{"id":454,"date":"2023-09-25T09:07:12","date_gmt":"2023-09-25T09:07:12","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2023\/09\/25\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/"},"modified":"2023-09-25T09:07:12","modified_gmt":"2023-09-25T09:07:12","slug":"goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/","title":{"rendered":"Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107: De re robotica: O posthumanom folkloru, ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  12(23)#23 2023<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.12.23.9<\/a>
\nUDK 007.52:379.827
\nIzvorni \u010dlanak
\nOriginal scientific paper
\nPrimljeno: 10.3.2023.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107<\/span><\/p>\n

Beiwai koled\u017e, Pekin\u0161ko sveu\u010dili\u0161te za strane studije, Peking, Kina
\ngoran.djurdjevich@gmail.com<\/p>\n

Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska
\nsuzana@ief.hr<\/p>\n

De re robotica<\/em>:
\nO posthumanom folkloru,
\nku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (826 KB), Hrvatski, Str. 3909 – 3921
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Danas su roboti postali svakodnevica \u010diji su zadaci sve ve\u0107i u uslu\u017enim djelatnostima (npr. ugostiteljstvo ili ispitivanje zadovoljstva korisnika), zatim kao automatizirani i samostalni ure\u0111aji (npr. usisiva\u010di ili automobili) te kao supstitucija za pojedine biljke i \u017eivotinje (npr. umjetna stabla, RoboBee kao zamjena za p\u010dele i dr.). Tekst se zadr\u017eava na ne\u0161to manje poznatim robotima \u2013 robotiziranim ku\u0107nim ljubimcima \u010diju genezu kao svojevrsnih avatara i malih igra\u010daka pratimo od sredine 1990-ih kada je podru\u010dje JI Europe preplavljeno dje\u010djim japanskim \u201eku\u0107nim ljubimcem\u201c Tamagotchijem. Poslije su razvijeni slo\u017eeniji \u201eljubimci\u201c poput Joy for All, Zoomer Interactive Kittens and Puppies, PARO Robot Seals i AIBO. Naglasak je postavljen na robot-ku\u0107nim ljubimcima koji se u nekim zemljama koriste u domovima za starije osobe kao i npr. za osobe oboljele od demencije. Ovakvi su objekti otvorili brojna pitanja od kojih izdvajamo sljede\u0107e: definiciju bi\u0107a i ku\u0107nog ljubimca (engl. pet), odnosno ku\u0107ne \u017eivotinje (engl. home animals) ili kako neki antrozoolozi isti\u010du \u2013 \u017eivotinje za dru\u0161tvo (engl. companion animals), dru\u0161tvenost i privr\u017eenost, osje\u0107aje, biolo\u0161ke potrebe, odgovornost za pona\u0161anje, prava i obveze kao i nasilje prema hibridima i androidima (usp. Thompson 2018).\n<\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> Tamagotchi, roboti-ku\u0107ni ljubimci, \u017eivotinje za dru\u0161tvo.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Goran \u0110ur\u0111evi\u0107: \u017divot u Pekingu ili susreti s radnim robotima<\/strong><\/p>\n

Tijekom (trenutno) zadnjeg lockdowna<\/em> (2022.) u \u0160angaju ulicama su patrolirali policijski robotski psi koji su upozoravali ljude da ostanu u svojim ku\u0107ama. Posljednjih pet godina, \u017eivio sam\/ \u017eivim u Kini i Pekingu te se sam uvjerio u aktivnu djelatnost tzv. radnih robota. Takvi su roboti „zaposleni“ u raznim sektorima kao \u0161to je ugostiteljstvo, bankarstvo, hotelijerstvo. Na prvoj slici (sl.1.) vidimo robota koji dolazi na poziv i donosi higijenske potrep\u0161tine (konkretno pasta i \u010detkica za zube). Zanimljivo je, barem u kineskom slu\u010daju, kako roboti nisu zamijenili ljude, ve\u0107 su poslu\u017eili kao dodatak i svojevrsna ispomo\u0107 ljudima. Izvrstan je primjer pekin\u0161koga restorana u kojemu su robot i konobarica u simbiozi \u0161to zna\u010di da robot nosi hranu, a konobarica hoda pored i poslu\u017euje s robota (sl.2.). Za neke je mo\u017eda \u0161okantna \u010dinjenica da izvje\u0161\u0107e Me\u0111unarodne federacije robotike otkriva da Kina sada ima gotovo polovicu svih svjetskih industrijskih robota i da brzo pove\u0107ava svoje vodstvo. IFR, koji postoji kako bi “promicao istra\u017eivanje, razvoj, kori\u0161tenje i me\u0111unarodnu suradnju u cijelom podru\u010dju robotike,” izvje\u0161tava da je Kina bila svjetski lider u implementaciji industrijskih robota u posljednjih 8 godina. Mnogi na navedeni podatak nisu obra\u0107ali pa\u017enju. Sa svojih 243 000 instaliranih robota 2020. godine, Kina ima gotovo polovicu svih industrijskih robota u svijetu, kako to navode podaci Wall Street Journala<\/em> (Tara 2022).<\/p>\n

Iako ne postoji jedna tipologija robota, jer ovisi o tome \u0161to uzimamo kao kriterij, roboti se mogu podijeliti na nekoliko kategorija. Me\u0111unarodna udruga IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers) definira petnaest kategorija robota: lete\u0107i (aerospace <\/em>\u2013 koji sudjeluju u me\u0111unarodnim misijama), pomo\u0107 u katastrofama (obavljaju poslove potrage za pre\u017eivjelima), dronovi, edukacijski (npr. Lego, 3D printeri, itd.), medicinski roboti (implantati i pomo\u0107 za osobe s posebnim potrebama), humanoidni (npr. Asimo iz Honde), industrijski (roboti u skladi\u0161tima i radnim pogonima), vojni, istra\u017eiva\u010dki, bespilotna vozila, teleprisutnost (npr. avatari, hologrami, itd.), podvodni, zabavni (npr. robot komi\u010dar RoboThespian, muzi\u010dki robot Partner) te korisni\u010dki (consumer<\/em> \u2013 robotski usisava\u010di, robopas Aibo). Za potrebe ovoga rada zadr\u017eat \u0107emo na potonjim dvjema kategorijama budu\u0107i da su robotski ljubimci istovremeno i zabavni i korisni\u010dki.<\/p>\n

