji korijene odre\u0111uje kao srednje vrijednosti me\u0111u cijelim brojevima (1\/\u221a2=\u221a2\/2, 1\/\u221a3=\u221a3\/3, 1\/2=2\/4, 1\/\u221a5=\u221a5\/5 \u2192 a\/b=b\/c), a \u0161to je proporcija koja po gr\u010dkim filozofima ustanovljava surazmjernost izme\u0111u krajnjih \u010dlanova, odre\u0111uje korijen kao srednji izme\u0111u danog broja i jedinice ili izme\u0111u jedini\u010dne i iracionalne veli\u010dine<\/em>”<\/a>[128<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Taj traktat Bulatov smatra “izrazom teorije arhitektonskih proporcija epohe”<\/a>[129<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i tvrdi da se “drevna gr\u010dka teorija arhitektonskih proporcija nije trajno ugasila, ve\u0107 se preporodila, razvila i usavr\u0161ila kao vje\u0161tina geometrijskih konstrukcija i polu\u010dila teoretsko osmi\u0161ljanje trudom niza srednjovjekovnih isto\u010dnih autora”<\/a>[130<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Rempel smatra da “ulogu koju zlatni rez ima u renesansi na Zapadu, na srednjovjekovnom istoku igraju dinami\u010dki pravokutnici po \u221a2, \u221a3 i \u221a5”<\/a>[131<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Bulatov isti\u010de da “odre\u0111enje izvoda kvadrata i jednakostrani\u010dnih trokuta, to jest, iracionalnih veli\u010dina, nije predstavljalo osobitu slo\u017eenost, jer ih se nije ishodilo aritmeti\u010dkom analiti\u010dkom metodom, ve\u0107 prirodnim geometrijskim konstrukcijama”<\/a>[132<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Cerasi smatra da „D\u017eaferefendijino poglavlje o proporciji (tr.: oran<\/em>) u djelu Traktat o arhitekturi<\/em><\/a>[133<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> iz 17. stolje\u0107a nadomje\u0161ta izostanak rafiniranosti osmanlijske arhitektonske teorije”.<\/a>[134<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Slika:Konstrukcija srednje proporcije izme\u0111u jedinice i broja prema El-Bagdadiju
\n [Bulatov, (1988.): 91 (39)]<\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

U Hajjamovom pravokutnom trokutu<\/a>[135<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> kojemu je hipotenuza jednaka zbroju katete i visine, \u00d6zdural prepoznaje geometrijsku klasi\u010dnu glazbenu proporciju poznatu u jednostavnijoj numeri\u010dkoj varijanti kao 12:9::8:6.<\/a>[136<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Necipo\u011flu detektira “teoretska djela o poeziji, glazbi i kaligrafiji, koja su puna reference na likovne umjetnosti i arhitekturu, odra\u017eavaju\u0107i zajedni\u010dko zna\u010denjsko polje svih umjetnosti”<\/a>[137<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Uz spomenuta djela matemati\u010dkih priru\u010dnika za prakti\u010dnu primjenu El-Buzd\u017eanija s anonimnim ili Kubnanijevim privitkom i El-Ka\u0161ija, za ista\u0107i je i djela koja populariziraju konusne presjeke. Vi\u0161e je traktata o konusnim presjecima namijenjenih znanstvenicima i zanatlijama u 10. i 11. stolje\u0107u. Matemati\u010dar Sabit Ibn Kurra (lat.: Thebit<\/em>) (826.-901.) je napisao Knjigu o mjerenju paraboli\u010dnih tijela<\/em><\/a>[138<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Es-Sid\u017ezi (~945.-~1020.) je napisao rad “isklju\u010divo o mjerenju kupola” pod imenom Traktat o posebnostima hiperboli\u010dnih i paraboli\u010dnih kupola<\/em>.<\/a>[139<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>\u00a0 <\/p>\n

