{"id":453,"date":"2023-09-25T08:51:47","date_gmt":"2023-09-25T08:51:47","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2023\/09\/25\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/"},"modified":"2023-09-25T08:51:47","modified_gmt":"2023-09-25T08:51:47","slug":"edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/","title":{"rendered":"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  12(23)#22 2023<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.12.23.8<\/a>
\nUDK 792.06*M. \u010ceki\u0107
\nIzvorni \u010dlanak
\nOriginal scientific paper
\nPrimljeno: 13.2.2023.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Edib Ahmeta\u0161evi\u0107<\/span><\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161te VERN – predmet \u201cKamera u dokumentarnom i igranom filmu\u201d,
\nPalmoti\u0107eva ulica 82\/1, 10000 Zagreb, Hrvatska
\nedib.ahmetasevic@gmail.com<\/p>\n

Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu<\/span><\/strong><\/a>[199<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (378 KB), Hrvatski, Str. 3893 – 3908
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nOvaj tekst istra\u017euje ulogu Milutina \u010ceki\u0107a, kao upravitelja nacionalnog kazali\u0161ta HNK u Zagrebu tijekom kazali\u0161nih reformi izme\u0111u dva rata (1918-1940), i njegovog rada na reformi kazali\u0161ta, kao i utjecaj dru\u0161tvenih odnosa toga vremena i aktualnih europskih kretanja u umjetnosti i kulturi. <\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nDa li je za vrijeme obna\u0161anja du\u017enosti upravitelja rije\u0161io te\u0161ku ekonomsku situaciju Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu i kakvi su rezultati postignuti u tako kratkom vremenu od 1929. godine do 1933. godine? <\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n

Koliki je utjecaj financijske i materijalne situacije na kvalitet repertoara i odaziv publike, i kako u razdoblje izme\u0111u dva rata dru\u0161tveno-politi\u010dki odnosi utje\u010du na kulturu. <\/em>\n<\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> upravitelj, reforma kazali\u0161ta, zakonsko ure\u0111enje kazali\u0161ta, institucije kulture, dru\u0161tveno-politi\u010dki odnosi, kulturne dr\u017eavne politike, subvencionirana kazali\u0161ta, regulativa o razvrstavanju dr\u017eavnih slu\u017ebenika, organiziranja kazali\u0161ne djelatnosti.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Uvod<\/strong><\/p>\n

Prvo zna\u010dajnije zakonsko ure\u0111enje kazali\u0161ne djelatnosti na ovim prostorima de\u0161ava se nakon dolaska Milana Grola<\/a>[200<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> u Narodno pozori\u0161te Beograd 1899. godine. Po zavr\u0161etku stru\u010dnog usavr\u0161avanja u Parizu aktivno je sudjelovao u dono\u0161enju prvog Zakona o pozori\u0161tu 1911. godine. “Nakon stvaranja Kraljevine SHS, 1918. godine, usvojen je Grolov prijedlog da kao osnova ure\u0111enja kazali\u0161ne djelatnosti bude „Zakon o narodnom pozori\u0161tu” iz 1911. godine, s tim \u0161to je izvr\u0161ena nova kategorizacija kazali\u0161ta na nacionalna, subvencionirana oblasna narodna kazali\u0161ta i potreban broj privilegiranih gradskih kazali\u0161ta, koja bi preuzela i ulogu putuju\u0107ih kazali\u0161ta. Prijedlog je usvojen oktobra 1919. godine.“<\/a>[201<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Grol je tako\u0111er izradio elaborata o oblicima suradnje svih stalnih kazali\u0161ta na slavenskom jugu: Ljubljane, Zagreba, Osijeka, Beograda, Novog Sada, Cetinja i Sofije. <\/p>\n

Godine 1925. Milutin \u010ceki\u0107<\/a>[202<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> dobija zadatak, kao inspektor Ministarstva prosvete<\/em>, da podnese izvje\u0161taj o stanjima dr\u017eavnih kazali\u0161ta u Kraljevini i da na osnovu toga predlo\u017ei novi nacrt Zakona, kojega upravo bazira na Zakonu iz 1911. godine i Projektu zakona sa dopunama iz 1921. godine. <\/p>\n

Sve ovo pokazuje da su ju\u017enoslavenske zemlje na tlu Evrope, uprkos dru\u0161tveno politi\u010dkim okolnostima imale snage, mo\u0107i i obrazovane intelektualce u oblasti kazali\u0161ne umjetnosti i kulture, pa i kulturne politike. Kroz aktivnosti u teatru najbolje se formira nacionalni identitet jednog dru\u0161tva i realizira dr\u017eavna samostalnost ju\u017enoslavenskih naroda \u010dije evropske integracije su zapo\u010dete jo\u0161 u XIX stolje\u0107u. <\/p>\n

Mada su pomenute zemlje odavno dio Evrope i svijeta u domenu teatra i umjetnosti, integracija traje jo\u0161 uvijek u vremenu dana\u0161njem 2010, krajem prve decenije XXI stolje\u0107a.<\/a>[203<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/strong><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Stanje u dr\u017eavnim kazali\u0161tima <\/strong><\/p>\n

Uvidom u arhivski materijal razdoblja izme\u0111u dva svjetska rata neosporno se govori o dva klju\u010dna problema koja su vladala u kazali\u0161tima kako u Europi tako i kod nas. <\/p>\n

Prvi problem se odnosi na na\u010din financiranja i administraciju dr\u017eavnih kazali\u0161ta, a drugi na umjetni\u010dki rad u kazali\u0161tima. Sprega izme\u0111u ova dva problema je zatvoreni sustav, zbog ovisnosti realizacija umjetni\u010dkog rada o financijskim sredstvima. Visoki kulturno nacionalni standardi nisu odr\u017eivi bez zavidnih financijskih sredstava i dobre organizacije. <\/p>\n

Nakon I. svjetskog rata dr\u017eava je nadzirala i upravljala kazali\u0161tima u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu. Sve do usvajanja prora\u010dunskih sredstava za sezonu 1926\/27. kazali\u0161ta su morala prolaziti vrlo te\u0161ku proceduru oko pronala\u017eenja sredstava za rad. Naravno da unaprijed odre\u0111ena financijska sredstva nisu u potpunosti rije\u0161ila problem financiranja dr\u017eavnih kazali\u0161ta. Birokratski sustav je i dalje ko\u010dio razvoj umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva kazali\u0161ne djelatnosti, jer je Zakon o \u010dinovnicima i dr\u017eavnim slu\u017ebenicima primjenjivan je i na kazali\u0161ta koja se bave tako osjetljivom umjetni\u010dkom djelatno\u0161\u0107u. Ovakav na\u010din raspore\u0111ivanja djelatnika imala su samo centralna nacionalna kazali\u0161ta, ali ne i lokalna kazali\u0161ta koja su davala veliki broj novih talenata, pa je bilo potrebno donjeti cjelovit i funkcionalan zakon o kazali\u0161tu. Iz toga razloga je Ministarstvo Prosvete donjelo odluku da se najprije napravi analiza svih kazali\u0161ta kako bi se dobila jasna predstava kapaciteta i njihovih potreba. <\/p>\n

Milutin \u010ceki\u0107 imenovan je glavnim inspektorom za podno\u0161enje izvje\u0161taja o stanju u dr\u017eavnim kazali\u0161tima i s zadatkom da odredi osnovne smjernice za provo\u0111enje reformi. Nakon provedenog nadzora Milutin \u010ceki\u0107 je ustanovio kako je HNK u Zagrebu za sezonu 1924\/25. potro\u0161ilo manje sredstava od beogradskog pozori\u0161ta i tako opovrgnuo tvrdnje kako HNK u Zagrebu tro\u0161i mnogo vi\u0161e sredstava od ostalih dr\u017eavnih kazali\u0161ta. Isto tako HNK u Zagrebu je imao potrebu za dodatnim kreditima zbog pove\u0107anja umjetni\u010dkog osoblja, a lo\u0161a administrativna regulativa je zahtijevala da vi\u0161ak prihoda kazali\u0161te ne mo\u017ee utro\u0161iti za pokrivanje tih tro\u0161kova nego je taj iznos moralo uplatiti u Glavnu Dr\u017eavnu Blagajnu. U takvoj situaciji dr\u017eava mora odobriti dodatne kredite da izvu\u0107e kazali\u0161te iz financijske krize. Razvrstavanje financija po kontima nije dobro, jer onemogu\u0107ava financijska sredstva za materijalne potrebe tro\u0161iti za pla\u0107anje osoblja. Boljom reorganizacijom mogu\u0107e je bilo osoblje HNK u Zagrebu smanjiti za cca: 10%. Analizom pozornice kazali\u0161ta utvrdio je da HNK u Zagrebu posjeduje svu najmoderniju potrebnu scensku tehniku i da je u tome pitanju na prvom mjestu u dr\u017eavi. Takva scenska tehnika omogu\u0107ila je razvoj kazali\u0161ne umjetnosti na najvi\u0161oj razini. Tradicija koja je datirala jo\u0161 od doba Stjepana Mileti\u0107a<\/a>[204<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> protezala se u vidu \u010distote kazali\u0161nog stila i vrlo sna\u017enog scenskog izraza. Financije koje su utro\u0161ene na opremu odre\u0111enih predstava vrlo \u010desto nisu ujedna\u010dene s obzirom na kompleksnost pojedinih kazali\u0161nih djela. To je zna\u010dajan pokazatelj da treba voditi ra\u010duna o tome kako kompleksnije predstave zahtijevaju razli\u010dita sredstva i ne mogu se bud\u017eetirati na osnovu povr\u0161ne spoznaje. Pregledom zastupljenosti pojedinih ansambla utvrdio je da udio drame u ukupnom bud\u017eetu nosi najve\u0107i dio, pa dramu treba posebno njegovati, jer ona najbolje prikazuje doma\u0107u kazali\u0161nu literaturu. <\/p>\n