Prvi direktni susret s robotskim ku\u0107nim ljubimcima na podru\u010dju JI Europe (koji sam do\u017eivio kao i ve\u0107ina djeca) datira u sredinu i drugu polovicu devedesetih. Radi se o japanskom proizvodu Tamagotchiju koji je proizveden 1996. godine. Do danas je prodano oko 83 milijuna proizvoda. Sama motivacija Akihira Yokoija, prema njegovim rije\u010dima, bila je dostupnost ljubimaca za svu djecu jer dio djece ne mo\u017ee imati prave ku\u0107ne ljubimce ili ih ne mo\u017ee nositi sa sobom na putovanja. Pritom neke obitelji ne \u017eele imati dodir s realnim ku\u0107nim ljubimcima. Rije\u010d je o izuzetno jednostavnom proizvodu, malenom ure\u0111aju koji korisnik aktivira. Potom se na zaslonu pojavljuje jaje iz kojega se izle\u017ee<\/em> (rodi) ljubimac. Korisnik zatim ostvaruje interakciju s robotskim\/virtualnim ljubimcem kojega treba hraniti, igrati se, odr\u017eavati higijenu u realnom vremenu. Ukoliko korisnik ne brine o svom ljubimcu, ovaj se mo\u017ee razboljeti i preminuti. Cilj je uvijek bio \u0161to du\u017ee odr\u017eati na \u017eivotu svoga ljubimca \u0161to je katkada izazivalo i „nemoralne“ poteze kojih se osobno sje\u0107am, a na \u0161to podsje\u0107a i Michelle Delgado u Smithsonian Magazinu<\/em> (2021).<\/a>[258<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Dakle, takvi su potezi bilo resetiranje pomo\u0107u olovke ili uklanjanje baterija. No, sredi\u0161nje pitanje koje poti\u010demo jest odnos korisnika\/vlasnika i njegova Tamagotchija. Najva\u017eniji aspekti toga mogu se uo\u010diti u tri dijela. Prvi je dio odgovornost koju dijete dobiva kori\u0161tenjem ovog digitalnog ljubimca jer ovisno o njegovim odlukama ljubimac se razvija ili degradira \u0161to u kona\u010dnici svodi izbor na \u017eivot ili smrt. Drugi je dio emocija i povezanost s ku\u0107nim ljubimcem. Kako Carly Kucurek navodi, nema razloga da se u dje\u010dju igru ne uvedu slo\u017eenije emocije kao \u017ealost, gubitak ili tuga. Tre\u0107i je dio zabava i kompetitivnost koju korisnik dobiva kori\u0161tenjem Tamagotchija (usp. Delgado 2021).<\/p>\n

Kako bismo testirali neke od navedenih promi\u0161ljanja, nabavio sam dva Tamagotchija: jedan originalni iz druge polovice devedesetih i jedan noviji tzv. pametni Tamagotchi. Budu\u0107i da sam imao iskustva kori\u0161tenja, odlu\u010dio sam napraviti eksperiment. Tamagotchiju su posu\u0111eni odraslim osobama i djeci koja nisu imala nikakvih doticaja i potom je vo\u0111en dnevnik i odgovoreno je na upitnik. Sredi\u0161nje istra\u017eiva\u010dko pitanje bilo je vezano uz emocije i Tamagotchija kao ku\u0107nog ljubimca. Zato su osim zapisanog vremena provedenoga uz Tamagotchije, bilje\u017eene su i pojedini osje\u0107aji. Budu\u0107i da su Tamagotchiji intenzivni digitalni ku\u0107ni ljubimci koji zahtijevaju pa\u017enju korisnika tijekom cijelog „\u017eivota“ u trajanju od nekoliko dana, neminovno se razvijala odgovornost korisnika.<\/p>\n

Fokus grupa se sastojala od pet osoba: tri mu\u0161karca i dvije \u017eene u rasponu od 27 do 41 godinu. Svi su visoko obrazovani i nisu imali doticaja s navedenim proizvodom u pro\u0161losti. Zamoljeni su da vode dnevnik, a najdu\u017ee je vo\u0111en deset dana, \u0161to zna\u010di da je doti\u010dni Tamagotchi po\u017eivio deset dana. Uo\u010deno je da su korisnici imali direktnu akciju s aplikacijom u trajanju od 30 sekundi do 2 minuta po pojedinoj sekciji, dok su osobe imale izme\u0111u 9 i 13 sekcija dnevno. Broj sekcija ovisio je o nekoliko parametara kao \u0161to su razvoj i starost Tamagotchija, osobna motivacija i vrijeme. Kad je rije\u010d o samom Tamagotchiju, razvoj je podrazumijevao model jer je stariji model imao puno manje mogu\u0107nosti od novog u kojemu su nadogra\u0111ene osnovne opcije (temeljne biolo\u0161ke potrebe \u2013 spavanje, prehrana, biolo\u0161ka nu\u017eda) na niz razli\u010ditih mogu\u0107nosti (npr. \u0161kolovanje, igra, itd.) time su potrebe i brojnost sekcija porasle. Ukoliko razmatramo vrijeme, utoliko treba uzeti vrijeme koje korisnik ima na raspolaganju tijekom dana zbog privatnih i poslovnih obveza. Ovo nas dovodi do osobne motivacije. U razgovoru sa sudionicima iz fokus grupe, motivacija je varirala i trendovi su bili da je osobni interes bio najve\u0107i na samom po\u010detku, pa je padao sukladno danima trajanja, da bi porastao pred kraj jer su „poku\u0161ali produ\u017eiti \u017eivot svom ljubimcu“.<\/p>\n

Vezano za emocije korisnika, \u010dlanovi fokus grupe su upisivali svoje osje\u0107aje prilikom svakog kori\u0161tenja Tamagotchija, a emocije su bile veoma raznolike. U samom po\u010detku, svi su sudionici zapisivali sljede\u0107e rije\u010di: uzbu\u0111enost, inspiriranost, znati\u017eelja, zainteresiranost, optimizam. Tijekom prvog dana uz navedene termine, do\u0161lo je do pojave novih kod pojedinih sudionika: odgovornost, nada, povjerljivost. Drugog dana ispisuju i dalje sli\u010dno \u0161to upu\u0107uje na pozitivne emocije iz spektra sre\u0107e, zadovoljstva i iznena\u0111enja kao i motivirane sudionike. Tre\u0107i i \u010detvrti dan dolazi do porasta osje\u0107aja iznena\u0111enja: zaprepa\u0161tenost, suzdr\u017eanost. Od petog do sedmog dana emocije se veoma mije\u0161aju i pojavljuju se suprotni osje\u0107aji. Tako pronalazimo i primjere lo\u0161eg raspolo\u017eenja: nekoncentriranost, umor, pritisak, preoptere\u0107enost. Prva smrt Tamagotchija bila je u osmom danu, a posljednja desetog dana pa su te posljednje dane sudionici upisali i nove emocije iz spektra ga\u0111enja (\u0161okiranost, potresenost, zbunjenost), tuge (krivnja, o\u010daj, \u017ealost, krhkost), ljutnje (frustriranost, razo\u010daranje, neprijatnost). Iz zapisa emocija, mo\u017eemo i\u0161\u010ditati nekoliko aspekata promjene osje\u0107aja koji bi bili od pozitivnih na samom po\u010detku do negativnih na kraju.<\/p>\n