Anonimno ili Kubnanijevo djelo O umre\u017eenim (me\u0111usobno) sli\u010dnim ili sukladnim oblicima<\/em>, “sukladno geometrijskim uzorcima zabilje\u017eenima na ope\u010dnim zgradama isto\u010dnog islamskog svijeta izme\u0111u 11. i ranog 13. stolje\u0107a, prije kona\u010dne subordinacije dikataturi<\/em> radijalne mre\u017ee dominantne u kasnom timursko-turkmenskom razdoblju, ne sadr\u017ei projekcije svodova radijalnih lu\u010dnih mre\u017ea ili mukarnesa, tako tipi\u010dnih za Topkapi<\/em> i Ta\u0161kent<\/em> svitke”<\/a>[140<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. El-Ka\u0161ijevo djelo Klju\u010d aritmetike<\/em><\/a>[141<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, iz 1427., posve\u0107eno muhendisima, odre\u0111uje elemente potrebne za izvedbu i izra\u010dun mukarnes svodova na osnovi \u0161iljastih lukova.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[28<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHillenbrand, (1994.): 10<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[29<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEttinghausen, Grabar, Jenkins-Madina, (2001.): 157, 158
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[30<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEttinghausen, Grabar, Jenkins-Madina, (2001.): 291<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[31<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCreswell, (bez godine): 292, 294, 295<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[32<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBurckhardt, (2009.): 75-76<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[33<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBurckhardt, (2009.): 136
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[34<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nFern\u00e1ndez-Puertas, (1994.): 109<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[35<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuban, (1987.): 96<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[36<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZuki\u0107, (2001.): 123
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[37<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 41<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[38<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 43<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[39<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 161<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[40<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 163<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[41<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 165
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[42<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u0627\u0644\u0647\u064a\u062b\u0645 (EL-HEJSEM), \u0627\u0644\u0645\u0646\u0627\u0638\u0631 \u0643\u062a\u0627\u0628 (Kit\u0101bu-l-men\u0101zir<\/em> [Knjiga o vidu<\/em> ili Optika<\/em>]) u IBN AL-HAYTHAM, (1989.), The Optics of Ibn al-Haytham: Books I-III, On Direct Vision<\/em>, 1, 2, preveo s komentarom SABRA, A. I., Warburg Institute, London, navod izvora u Necipo\u011flu, (1995.): 370<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[43<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 166<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[44<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1993.): 10<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[45<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBlair, (1993.): 239 <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[46<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nO\u2019Kane, (1993.): 249<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[47<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nO\u2019Kane, (1993.): 250<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[48<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHillenbrand, (1994.): 415-416<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[49<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPope, (1981.), III: 1412
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[50<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHillenbrand, (1994.): 268<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[51<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHillenbrand, (1994.): 277<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[52<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHillenbrand, (1994.): 421
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[53<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEttinghausen, Grabar, Jenkins-Madina, (2001.): 158<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[54<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSims, (1991.): 80<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[55<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1997.): 45<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[56<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nFranz, (1984.): 6, 7, parafrazira orijentalisti\u010dki diskurs Adolfa Goldschmidta.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[57<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAl-Asad, (1994.): 66, 67, 274 (17)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[58<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCritchlow, (2011.): 8<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[59<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNasr, (2011.): 6<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[60<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nArdalan, Bakhtiar, (1973.): 22, 23<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[61<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCritchlow, (2011.): 60<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[62<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSaltzman, (2015.): 590<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[63<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSaltzman, (2015.): 596<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[64<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCritchlow, (1988.): 51, 54<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[65<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKoliji, (2012.): 296
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[66<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKoliji, (2012.): 296, bez specifikaciija navodi El-Buzd\u017eanijevu knjigu: \u0627\u0644\u0628\u0648\u0632\u062c\u0627\u0646\u0649 (EL-BUZD\u017d\u0100NI), \u0627\u0644\u0648\u0641\u0627\u0621 \u0627\u0628\u0648 (Eb\u016b-l-Vef\u0101’), \u0627\u0644\u0647\u0646\u062f\u0633\u0629 \u0627\u0639\u0645\u0627\u0644 \u0645\u0646 \u0627\u0644\u0635\u0627\u0646\u0639 \u0627\u0644\u064a\u0647 \u064a\u062d\u062a\u0627\u062c \u0645\u0627 \u0641\u064a \u0643\u062a\u0627\u0628 (Kit\u0101b<\/em> f\u012b m\u0101 jeht\u0101d\u017eu illejhi es-s\u0101ni’ min \u0101‘m\u0101li-l-hendesa<\/em> [Knjiga o tome \u0161to je potrebno zanatliji od geometrijskih konstrukcija<\/em>]), rukopisni prijepis iz 15. stolje\u0107a izvornika iz 997\/8.-998.\/9. \u0130stanbul: Ayasofya ms 2653, navod izvora HOLOD, Renata, (1988.), Text, Plan and Building: On the Transmission of Architectural Knowledge<\/em>, u ur. BENTLEY \u0160EV\u010cENKO, Margaret, (1988.), Theories and Principles of Design in the Architecture of Islamic Societies, <\/em>The Aga Khan Program for Islamic Architecture at Harvard University and MIT, Cambridge, MA: 4, ili: 2753, S\u00fcleymaniye K\u00fct\u00fcphanesi, mikrofilm arhiv br. 375, navod izvora \u00d6zdural, (1995.): 55;
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[67<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 133
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[68<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 266, 89; \u00d6zdural, (1995.): 64, pak, kritizira pridavanje velike vrijednosti anonimnom djelu, jer cijeni da je \u201canonimni autor bio manjkav u osnovnim znanjima i vje\u0161tinama geometrije\u201d; \u00d6zdural, (1996.): 191, nakon \u201ekona\u010dne mogu\u0107nosti prou\u010davanja originala rukopisa\u201c anonimnog traktata, osje\u0107a se \u201eobveznim revidirati tu ocjenu i ispraviti prethodne stavove\u201c
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[69<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 266, naslov El-Farabijevog djela \u041a\u043d\u0438\u0433\u0430 \u0434\u0443\u0445\u043e\u0432\u043d\u044b\u0445 \u0438\u0441\u043a\u0443\u0441\u043d\u044b\u0445 \u043f\u0440\u0438\u0435\u043c\u043e\u0432 \u0438 \u043f\u0440\u0438\u0440\u043e\u0434\u043d\u044b\u0445 \u0442\u0430\u0439\u043d \u043e \u0442\u0430\u043d\u043a\u043e\u0441\u0442\u044f\u0445 \u0433\u0435\u043e\u043c\u0435\u0442\u0440\u0438\u0447\u0435\u0441\u043a\u0438\u0445 \u0444\u0438\u0433\u0443\u0440 (Knjiga duhovnih vje\u0161tih naprava i prirodnih tajni o potankostima geometrijskih oblika) ne navodi na arapskom; 73, 74, predstavlja sadr\u017eaj El-Farabijevog navedenog djela
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[70<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSarhangi, (2012.): 348, navod imena “identificiranog autora traktata Uvoda u (me\u0111usobno) sli\u010dne i skladne figure<\/em>\u00a0 \u0643\u0648\u0628\u0646\u0627\u0646\u0649 \u0627\u0644\u0627\u0633\u062d\u0627\u0642 \u0627\u0628\u0648 Ebu-l-Ishak KUBNANI, perzijskog matemati\u010dara iz 15. stolje\u0107a”, preuzeo iz Abul-Wafa Muhammad Buzjani: Applied Geometry<\/em>, (1997.), preveo i uredio JAZBI, S. A., Soroush Publications, Tehran
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[71<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 145
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[72<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u00d6gel, (1986.): 102-103; 102, bilje\u0161ka 126, navodi izvorni rukopis \u0639\u0631\u0628\u0649 \u0627\u0628\u0646 (IBN ‘AREBI), \u0627\u0644\u0645\u0643\u064a\u0629 \u0641\u062a\u0648\u062d\u0627\u062a (Fut\u016bh\u0101tu-l-Mekkije<\/em> [Mekkanska otkri\u0107a<\/em>]), T\u00fcrk ve \u0130sl\u00e2m M\u00fczesi, \u0130stanbul:\u00a0 inv. br. 1848, I-IV
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[73<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBegley, Desai, (1989.): xiii
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[74<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBurckhardt, (1976.): ix<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[75<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBurckhardt, (1976.): x <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[76<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBurckhardt, (1976.): ix, x
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[77<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 83<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[78<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 93, 95
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[79<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 4
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[80<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 104; za \u0161iri uvid u El-Gazzalijevu kritiku metafizi\u010dkih i teolo\u0161kih koncepata te njegovo revolucionarno filozofsko djelo vidi NANI\u0106, S., (1998.), El-Gazzalijeva prirodna filozofija<\/em>.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[81<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 118; Kur\u2019an, 67: 3-4
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[82<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 119; Kur\u2019an, 24: 35
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[83<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 106-107
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[84<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTabbaa, (1985.): 68, 69
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[85<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 123
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[86<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEttinghausen, (1947.): 162-165, analizira djelo iz ~1106. \u0627\u0644\u063a\u0632\u0627\u0644\u0649 (EL-GAZZ\u0100LI), \u0633\u0639\u0627\u062f\u062a \u0643\u064a\u0645\u064a\u0627\u0621 (K\u012bmij\u0101’-i se‘\u0101det <\/em>[Kemija sre\u0107e<\/em>]) u AL-GHAZ\u0100L\u012a, M., (1873.), The Alchemy of Happiness<\/em>, pr. HOMES, H. A., Munsell, Albany NY; navod izvora i u Necipo\u011flu, (1995.): 368