U operi je tako\u0111er znatan broj doma\u0107ih autora kao \u0161to su: Zajc,<\/a>[205<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Lisinski,<\/a>[206<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Dobroni\u0107,<\/a>[207<\/strong><\/span>] <\/sup><\/a>Lotka,<\/a>[208<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Konjovi\u0107,<\/a>[209<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> ali i strani: Rimski-Korsakov<\/a>[210<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> („Carska nevjesta”, „Snjegoru\u010dka”), Borodin<\/a>[211<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> („Knez Igor”), \u010cajkovski<\/a>[212<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> („Evgenije Onjegin”, „Pikova dama”), Musorgski<\/a>[213<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> („Boris Godunov”, „Soro\u010dinski sajam”), Bizet,<\/a>[214<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Charpentier,<\/a>[215<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Delibes,<\/a>[216<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Gounaud,<\/a>[217<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Mascagni,<\/a>[218<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Leoncavalo,<\/a>[219<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Mozart,<\/a>[220<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Massnet,<\/a>[221<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Wagner,<\/a>[222<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Puccini,<\/a>[223<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Verdi.<\/a>[224<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Operski repertoar HNK u Zagrebu zastupljen je s preko 25 djela slavenskih kompozitora tako da se nalazi ispred Var\u0161avske opere, a u korak s Narodnim Divadlom u Pragu. Direktor opere HNK Zagreb bio je Konjovi\u0107, a dirigenti Saks,<\/a>[225<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Baranovi\u0107,<\/a>[226<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Smodek, tu su tako\u0111er i tri korepetitora: Jozefovi\u0107,<\/a>[227<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Gotovac,<\/a>[228<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ivelio. <\/p>\n

U drami su zastupljeni doma\u0107i autori: Titus Brezove\u010dki,<\/a>[229<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Milan Ogrizovi\u0107<\/a>[230<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i drugi. Strani dramski autori su: Gheon,<\/a>[231<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Lenormand,<\/a>[232<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ibsen,<\/a>[233<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Gogolj.<\/a>[234<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

  <\/p>\n

Kazali\u0161na organizacija<\/strong><\/p>\n

Pobolj\u0161anje organizacije kazali\u0161ne proizvodnje mogu\u0107e je provesti kroz:<\/p>\n

    \n
  1. na\u010din financiranja dr\u017eavnih kazali\u0161ta,<\/span><\/li>\n
  2. pobolj\u0161anje polo\u017eaja glumaca, pjeva\u010da, svira\u010da, kao i ostalih kazali\u0161nih djelatnika,<\/span><\/li>\n
  3. organizaciju umjetni\u010dkog rada, ali isto tako i povezanosti s ostalim kazali\u0161tima.<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    Kazali\u0161ta se financiraju kao i sve druge dr\u017eavne institucije unutar op\u0107eg dr\u017eavnog prora\u010duna. Prora\u010dun formiran na ovaj na\u010din sa\u010dinjen je od konta za materijalne tro\u0161kova i pla\u0107e djelatnicima, tako da su ukupni rashodi unaprijed odre\u0111eni. Ovakav na\u010din financiranja i dono\u0161enja prora\u010duna za kazali\u0161ta je dobar zbog toga jer nama deficita iz razloga \u0161to uprava mora po\u0161tovati unaprijed odre\u0111ene svote za rashode. Tako da nije mogu\u0107 bankrot kazali\u0161ta, jer ne ovisi o prihodima, a kvalitet predstava trebao bi ostati na zavidnoj razini. Uprava kod ovakvog na\u010dina financiranja mo\u017ee razvijati umjetni\u010dki program. Me\u0111utim ovakav financijski prora\u010dun za kazali\u0161te ima i lo\u0161e strane: ogroman i trom financijski sustav koji ote\u017eava kazali\u0161nu produkciju, a koja mora biti vrlo fleksibilna i kao takva trebala bi pratiti produkciju u svim njenim etapama. Zatim vrlo \u010desto ovaj na\u010din financiranja dovodi upravu u stanje nezainteresiranosti za kvalitetniji rad, a sve zbog neovisinosti o prihodima ostvarnim prodajom predstava.<\/p>\n

    Najva\u017eniji faktor u funkciji kazali\u0161ta su njegovi djelatnici i kadrovska politika. Od iznimne va\u017enosti za umjetni\u010dki rad je sigurnost djelatnika. Prilikom dono\u0161enja zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima i kazali\u0161no osoblje potpalo je pod taj zakon. Me\u0111utim ova regulativa je primjenjena samo na dr\u017eavna kazali\u0161ta,<\/a>[235<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> a ostala su izuzeta od toga. Ovakvo razvrstavanje kazali\u0161nih djelatnika prema novoj regulativi kao dr\u017eavnih slu\u017ebenika ima svoje dobre, ali i lo\u0161e strane. Pozitivno je to \u0161to su glumci stekli pravo na dr\u017eavnu mirovinu i priznat im je raniji sta\u017e, dok su knji\u017eevnici, publicisti, nau\u010dnici i umjetnici morali sve dokazivati posebnom procedurom. Ovaj zakon daje glumcima i moralnu satisfakciju, jer se nisu vi\u0161e osje\u0107ali odba\u010denima. Tako\u0111er ova regulativa je \u010dvr\u0161\u0107e vezala glumce za kazali\u0161te i tako doprinjela profesionalizmu struke. Me\u0111utim negativno je to \u0161to su glumci prakti\u010dki postali birokrate, napredovali su ne prema kvalitetu glume, nego prema du\u017eini sta\u017ea. Zatim prelazak iz kazali\u0161ta u kazali\u0161te nije mogu\u0107, iako je mije\u0161enje glumaca razli\u010ditih kazali\u0161ta najva\u017eniji trenutak za napredak kazali\u0161ne umjetnosti. Isto tako u slu\u010daju napu\u0161tanja kazali\u0161ta glumac vi\u0161e nije „glumac bez anga\u017emana” nego otpu\u0161teni dr\u017eavni \u010dinovnik. Nepravedno je i to \u0161to portir u nekoj dr\u017eavnoj instituciji i glumac imaju naposlijetku istu mirovinu. Niz je razli\u010ditih zakonskih odredbi koje apsolutno nisu u duhu umjetni\u010dke profesije. Shodno tome reforma kazali\u0161nog zakona morala bi biti provedena temeljito.<\/p>\n

    Cilj rada dr\u017eavnih kazali\u0161ta je da zadovolje duhovnu potrebu ve\u010deg broja gra\u0111ana, a ne samo odabranih. Dr\u017eavna kazali\u0161ta morala bi biti dostupna i ostalim gradovima, a ne samo npr. Zagrebu. Nije bila potrebna samo financijska reforma lokalnih kazali\u0161ta nego i kadrovska.\u00a0 U tome pogledu potrebne su \u0161kole za izobrazbu glumaca i glazbenika. <\/p>\n

     <\/strong><\/p>\n

    Reforma kazali\u0161ta<\/strong><\/p>\n

    Obima djelovanja dr\u017eavnih kazali\u0161ta potrebno je pro\u0161iriti kako bi se stekli uvjeti za gostovanjem istih u dosada\u0161njim lokalnim kazali\u0161tima. <\/strong>Najbolje \u010dlanove lokalnih kazali\u0161ta treba rasporediti u dr\u017eavno kazali\u0161te, ostale prema potrebama drugih kazali\u0161ta, a upravitelj bi i dalje izvodio sve potrebne pripremne radnje za gostovanje dr\u017eavnog kazali\u0161ta u do tada svome mati\u010dnom kazali\u0161tu. Subvencije, koje su dobijala lokalna kazali\u0161ta sada, bi se preusmjerile na gostovanje i pomo\u0107 za druga kazali\u0161ta. Za \u010dlanove dr\u017eavnog kazali\u0161ta, kada su na turneji, potrebno je ishodovati pri Ministarstvu Saobra\u010daja dozvolu besplatnog prijevoza. Kazali\u0161ta u Splitu, Sarajevu, Mostaru i Dubrovniku, potrebno je spojiti i reorganizirati njihove postoje\u0107e resurse. Tako umjesto nekoliko kazali\u0161ta koja su jedva egzistirala dobija se jedno kvalitetno kazali\u0161te materijalno osigurano i umjetni\u010dki na zavidnoj razini. Cilj je pove\u0107ati financijsku potporu, a to nije mogu\u0107e ako se odr\u017ei isti broj kazali\u0161ta koja ne dalju ni pribli\u017eno zadovoljavaju\u0107e rezultate. Od iznimne va\u017enosti je da kazali\u0161ta sklope ugovore s onim glumcima koji nisu razvrstani kao dr\u017eavni slu\u017ebenici. Osnivanjem zasebnog mirovinskog fonda za kazali\u0161te rije\u0161io bih se problem reguliranja mirovina, ali i osiguranja kazali\u0161nih djelatnika. Mirovinski fond bi se financirao od: \u010dlanarina, dr\u017eavne pomo\u0107i, taksi koje bi pla\u0107ali kino prikaziva\u0107i, od odre\u0111enih kazali\u0161nih predstava i od disciplinskih kazni samih \u010dlanova. Dr\u017eavna kazali\u0161ta trebala bi se financirati od dr\u017eavnih subvencija (za potrebe pla\u0107a dr\u017eavnim slu\u017ebenicima i ugovornom osoblju) i od prihoda za materijalne potrebe. Na ovaj na\u010din dr\u017eava bi garantirala minimum za potrebe pla\u0107a, a za ostale potrebe uprava bi morala da zaradi dovoljno novca ovisno o umjetni\u010dkim ambicijama. Tako bi se razvijao slobodan umjetni\u010dki duh, a kazali\u0161na administracija bi bila oslobo\u0111ena birokracije. Za provo\u0111enje ovih reformi potrebno je donjeti i novi Zakon o narodnim kazali\u0161tima.<\/a>[236<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> <\/strong><\/p>\n