Zanimljivo iskustvo s dje\u010djim emocijama i Tamagotchijem iznosi Ciara Knight koja ih dijeli u pet skupina. Na samom po\u010detku, korisnik ima neobuzdano uzbu\u0111enje jer je kona\u010dno dobio\/la i pokrenuo\/la svoj ure\u0111aj posebno u dje\u010djem kontekstu me\u0111usobnog nadmetanja. Drugi je osje\u0107aj prihva\u0107anje odgovornosti u kojemu dijete dobiva bi\u0107e o kojemu se mora redovito brinuti. Zatim slijedi prakse opu\u0161tenog roditeljstva u kojima osoba ostvari rutinu, promatra svog ljubimca i \u010dak pomisli o dodatnom i novom ljubimcu. Potom je kompletni mentalni raspad koji uslijedi nakon smrti svog Tamagotchija i opisan je mje\u0161avinom tuge, ljutnje i razo\u010daranja, odustajanja i obnove u vidu podr\u0161ke drugih korisnika. Posljednju fazu, autorica duhovito naziva „\u017eivot je sme\u0107e“ u kojoj korisnik ponovno koristi Tamagotchija i cjelokupno se raspolo\u017eenje ponavlja \u2013 uzbu\u0111enost, odgovornost, opu\u0161tanje, \u017ealost, ravnodu\u0161nost (Knight 2018).<\/p>\n

O samoj popularnosti Tamagotchija, svjedo\u010di i tzv. efekt Tamagotchija koji se opisuje kao emocionalna povezanost s robotima, strojevima i softwareu (Frude&Jandric 2015: 413). Taj se efekt prelijeva i kod Knight i u fokus grupi.<\/p>\n

U kona\u010dnici, ovaj mali eksperiment s Tamagotchijem i fokus grupa pokazali su koliko su digitalni ku\u0107ni ljubimci va\u017eni za razumijevanje suvremenih ljudi, njihovih emocija i odgovornosti. Zapravo, robotski i digitalni ljubimci izazivaju dijapazon pona\u0161anja, emocija, kompetitivnosti, brige i odgovornosti kao \u0161to to \u010dine i stvarna na\u0161a \u017eivotinjska su-bi\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Foto 1: Robot koji dolazi na poziv i donosi higijenske potrep\u0161tine
\n(pastu i \u010detkicu za zube) u hotelsku sobu. Fotografirao Goran \u0110ur\u0111evi\u0107. Pingu, predgra\u0111e Pekinga.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Foto 2: Izvrstan je primjer pekin\u0161koga restorana u kojemu su robot i konobarica u simbiozi, \u0161to zna\u010di da robot nosi hranu, a konobarica hoda pored radnoga robota i poslu\u017euje goste s robota. Fotografirao Goran \u0110ur\u0111evi\u0107. Peking.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

2. Suzana Marjani\u0107: Od Sparka do zoo-robotskih platformi danas<\/strong><\/p>\n

Pomi\u010demo fokus na zoo-robote po\u010dev\u0161i sa Sparkom\u2026 Dakle, koliko mi je poznato, prvi zoo-robot bio je pas-robot, elektroni\u010dki pas Sparko koji je navodno poginuo 1939. godine kada ga je pregazio auto. Pripremljen je za Svjetsku izlo\u017ebu u New Yorku 1939. godine, no, tu je, i prema pogre\u0161noj urbanoj legendi, i stradao; navodno je pojurio za automobilom i poginuo. Zanimljivo je da se o njegovoj fiktivnoj smrti govori kao o smrti \u017eivoga bi\u0107a; naglasak je na glagolu poginuti,<\/em> dok bi se u specisti\u010dkim odrednicama za \u017eivotinju koristio glagol uginuti,<\/em> kao \u0161to je to \u010dest slu\u010daj u prijevodima dokumentarnih emisija o \u017eivotinjama na HRT-u. Slu\u010daj psa-robota Sparka dokaz je da androidi mo\u017eda sanjaju o elektroni\u010dkim ovcama, kao \u0161to i ljudi ve\u0107 desetlje\u0107ima sanjaju o elektroni\u010dkim psima. Pritom je Sparko dokaz da su roboti, prijete\u0107i pojam<\/em>, koji se \u010desto vezuju uz odrednicu transhumanizma, postali daleko manje prijete\u0107i kada su stavljeni u lik \u010dovjekovog najboljeg prijatelja. Ideja transhumanizma obe\u0107ava \u010dovjeku da \u0107e kroz tehnologiju nadi\u0107i svoje okvire \u2013 bi\u0107e, kako je navedeno prokazao Theodore Sturgeon u svome romanu Vi\u0161e nego ljudski<\/em> (1953). Ina\u010de, Sparko je bio inspiriran Philidogom, francuskim robotom izlo\u017eenim na Me\u0111unarodnoj radijskoj izlo\u017ebi u Parizu 1929. godine, dakle, deset godina prije Svjetske izlo\u017ebe u New Yorku. Philidog, \u0161to je kratica za Phil the Radio Dog<\/em>,<\/a>[259<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> <\/strong>poslu\u0161no bi slijedio svjetlo, a kad bi se previ\u0161e pribli\u017eio sjaju, izvoru svjetlosti, stao bi i po\u010deo lajati. Internetska stranica cyberneticzoo.com osmi\u0161ljena je kao povijesni pregled svih kiberneti\u010dkih \u017eivotinja i ranih robota, gdje je svoje mjesto prona\u0161ao i Sparko kojega je dizajnirao Don Lee Hadley, i to prema svome psu Scottyju.<\/a>[260<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Mo\u017eemo re\u0107i da dok je kartezijanizam oduzeo \u017eivotinji du\u0161u, transhumanizam to \u010dini i \u010dovjeku, no jednako tako i \u017eivotinji, neljudskim bi\u0107ima, u slu\u010daju robota ku\u0107nih ljubimaca, ako se koriste samo kao zamjensko sredstvo \u017eivotu, kao \u0161to npr. pokazuju slu\u010dajevi da neke obitelji naginju robotima-ku\u0107nim ljubimcima zbog toga \u0161to nemaju dlaku, miris i potrebu za hranom. Ivana Greguric u svojoj knjizi Kiberneti\u010dka bi\u0107a u doba znanstvenog humanizma<\/em> robote-igra\u010dke i robote-ku\u0107ne ljubimce uvr\u0161tava u dru\u017eeljubive robote zajedno s robotima ku\u0107nim pomo\u0107nicima, robotima lije\u010dnicima i njegovateljima, robotima seksualnim partnerima, robotima u uslu\u017enim djelatnostima, robotima zabavlja\u010dima i medijskim djelatnicima, robotima u\u010diteljima i studentima, robotima u arhitekturi i gra\u0111evinarstvu, robotima sporta\u0161ima i navija\u010dima, voza\u010dima i prometnim policajcima, robotima vojnicima, lete\u0107im robotima \u2013 dronovima i nanorobotima. Tako da u kontekstu robota-igra\u010dki i robota-ku\u0107nih ljubimaca isti\u010de npr. kako je ZhuZhu<\/em> robot u obliku<\/em> hr\u010dka bio najtra\u017eenija igra\u010dka 2009. godine (kreiran je te godine); reklamira ih se kao umiljate, dru\u017eeljubive \u017eivotinje za kojima se ne treba \u010distiti (Greguric 2018: 259).<\/a>[261<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Nasuprot tehnolo\u0161kog transhumanizma postavlja se organski transhumanizam, koji se mo\u017ee opisati kao potreba za transcendencijom iluzije materijalnog svijeta u kojemu je \u010dovjek zarobljen kroz svoju su\u017eenu percepciju. Rije\u010d je o holisti\u010dkom do\u017eivljavanju svijeta, no ipak u sredi\u0161tu organskog transhumanizma jest pojedinac koji nadvladava vlastite programe koji ga nesvjesno vode kroz \u017eivot, te zato takav vi\u0161e-od-\u010dovjeka pristup nije kolektivisti\u010dki nego individualisti\u010dki, kako to u svojim emisijama Na rubu znanosti<\/em> \u010desto isti\u010de novinar Kre\u0161imir Mi\u0161ak (usp. Mi\u0161ak 2019: 50).<\/a>[262<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Npr. Petar \u0160egedin, koji je vidio navedenu Svjetsku izlo\u017ebu o New Yorku, istaknuo je u svojoj putopisnoj knjizi Na putu<\/em> (1953) da je osjetio kako u sklopu te tehnologije, transhumanizma nedostaje neposrednosti, u egzistencijalisti\u010dkoj ni\u0161i. Tako \u0107e New York \u0160egedin do\u017eivjeti kao „izlo\u017ebeni grad“, „grad zabava“, i to iz perspektive Svjetske izlo\u017ebe koja je poznata, kako navode enciklopedijske natuknice, kao prva svjetska izlo\u017eba koja je imala op\u0107u temu budu\u0107nosti, odnosno posjetiocima je pru\u017eila iznimnu predod\u017ebu razvoja tehnologije i njenog utjecaja na svakodnevni \u017eivot. Na njoj su demonstrirane nove tehnologije kao \u0161to je televizija, klima ure\u0111aji, najlon, a u okviru njezinoga programa odr\u017eana je i prva svjetska konvencija fanova science fiction<\/em> (Worldcon). Iako je tijekom njenog odr\u017eavanja zapo\u010deo Drugi svjetski rat, imala je znatan utjecaj na popularnu kulturu. Putopisni zapis o tom izlo\u017ebenom gradu \u0160egedin kriti\u010dki otvara zamjedbom kako izlo\u017ebenim prostorom vlada golema bijela kugla visoka 60 m s uskom (trostranom) piramidom, „isto tako bijelom, ali visokom 210 metara“ (\u0160egedin 1953: 14), kao sredi\u0161tem i srcem izlo\u017ebe<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Empatija, emocionalna i umjetna inteligencija<\/strong><\/p>\n