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[87<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 193; 194, upu\u0107uje na sukladnost Augustinovog (354.-430.) promi\u0161ljanja: “Iskustvo ljepote nema cilj u sebi, ve\u0107 nas sklad lijepih predmeta mo\u017ee dovesti do kontemplacije bo\u017eanske ljepote”
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[88<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 186
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[89<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u0627\u0644\u0635\u0641\u0627\u0621 \u0627\u062e\u0648\u0627\u0646 (IHV\u0100NU-S-SAF\u0100’), (1928.), \u0631\u0633\u0627\u0626\u0644 (Res\u0101’il<\/em> [Traktati<\/em>]), 1-4, \u0627\u0644\u062f\u064a\u0646 \u062e\u064a\u0631 (Hajru-d-din), Zirikli; navod izvora Necipo\u011flu, (1995.): 371<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[90<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 186, 187, ukazuje na izvor teorije emanacije u djelu Plotina
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[91<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 187 (12), navodi izvor \u00a0\u062d\u0632\u0645 \u0627\u0628\u0646 (IBN HAZM), \u0627\u0644\u062d\u0645\u0627\u0645\u0629 \u0637\u0648\u0642 (Tavku-l-ham\u0101me<\/em> [Golubova ogrlica (prsten)<\/em>] u IBN H<\/u>AZM, a. M. A. b. A, (1953.), The Ring of the Dove: A Treatise on the Art and Practice of Arab Love<\/em>, (pr.) ARBERRY, A. J., Luzac, London: 28\u00a0
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[92<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 188<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[93<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 189, navodi izvor El-Hejsem, (1989.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[94<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 192<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[95<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 201, 203, navodi izvor El-Hejsem, (1989.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[96<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 210<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[97<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 210<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[98<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 185<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[99<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 79, prenosi koncept Ismaila R. Faruqija, bez navoda izvora<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[100<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 79
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[101<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 108
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[102<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 77, 91
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[103<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBozdo\u011fan, Necipo\u011flu, (2007.): 1
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[104<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 217
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[105<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 219
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[106<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 221, 222
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[107<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 115, 116
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[108<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 221
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[109<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHillenbrand, (1994.): 12
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[110<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 161
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[111<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 73; \u0627\u0644\u0641\u0627\u0631\u0627\u0628\u0649 (EL-F\u0100R\u0100BI), \u0627\u0644\u0639\u0644\u0648\u0645 \u0627\u062d\u0635\u0627\u0621 (Ihs\u0101’u-l-‘ul\u016bm<\/em> [Klasifikacija znanosti<\/em>], ur. AMIN, ‘U., (1949., 1931.), Kairo, navod izdanja Necipo\u011flu, (1995.): 367
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[112<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 73, pojam znanosti <\/em>(vje\u0161tih<\/em>) naprava<\/em> (‘ilmu-l-hijel<\/em> \u0627\u0644\u062d\u064a\u0644 \u0639\u0644\u0645) prevodi\u00a0 konstrukcijom \u043d\u0430\u0443\u043a\u0430 \u0438\u0441\u043a\u0443\u0441\u043d\u044b\u0445 \u043f\u0440\u0438\u0435\u043c\u043e\u0432<\/em>
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[113<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 73
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[114<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 73<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[115<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 73<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[116<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 76
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[117<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 73<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[118<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u0627\u0644\u0641\u0627\u0631\u0627\u0628\u0649 (EL-F\u0100R\u0100BI), \u00a0\u0627\u0644\u0647\u0646\u062f\u0633\u064a\u0629 \u0627\u0644\u0627\u0634\u0643\u0627\u0644 \u062f\u0642\u0627\u0626\u0642 \u0641\u0649 \u0627\u0644\u0637\u0628\u064a\u0639\u064a\u0629 \u0627\u0644\u0627\u0633\u0631\u0627\u0631 \u0648 \u0627\u0644\u0631\u0648\u062d\u0627\u0646\u064a\u0629 \u0627\u0644\u062d\u064a\u0644 \u0643\u062a\u0627\u0628 (Kit\u0101bu-l-hijeli-r-r\u016bh\u0101nije ve-l-esr\u0101ri-t-tab\u012b‘ije f\u012b dek\u0101’iki-l-e\u0161k\u0101li-l-hendesije<\/em> [Knjiga o duhovnim napravama i tajnama prirode u potankostima geometrijskih oblika<\/em>]), Uppsala University Library, MS Tornberg 324; navod rukopisa Necipo\u011flu, (1995.): 176 (9)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[119<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 73
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[120<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u0627\u0644\u0641\u0627\u0631\u0627\u0628\u0649 (EL-F\u0100R\u0100BI), \u00a0\u0627\u0644\u0627\u0634\u0643\u0627\u0644 \u062a\u0642\u0648\u064a\u0645 \u0648 \u0627\u0644\u0631\u0645\u0644 \u0635\u0646\u0627\u0639\u0627\u062a \u0641\u0649 \u0627\u0644\u0627\u0639\u0645\u0627\u0644 \u0628\u063a\u064a\u0629 \u0643\u062a\u0627\u0628 (Kit\u0101bu-l-bugjeti-l-a‘m\u0101l fi sin\u0101‘\u0101ti-r-reml ve takv\u012bmi-l-e\u0161k\u0101l<\/em> [Knjiga po\u017eeljnih operacija u umjetnosti mjerila i uspostavljanja oblika<\/em>]), Bodleian Library, Oxford, MS Marsh 216 (Uri. I, 956); navod rukopisa Necipo\u011flu, (1995.): 176 (9)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[121<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 84
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[122<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 76
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[123<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 74<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[124<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 77
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[125<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 76<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[126<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u0627\u0644\u062e\u0648\u0627\u0631\u0632\u0645\u0649 (EL-HVARIZMI) \u00a0\u0627\u0644\u0645\u0642\u0627\u0628\u0644\u0629 \u0648 \u0627\u0644\u062c\u0628\u0631 \u062d\u0633\u0627\u0628 \u0641\u0649 (Fi his\u0101bi-l-d\u017eebri ve-l-muk\u0101bele<\/em> [O izra\u010dunu uravnote\u017eenja i sustavljanja<\/em>], prev. ur. ROSEN, F., (1831.), The Algebra of Mohammed ben Musa<\/em>, Oriental Translation Fund, London, navod izvora Necipo\u011flu, (1995.): 372<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[127<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 83-84
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[128<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 91, te isti\u010de da je djelo izdano na arapskom u Hajdarabadu 1948. bez naslova na arapskom i bez naziva nakladnika
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[129<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 91
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[130<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 92<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[131<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAhrarov, Rempel, (1971.): 69, citat i navod izvora Bulatov, (1988.): 70<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[132<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBulatov, (1988.): 301 Necipo\u011flu, (1992.): 61, u poglavlju koje naslovljava dilemom Praxis of the Timurid Builder: Mathematics or Constructive Geometry?<\/em> tvrdi da su “graditelji trebali ovladati modularnim geometrijskim sistemom na kojem je zasnovan cijeli srednjovjekovni proces projektiranja bez nu\u017eno posjedovanja stru\u010dnosti matemati\u010dara”. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[133<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u0627\u0641\u0646\u062f\u0649 \u062c\u0639\u0641\u0631 (D\u017dA‘FER EFENDI), \u0645\u0639\u0645\u0627\u0631\u064a\u0629 \u0631\u0633\u0627\u0644\u0629 (Ris\u0101le-i mi‘m\u0101rije<\/em> [Traktat o arhitekturi<\/em>]) u: CA‘FER EFEND\u0130, “Ris\u0101le-i Mi‘m\u0101riyye”:<\/em> An Early Seventeenth-Century Ottoman Treatise on Architecture<\/em>, faksimil, pr. i bilj. CRANE, H., (1987.), E. J. Brill, Leiden, navod izvora Necipo\u011flu, (1995.): 365
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[134<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCerasi, (1988.): 92<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[135<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n– \u062e\u064a\u0627\u0645 (HAJJ\u0100M) \u0639\u0645\u0631 (‘Umer), neimenovani traktat<\/em>, faksimil izvornog rukopisa na arapskom u prijevodu na perzijski u MUS\u0100HIB, G. H., (1960.), Hakim Omare Khayyam as an Algebraist<\/em>, Tehran, navod izvora – \u00d6zdural, (1995.): 69 (11);<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[136<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u00d6zdural, (2015.): 478
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[137<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 185<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[138<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u0642\u0631\u0629 \u0627\u0628\u0646 (IBN KURRA), \u00a0\u0627\u0644\u0645\u0643\u0627\u0641\u064a\u0629 \u0627\u0644\u0645\u062c\u0633\u0645\u0627\u062a \u0645\u0633\u0627\u062d\u0627\u062a \u0641\u0649 \u0643\u062a\u0627\u0628 (Kit\u0101b f\u012b mis\u0101h\u0101ti-l-mud\u017eessem\u0101ti-l-muk\u0101fije<\/em> [Knjiga o mjerenjima paraboli\u010dnih tijela<\/em>]), Biblioth\u00e8que Nationale, Paris: MS Arabe 2457, sec. 24., fols. 95-122, navod izvora Necipo\u011flu, (1995.): 177 (33)\u00a0 <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[139<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 141; 177 (33) navodi rukopis \u0627\u0644\u0633\u062c\u0632\u0649 (ES-SID\u017dZI), \u00a0\u0627\u0644\u0645\u0643\u0627\u0641\u064a\u0629 \u0648 \u0627\u0644\u0632\u0627\u0626\u062f\u0629 \u0627\u0644\u0642\u0628\u0629 \u062e\u0648\u0627\u0635 \u0641\u0649 \u0631\u0633\u0627\u0644\u0629 (Ris\u0101le fi hav\u0101ssi-l-kubbeti-l-z\u0101’ide ve-l-muk\u0101fije<\/em> [Traktat o posebnostima hiperboli\u010dnih i paraboli\u010dnih kupola<\/em>]), S\u00fcleymaniye K\u00fct\u00fcphanesi, \u0130stanbul: MS Re\u015fit Efendi 1191, sec. 4, fols. 66-68<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[140<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNecipo\u011flu, (1995.): 171, 172<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[141<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u0627\u0644\u0643\u0627\u0634\u0649 (EL-K\u0100\u0160I), (1427.), \u0627\u0644\u062d\u0633\u0627\u0628 \u0645\u0641\u062a\u0627\u062d (Mift\u0101hu-l-his\u0101b [Klju\u010d aritmetike]), Malek Library, Tehran:\u00a0 ms 3180\/1, navod rukopisnog izvora Dold-Samplonius, Harmsen, (2005.): 86
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