     <\/strong><\/p>\n

    Stanje u hrvatskom narodnom kazali\u0161tu 1929.\/1930.<\/strong><\/p>\n

    \u00abNije samo nastupila kriza u kazali\u0161tu, to je pojava u svim umjetnostima toga vremena, ali ne samo u materijalnom smislu nego i duhovna kriza. To je posljedica rata gdje publika zbog te\u0161ke du\u0161evne katastrofe te\u0161ko pronalazi put do razonode i zabave. Veliki kazali\u0161ni umjetnik Reinhardt isti\u0107e kako u budu\u0107nosti kazali\u0161te mora razra\u0111ivati psiholo\u0161ki materijal iz same publike, izvla\u010de\u0107i iz toga ono \u0161to ima poveznice s teatrom i razviti od toga umjetni\u010dku formu. Svrha postojanja kazali\u0161ta je okretanje prema zahtjevima publike. U zagreba\u010dkom narodnom kazali\u0161tu je do\u0161lo do znatnog naru\u0161avanja osnovnih postulata teatra, a uzrok tomu je i pojava njema\u010dkog ton-filma, a o kojemu se kao takvome ranije nije razmi\u0161ljalo. Naravno i razvojem radija kazali\u0161te ostaje bez jednog dijela publike, tako malo po malo tehnolo\u0161ki napredak postaje opasnost za \u017eivu rije\u010d na sceni. Sada je bitno prona\u0107i odre\u0111enu senzacionalnu novotariju koja \u0107e se dopasti i \u0161iroj publici ili zadr\u017eati \u010distu umjetnost i kazali\u0161nu tradiciju. Za nacionalno kazali\u0161te okretanje prema novotarijama zna\u010dilo bi katastrofu, zbog toga \u0161to filmomanija kao i svaka novina vrlo brzo postaje i prolazna pojava. Na\u017ealost financijske mogu\u0107nosti i umjetni\u010dki potencijali HNK u Zagrebu nisu dostatni za realizaciju Reinhardtovski interesantne umjetni\u010dke forme. Odbacivanje tradicionalne kazali\u0161ne umjetnosti zasigurno ne\u0107e rije\u0161iti trenutnu kazali\u0161nu krizu. Borba s novom ponudom i ukusom publike mo\u017ee se rije\u0161iti sljede\u0107im aktivnostima: dr\u017eavnom intervencijom treba za\u0161titi kazali\u0161te od filmske konkurencije, pove\u0107anjem produkcije i kvalitete kod publike je mogu\u0107e proizvesti interes za scensku umjetnost. Odre\u0111enom spregom dr\u017eave, filmskih ku\u0107a i kazali\u0161ta ovaj naizgled nerije\u0161iv problem bio bi rije\u0161en na op\u0107e zadovoljstvo. Kako su europska kazali\u0161ta broj predstava udvostru\u010dila tako je i uprava HNK-Zagreb za sezonu 1929\/30. dala uvje\u017ebati 13 novih originalnih djela i 14 dijela iz strane literature, \u0161to po broju originalnih djela prema\u0161uje svaku raniju sezonu za posljednjih deset godina. Za spremanje ve\u0107eg broja predstava uprava je morala reorganizirati na\u010din izvo\u0111enja pokusa da se zadr\u017ei potrebiti kvalitet. Repertoarska politika ove uprave na opisani na\u010din izvla\u010dila je maksimum od svakog pojedinog umjetnika. Jedino na ovaj na\u010din je mogu\u0107e parirati filmskoj konkurenciji i zadr\u017eati interes publike za kazali\u0161te. Pove\u0107anje broja predstava i odr\u017eanje kvaliteta vrlo su bitne \u010dinjenice posebice za operu. Kako su stare dobre opere ve\u0107 dosta ispjevane, a suvremeni kompozitori nisu dovoljno privla\u010dni za \u0161iru publiku, potrebno je poduzeti odre\u0111ene mjere za privla\u010denje masovne publike u kazali\u0161te. Sr\u017e operskog repertoara \u010dini zanosna glazba uvijek mladena\u010dki svje\u017eeg Verdija, duboka i plemenita glazba Wagnera kao i slavenski majstori koji pobu\u0111uju interes ukupnog glazbenog svijeta. Tako su u novoj sezoni osim Mozarta i Boita spremljeni jo\u0161 i Wagnerov „Majstori pjeva\u010di”, Verdijev „Siomone Boccanegra” i „Eugenije Onjegin” od \u010cajkovskog. Za \u0161iru publiku nastavilo se s operetom „\u017didovka” koja ne\u0107e deplasirati umjetni\u010dku razinu operne scene. Balet je tako\u0111er podignut na nivo i izvode se djela poznatih svjetskih autora. U drami je daleko vi\u0161e prostora za djela koja \u0107e prihvatiti i \u0161ira\u00a0 publika kao \u0161to su: Verneuil-Blumova komedija: „Ja te varam”, Watkinsov<\/a>[237<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> „Chicago”,\u00a0 „Princezu i plesa\u010da”. Me\u0111utim tu su i klasi\u010dna djela: Shakespearov<\/a>[238<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> „Hamlet” i Hugova<\/a>[239<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> „Lukrezia”. Osnovu repertoara \u010dinio je Maugham<\/a>[240<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> „The Constant Wife”, Lonsdal „Nismo li to svi?”, Pagnol<\/a>[241<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> „Topaze”, Molnar<\/a>[242<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> „Olympia”. Tako\u0111er \u0107e se na\u0107i na repertoaru i djela Musseta<\/a>[243<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> „Lorenzacco”, te Bourdeta „Slabi spol”. Potrebno je istaknuti da je najrje\u010ditiji sud o kvalitetu repertoara dobra ili slaba posjeta publike. Naravno niti najbolji repertoar ne garantira uspjeh kod publike ako nije pravilno raspore\u0111en. Isto tako je mogu\u0107e predstavu u\u010diniti zanimljivom uvo\u0111enjem novih gluma\u010dkih talenata. Jedan mali dio javnosti je kritizirao upravu da nije uloga Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu pronala\u017eenje novih talenata. Me\u0111utim upravo najva\u017eniji i najljep\u0161i zadatak dr\u017eavnog kazali\u0161ta je pronalazak i uzdizanje novih talenata. Prednost Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu je u tome \u0161to ima odre\u0111eni krug stalne i vrlo kriti\u010dne publiku. Stara je izreka da kazali\u0161te ima publiku kakvu zaslu\u017euje. Saniranjem financijskih problema kao posjedice rata dolazi i do duhovne stabilizacije u \u017eivotu, a kazali\u0161te preuzima najljep\u0161u i najplemenitiju ulogu. Na\u017ealost uz sve probleme svjetske krize i nedostatka financijskih sredstava postojao je utjecaj dr\u017eave i politike na umjetni\u010dki \u017eivot kazali\u0161ta.\u00bb<\/a>[244<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

    Uprava kazali\u0161ta na\u0161la se 03.09.1931. u vrlo nezavidnom polo\u017eaju, kada je nakon glavne pokusne izvedbe Mil\u010dinovi\u0107-Ogrizovi\u0107eve drame „Prokletstvo”, policija zabranila predstavu na intervenciju nadbiskupa i Kaptola. Ovakva klarikalno diktatorska suradnja je naprosto nedopustiva da nakon potro\u0161enih sredstava i vremena za uvje\u017ebavanje predstave dr\u017eava jednostavno zabrani izvedbu nekoga djela. Kako se sli\u010dne situacije ne bih ponovile re\u017eimsko kazali\u0161na uprava s upraviteljem Milutinom \u010ceki\u0107em predlo\u017eila je slu\u017ebenim aktom da stupi na snagu policijska cenzura kazali\u0161nog repertoara.<\/p>\n