U filmu Umjetna inteligencija<\/em> (A.I. Artificial Intelligence<\/em>) iz 2001. godine, u re\u017eiji Stevena Spielberga, Teddy se pojavljuje kao zoo-robot u dvostrukoj ulozi; prvo kao roboigra\u010dka za ljudsko dijete a zatim i kao roboigra\u010dka za dijete-robota, zamjensko dijete \u2013 Davida; David ima 11 godina, te\u017ei tridesetak kilograma, visok je oko 130 centimetara. Rije\u010d je o futuristi\u010dkoj adaptaciji nezaboravne pri\u010de o Pinokiju, koja otvara pitanje i ljudske du\u0161e, s kriti\u010dkom o\u0161tricom da je ta du\u0161a, u zna\u010denju empatije, svojstvenija ipak umjetnoj inteligenciji nego ljudskoj vrsti, kao \u0161to to pokazuje dijete-robot David i njegova roboigra\u010dka Teddy. Ta suvremena bajka temeljena je na kratkoj pri\u010di Supertoys Last All Summer Long<\/em> (1969) Briana Aldissa, autora koji je svojim romanom Earthworks <\/em>(1965),<\/a>[263<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> mo\u017eemo to tako re\u0107i, ozna\u010dio, najavio land art, earthworks<\/em> u okviru konceptualne umjetnosti. Pritom zanimljivo je da je Spielberg postavio u svojoj filmskoj adaptaciji i time varijaciji Aldissove kratke pri\u010de pitanje o tome da \u0107e se u budu\u0107nosti izra\u0111ivati, konstruirati roboti, \u0161to se ti\u010de uporabne dimenzije u svakodnevici, u prvom redu kao zoo-roboti, dijete-roboti i seks roboti, gotovo seksualni roboti, robovi, kao \u0161to je Gigolo Joe u Spielbergovoj adaptaciji Aldissove kratke pri\u010de, kojemu je pripadnik ljudske vrste namjestio ubojstvo u jednom od njegovih seksualnih radnih zadataka.<\/a>[264<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Odnosno kao \u0161to je to sna\u017eno u filmu Blade Runner 2049<\/em> (2017) Denis Villeneuve demonstrirao da su replikanti daleko humaniji od ljudske vrste iako ne posjeduju du\u0161u i mo\u0107 reprodukcije: u mo\u0107i reprodukcije, prema navedenim svjetovima, ali i zoologijskim, biolo\u0161kim \u010dinjenicama, kako je to ustvrdio npr. Desmond Morris, o\u010dituje se ljudska du\u0161a. I dok je Blade Runner<\/em> pitanje du\u0161e ozna\u010dio kroz pitanje reprodukcije, Spielberg je u svojoj verziji kiberneti\u010dkoga Pinokija (Pinocchio \u2013 u zna\u010denju bor, tal. pino<\/em> + o\u010di, tal. occhio<\/em> ili kao \u0161to neki tuma\u010de \u2013 pinealna \u017elijezda, hipofiza koja otvara svjesnost, budnost) pitanje ljudskosti ozna\u010dio kroz empatiju i emocionalnu inteligenciju koju posjeduju i android David i Teddy Bear u usporedbi s Monikom koja se mo\u017ee uzeti kao metonimija surogat majke<\/em>. <\/p>\n