\u0410\u0425\u0420\u0410\u0420\u041e\u0412 (AHRAROV), \u0418. \u0410. (I. A.), \u0420\u0415\u041c\u041f\u0415\u041b\u042c (REMPEL), \u041b. \u0418. (L. I.), (1971.), \u0420\u0435\u0437\u043d\u043e\u0439 \u0448\u0442\u0443\u043a \u0410\u0444\u0440\u043e\u0441\u0438\u0430\u0431\u0430<\/em> (Rezbarena \u0161tukatura Afrosiaba<\/em>), \u0422\u0430\u0448\u043a\u0435\u043d\u0442 (Ta\u0161kent), navod izvora Bulatov, (1988.): 70;<\/p>\n

AL-ASAD, Mohammad, (1994.), Applications of Geometry<\/em>, u ur. FRISHMAN, Martin, KHAN, Hasan Uddin, (1994.), The Mosque<\/em>, Thames and Hudson ltd., London;<\/p>\n

ARDALAN, Nader, BAKHTIAR, Laleh, (1973.), The Sense of Unity: <\/strong>The Sufi Tradition in Persian Architecture<\/em>, University of Chicago Press, Chicago, London;<\/p>\n

BEGLEY, W. E., DESAI, Z. A., ur., (1989.), Taj Mahal, The Illumined Tomb: An Anthology of Seventeenth-Century Mughal and European Documentary Sources<\/em>, The Aga Khan Program for Islamic Architecture, Harvard University and Massachusetts Institute of Technology, Cambridge;<\/p>\n

BLAIR, Sheila S., (1993.), The Ilkhanid Palace<\/em>, Ars Orientalis, 23;<\/p>\n

BOZDO\u011eAN, Sibel, NEC\u0130PO\u011eLU, G\u00fclru, (2007.), Entangled Discourses: Scrutinizing Orientalist and Nationalist Legacies in the Architectural Historiography of the “Lands of Rum”<\/em>, Muqarnas, 24;<\/p>\n