    \u00abOp\u0107i veliki potresi \u010ditavog dru\u0161tva su uzrokovali i krizu u kazali\u0161tu. Psihoza op\u0107e nestabilnosti u dru\u0161tvu nije pogodna za umjetni\u010dko stvaranje. Odsustvo kazali\u0161ne tradicije, a ne postojanje novih umjetni\u010dkih formi koje odgovaraju trenutnoj psihi dru\u0161tva. I u europskim kazali\u0161tima je evidentan nedostatak vrhunskih izvedbi. Sve se doga\u0111a oko nekoliko predstava Maughama, Molnara ili Raya, a \u0161to nije dovoljno da zadr\u017ei publiku u kazali\u0161tu. Produciraju se stvari koje ne potresaju duboko. Izuzetak je Bruckner<\/a>[245<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> stvaraju\u0107i i velika literarna djela, kao \u0161to je „Elizabeta Engleska”, koja po svojoj socijalnoj i politi\u010dkoj tendenciji imala ja\u010deg interesa za dana\u0161njeg gledaoca.\u00a0 Tijekom 1931. kazali\u0161te u Zagrebu izvodi nekoliko djela koja su bila na europskoj razini kao \u0161to su: „Majstori pjeva\u010di”, „Parsifal”, „Elizabeta Engleska”, „San ljetne no\u0107i”, „Ljubavnici” \u0161to je potvrdilo visoki kulturni rang zagreba\u010dke scene. Financijski izdaci za te predstave nisu bili veliki, naprotiv \u010ditava sezona je ko\u0161tala kao ranijih godina samo nekoliko djela, a uvje\u017ebano je i izvedeno 18 novih glazbenih i 30 dramskih predstava. S obzirom na izrazito kriti\u010dnu zagreba\u010dku publiku uprava kazali\u0161ta je nastojala odr\u017eati zavidnu umjetni\u010dku razinu. Poznavanje njema\u010dkog jezika omogu\u0107ilo je umjetnicima, a i zagreba\u010dkoj publici neposredan kontakt s europskom scenom. Tradicija i kulturni nivo zagreba\u010dke publike neposredno su djelovali na umjetnike kako bi pru\u017eali maksimum u scenskom nastupu i tako zadr\u017eali interes publike. Nedostatak financijskih sredstava, koji se o\u010dituje kroz tehni\u010dka sredstva i kvantitetu dekorativnih elemenata, nadoknadili su izvanredni umjetnici svojim virtuoznim nastupima. Uprava je uslijed ekonomske krize poduzela niz mjera za smanjenje tro\u0161kova. Dio starih glumaca je umirovljen. Isto je u\u010dinjeno i sa ostalim djelatnicima. Kada se ukazala potreba neki od njih su ponovno anga\u017eirani, a s njima su napravljeni autorski ugovori. To je zapravo bio prvi korak prema korekturi nastalog birokratskog statusa umjetni\u010dkih djelatnika. Milutin \u010ceki\u0107 isti\u0107e kako bi najbolje za kazali\u0161te bilo vra\u0107anje samom kazali\u0161tu, jer svi poku\u0161alji da se tehni\u010dkim sredstvima konkurira filmu nisu polu\u010dili rezultate. Teatar je i danas ono \u0161to je bio u svome nastajanju i tako \u0107e biti i u budu\u0107nosti. Jo\u0161 uvijek je Shakespeare suvremen, jo\u0161 uvijek su Verdi i Puccini privla\u010dniji od Albana Berga<\/a>[246<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i sli\u010dnih modernista. U kazali\u0161tu poput zagreba\u010dkog, u kojima je repertoar tako \u0161irok i \u017eivot tako slo\u017een, treba izbjegavati krute formule. Uvijek je privla\u010dan teatar s dobrim piscima, s velikim i nepomu\u0107enim kazali\u0161nim iskustvom kroz koje struji sna\u017ena dinamika pravog \u017eivota. Ne treba se potpuno dr\u017eati starih pisaca koji su ocrtavali \u010ditave epohe, ali isto tako niti potpuno odbaciti moderniste. Uspostava dobroga balansa jednoga i drugoga formula je uspjeha. Su\u0161tinu repertoara moraju \u010diniti ona djela koja su bazirana na zdravom sentimentu publike i njenim dubokim instinktima, koji te\u017ee za do\u017eivljajima u onome, \u0161to je elementarno i ljudsko. Nije niti \u010dudo \u0161to se takva djela ne mogu na\u0107i u suvremenoj dramskoj literaturi, kada je \u010ditava ta epoha nesre\u0111ena. Ako analiziramo pojam ”kriza” ozna\u010dava ne\u0161to prolazno i prijelazno,\u00a0 a teatar se kroz ukupnu svoju povijest kretao za trajnim vrijednostima i onome \u0161to je vje\u010dno. Milutin \u010ceki\u0107 daje ukazuje na bitnu \u010dinjenicu kako zagreba\u010dka publika voli kazali\u0161te i pokazuje veliki interes za svaku novinu i napredak, ali istovremeno je vrlo kriti\u010dna i osjetljiva. To je samo jo\u0161 jedan dokaz kako kazali\u0161te predstavlja sredi\u0161te \u010ditavog dru\u0161tvenog \u017eivota i kako \u0107e to zasigurno biti klju\u010dan faktor ne samo o\u010duvanju kazali\u0161ta ve\u0107 i odr\u017eanju visoke umjetni\u010dke razine.\u00bb<\/a>[247<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

     <\/strong><\/p>\n

    Pismo upravitelja Milutina \u010ceki\u0107a ministru prosvete<\/strong><\/p>\n

    Gospodinu Ministru prosvete,<\/em><\/p>\n

    Danas je odr\u017eana u Narodnom kazali\u0161tu sve\u010dana komemoracija u slavu pok. Ive Rai\u0107a, kada je otkriveno poprsje ovoga zaslu\u017enog umjetnika. Na \u010delu odbora za podizanje poprsja nalazila se g\u0111a. Milka Trnina, kao po\u010dasni predsjednik. Kazali\u0161te je bilo puno najotmjenije zagreba\u010dke publike, koja je do\u0161lo po pozivima odbora. Najprije je govorio predsjednik odbora gosp. Dr. Leo Rotter. Zahvalio se upravniku na susretljivosti. Zatim je govorila g\u0111a. Trnina, koja je upravniku predala poprsje, na \u0161to joj je potpisani odgovorio. Iza toga desio se skandal, ne\u010duven u analima zagreba\u010dkog kazali\u0161ta. Poslije upravnikovog govora, uzeo je rije\u010d gosp. Bo\u017eo Nikoli\u0107, predsjednik beogradske gluma\u010dke organizacije, koji je iza nekoliko prikladnih re\u010denica o Rai\u0107u napao zagreba\u010dko kazali\u0161te, tj. direktno napao upravu kazali\u0161ta. Rekao je: da je Narodno kazali\u0161te sada srozano, da je potpuno propalo, prezadu\u017eeno, da se r\u0111avo vodi, ali da mo\u0107na gluma\u010dka organizacija, tj. Udru\u017eenje glumaca, ne\u0107e to vi\u0161e dopustiti. Taj napad na upravu bio je tako neukusan, tako prost, banalan i drzak, da su se svi slu\u0161aoci skandalizirali u najve\u0107oj mjeri, u toliko vi\u0161e \u0161to je do\u0161ao iz Beograda. Zloupotrijebiti jedan ovako sve\u010dani moment mogao je samo onaj, koji nema ni pojma o pristojnosti i osje\u0107aju du\u017enosti i koji ho\u0107e makar i kriminalnim putem pod svaku cijenu do\u0107i do svoga cilja. I te skandale prave predstavnici Udru\u017eenja, koje stoji pod pokroviteljstvom Njegovog Veli\u010danstva Kralja. Pozadina ovoga skandala sastoji se u slijede\u0107em: Na po\u010detku pro\u0161le sezone upravnik je predlo\u017eio za penziju ili za premje\u0161taj iz ovoga kazali\u0161ta gosp. Josipa Mari\u010di\u0107a, razvrstanog \u010dlana drame aktom P.br.4 od 17.09.1931., jer se imenovani neuljudno i drsko pona\u0161ao prema upravitelju. Po ovome aktu nije ni do dan danas ni\u0161ta u\u010dinjeno. Me\u0111utim gosp. Mari\u010di\u0107 se za svo to vrijeme i dalje nemogu\u0107e pona\u0161ao: ne samo da nije pozdravljao upravitelja, i da prema njemu od \u010dlanova do kod gospodina Ministra prosvete tu\u017ee upravu, kako bi bila smjenjena. Za to smjenjivanje odre\u0111en je i maksimalan rok od 12 dana. Dana\u0161nji skandal u kazali\u0161tu samo je nastavak te kampanje, koju vodi gosp. Mari\u010di\u0107, protiv upravnika, na bezobzirno drzak i brutalan na\u010din. \u010cast mi je na osnovu izlo\u017eenoga umoliti gospodina Ministra prosvete: da povede disciplinsku istragu protiv gosp. Bo\u017ee Nikoli\u0107a razvrstanog \u010dlana Narodnog pozori\u0161ta Beograd i da ga najstro\u017eije kazni. U isto vrijeme molim da se postupi prema aktu ove uprave P.br.4 od 17.09.1931. i Josip Mari\u010di\u0107 odmah penzioni\u0161e. U slu\u010daju da se ne sprovedu predlo\u017eene mjere, molim da se upravnik Narodnog kazali\u0161ta odmah penzioni\u0161e, po\u0161to pod ovakvim oslovima i poslije ovakvog ispada od strane ni\u017eih kazali\u0161nih slu\u017ebenika protiv \u0161efa jedne od najistaknutijih kulturnih institucija, nije mogu\u0107e normalno raditi. Smatram za potebno jo\u0161 da napomenem, da nikakve palijativne mjere \u2013 premje\u0161taj ili tome sli\u010dno, za ma koga zainteresiranog u ovome slu\u010daju \u2013 ne bi ni u koliko bile opravdane, jer bi one jo\u0161 i dalje podr\u017eavale jedno zlo, koje dolazi od nelegalnih ambicija li\u010dnih interesa i nevaspitanih navika pojedinih ljudi u gluma\u010dkom udru\u017eenju, koji nemaju mnogo veze s umjetno\u0161\u0107u, ali zato odve\u0107 drskosti i bezobzirnosti. Jedini lijek i jedino logi\u010dna posljedica je: ili penzionisanje g. Josipa Mari\u010di\u0107, a stroga kazna za g. Bo\u017eu Nikoli\u0107a, ili penzionisanje potpisanog. To zahtijevaju zakonski propisi, moral i odr\u017eanje discipline, tako potrebne u dana\u0161nja te\u0161ka vremena. <\/em><\/p>\n