Istra\u017eivanja pokazuju da \u017eivotinje-roboti, roboti kao ku\u0107ni ljubimci smanjuju uznemirenost, razinu stresa kao \u0161to i pove\u0107avaju dru\u0161tvenu interakciju kod pacijenata s demencijom, a prema istra\u017eivanjima iz 2022. godine broj oboljelih od demencije u Njema\u010dkoj se posljednjih dvadesetak godina pove\u0107ao za 20 posto (Hina 2022). Sli\u010dno se pokazalo i u domovima za starije osobe gdje su se isto tako koristile relativno skupe robotske platforme, kao \u0161to su napredni interaktivni roboti Paro i AIBO.<\/a>[265<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Paro je dru\u017eeljubivi robot u obliku tuljana koji se koristi kao terapeutski robot s pozitivnim u\u010dinkom na bolesne i starije osobe, i jedan je od najstarijih robota koji se koristi kod osoba koje pate od demencije (Greguric 2018: 260). Pored Tamagotchija kao jo\u0161 jedan rani primjer robotskog ku\u0107nog ljubimca bio je Sonyjev AIBO, robotski pas koji je predstavljen 1999. godine. AIBO ima sposobnost u\u010denja i prepoznavanja glasova i lica, a opremljen je senzorima i kamerama koje mu omogu\u0107uju navigaciju u okolini. Sherry Turkle, navodi Greguric, smatra da je ovaj pas robot prete\u010da digitalnih ku\u0107nih ljubimaca budu\u0107nosti (Greguric 2018: 262).<\/a>[266<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Tako tvrtka Caregiving Place ima robotskog psa, ma\u010dku i bebu koji imaju autenti\u010dne zvukove, pokrete i ugra\u0111ene senzore za reagiranje na pokrete i dodir (Span 2020). Pritom robotski ku\u0107ni ljubimci mogu se promatrati i kao roboti za dru\u0161tvo, i kao roboti za zabavu i kao terapeutski roboti, \u0161to su sve podvrste dru\u0161tvenih robota.<\/a>[267<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> U Zagrebu je 2022. godine gostovala izlo\u017eba Svijet robota<\/em> na kojoj je predstavljen KOKO, robotski pas tvrtke UNITREE, sposoban, kako se reklamno isticao, za nevjerojatne vratolomije. Neki od najnovijih robotskih ku\u0107nih ljubimaca uklju\u010duju MarsCat, robotsku ma\u010dku koju je 2021. godine razvio Elephant Robotics koja opona\u0161a pokrete i pona\u0161anje prave ma\u010dke. Reklamirana je kao prva bioni\u010dka ma\u010dka-ljubimac na svijetu, s ciljem da bude ku\u0107ni robot, robotski ljubimac. Poput prave ma\u010dke, MarsCat je potpuno autonoman, a za kontrolu njegovih\/ njezinih pokreta nisu potrebne nikakve dodatne upute.<\/p>\n

Pritom se isti\u010de Tombot kao najrealisti\u010dnija robotska \u017eivotinja na svijetu. Dizajniran je da opona\u0161a izgled i pona\u0161anje \u017eivog psi\u0107a; reklamni opis isti\u010de da Tombot pru\u017ea stalnu zabavu, sre\u0107u i emocionalnu podr\u0161ku po prihvatljivoj cijeni.<\/a>[268<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> No, nije samo status \u017eivotinja-ku\u0107nih ljubimaca zahva\u0107en robotskim statusom; \u017eivotinje su zahva\u0107ane robotskim radovima ve\u0107 i u kontekstu brige o doma\u0107im \u017eivotinjama i tzv. stoci kao \u0161to je robotska mu\u017enja krava koja u industrijskim pogonima \u017eivotinju svodi samo na resurs (Davenport 2021: 121) ili kao \u0161to je slu\u010daj s autonomnom poljoprivredom koja koristi \u010di\u0161\u0107enje listova salate zahvaljuju\u0107i startupu Blue Rover<\/em> koji je kupio John Deere (ibid.). Nadalje, u produkciji BBC-jeva serijala Nature<\/em> predstavljena je petodijelna dokumentarna serija \u0160pijun u divljini<\/em> (Spy in the Wild<\/em>, 2017)u kojoj su robotska stvorenja nalik \u017eivotinjama potajno infiltrirana u \u017eivotinjski svijet kako bi, gledaju\u0107i i pona\u0161aju\u0107i se kao prave \u017eivotinje, promatrala njihovo pona\u0161anje i slo\u017eene emocije te otkrila koliko se razlikuju od onog ljudskog, a ujedno i videodokumentirala navedena pona\u0161anja. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Zaklju\u010dno o homo kiborgu<\/em><\/strong><\/a>[269<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> ili „Frankesteinovo proro\u010danstvo“<\/strong><\/p>\n