\u0411\u0423\u041b\u0410\u0422\u041e\u0412 (BULATOV), \u041c. \u0421. (Mahmud S.), (1988., 1. izdanje 1978.), \u0413\u0435\u043e\u043c\u0435\u0442\u0440\u0438\u0447\u0435\u0441\u043a\u0430\u044f \u0433\u0430\u0440\u043c\u043e\u043d\u0438\u0437\u0430\u0446\u0438\u044f \u0432 \u0430\u0440\u0445\u0438\u0442\u0435\u043a\u0442\u0443\u0440\u0435 \u0421\u0440\u0435\u0434\u043d\u0435\u0439 \u0410\u0437\u0438\u0438 9 – 15 \u0432\u0432. – \u0418\u0441\u0442\u043e\u0440\u0438\u043a\u043e-\u0442\u0435\u043e\u0440\u0435\u0442\u0438\u0447\u0435\u0441\u043a\u043e\u0435 \u0438\u0441\u0441\u043b\u0435\u0434\u043e\u0432\u0430\u043d\u0438\u0435<\/em> [Geometrijska harmonizacija u arhitekturi sredi\u0161nje Azije 9.-15. st. \u2013 Povijesno-teoretsko istra\u017eivanje<\/em>], \u0418\u0437\u0434\u0430\u0442\u0435\u043b\u044a\u0441\u0442\u0432\u043e “\u041d\u0430\u0443\u043a\u0430”, \u0413\u043b\u0430\u0432\u043d\u0430\u044f \u0440\u0435\u0434\u0430\u043a\u0446\u0438\u044f \u0432\u043e\u0441\u0442\u043e\u0447\u043d\u043e\u0438 \u043b\u0438\u0442\u0435\u0440\u0430\u0442\u0443\u0440\u044c\u03b9 [Naklada „Nauka“, Glavna redakcija isto\u010dne literature], \u041c\u043e\u0441\u043a\u0432\u0430 [Moskva];<\/p>\n

BURCKHARDT, Titus, (1976.), Foreword<\/em>, u EL-SAID, Issam, PARMAN, Ay\u015fe, (1976.), Geometric Concepts in Islamic Art<\/em>, World of Islam Festival Publishing Company Ltd., London; <\/p>\n

BURCKHARDT, Titus, Art of Islam: Language and Meaning<\/em>, (2009., 1. izdanje 1976.), World Wisdom, Inc., Bloomington;<\/p>\n

CERASI, Maurice, (1988.), Late-Ottoman Architects and Master Builders<\/em>, Muqarnas, 5;<\/p>\n

CRESWELL, K. A. C., (bez godine, 1. izdanje 1958.), A Short Account of Early Muslim Architecture<\/em>, Penguin Books Ltd., Harmondsworth, Middlesex;<\/p>\n

CRITCHLOW, Keith, (2011., 1. izdanje 1976.), Islamic Patterns: An Analytical and Cosmological Approach<\/em>, Thames & Hudson, London;<\/p>\n

CRITCHLOW, Keith, (1988.), <\/strong>Astronomical and Cosmological Symbolism in Islamic Patterns: The Objectivity of Sacred Geometry<\/em>, u Theories and Principles of Design in the Architecture of Islamic Societies<\/em>;<\/p>\n

\u0627\u0641\u0646\u062f\u0649 \u062c\u0639\u0641\u0631 (D\u017dA‘FER EFENDI), \u0645\u0639\u0645\u0627\u0631\u064a\u0629 \u0631\u0633\u0627\u0644\u0629\u00a0 (Ris\u0101le-i mi‘m\u0101rije<\/em> [Traktat o arhitekturi<\/em>]) u CA‘FER EFEND\u0130, (1987.), “Ris\u0101le-i Mi‘m\u0101riyye”:<\/em> An Early Seventeenth-Century Ottoman Treatise on Architecture<\/em>, faksimil, CRANE, Howard, pr. i bilj., E. J. Brill, Leiden, navod izvora Necipo\u011flu, (1995): 365;<\/p>\n

\u0627\u0644\u0628\u0648\u0632\u062c\u0627\u0646\u0649 (EL-BUZD\u017d\u0100NI), \u0627\u0644\u0648\u0641\u0627\u0621 \u0627\u0628\u0648 (Eb\u016b-l-Vef\u0101’), \u0627\u0644\u0647\u0646\u062f\u0633\u0629 \u0627\u0639\u0645\u0627\u0644 \u0645\u0646 \u0627\u0644\u0635\u0627\u0646\u0639 \u0627\u0644\u064a\u0647 \u064a\u062d\u062a\u0627\u062c \u0645\u0627 \u0641\u064a \u0643\u062a\u0627\u0628 (Kit\u0101b<\/em> f\u012b m\u0101 jeht\u0101d\u017eu illejhi es-s\u0101ni’ min \u0101‘m\u0101li-l-hendesa<\/em> [Knjiga o tome \u0161to je potrebno zanatliji od geometrijskih konstrukcija<\/em>]), rukopisni prijepis iz 15. stolje\u0107a izvornika iz 997\/8.-998.\/9. \u0130stanbul: Ayasofya ms 2653, navod izvora HOLOD, Renata, (1988.), Text, Plan and Building: On the Transmission of Architectural Knowledge<\/em>, u ur. BENTLEY \u0160EV\u010cENKO, Margaret, (1988.), Theories and Principles of Design in the Architecture of Islamic Societies, <\/em>The Aga Khan Program for Islamic Architecture at Harvard University and MIT, Cambridge, MA: 4, ili: 2753, S\u00fcleymaniye K\u00fct\u00fcphanesi, mikrofilm arhiv br. 375, navod izvora \u00d6zdural, (1995.): 55;<\/p>\n

\u0627\u0644\u0641\u0627\u0631\u0627\u0628\u0649 (EL-F\u0100R\u0100BI), (1949., 1. izdanje 1931.), \u0627\u0644\u0639\u0644\u0648\u0645 \u0627\u062d\u0635\u0627\u0621 (Ihs\u0101’u-l-‘ul\u016bm<\/em> [Klasifikacija znanosti<\/em>], ur. AMIN, ‘Uthman, Kairo, navod izvora Necipo\u011flu, (1995.): 367; <\/p>\n