      <\/p>\n

    U Zagrebu, dne 18. decembra 1932.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Upravnik Narodnog Kazali\u0161ta<\/em><\/p>\n

    \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Milutin \u010ceki\u0107 s.r.<\/em><\/p>\n

    Nakon ovoga pisma upu\u0107enoga ministru prosvete upravitelj Milutin \u010ceki\u0107 umirovljen je 02. 02. 1933.<\/p>\n

     <\/strong><\/p>\n

    Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

    Atraktivna gra\u0111evina Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta i unutarnji prostor<\/a>[248<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> magnetski su privla\u010dili publiku, koja je bila zahtjevna i kriti\u010dna, tako da je i repertoarski program morao biti na zavidnoj razini. Iz svega navedenog nedopustivo je da takva institucija postane zbog zakonske regulative socijalna ustanova. Nova zakonska regulativa o kazali\u0161nim pitanjima \u010dini dvostruku \u0161tetu u pogledu kulturnog \u017eivota. Prvo ograni\u010dava umjetni\u010dki izra\u017eaj koji mora biti oslobo\u0111en svih stega, zatim na pogre\u0161an na\u010din regulira status djelatnika u umjetnosti. Do danas tr\u017ei\u0161te djelatnika koji rade u kazali\u0161tu nije poprimilo suvremene oblike. S umjetni\u010dke strane najva\u017enije je uspostaviti ravnote\u017eu izme\u0111u zahtjeva publike i o\u010duvanja umjetnosti i samog djela, a s financijske strane zbog velike ekonomske krize i ovisnosti o dr\u017eavnim subvencijama odr\u017eati razinu kvaliteta predstava. Unutarnja organizaciji poslovanja HNK je strogo vertikalna, tako da upravitelj posjeduje veliku autonomiju odlu\u010divanja. Ipak tako „svemogu\u0107i” upravitelj, samo fiktivno upravlja institucijom, dok na kraju ipak ministar prosvjete donosi politi\u010dku odluku. Zapravo ako uzimamo u obzir \u017eelju gledatelja u upravljanje je potrebno uvesti i granu psihologije.<\/a>[249<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Psiholo\u0161ki elementi koje treba uzeti u obzir ogledaju se kroz kvalitetne ljudske odnose: prvenstveno po\u0161tivanje uzajamnosti, emocionalnim ulaganjem, povjerenjem, brigom za tu\u0111e potrebe, interesiranjem, osje\u0107ajima, davanjem prioriteta drugima u odnosu na sebe. Ove elemente je bitno ugraditi u planiranje, osmi\u0161ljanje i razvitak ukupnog kazali\u0161nog djelovanja. Najva\u017enije je stvarati dobru umjetnost i usredoto\u010diti se da ona bude uzbudljiva i da je ljudi \u017eele podr\u017eati. <\/p>\n

    „U kazali\u0161tu je mogu\u0107e sve, to je ku\u0107a \u010dudesa. Najve\u0107e je \u010dudo, dakako, da uop\u0107e postoji. Di\u017ee se u sedam i pol sati zastor, budite svjesni da je to sretan slu\u010daj ili direktno \u010dudo!<\/em>”<\/a>[250<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

    Ponovno se pokazalo da je politika <\/em>neizostavni dio kazali\u0161nog \u017eivota barem u slu\u010daju dr\u017eavnih kazali\u0161ta \u0161to podrazumijeva utjecaj okoline. Ali svakako nikada ne treba raditi projekte samo da bih postigli vidljivost, nikada ne treba tra\u017eiti umjetni\u010dke kompromise i svaki projekt je potrebno dobro isplanirati, a rezultati \u0107e do\u0107i sami po sebi. Znanja ste\u010dena u europskim kazali\u0161tima Milutin \u010ceki\u0107 vrlo vje\u0161to poku\u0161ava primjeniti rje\u0161avaju\u0107i probleme u kojima se zateklo Hrvatsko narodno kazali\u0161te. Osim \u0161to je bio redatelj, kriti\u010dar, pisac, osmislio je i koncept makroorganizacionog sustava kazali\u0161ne produkcije jugoslovenskih zemalja. <\/p>\n

    \u00abOsnovna zamisao Milutina \u010ceki\u0107a u produkcijskom smislu su stavovi o ulozi i mjestu kazali\u0161ne umjetnosti u nacionalnoj kulturi. Svoje ideje on izla\u017ee u \u010dlanku “Jugoslovensko umetni\u010dko pozori\u0161te.”\u00bb<\/a>[251<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

    Ve\u0107 tada je bio za\u010detnik modernog na\u010dina organiziranja kazali\u0161ne djelatnosti. Iz svih njegovih izlaganja vidljivo je da provodi analizu okru\u017eenja u kojemu djeluje. Vrlo dobro je poznavao ekonomske<\/em> prilike u okru\u017eenju. Bio \u017ertva politi\u010dkog <\/em>uplitanje u upravljanje kazali\u0161tem. Kulturni i dru\u0161tveni<\/em> faktori su se ogledali kroz pozitivan odnos prema kazali\u0161tu i demografskoj strukturi stanovni\u0161tva. S tehnolo\u0161kog <\/em>aspekta potrebno je stalno investiranje u tehnologiju\u00a0 neophodnu za kazali\u0161nu djelatnost. Sve ovo o \u010demu je pri\u010dao Milutin \u010ceki\u0107 suvremena organizacija kazali\u0161ne produkcije naziva PEST<\/a>[252<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> analizom. Unutarnji faktor se o\u010dituju kroz ljudske resurse i prema regulativi o razvrstavanju dr\u017eavnih slu\u017ebenika, koji su time ograni\u010deni, a razmjena umjetnika izme\u0111u kazali\u0161ta postala je vrlo kompliciran postupak. Periodi\u010dno se HNK susre\u0107e i sa smjenom generacija tako da je potrebno osnivanje i gluma\u010dkih i glazbenih \u0161kola. Zala\u017eu\u0107i se za stvaranje jednog jugoslovenskog kazali\u0161ta, jedinstvenog po repertoarskoj politici, duhu i umjetni\u010dkom stilu, \u010ceki\u0107 u uvodu organizacijsko-produkcijskog koncepta isti\u0107e: <\/p>\n

    Ho\u0107emo li da dobijemo, brzim pogledom, op\u0107i utisak kulturnog razvitka jednog mjesta, pa mo\u017eda \u010dak i \u010ditavog naroda, to \u0107emo, nema sumnje, oti\u0107i u kazali\u0161te. I zaista, u njemu \u0107emo na\u0107i najsvijetliju stranu duhovnog \u017eivota i materijalnog bogatstva: tu je poezija, gluma, glazba; tu je arhitektura, plasti\u010dna i dekorativna umjetnost; tu vidimo elitu izmje\u0161anu s pukom u zajedni\u010dkom umnom raspolo\u017eenju i nalazimo plemenite izraze elegancije, otmjenosti, prostodu\u0161nosti i svje\u017ee, naivne primitivnosti, tu je, jednom rije\u010di, najvidljivija manifestacija svega lijepog, uzvi\u0161enog i velikog. Jedan minhenski pisac dao je odista to\u010dnu karakteristiku ovoga cijeloga skupa, kada je kazao, da je kazali\u0161te sredi\u0161nja sve\u010dana to\u010dka \u017eivota i umjetnosti.<\/em><\/a>[253<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