Humanisti\u010dki znanstvenici i dru\u0161tveni znanstvenici\/ice, a posebno folkloristika, danas, kada smo sve vi\u0161e okru\u017eeni bioni\u010dkim oblicima \u017eivota, tehni\u010dkim reprodukcijama rada biolo\u0161kog sustava, treba pristupiti prou\u010davanju ne-ljudske kulture (\u017eivotinjske, biljne i bioni\u010dke). Budu\u0107i da je folkloristika disciplina koja se usredoto\u010duje na teme kolektivno oblikovane, tradicijske kulture, pored dakako urbanoga folklora, sada bi trebala prou\u010davati i kulture s onu stranu ljudskog, kako to navodi Tok Thompson. Da neljudske \u017eivotinje imaju folklor ve\u0107 je predlo\u017eeno u studiji Jaya Mechlinga “‘Banana Cannon’ and Other Folk Traditions between Human and Nonhuman Animals” (1989.) gdje istra\u017euje kako su ljudi stvorili pri\u010de, mitove i legende, predaje koje uklju\u010duju \u017eivotinje i kako te pri\u010de \u010desto otkrivaju na\u0161 slo\u017een odnos s prirodnim svijetom. Mechling, me\u0111u ostalim, tvrdi da su ove folklorne tradicije va\u017ene jer nude na\u010din da se ljudi pove\u017eu s prirodnim svijetom i da bolje razumiju svoje mjesto u njemu. Tako\u0111er sugerira da mogu pomo\u0107i u poticanju ve\u0107eg osje\u0107aja empatije prema \u017eivotu \u017eivotinja, kako bi to napisao J. M. Coetzee, \u0161to je osobito va\u017eno u dana\u0161njem svijetu, gdje su mnoge biljne i \u017eivotinjske vrste ugro\u017eene ljudskim aktivnostima. Na navedenom tragu Tok Thompson tvrdi da su tradicionalna prou\u010davanja folklora bila ograni\u010dena uskim fokusom na ljudsku kulturu i da su previdjele bogate i slo\u017eene interakcije me\u0111u ljudima i ne-ljudskih entiteta. Sugerira da je transvrsni pristup folkloru i estetici neophodan za potpuno razumijevanje i uva\u017eavanje raznolikosti kulturnog izri\u010daja u svijetu. Thompsonov argument oslanja se na niz studija slu\u010daja iz cijelog svijeta, uklju\u010duju\u0107i na\u010dine na koje su biljke, \u017eivotinje, duhovi i drugi neljudski entiteti uklju\u010deni u ljudski folklor i ritualne prakse. Tako\u0111er ispituje ulogu tehnologije u oblikovanju na\u0161ih interakcija s neljudskim entitetima, od botova <\/em>dru\u0161tvenih medija do iskustava virtualne stvarnosti (Thompson 2018). Dakle, navedene vrste \u017eivotinja-robota otvorila su brojna pitanja od kojih izdvajamo sljede\u0107e: definiciju bi\u0107a i ku\u0107nog ljubimca (engl. pet<\/em>), odnosno ku\u0107ne \u017eivotinje (engl. home animals<\/em>) ili kako neki antrozoolozi isti\u010du \u2013 \u017eivotinje za dru\u0161tvo (engl. companion animals<\/em>), nadalje, dru\u0161tvenost i privr\u017eenost, osje\u0107aje, biolo\u0161ke potrebe, odgovornost za pona\u0161anje, prava i obveze kao i nasilje prema hibridima i androidima (usp. Thompson 2019).<\/a>[270<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Istra\u017eivanja su potvrdila da djeca s autizmom zadr\u017eavaju pozornost na nehumanoidne robote. Nadalje u situacijama u kojima \u017eive \u017eivotinje nisu dopu\u0161tene (npr. u domovima intenzivne njege) \u010dini se da robotske \u017eivotinje imaju blagotvorne u\u010dinke na prilagodbu djece usporedive s onima \u017eivih \u017eivotinja (Melson, Bec, Friedman. 2009: 564). Na\u017ealost, \u0161to se ti\u010de situacije u Hrvatskoj u domovima intenzivne njege za sve uzraste ne samo \u0161to nisu dozvoljene doma\u0107e \u017eivotinje i ku\u0107ni ljubimci, koji bi uvelike pobolj\u0161ali kvalitetu rehabilitacije ili boravak u domovima za starije i nemo\u0107ne osobe, dr\u017eava ne mo\u017ee financijski (odnosno, bez kakofemizma \u2013 ne \u017eeli) osigurati ni robotske \u017eivotinje.<\/a>[271<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Harari u cjelini koju naslovljava „Frankesteinovo proror\u010danstvo“ navodi da mit o Frankesteinu pred Homo sapiensa<\/em> postavlja \u010dinjenicu da mu se brzo primi\u010du posljednji dani. Naime, u budu\u0107nosti \u0107e nas kao bi\u0107a s emocijama i identitetom zamijeniti oblici \u017eivota sa sposobnostima prema kojima \u0107e na\u0161e biti igrarija. Svi projekti koji sustavno rade na pobolj\u0161anju kvalitete Homo sapiensa<\/em> pretvaraju ga u druk\u010dije bi\u0107e, i ti su projekti povezani s traganjem za besmrtno\u0161\u0107u \u2013 projektom Gilgame\u0161. „Doktor Frankenstein o\u010dito se vozi na Gilgame\u0161ovim le\u0111ima. No ako nije mogu\u0107e zaustaviti Gilgame\u0161a, nije mogu\u0107e zaustaviti ni doktora Frankensteina“ (Hahari 2017: 456).<\/p>\n

Mislim da upravo navedeni primjeri uporabe umjetne inteligencije dokazuje ono \u0161to navodi Thomas H. Davenport u svojoj knjizi Prednost umjetne inteligencije<\/em> da timovi uprava poduze\u0107a sami po\u010dinju otvarati pitanja \u0161to bismo trebali \u010diniti s novim tehnologijama. Va\u017eno je da se provede dubinska rasprava o tome koje sposobnosti umjetne inteligencije imaju smisla za odre\u0111enu poslovnu djelatnost. Dakle, samo ako imaju smisla\u2026<\/a>[272<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Odnosno kao \u0161to je to bio slu\u010daj psa-robota Sparka ili slu\u010daj robota AIBO, robota u obliku<\/em> psa koji mo\u017ee prepoznati svog vlasnika, skrbnika, korisnika, dokaz je da androidi mo\u017eda sanjaju o elektroni\u010dkim ovcama, ali ljudi ve\u0107 desetlje\u0107ima sanjaju o elektroni\u010dkim psima. <\/p>\n

Zavr\u0161no bih naglasila da aplikacija OpenAI ipak navodi: „Me\u0111utim, va\u017eno je napomenuti da robotski ljubimci ne mogu zamijeniti emocionalnu povezanost i dobrobit koje donosi posjedovanje pravog ljubimca. Tako\u0111er su ograni\u010dene u svojim sposobnostima u\u010denja i prilago\u0111avanja preferencijama i pona\u0161anju svog vlasnika. Iako mogu pru\u017eiti privremenu zabavu i dru\u0161tvo, ne mogu ponuditi istu razinu bezuvjetne ljubavi i dru\u0161tva koju mo\u017ee pru\u017eiti pravi ljubimac.“<\/a>[273<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Photo 3: Paro, terapeutski robot; ku\u0107ni ljubimac (engl. pet), odnosno ku\u0107na \u017eivotinja (engl. home animals) ili