\u0627\u0644\u0641\u0627\u0631\u0627\u0628\u0649 (EL-F\u0100R\u0100BI), \u0627\u0644\u0647\u0646\u062f\u0633\u064a\u0629 \u0627\u0644\u0627\u0634\u0643\u0627\u0644 \u062f\u0642\u0627\u0626\u0642 \u0641\u0649 \u0627\u0644\u0637\u0628\u064a\u0639\u064a\u0629 \u0627\u0644\u0627\u0633\u0631\u0627\u0631 \u0648 \u0627\u0644\u0631\u0648\u062d\u0627\u0646\u064a\u0629 \u0627\u0644\u062d\u064a\u0644 \u0643\u062a\u0627\u0628 (Kit\u0101bu-l-hijeli-r-r\u016bh\u0101nije ve-l-esr\u0101ri-t-tab\u012b‘ije f\u012b dek\u0101’iki-l-e\u0161k\u0101li-l-hendesije<\/em> [Knjiga o duhovnim napravama i tajnama prirode u potankostima geometrijskih oblika<\/em>]), University Library, Uppsala: MS Tornberg 324, navod rukopisnog izvora Necipo\u011flu, (1995.): 176 (9);<\/p>\n

\u0627\u0644\u0641\u0627\u0631\u0627\u0628\u0649 (EL-F\u0100R\u0100BI), \u0627\u0644\u0627\u0634\u0643\u0627\u0644 \u062a\u0642\u0648\u064a\u0645 \u0648 \u0627\u0644\u0631\u0645\u0644 \u0635\u0646\u0627\u0639\u0627\u062a \u0641\u0649 \u0627\u0644\u0627\u0639\u0645\u0627\u0644 \u0628\u063a\u064a\u0629 \u0643\u062a\u0627\u0628 (Kit\u0101bu-l-bugjeti-l-a‘m\u0101l fi sin\u0101‘\u0101ti-r-reml ve takvimi-l-e\u0161k\u0101l<\/em> [Knjiga po\u017eeljnih operacija u umjetnosti mjerila i uspostavljanja oblika<\/em>]), Bodleian Library, Oxford: MS Marsh 216 (Uri. I, 956), navod rukopisnog izvora Necipo\u011flu, (1995.): 176 (9);<\/p>\n

\u0627\u0644\u063a\u0632\u0627\u0644\u0649 (EL-GAZZ\u0100LI), \u0633\u0639\u0627\u062f\u062a \u0643\u064a\u0645\u064a\u0627\u0621 (K\u012bmij\u0101’-i se‘\u0101det<\/em> [Kemija sre\u0107e<\/em>]) u AL-GHAZ\u0100L\u012a, M., (1873.), The Alchemy of Happiness<\/em>, pr. HOMES, Henry A., Munsell, Albany NY,\u00a0 navod izvora Necipo\u011flu, (1995.): 368;<\/p>\n

\u0627\u0644\u0647\u064a\u062b\u0645 (EL-HEJSEM), \u0627\u0644\u0645\u0646\u0627\u0638\u0631 \u0643\u062a\u0627\u0628 (Kit\u0101bu-l-men\u0101zir<\/em> [Knjiga o vidu<\/em> ili Optika<\/em>]) u IBN AL-HAYTHAM, (1989.), The Optics of Ibn al-Haytham: Books I-III, On Direct Vision<\/em>, preveo s komentarom SABRA, Abdelhamid I., 2, Warburg Institute, London, navod izvora Necipo\u011flu, (1995.): 370;<\/p>\n

\u0627\u0644\u062e\u0648\u0627\u0631\u0632\u0645\u0649 (EL-HV\u0100RIZMI) \u0627\u0644\u0645\u0642\u0627\u0628\u0644\u0629 \u0648 \u0627\u0644\u062c\u0628\u0631 \u062d\u0633\u0627\u0628 \u0641\u0649 (Fi his\u0101bi-l-d\u017eebri ve-l-muk\u0101bele<\/em> [O izra\u010dunu uravnote\u017eenja i sustavljanja<\/em>] u ROSEN, Frederic, prev. i ur., (1831.), The Algebra of Mohammed ben Musa<\/em>, Oriental Translation Fund, London,\u00a0 navod izvora Necipo\u011flu, (1995.): 372;<\/p>\n

\u0627\u0644\u0643\u0627\u0634\u0649 (EL-K\u0100\u0160I), (1427.), \u0627\u0644\u062d\u0633\u0627\u0628 \u0645\u0641\u062a\u0627\u062d (Mift\u0101hu-l-his\u0101b<\/em> [Klju\u010d aritmetike<\/em>]), Malek Library, Tehran:\u00a0 ms 3180\/1, navod rukopisnog izvora DOLD-SAMPLONIUS, Yvonne, HARMSEN, Silvia L., (2005.), The Muqarnas Plate Found at Takht-i Sulayman: A New Interpretation<\/em>, Muqarnas, <\/em>22: 86;<\/p>\n

\u0627\u0644\u0633\u062c\u0632\u0649 (ES-SID\u017dZI), \u0627\u0644\u0645\u0643\u0627\u0641\u064a\u0629 \u0648 \u0627\u0644\u0632\u0627\u0626\u062f\u0629 \u0627\u0644\u0642\u0628\u0629 \u062e\u0648\u0627\u0635 \u0641\u0649 \u0631\u0633\u0627\u0644\u0629 (Ris\u0101le fi hav\u0101ssi-l-kubbeti-l-z\u0101’ide ve-l-muk\u0101fije<\/em> [Traktat o posebnostima hiperboli\u010dnih i paraboli\u010dnih kupola<\/em>]), S\u00fcleymaniye K\u00fct\u00fcphanesi, \u0130stanbul: MS Re\u015fit Efendi 1191, sec. 4, fols. 66-68, navod rukopisnog izvora Necipo\u011flu, (1995.): 177 (33);<\/p>\n

ETTINGHAUSEN, Richard, (1947.), Al-Ghazz\u0101l\u012b on Beauty<\/em>, u Art and Thought issued in honour of Dr. Ananda K. Coomerswamy on the Occasion of His 70th Birthday<\/em>;<\/p>\n

ETTINGHAUSEN, Richard, GRABAR, Oleg, JENKINS-MADINA, Marylin, (2001., 1. izdanje 1987.), Islamic Art and Architecture 650-1250<\/em>,<\/strong> Yale University Press, Pelican History of Art, New Haven, London;<\/p>\n

FERN\u00c1NDEZ-PUERTAS, Antonio,(1994.), Spain and North Africa<\/em>, u ur. FRISHMAN, Martin, KHAN, Hasan Uddin, (1994.), The Mosque<\/em>, Thames and Hudson ltd., London;<\/p>\n

FRANZ, Heinrich Gerhard, (1984.), Von Baghdad bis C\u00f3rdoba<\/em>, Akademische Druck-u. Verlagsanstalt, Graz;<\/p>\n