    Svaka predstava je posebnost za sebe i za svaku je potrebno raditi druga\u010diji pristup prema publici. \u010ceki\u0107 isti\u0107e va\u017enost promid\u017ebe, plakata, obavijesti u novinama. Gostovanja poznatih svjetskih umjetnika prezentiraju se javnosti kao sofisticirane vrijednosti, elitnost, pozitvne dru\u0161tvene diskriminacije, ozbiljnost, pretencioznost i kao manifestacija od dru\u0161tvenog zna\u010daja. Upravitelj \u010ceki\u0107 tako\u0111er postavlja pitanje \u2013 da li je uop\u0107e mogu\u0107e organizirati potpuno umjetni\u010dku pozornicu, na ovim prostorima? I naravno, kao vizionar, on je uvjerenja da je to mogu\u0107e ako bi se poja\u010dale veze me\u0111u umjetnicima, i to planski i sustavno jer: “Me\u0111u istaknutim ljudima koji se bave dramskom umjetno\u0161\u0107u na slavenskom jugu ima i takvih \u010dije se snage dovoljno ne iskori\u0161tavaju […]. Njih, dakle, treba, na odre\u0111eno mjesto, a u odre\u0111eno vrijeme, skupiti, spojiti […] mislimo ovdje na jedno kazali\u0161te, koje bi bila sve\u010dana manifestacija jugoslovenske, ili mo\u017eda \u010dak i slavenske kazali\u0161ne umjetnosti. Ono bi davalo svoje predstave, naro\u010dito pripremane, kao \u0161to se recimo, prire\u0111uju predstave u minhenskom Kunstler Theater-u…”. Ova \u010ceki\u0107eva vizija proisticala je ne samo od odu\u0161evljenja Njema\u010dkim teatrom, nego i od njegovih pansalvisti\u010dkih ideja koje su u to vrijeme zavladale kako u \u010de\u0161kim intelektualnim krugovima, tako i u jugoslovenskim, kulturno-umjetni\u010dkim krugovima koji su podjednako bili prisutni u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu. Naravno, \u010ceki\u0107 otvara i slijede\u0107a pitanja: “Da li bi ovakvo kazali\u0161te bilo fakti\u010dka kombinacija jugoslovenskih kazali\u0161ta ili bi se jedno uzelo za osnovicu? Da li bi kao osnova poslu\u017eila slovena\u010dka, hrvatska ili srpska pozornica i koji bi se dijalekt jezika primjenio?” U svemu tome on isti\u0107e da je u ovom projektu najva\u017enija \u010disto umjetni\u010dka strana, dok o financijskoj potpori jo\u0161 ne razmi\u0161lja. \u010ceki\u0107eve ideje, mo\u017eda idealisti\u010dki postavljene, bile su odraz onda\u0161nje duhovne klime i raspolo\u017eenja jugoslovenske misli. Programski natpis o jugoslovenskom umjetni\u010dkom kazali\u0161tu \u010ceki\u0107 \u0107e iskoristiti i kasnije u teorijskim radovima nastalim na osnovu iskustva velikog prakti\u010dara.<\/a>[254<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

    Kao redatelj, \u010ceki\u0107 je tipi\u010dni predstavnik njema\u010dke berlinske \u0161kole, prije svega, redateljskog sistema Maxa Reinhardta<\/a>[255<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i Karla Hagemana. Monumentalna scenografija, koja se bazira na stubovima i portalima bila mu je uzor, “u takvoj dekorativnoj opremi i igri gluma\u010dkog ansambla znao je da izrazi potreban scenski ugo\u0111aj.”<\/a>[256<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> U redateljski rad unosi najprije studiju i analizu dramskog djela, zatim karakterizaciju likova osloba\u0111aju\u0107i gluma\u010dku umjetnost u interpretaciji od patetike, tako da su izvedbe bile suptilne i diskretne, a \u010ceki\u0107eva re\u017eija veoma pedantna, precizna, studiozna, suzdr\u017eana. Osim scenografijom i osebujnom gluma\u010dkom interpretacijom, tako\u0111er pomo\u0107u dekora: “stvara potpunu umjetni\u010dku sliku scene, a \u0161to u isti mah ne iziskuje velike materijalne \u017ertve.”<\/a>[257<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

    Prvi problem u kazali\u0161tu toga vremena odnosi se na na\u010din financiranja i administraciju dr\u017eavnih kazali\u0161ta, a drugi na umjetni\u010dki rad u kazali\u0161tima. Milutin \u010ceki\u0107 je bio glavni inspektor za podno\u0161enje izvje\u0161taja o stanju u dr\u017eavnim kazali\u0161tima i da odredi osnovne smjernice za provo\u0111enje reformi. Za provo\u0111enje reformi potreban je novi kazali\u0161ni zakon koji bi regulirao financijsko-administrativna pitanja i umjetni\u010dku djelatnost. Analiziraju\u0107i HNK u Zagrebu utvrdio je da u potpunosti ispunjava o\u010dekivanja kao dr\u017eavno kazali\u0161te, izuzev kazali\u0161nih problema koje bi trebalo otkloniti novim zakonom o kazali\u0161tu. Pobolj\u0161anje organizacije kazali\u0161ne proizvodnje mogu\u0107e je provesti promjenom na\u010dina planiranja financijskih sredstava dr\u017eavnih kazali\u0161ta, zatim pobolj\u0161anjem polo\u017eaja glumaca, pjeva\u010da, svira\u010da, kao i ostalih kazali\u0161nih djelatnika, te reorganizacijom umjetni\u010dkog rada. <\/p>\n

    Provo\u0111enjem reformi omogu\u0107io bi se razvoj slobodnog umjetni\u010dkog duha, a kazali\u0161na administracija bi se oslobodila birokracije. <\/p>\n

    Osim materijalne krize u kazali\u0161tu, dogodila se i duhovna kriza. Bilo je potrebno „u\u0107i” me\u0111u publiku i iz njenoga duhovnog stanja crpiti ideje za pobolj\u0161anje kazali\u0161ne ponude. Tehnolo\u0161ki napredak tako\u0111er postaje opasnost za \u017eivu rije\u010d na sceni.\u00a0 U svim tim previranjima odbacivanje tradicionalne kazali\u0161ne umjetnosti zasigurno ne bih rije\u0161ilo trenutnu kazali\u0161nu krizu. Dr\u017eavna intervencija mo\u017ee za\u0161titi kazali\u0161te od nagle ekspanzije filma i radija. Pove\u0107anjem produkcije i kvalitete mo\u017ee se kod publike proizvesti interes za scensku umjetnost. Uprava HNK-Zagreb za sezonu 1929\/30. dala je uvje\u017ebati 13 originalnih novih djela i 14 dijela iz strane literature, \u0161to po broju orginalnih djela prema\u0161uje svaku raniju sezonu za posljednjih deset godina. Dobrom reorganizacijom zadr\u017ean je kvalitet i pove\u0107ana produkcija. Sr\u017e operskog repertoara HNK toga perioda mora biti zanosna glazba uvijek mladena\u010dki svje\u017eeg Verdija, duboka i plemenita glazba Wagnera kao i slavenski majstori koji pobu\u0111uju interes ukupnog glazbenog svijeta. Taj princip je zadr\u017ean tako\u0111er kod drame i baleta. <\/p>\n

    Prednost Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu je u tome \u0161to ima odre\u0111eni krug stalne i vrlo kriti\u010dne publike, \u0161to potvr\u0111uje jo\u0161 jednu \u010dinjenicu da kazali\u0161te ima publiku kakvu zaslu\u017euje. Praizvedba Krle\u017eine drame „Gospoda Glembajevi” u re\u017eiji Alfonsa Verlija odr\u017eana je 1929. godine. Saniranjem financijskih problema kao posljedica rata dolazi i do duhovne stabilizacije u \u017eivotu, tako kazali\u0161te preuzima najljep\u0161u i najplemenitiju ulogu. Na\u017ealost uz sve probleme svjetske krize i nedostatka financijskih sredstava utjecaj dr\u017eave i politike na umjetni\u010dki \u017eivot kazali\u0161ta uzrokuje stalne potrese unutar kazali\u0161ta. Tako nastala psihoza op\u0107e nestabilnosti u dru\u0161tvu nije pogodna za umjetni\u010dko stvaranje. Poduzimanjem niza konkretnih mjera donekle je uspostavio normalno funkcioniranje kazali\u0161ta, ali i korekciju birokratskog sustava upravljanja kazali\u0161tem. Teatar je i danas ono \u0161to je bio u svome nastajanju, tako \u0107e biti i u budu\u0107nosti. Jo\u0161 uvijek je Shakespeare suvremen, jo\u0161 uvijek su Verdi i Puccini privla\u010dniji od nekih modernista. U biti ravnote\u017ea izme\u0111u jednoga i drugoga je najbolja formula uspjeha. Milutin \u010ceki\u0107 nije imao osnovne uvjete za rje\u0161avanje te\u0161ke ekonomske krize, koja je zahvatila ne samo kazali\u0161te u Zagrebu nego je to naprosto bila refleksije svjetske ekonomske, ali i duhovne krize. Svoja iskustva i vje\u0161tine koje je stekao studiraju\u0107i suvremenu kazali\u0161nu umjetnost u Europi uspje\u0161no primjenjuje i odr\u017eava kvalitetnu razinu kazali\u0161ne produkcije HNK. Uz sve probleme s kojima se kao upravitelj susreo odr\u017eao je tradiciju zagreba\u010dkog kazali\u0161ta. Posje\u0107enost publike najbolja je ocjena njegovog ukupnoga rada kao upravitelja. Sva tri ansambla su radila u nekim trenucima na ve\u0107oj razini od uglednih europskih kazali\u0161nih ku\u0107a. <\/p>\n

    Milutin \u010ceki\u0107 je umjetnost, kazali\u0161te i kulturu postavio ispred politike. To se uskoro i potvrdilo kada je 1933. umirovljen. <\/p>\n