\nkako neki antrozoolozi isti\u010du \u2013 \u017eivotinje za dru\u0161tvo (engl. companion animals)<\/em><\/a>[274<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[258<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nProsje\u010dni \u017eivotni vijek bri\u017eno njegovanog Tamagotchija je oko 12 dana, no kao virtualni ljubimac Tamagotchi je bio relativno kratkotrajna moda me\u0111u ameri\u010dkim kupcima. Furbies, \u010dupave robotske igra\u010dke nalik pticama koje su navodno sposobne nau\u010diti ljudski govor, prestigle su Tamagotchi ve\u0107 sljede\u0107e sezone (Delgado 2021).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[259<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttp:\/\/cyberneticzoo.com\/precyber\/1928-phil-the-radio-dog-a-k-a-philidog-piraux\/<\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[260<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttp:\/\/cyberneticzoo.com\/robots\/1940-sparko-the-robot-dog-american\/<\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[261<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAutorica u navedenoj knjizi daje i sustavan pregled animo kiborga<\/em> koje dijeli na kibor\u0161ke insekte i ostale \u017eivotinjske kiborge, gdje pod ostalim \u017eivotinjskim kiborzima podrazumijeva medicinski opravdane postupke pomo\u0107u kojih se \u017eivotinje vra\u0107aju u zdravo stanje, te kao prvi slu\u010daj navodi ma\u010dka Oscara kao prvoga ma\u010dka s bioni\u010dkim \u0161apama, gdje se operacijom uspio ubaciti <\/em>implant s kojim \u0107e srasti ko\u017ea i kost (Greguric 2018: 99).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[262<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU svojim knjigama Kre\u0161imir Mi\u0161ak neskriveno isti\u010de kako je njegov odnos prema znanosti dvojak \u2013 protivnik je “digitalne diktature” i transhumanizma (vjere u optimalno stapanje \u010dovjeka i ra\u010dunala), ali je ljubitelj kvantne fizike i fraktalne matematike.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[263<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n U Aldissovoj kratkoj pri\u010di na kraju se otkrije da je svijet uni\u0161ten globalnim zagrijavanjem, a Davidovu pri\u010du budu\u0107im generacijama pri\u010daju napredni mechi <\/em>(mechas <\/em>\u2013 izvanzemaljska inteligencija) koji su preuzeli Zemlju. Oni ponovno stvaraju Davida i njegovu pri\u010du kao podsjetnik na ono \u0161to je \u010dovje\u010danstvo nekad bilo i \u0161to je moglo postati.
\n U Spielbergovoj adaptaciji\u00a0 naglasak je postavljen na \u010dinjenicu da je u bliskoj budu\u0107nosti topljenje polarnih kapa uzrokovalo podizanje razina oceana koji su potopili sve obalne gradove na svijetu. Povu\u010dena u unutra\u0161njost kontinenata, ljudska je vrsta nastavila napredovati, no nakon toga doga\u0111a se i ledeno doba, kada ljudska vrsta odumire. Jednako tako, i ovdje metafori\u010dki spominjan naslov romana, Sanjaju li androidi elektri\u010dne ovce<\/em> (1968) Philipa Dicka se doga\u0111a na ekolo\u0161ki opusto\u0161enoj zemlji, \u010dije stanovni\u0161tvo mo\u0107 na vlasti neprestano “ohrabruju” da emigrira. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[264<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. https:\/\/shakal-arab.blogspot.com\/2017\/04\/ai-artificial-intelligence-movie-poster.html<\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[265<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAIBO (Artificial Intelligence roBOt), u zna\u010denju Robot umjetne inteligencije<\/em>; Aibo (na japanskom zna\u010di ljubav ili privr\u017eenost) je ime robotskog pasa japanske tvrtke Sony.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[266<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSherry Turkle, me\u0111u ostalim, istra\u017euje ideju kori\u0161tenja tehnologije za pobolj\u0161anje empatije, na primjer kroz razvoj dru\u0161tvenih robota ili simulacija virtualne stvarnosti. Iako priznaje potencijalne prednosti ovih tehnologija, izrazila je zabrinutost zbog mogu\u0107nosti da bi se one mogle koristiti za zamjenu istinske ljudske interakcije, umjesto da je kvalitativno nadopune.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[267<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nObi\u010dno se u klasifikaciji dru\u0161tvenih robota (engl. social robots<\/em>) navode sljede\u0107e vrste: roboti za dru\u0161tvo, roboti koji pru\u017eaju usluge pomo\u0107i, roboti koji pru\u017eaju pomo\u0107 u obrazovanju, osobni robovi, roboti za zabavu, terapeutski roboti i dru\u0161tveni humanoidni roboti.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[268<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.kickstarter.com\/projects\/tombot\/tombot-affordable-robotic-companion-animals-for-se<\/a>
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[269<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNavedenu odrednicu koristim metafori\u010dki ne samo u smislu \u010dovjeka (biomedicinski kiborg) kojem se uz pomo\u0107 bioni\u010dkih umetaka zamjenjuju i obnavljaju izgubljeni ili o\u0161te\u0107eni biolo\u0161ki organi i funkcije (usp. Greguric 2018: 100) ve\u0107 i kao osobe koje su nadomjestak prona\u0161le uz robote \u2013 primjerice robotske igra\u010dke.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[270<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nhttps:\/\/www.bettal.co.uk\/can-robotic-seals-reduce-stress-anxiety-people-dementia\/<\/a>
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[271<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSherry\u00a0 Turkle navod iznimne koristi\u00a0 u odnosu starijih\u00a0 i nemo\u0107nih osoba u domovima za starije osobe s dru\u017eeljubivim\u00a0 robotima te kako npr. Paru (robotska \u017eivotinja u obliku tuljana) povjeravaju svoje do\u017eivljaje i tajne. „S robotom u ulozi partnera, prisje\u0107aju\u00a0 se najboljih trenutaka u svom \u017eivotu. Da bi to mogli \u010diniti, ve\u0107ina ih mora nadvladati osje\u0107aj srama pred pomi\u0161lju da bi ih netko mogao vidjeti kako se\u00a0 igraju s lutkama“ (Turkle 2012: 127).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[272<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nThomas H. Davenport isti\u010de da su najagresivniji korisnici umjetne inteligencije \u2013 i u svojim proizvodima i u svojim nutarnjim procesima \u2013 bila tehnolo\u0161ka poduze\u0107a kao \u0161to je Amazon.com (Davenport 2021: 5).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[273<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKonkretni primjeri transhumanisti\u010dkih tehnologija uklju\u010duju genetski in\u017eenjering, su\u010delja mozak-ra\u010dunalo (povezivanje ljudskoga mozga s ra\u010dunalom), nanotehnologiju i umjetnu inteligenciju. Zagovornici transhumanizma vjeruju da se ove tehnologije mogu koristiti za stvaranje budu\u0107nosti u kojoj su ljudi inteligentniji, zdraviji i dugovje\u010dniji. Me\u0111utim, kriti\u010dari transhumanizma, poput Hararija, tvrde da bi pokret mogao dovesti do \u0161irenja postoje\u0107ih dru\u0161tvenih i ekonomskih nejednakosti, kao i do gubitka ljudskih vrijednosti i empatije pred brzim tehnolo\u0161kim promjenama, posebice \u0161to se ti\u010de genetskoga in\u017eenjeringa i umjetne inteligencije.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[274<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPreuzeto s internetske stranice: https:\/\/bettal.co.uk\/can-robotic-seals-reduce-stress-anxiety-people-dementia\/, „Can robotic seals reduce stress and anxiety in people with dementia?“.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Davenport, Thomas H. 2021. Prednost umjetne inteligencije. Kako iskoristiti revoluciju umjetne inteligencije<\/em>. Zagreb: MATE.<\/p>\n

Delgado, Michelle. 2021. „Keeping Tamagotchi Alive. The virtual pet that turned ‘90s kids into round-the-clock caretakers turned 25 this year“. Dostupno na: https:\/\/www.smithsonianmag.com\/innovation\/keeping-tamagotchi-alive-180979264\/<\/a>. <\/p>\n

Frude, Neil & Jandric, Petar. 2015. „The intimate machine\u201330 years on“. E-learning and Digital Media<\/em>, 12(3-4), 410-24.<\/p>\n