\u062e\u064a\u0627\u0645 (HAJJ\u0100M) \u0639\u0645\u0631 (‘Umer), neimenovani traktat<\/em>, faksimil izvornog rukopisa na arapskom u prijevodu na perzijski u MUS\u0100HIB, G. H., (1960.), Hakim Omare Khayyam as an Algebraist<\/em>, Tehran, navod izvora – \u00d6ZDURAL, Alpay, (1995.): 69 (11);<\/p>\n

HILLENBRAND, Robert, (1994.), Islamic Architecture<\/em>, Columbia University Press, New York;<\/p>\n

\u0639\u0631\u0628\u0649 \u0627\u0628\u0646 (IBN ‘AREBI), \u0627\u0644\u0645\u0643\u064a\u0629 \u0641\u062a\u0648\u062d\u0627\u062a (Fut\u016bh\u0101tu-l-Mekkije<\/em> [Mekkanska otkri\u0107a<\/em>]), T\u00fcrk ve \u0130sl\u00e2m M\u00fczesi, \u0130stanbul: inv. br. 1848, 1-4, navod rukopisnog izvora \u00d6gel, (1986.): 102 (126);<\/p>\n

\u062d\u0632\u0645 \u0627\u0628\u0646 (IBN HAZM), \u0627\u0644\u062d\u0645\u0627\u0645\u0629 \u0637\u0648\u0642 (Tavku-l-ham\u0101me<\/em> [Golubova ogrlica<\/em>] u IBN H<\/u>AZM, a. M. A. b. A, (1953.), The Ring of the Dove: A Treatise on the Art and Practice of Arab Love<\/em>, pr. ARBERRY, A. J., Luzac, London; navod izvora Necipo\u011flu, (1995.): 187 (12)<\/p>\n

\u0642\u0631\u0629 \u0627\u0628\u0646 (IBN KURRA), \u0627\u0644\u0645\u0643\u0627\u0641\u064a\u0629 \u0627\u0644\u0645\u062c\u0633\u0645\u0627\u062a \u0645\u0633\u0627\u062d\u0627\u062a \u0641\u0649 \u0643\u062a\u0627\u0628 (Kit\u0101b f\u012b mis\u0101h\u0101ti-l-mud\u017eessem\u0101ti-l-muk\u0101fije<\/em> [Knjiga o mjerenjima paraboli\u010dnih tijela<\/em>]), Biblioth\u00e8que Nationale, Paris:\u00a0 MS Arabe 2457, sec. 24., fols. 95-122, navod rukopisnog izvora Necipo\u011flu, (1995.): 177 (33);<\/p>\n

\u0627\u0644\u0635\u0641\u0627\u0621 \u0627\u062e\u0648\u0627\u0646 (IHV\u0100NU-S-SAF\u0100’), (1928.), \u0631\u0633\u0627\u0626\u0644 (Res\u0101’il<\/em> [Traktati<\/em>]), 1-4, \u0627\u0644\u062f\u064a\u0646 \u062e\u064a\u0631 (Hajru-d-din), Zirikli, navod izvora Necipo\u011flu, (1995.): 371;<\/p>\n

KOLIJI, Hooman, (2012.), Revisiting the Squinch: From Squaring the Circle to Circling the Square<\/em>, Nexus Network Journal, 14 (2);<\/p>\n

KUBAN, Do\u011fan, (1987.), The Style of Sinan’s Domed Structures<\/em>, Muqarnas, 4;<\/p>\n

\u0643\u0648\u0628\u0646\u0627\u0646\u0649 (KUBN\u0100NI) \u0627\u0644\u0627\u0633\u062d\u0627\u0642 \u0627\u0628\u0648 (Eb\u016b-l-Ish\u0101k) ili anoniman, (vjerojatno 15. st.), \u0627\u0644\u0645\u062a\u0648\u0627\u0641\u0642\u0629 \u0627\u0648 \u0627\u0644\u0645\u062a\u0634\u0627\u0628\u0647\u0629 \u0627\u0644\u0627\u0634\u0643\u0627\u0644 \u062a\u062f\u0627\u062e\u0644 \u0641\u0649 (F\u012b ted\u0101huli-l-e\u0161k\u0101li-l-mute\u0161\u0101biha eu-l-mutev\u0101fika<\/em> [O umre\u017eenim (me\u0111usobno) sli\u010dnim ili sukladnim oblicima<\/em>]), Biblioth\u00e8que National, Paris: ancien fond Persan Ms# 169, folio 180a, navod izvora CHORBACHI, Wasma’a K., LOEB, Arthur L., (1992.), An Islamic Pentagonal Seal, From Scientific Manuscripsts of the Geometry of Design<\/em>, u ur. HARGITTAI, Istv\u00e1n, (1992.), Fivefold Symmetry<\/em>, World Scientific Publishing Co. Ptc. Ltd., Singapore: 283-305; navod\u00a0 identifikacije autora SARHANGI, Reza, (2012.), Interlocking Star Polygons in Persian Architecture: The Special Case of the Decagram in Mosaic Designs<\/em>, Nexus Network Journal, 14 (2): 348;<\/p>\n

NANI\u0106, Senad, (1998.), El-Gazzalijeva prirodna filozofija<\/em>, Me\u0161ihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, Zagreb;<\/p>\n

NASR, Seyyed Hossein, (2011., 1. izdanje 1976.), Foreword, u Critchlow, (2011.);<\/p>\n

NEC\u0130PO\u011eLU, G\u00fclru, (1997.), The Suburban Landscape of Sixteenth-Century Istanbul as a Mirror of Classical Ottoman Garden Culture<\/em>, u ur. PETRUCCIOLI, Attilio, (1997.), Gardens in the Time of the Great Muslim Empires: Theory and Design<\/em>, Brill, Leiden;<\/p>\n

NEC\u0130PO\u011eLU, G\u00fclru, (1995.), <\/strong>The Topkapi Scroll: Geometry and Ornament in Islamic Architecture,<\/em> The Getty Center for the History of Art and the Humanities, Santa Monica;<\/p>\n

NEC\u0130PO\u011eLU, G\u00fclru, (1993.), An Outline of Shifting Paradigms in the Palatial Architecture of the Pre-Modern Islamic World<\/em>, Ars Orientalis, 23;<\/p>\n

NECIPO\u011eLU, G\u00fclru, (1992.), Geometric Design in Timurid\/Turkmen Architectural Practice: Thoughts on a Recently Discovered Scroll and Its Late Gothic Parallels<\/em>, u ur. GOLOMBEK, Lisa, SUBTELNY, Maria, (1992.), Timurid Art and Culture: Iran and Central Asia in the Fifteenth Century<\/em>, E. J. Brill, Leiden;<\/p>\n