     <\/p>\n

    \n
    \n

    <\/a>[199<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \noriginalni rad Doktorskih nau\u010dnih studija predmet: Arhivsko istra\u017eivanje, mentor: prof.dr. Dragana \u010coli\u0107 Biljanovski<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[200<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nMilana Grola (1876.-1952.) svoj rad u oblasti kazali\u0161ne umjetnosti koncipira u tri cjeline: organizacijsku, umjetni\u010dku, reformatorsku i me\u0111unarodnu kazali\u0161nu aktivnost.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[201<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \n\u010coli\u0107-Biljanovski, 2001: 113-114
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[202<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nKazali\u0161ni redatelj, upravitelj kazali\u0161ta, dramski pisac, kriti\u010dar, teoreti\u010dar kazali\u0161ta, konceptant kazali\u0161nog makroorganizacionog sustava Kraljevine SHS i Jugoslavije, ro\u0111en je 22. septembra 1882. godine u Gornjem Milanovcu. Jedan od prvih li\u010dnosti kruga beogradskih intelektualaca, koji univerzitetsko obrazovanje usavr\u0161ava studijima suvremene kazali\u0161ne umjetnosti, u Evropi.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[203<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nDragana \u010coli\u0107-Biljanovski, Okrugli sto „Cetinje<\/em> kraljevsko crnogorsko pozori\u0161te – zetski dom na cetinju”<\/em> (1910.-2010).
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[204<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nStjepan Mileti\u0107, (1868.-1908.), kazali\u0161ni intendant, redatelj i kriti\u010dar.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[205<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nIvan Dragutin Stjepan Zajc, Ivan pl. (plemeniti) Zajc (1832.-1914.), hrvatski skladatelj i dirigent.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[206<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nVatroslav Lisinski (1819.-1854.), hrvatski skladatelj i prvi hrvatski profesionalni glazbenik koji je postavio temelje nacionalnom smjeru u Hrvatskoj, a posebice operi, solo-pjesmi, orkestralnoj i zborskoj glazbi.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[207<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nAntun Dobroni\u0107 (1878.-1955.), hrvatski skladatelj, glazbeni pisac i profesor na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[208<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nIvo Lotka – Kalinski ( 1913.-1987.), kompozitor, glazbeni pedagog i pjeva\u010d.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[209<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nPetar Konjovi\u0107 (1883.-1970.),\u00a0srpski kompozitor klasi\u010dne muzike. \u0160kolovao se na Pari\u0161kom konzervatoriju, predavao u Srpskoj muzi\u010dkoj \u0161koli u Beogradu.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[210<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nNikolaj Andrejevi\u010d Rimski-Korsakov (1844.-1908.), ruski skladatelj i dirigent.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[211<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nAleksandar Porfirjevi\u010d Borodin (1833.-1887.), ruski skladatelj i kemi\u010dar.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[212<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nPetar Ilji\u010d \u010cajkovski (1840.-1893.), ruski skladatelj i jedan od najve\u0107ih skladatelja romantizma.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[213<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nModest Petrovi\u010d Musorgski (1839.-1881.), ruski skladatelj originalnog glazbenog izraza, koji se zasniva na obilje\u017ejima izvornog ruskog folklora.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[214<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nGeorges Bizet (1838.-1875.), francuski skladatelj i pijanist romanti\u010dkog doba.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[215<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nMarc-Antoine Charpentier (1636.-1704.), francuski barokni skladatelj i predstavnik francuske duhovne glazbe.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[216<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nCl\u00e9ment Philibert L\u00e9o Delibes (1836.-1891.), franuski skladatelj baleta, opera i drugih glazbenih djela.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[217<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nCharles Fran\u00e7ois Gounod (1818.-1893.), francuski skladatelj. Predstavnik neoklasicisti\u010dke glazbe.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[218<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nPietro Mascagni (1863.-1945.), talijanski skladatelj.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[219<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nRuggiero Leoncavallo (1858.-1919.), talijanski skladatelj. Glavni je predstavnik talijanskog opernog verizma.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[220<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nWolfgang Amadeus Mozart (1756.-1791.), austrijski skladatelj. Najgenijalnijih skladatelja u povijesti glazbe.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[221<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nJules \u00c9mile Fr\u00e9d\u00e9ric Massenet (1842.-1912.), francuski skladatelj. Profesor pari\u0161koga Konzervatorija.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[222<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nRichard Wagner (1813.-1883.), njema\u010dki skladatelj, dirigent, reformator opere i sredi\u0161nja li\u010dnost njenog razvoja u drugoj polovici 19. stolje\u0107a.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[223<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nGiacomo Antonio Domenico Michele Secondo Maria Puccini (1858.-1924.), talijanski skladatelj.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[224<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nGiuseppe Fortunino Francesco Verdi (1813.-1901.), talijanski pijanist, skladatelj i dirigent mjesnog Filharmonijskog dru\u0161tva u Bussetu.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[225<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nMilan Sachs (1884.-1968.), hrvatski operni dirigent, dugogodi\u0161nji koncertni majstor, korepetitor, te dirigent Zagreba\u010dke opere.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[226<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nKre\u0161imir Baranovi\u0107 (1894.-1975.) hrvatski skladatelj i dirigent. Profesor Glazbene akademije, dirigent Opere i direktor Filharmonije u Beogradu.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[227<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nOskar Jozefovi\u0107, (1890.-1941.), dirigent, kompozitor. Korepetitor u HNK-Zagreb.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[228<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nJakov Gotovac (1895.-1982.), hrvatski operni dirigent i skladatelj. Akademik i \u010dlan Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta. Dobitnik nagrade za \u017eivotno dijelo Vladimir Nazor kao i nagrade AVNOJ-a. <\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[229<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nTitu\u0161 Brezova\u010dki (1757.-1805.) hrvatski knji\u017eevnik, veliki komediograf.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[230<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nMilan Ogrizovi\u0107 (1877.-1923.), hrvatski knji\u017eevnik i politi\u010dar. Lektor i dramaturg u HNK.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[231<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nHenri Gh\u00e9on (1875.-1944.), francuski dramati\u010dar, romanopisac, pjesnik i kriti\u010dar.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[232<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nMarie Anne Lenormand Adelaide (1772.-1843.) francuska profesionalna vra\u010dara. U knji\u017eevnoj karijeri objavila brojne tekstove, uzrokuju\u0107i mnoge javne polemike. <\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[233<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nHenrik Johan Ibsen (1828.-1906.), norve\u0161ki knji\u017eevnik.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[234<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nNikola Vasiljevi\u010d Gogolj (1809.-1852.); ukrajinski i ruski knji\u017eevnik, utemeljitelj modernog ruskog realizma.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[235<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nKazali\u0161ta u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[236<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nVidi prilog Zakon o narodnim kazali\u0161tima.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[237<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nMaurine Dallas Watkins (1896.-1969.) ameri\u010dka novinarka i dramaturginja. <\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[238<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nWilliam Shakespeare (1564.-1616.), engleski knji\u017eevnik, kazali\u0161ni glumac, dramati\u010dar i redatelj.\u00a0<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[239<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nVictor-Marie Hugo (1802.-1885.), francuski romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg, aktivist za ljudska prava i najutjecajnija li\u010dnost Francuskog romantizma.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[240<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nWilliam Somerset Maugham (1874.-1965.), engleski pripovjeda\u010d i dramati\u010dar.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[241<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nMarcel Pagnol (1895.-1974.), francuski romanopisac, dramati\u010dar i filmski sineast.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[242<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nFerenc Moln\u00e1r (1878.-1952.), jedan od najve\u0107ih ma\u0111arskih dramati\u010dara i pisaca XX. stolje\u0107a.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[243<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nAlfred Louis Charles de Musset-Pathay (1810.-1857.) francuski dramati\u010dar, pjesnik, romanopisac.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[244<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \niz interviua Milutin \u010ceki\u0107 \u2013 „<\/em><\/strong>Novosti”<\/em> \u2013 Zagreb od 14.09.1930.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[245<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nFerdinand Bruckner (1891.-1958.), austrijsko-njema\u010dki pisac i kazali\u0161ni menad\u017eer.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[246<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nAlban Berg (1887.-1935.), austrijski skladatelj, u\u010denik Arnolda Sch\u00f6nberg.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[247<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \niz Interviua Milutin \u010ceki\u0107 \u2013 „Novosti”<\/em> \u2013 Zagreb od 11.08.1932.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[248<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nHNK, su 1895. projektirala dva poznata be\u010dka arhitekta Ferdinanda Fellnera i Hermana Helmera, autori jo\u0161 \u010detrdesetak europskih kazali\u0161nih zgrada.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[249<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nDouglas Rushkoff: Iznu\u0111ivanje \u2013 za\u0161to slu\u0161amo \u0161to nam ONI ka\u017eu?<\/em>, Naklada Bulaja, Zagreb, 2002.
    \n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[250<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \n\u010capek, 1964: 6.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[251<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \n\u010coli\u0107 Biljanovski, 2003: 100<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[252<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nKratica engleskih rije\u010di: Political, Economic, Social, Technological. <\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[253<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nPravda,<\/em> Beograd, 25. i 26. april 1911.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[254<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \n\u010coli\u0107 Biljanovski, 2003: 89-104 <\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[255<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nMax Reinhardt (1873.-1943.) austrijski kazali\u0161ni i filmski redatelj i glumac.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[256<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \nKosta Lukovi\u0107, Politika,<\/em> 8. mart 1913. , izvor vidi 54.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