Greguric, Ivana. 2018. Kiberneti\u010dka bi\u0107a u doba znanstvenog humanizma: prolegomena za kiborgoetiku<\/em>. Zagreb: Hrvatsko filozofsko dru\u0161tvo: Pergamena: Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku.<\/p>\n

Harari, Yuval Noah. 2017. Sapiens: Kratka povijest \u010dovje\u010danstva<\/em>. Zagreb: Fokus. <\/p>\n

Hina. 2022. „U Njema\u010dkoj udvostru\u010den broj oboljelih od demencije u zadnjih 20 godina“. Dostupno na: https:\/\/n1info.hr\/svijet\/u-njemackoj-udvostrucen-broj-oboljelih-od-demencije-u-zadnjih-20-godina\/<\/a>.<\/p>\n

Knight, Ciara. 2018. „The five emotional stages of owning a Tamagotchi in the 90s“. Dostupno na: https:\/\/www.joe.co.uk\/life\/emotional-stages-tamagotchi-209247<\/a>. <\/p>\n

Melson, Gail F., Alan M. Bec, Batya Friedman. 2009. „Robotic Pets in Human Lives: Implications for the Human-Animal Bond and for Human Relationships with Personified Technologies”. Journal of Social Issues <\/em>65(3): 545\u2013567.<\/p>\n

Mi\u0161ak, Kre\u0161imir. 2019. Smrt transhumanizmu, sloboda narodu<\/em>! Zagreb: TELEdisk.<\/p>\n

Span, Paula. 2020. „The New Old Age. In Isolating Times, Can Robo-Pets Provide Comfort?“. Dostupno na: https:\/\/www.nytimes.com\/2020\/09\/26\/health\/coronavirus-elderly-isolation-robot-pets.html<\/a>.<\/p>\n

\u0160egedin, Petar. 1953. Na putu<\/em>. Zagreb: Zora.<\/p>\n

Tara, Roopinder. 2022. „Almost Half of Industrial Robots Are in China“. Dostupno na: https:\/\/www.engineering.com\/story\/almost-half-of-industrial-robots-are-in-china<\/a>.<\/p>\n

Thompson, Tok. 2018. “Folklore beyond the Human: Toward a Trans-Special Understanding of Culture, Communication, and Aesthetics”. Journal of Folklore Research<\/em> 55 (2): 69\u201392.<\/p>\n

Turkle, Sherry. 2012. Sami zajedno: za\u0161to o\u010dekujemo vi\u0161e od tehnologije a manje jedni od drugih<\/em>. Zagreb: Tim press. <\/p>\n

 <\/p>\n

De re robotica<\/em>: Posthuman Folklore research,
\nRobotic Pets and Meetings with working Robots <\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

The last decades have been marked by the development of technology that has led to an increasing number of robots in the human surroundings (outside environment and inside the body), which brings us closer to the realization of posthumanism and transhumanism. That new circumstances bring humans closer to robots and, consequently, hybrids and cyborgs. Today, robots have become commonplace, with increasing tasks in service industries (e.g., catering or customer satisfaction testing), then as automatic and autonomous devices (e.g., vacuum cleaners or cars) and as substitutes for individual plants and animals (e.g., artificial trees, RoboBee as a substitute for bees, etc.). In this article, we move on to lesser-known robots \u2013 robotic pets whose genesis as a kind of avatars and small toys we followed from the mid-1990s when the area of SE Europe was interrupted with children\u2019s Japanese \u201cpet\u201d Tamagotchi. Later, more complex \u201cpets\u201d such as Joy for All, Zoomer Interactive Kittens and Puppies, PARO Robot Seals, and AIBO were developed. Our focus is on robot pets used in retirement homes in some countries and, for example, people with dementia. Such objects have opened several questions, of which we pointed out the following: the definition of being and pet, or home animals or, as some anthropologists point out \u2013 companion animals, sociability and attachment, feelings, biological needs, responsibility for behaviour, rights, and obligations as well as violence against hybrids and androids (cf. Thompson 2018).<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> Tamagotchi, robotic pets (robot pets or cyber pets), companion animals.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     12(23)#23 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.23.9 UDK 007.52:379.827 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 10.3.2023.     Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107 Beiwai koled\u017e, Pekin\u0161ko sveu\u010dili\u0161te za strane studije, Peking, Kina goran.djurdjevich@gmail.com Institut za etnologiju i folkloristiku, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":446,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[107],"tags":[822,821,824,823],"class_list":["post-454","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-23-vlasiti-url","tag-de-re-robotica","tag-goran-durdevic-i-suzana-marjanic","tag-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima","tag-o-posthumanom-folkloru","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nGoran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107: De re robotica: O posthumanom folkloru, ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107: De re robotica: O posthumanom folkloru, ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     12(23)#23 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.23.9 UDK 007.52:379.827 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 10.3.2023.     Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107 Beiwai koled\u017e, Pekin\u0161ko sveu\u010dili\u0161te za strane studije, Peking, Kina goran.djurdjevich@gmail.com Institut za etnologiju i folkloristiku, […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-09-25T09:07:12+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"28 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107: De re robotica: O posthumanom folkloru, ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima\",\"datePublished\":\"2023-09-25T09:07:12+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/\"},\"wordCount\":5647,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"keywords\":[\"De re robotica\",\"Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107\",\"ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima\",\"O posthumanom folkloru\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 23 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/\",\"name\":\"Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107: De re robotica: O posthumanom folkloru, ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"datePublished\":\"2023-09-25T09:07:12+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107: De re robotica: O posthumanom folkloru, ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107: De re robotica: O posthumanom folkloru, ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107: De re robotica: O posthumanom folkloru, ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     12(23)#23 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.23.9 UDK 007.52:379.827 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 10.3.2023.     Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107 Beiwai koled\u017e, Pekin\u0161ko sveu\u010dili\u0161te za strane studije, Peking, Kina goran.djurdjevich@gmail.com Institut za etnologiju i folkloristiku, […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2023-09-25T09:07:12+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"28 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107: De re robotica: O posthumanom folkloru, ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima","datePublished":"2023-09-25T09:07:12+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/"},"wordCount":5647,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","keywords":["De re robotica","Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107","ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima","O posthumanom folkloru"],"articleSection":["In Medias Res broj 23 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/","name":"Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107: De re robotica: O posthumanom folkloru, ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","datePublished":"2023-09-25T09:07:12+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/goran-durdevic-i-suzana-marjanic-de-re-robotica-o-posthumanom-folkloru-kucnim-ljubimcima-robotima-i-susretima-s-radnim-robotima\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 i Suzana Marjani\u0107: De re robotica: O posthumanom folkloru, ku\u0107nim ljubimcima-robotima i susretima s radnim robotima"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=454"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/454\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/446"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}