O’KANE, Bernard, (1993.), From Tents to Pavilions: Royal Mobility and Persian Palace Design<\/em>, Ars Orientalis, 23;<\/p>\n

\u00d6GEL, Semra, (1986.), Anadolu T\u00fcrk sanat\u0131 \u00fczerine g\u00f6r\u00fc\u015fler<\/em> [Pogledi na anadolsku tursku umjetnost<\/em>], Matbaa Teknisyenleri Bas\u0131mevi, \u0130stanbul;<\/p>\n

\u00d6ZDURAL, Alpay, (2015.), The Use of Cubic Equations in Islamic Art and Architecture, <\/em>uur. WILLIAMS, Kim, OSTWALD, Michael J., (2015.), Architecture and Mathematics from Antiquity to the Future<\/em>, Volume I: Antiquity to the 1500s<\/em>, Springer International Publishing, Switzerland;<\/p>\n

\u00d6ZDURAL, Alpay, (1996.), On Interlocking Similar or Corresponding Figures and Ornamental Patterns of Cubic Equations<\/em>, Muqarnas, 13;<\/p>\n

\u00d6ZDURAL, Alpay, (1995.), Omar Khayyam, Mathematicians, and Conversazioni with Artisans<\/em>, Journal of the Society of Architectural Historians, 54 (1);<\/p>\n

POPE, Arthur Upham, (1981., 1. izdanje 1938.-1939.), Tents and Pavilions<\/em>, u ur. POPE, Arthur Upham, (1981., 1. izdanje Oxford University Press, 1938.-1939.), A Survey of Persian Art<\/em>, III, SOPA (A Survey of Persian Art), Japan, III;<\/p>\n

SALTZMAN, Peter, (2015.), Quasi-Periodicity in Islamic Geometric Design<\/em>, u ur. WILLIAMS, Kim, OSTWALD, Michael J., (2015.), Architecture and Mathematics from Antiquity to the Future<\/em>, Volume I: Antiquity to the 1500s<\/em>, Springer International Publishing, Switzerland; <\/p>\n

SARHANGI, Reza, (2012.), Interlocking Star Polygons in Persian Architecture: The Special Case of the Decagram in Mosaic Designs<\/em>, Nexus Network Journal, 14 (2);<\/p>\n

SIMS, Eleanor, (1991.), Trade and Travel<\/em>, u ur. MICHELL, George, (1991., 1. izdanje 1978.), Architecture of the Islamic World<\/em>, Thames and Hudson ltd., London;<\/p>\n

TABBAA, Yasser, (1985.), The Muqarnas Dome: Its Origin and Meaning<\/em>, Muqarnas, 3;<\/p>\n

ZUKI\u0106, Kemal, (2001.), Islamska arhitektura, slikarstvo i primijenjene umjetnosti,<\/em> Bo\u0161nja\u010dki institut, Fondacija Adil Zulfikarpa\u0161i\u0107, Sarajevo;<\/p>\n

 <\/p>\n

Controversies in the Interpretations of Islamic
\nArchitecture and Geometric Ornament<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nControversies over the influence of Islamic on Western architecture arose in the absence of documentary proof. The literature indicates possible influences, referring to the source of the gothic pointed arch and ribbed vaults, Renaissance double domes and formalist quadruple gardens, and pointing, on the other hand, to structural differences. Islamic scientific geometric and practical manuscripts of the 10th and 11th centuries, as translated into Latin, have been considered likely influential on respective later fundamental works in Europe. The literature tends to attribute the origin of the ribbed vault and multiple dome structures in Islamic architecture to light temporary large tent structures.
\n<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nControversies over the meaning of geometric patterns arose in opposition to the 19th century orientalist view of Islamic geometric ornamentation as merely decorative. The literature locates its meaning in essentialist symbolism, using the Platonic geometric understanding of generating multiplicity from one, and in the Islamic theological tradition of God\u2019s absolute transcendence above any anthropomorphic and figurative presentation, including the position of mathematical and logical proofs in arriving at certainty.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nBulatov (1988) and Necipo\u011flu (1995) regard the absence of an independent theory of architecture in Islam as expected, pointing out that architecture in Islam has never risen to a level of a liberal art as in the Renaissance, but was developed in theoretical and geometric aspects as the art of construction, including the concept of beauty and its perception, as a component of the practical sciences in philosophical and scientific works, analogous to the syllogism in logic, the stanza in poetry and the rate in metrics.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> Islamic architecture, Islamic geometric pattern, ribbed vaults, muqarnas.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     12(23)#18 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.23.4 UDK 7.033.3-042.3:72 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 23.4.2023.     Senad Nani\u0107 AS PROJEKTIRANJE d.o.o., Zagreb, Hrvatska senad.nanic@zg.t-com.hr Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta Puni tekst: pdf (480 […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":446,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[107],"tags":[817,555],"class_list":["post-450","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-23-vlasiti-url","tag-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta","tag-senad-nanic","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nSenad Nani\u0107: Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Senad Nani\u0107: Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     12(23)#18 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.23.4 UDK 7.033.3-042.3:72 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 23.4.2023.     Senad Nani\u0107 AS PROJEKTIRANJE d.o.o., Zagreb, Hrvatska senad.nanic@zg.t-com.hr Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta Puni tekst: pdf (480 […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-09-25T08:46:02+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"38 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Senad Nani\u0107: Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta\",\"datePublished\":\"2023-09-25T08:46:02+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/\"},\"wordCount\":8765,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"keywords\":[\"Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta\",\"Senad Nani\u0107\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 23 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/\",\"name\":\"Senad Nani\u0107: Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"datePublished\":\"2023-09-25T08:46:02+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Senad Nani\u0107: Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Senad Nani\u0107: Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Senad Nani\u0107: Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     12(23)#18 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.23.4 UDK 7.033.3-042.3:72 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 23.4.2023.     Senad Nani\u0107 AS PROJEKTIRANJE d.o.o., Zagreb, Hrvatska senad.nanic@zg.t-com.hr Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta Puni tekst: pdf (480 […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2023-09-25T08:46:02+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"38 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Senad Nani\u0107: Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta","datePublished":"2023-09-25T08:46:02+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/"},"wordCount":8765,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","keywords":["Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta","Senad Nani\u0107"],"articleSection":["In Medias Res broj 23 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/","name":"Senad Nani\u0107: Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","datePublished":"2023-09-25T08:46:02+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/senad-nanic-kontroverze-u-tumacenjima-islamske-arhitekture-i-geometrijskog-ornamenta\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Senad Nani\u0107: Kontroverze u tuma\u010denjima islamske arhitekture i geometrijskog ornamenta"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=450"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/446"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=450"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=450"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=450"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}