    \n

    <\/a>[257<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
    \n\u010ceki\u0107, 1925: 30.<\/p>\n

    <\/span><\/p>\n<\/div>\n

     <\/p>\n

    Literatura:<\/strong><\/p>\n

    Charles W.L. Hill, Steven L. McShane. 2008. Principles of Menagement<\/em>, McGraw-Hill Irvin. United States.<\/p>\n

    \u010capek, Karel. 1964. Kako nastaje kazali\u0161ni komad<\/em>, Naprijed, Zagreb.<\/p>\n

    \u010ceki\u0107, Milutin. 1926. Pozori\u0161no pitanje<\/em>, Novi Sad.<\/p>\n

    \u010ceki\u0107, Milutin. 1925. Tri sistema.Pozori\u0161te<\/em>. Udru\u017eenje glumaca SHS, Beograd, <\/p>\n

    \u010coli\u0107 Biljanovski, Dragana. 2001. Istorijski kontinuitet i savremena organizaciono-produkcijska problematika teatra “Joakim Vuji\u0107” u Kragujevcu po\u010detkom XXI veka.<\/em> (Uvodno izlaganje na tribini posve\u0107enoj Teatru “Joakim Vuji\u0107”, u Kragujevcu, 28. februara 2002. godine), Zbornik radova FDU, br. 5, Institut FDU, Beograd.<\/p>\n

    \u010coli\u0107 Biljanovski, Dragana. 2000. Povodom pedeset godina Saveza dramskih umetnika Srbije<\/em>, Zbornik radova FDU, br. 4, Institut FDU, Beograd.<\/p>\n

    \u010coli\u0107 Biljanovski, Dragana. 2000. Nu\u0161i\u0107 \u2013 pozori\u0161ni stvaralac XX veka<\/em>, Dom kulture “Nu\u0161i\u0107evi dani”, Smederevo.<\/p>\n

    \u010coli\u0107 Biljanovski. 2003. Sanjari balkanskog pozori\u0161nog prostora 20. Veka,<\/em> Zbornik FDU, br. 6\/7, Institut za pozori\u0161te, film, radio i televiziju FDU, Beograd, 792.075<\/p>\n

    Dragi\u010devi\u0107-\u0160esi\u0107, Milena, Branimir Stojkovi\u0107. 2007. Kultura menad\u017ement animacija marketing<\/em>, Clio,\u00a0 Beograd.<\/p>\n

    \u0110uki\u0107, Vesna. 2010. Dr\u017eava i kultura<\/em>, Institut za pozori\u0161te, film, radio i televiziju, Fakultet dramskih umetnosti, Beograd.<\/p>\n

    Grol, Milan. 1911. Zakon i Uredba o Narodnom pozori\u0161tu<\/em>, knj.27, SKG, Beograd.<\/p>\n

    Hrvatska enciklopedija<\/em>. 2002. Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, Zagreb.<\/p>\n

    Klai\u0107, Bratoljub. 1986. Rje\u010dnik stranih rije\u010di<\/em>, Nakladni zavod MH, Zagreb.<\/p>\n

    Luki\u0107, Darko. 2010. Produkcija i marketing scenskih umjetnosti<\/em>, Hrvatski centar IT, Zagreb.<\/p>\n

    Mandi\u0107 Tijana, Ra\u017ei\u0107 Zorica, Kova\u010devi\u0107 Ivana, Milovi\u0107 Nata\u0161a. 2005. Art menad\u017eer\u00a0 izme\u0111u umetnosti i biznisa<\/em>, Zbornik radova FDU, br. 8-9, UDK 005 : 008<\/p>\n

    \u00a0„<\/em><\/strong>Novosti”<\/em> \u2013 Zagreb. 14.09.1930., Muzejsko kazali\u0161na zbirka odsjeka – kartoteka osoba: Milutin \u010ceki\u0107, Odsjek za povijest hrvatskog kazali\u0161ta, zavod za povijest hrvatske knji\u017eevnosti, kazali\u0161ta i glazbe hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n

    „<\/em><\/strong>Novosti”<\/em> \u2013 Zagreb. 11.08.1932., Muzejsko kazali\u0161na zbirka odsjeka – kartoteka osoba: Milutin \u010ceki\u0107, Odsjek za povijest hrvatskog kazali\u0161ta, zavod za povijest hrvatske knji\u017eevnosti, kazali\u0161ta i glazbe hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. <\/p>\n

    Obradovi\u0107, Vera. 2008. Oblikovanje kreativnog postupka<\/em>: Uticaji Maxa Reinhardta i Isidore Dankan, na stvarala\u0161tvo Mage Magazinovi\u0107<\/em>, Zbornik radova FDU, br 13-14, UDK: 792.071.2:929<\/p>\n

    Op\u0107a i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka<\/em>. 2006. Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, Zagreb.<\/p>\n

    Pavi\u010di\u0107 Jurica, Alfirevi\u0107 Nik\u0161a, Aleksi\u0107 Ljiljana. 2006. Marketing i menad\u017ement u kulturi i umjetnosti<\/em>, Masmedia, Zagreb.<\/p>\n

    Risti\u0107, Maja. 2002. Me\u0111uzavisnost pozori\u0161ne politike i menad\u017ementa<\/em>, Zbornik radova FDU, br. 6-7, UDK 339.138:792<\/p>\n

    Rushkoff, Douglas. 2002. Iznu\u0111ivanje \u2013 za\u0161to slu\u0161amo \u0161to nam ONI ka\u017eu?<\/em>, Naklada Bulaja, Zagreb.<\/p>\n

    Zdravkovi\u0107, Milovan. 2006. Suvremeni menad\u017ement u pozori\u0161tu<\/em>,\u00a0 Zbornik radova FDU, br. 10, UDK 792.02<\/p>\n

    William, Byrnes. 2009. Management and Arts<\/em>, Elsevier, Burlington, MO USA. <\/p>\n

     <\/p>\n

    Milutin \u010ceki\u0107\u2019s Contribution in Reform National Theatre in Zagreb<\/span><\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n

    Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

     <\/span><\/p>\n


    \nThis text examines the role of Milutin \u010ceki\u0107, as manager of the National Theater of Croatian National Theater in Zagreb during the theater reforms between the two wars (1918-1940), and his work on theater reform, as well as the influence of social relations of that time and current European trends in art and culture.<\/em><\/p>\n

          <\/span><\/p>\n


    \nDid he solve the difficult economic situation of the National Theater in Zagreb during his tenure as manager, and what results were achieved in such a short time from 1929 to 1933?<\/em><\/p>\n

          <\/span><\/p>\n

    What is the influence of the financial and material situation on the quality of the repertoire and audience response, and how socio-political relations affect culture in the period between the two wars.<\/em>\n<\/p>\n

     <\/p>\n

    Key words:<\/em><\/strong> manager, theater reform, legal regulation of theaters, cultural institutions, socio-political relations, cultural state policies, subsidized theaters, regulations on the classification of civil servants, organizing theater activities.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

         12(23)#22 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.23.8 UDK 792.06*M. \u010ceki\u0107 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 13.2.2023.     Edib Ahmeta\u0161evi\u0107 Sveu\u010dili\u0161te VERN – predmet \u201cKamera u dokumentarnom i igranom filmu\u201d, Palmoti\u0107eva ulica 82\/1, 10000 Zagreb, Hrvatska edib.ahmetasevic@gmail.com […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":446,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[107],"tags":[798,820],"class_list":["post-453","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-23-vlasiti-url","tag-edib-ahmetasevic","tag-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nEdib Ahmeta\u0161evi\u0107: Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     12(23)#22 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.23.8 UDK 792.06*M. \u010ceki\u0107 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 13.2.2023.     Edib Ahmeta\u0161evi\u0107 Sveu\u010dili\u0161te VERN – predmet \u201cKamera u dokumentarnom i igranom filmu\u201d, Palmoti\u0107eva ulica 82\/1, 10000 Zagreb, Hrvatska edib.ahmetasevic@gmail.com […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-09-25T08:51:47+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"38 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu\",\"datePublished\":\"2023-09-25T08:51:47+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/\"},\"wordCount\":7582,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"keywords\":[\"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107\",\"Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 23 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/\",\"name\":\"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"datePublished\":\"2023-09-25T08:51:47+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     12(23)#22 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.23.8 UDK 792.06*M. \u010ceki\u0107 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 13.2.2023.     Edib Ahmeta\u0161evi\u0107 Sveu\u010dili\u0161te VERN – predmet \u201cKamera u dokumentarnom i igranom filmu\u201d, Palmoti\u0107eva ulica 82\/1, 10000 Zagreb, Hrvatska edib.ahmetasevic@gmail.com […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2023-09-25T08:51:47+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"38 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu","datePublished":"2023-09-25T08:51:47+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/"},"wordCount":7582,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","keywords":["Edib Ahmeta\u0161evi\u0107","Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu"],"articleSection":["In Medias Res broj 23 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/","name":"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","datePublished":"2023-09-25T08:51:47+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/edib-ahmetasevic-milutin-cekic-upravitelj-narodnog-kazalista-u-zagrebu\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Edib Ahmeta\u0161evi\u0107: Milutin \u010ceki\u0107 upravitelj Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=453"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/453\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/446"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=453"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=453"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=453"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}