{"id":455,"date":"2023-09-25T09:08:56","date_gmt":"2023-09-25T09:08:56","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2023\/09\/25\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/"},"modified":"2023-09-25T09:08:56","modified_gmt":"2023-09-25T09:08:56","slug":"amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/","title":{"rendered":"Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo: Mediji i prava djeteta"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  12(23)#24 2023<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.12.23.10<\/a>
\nUDK 342.7-053.2:316.647.82
\nPrethodno priop\u0107enje
\nPreliminary communication
\nPrimljeno: 8.3.2023.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo<\/span><\/p>\n

Odsjek za \u017eurnalistiku\/komunikologiju
\nfakultet politi\u010dkih nauka
\nuniverzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
\namila.sljivo@fpn.unsa.ba\n<\/p>\n

Mediji i prava djeteta<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (257 KB), Hrvatski, Str. 3923 – 3934
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Od vremena kada je svijet ozna\u010den kao \u2018globalno selo\u2019, a mediji kao sukreatori dru\u0161tvenog razvoja, vodi se vrlo izra\u017eena javna borba za \u010dovjeka i za\u0161titu njegovih prava koja su proteklih stolje\u0107a osvajana. Uporedo s ekspanzijom nauke i tehnologije razvijale su se i nove mogu\u0107nosti da se normama za\u0161tite ljudska prava ili ograni\u010di ili ukine diskriminacija. U tom smislu mediji koji su slobodni postajali su sve sna\u017eniji i va\u017eni sukreatori humanizacije ljudskog pona\u0161anja. Dokumenti \u010dija je svrha i bit za\u0161tita ljudskih prava, postupno su se ispisivali, posebno nakon tragi\u010dnih iskustava iz svjetskih ratova. Dvadeseto stolje\u0107e iznjedrilo je potrebu za slobodom i jednako\u0161\u0107u, ali se u tom vremenu nije ukinula diskriminacija, posebno djece, niti se u cjelosti humanizirao odnos medija prema tom pitanju. U ovom radu stoga se raspravlja o va\u017enosti medija u afirmaciji prava djeteta i posebno o potrebi senzibiliziranja i dru\u0161tva i medija za za\u0161titu i afirmaciju ljudskih prava i u tom sklopu i prava djeteta.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> mediji, pravo, ljudsko pravo, prava djeteta, dokument, deklaracija, rat, diskriminacija, zloupotreba, borba, Organizacija ujedinjenih naroda, zakon, sloboda.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

1. <\/strong>Uvod<\/strong><\/p>\n

Mediji i dru\u0161tvo nezaobilazna su dnevna tema i u prvoj polovini 21. stolje\u0107a. Ta dva bloka ljudskog \u017eivota nalaze se u uzajamnom odnosu, pa ih kriti\u010dari i teoreti\u010dari razumiju isklju\u010divo u njihovoj uzajamnoj sprezi. Razlika je samo u tome \u0161to su mediji dru\u0161tveni proizvod, ali istorijski gledano dru\u0161tvo nije proizvod medija o \u010demu bi na neki na\u010din mogli govoriti danas. Ova bi tvrdnja, zapravo, mogla biti ta\u010dna sve do trenutka do kojeg se o dru\u0161tvu mo\u017ee razgovarati bez funkcije masovnih medija. Nakon pojave televizije dru\u0161tvo postaje obilje\u017eeno medijskim djelovanjem i katkad ga razumijemo kao su-proizvod medija. Otud teoreti\u010dari \u010desto napominju da mediji pokre\u0107u brojne aktivnosti u dru\u0161tvu i istovremeno izazivaju odre\u0111ene reakcije. No, nije na\u0161 zadatak ovdje da propitujemo dru\u0161tveni karakter i sadr\u017eaj medija i njihovog dru\u0161tvenog izraza, nego da upozorimo na dru\u0161tvenu funkciju i zna\u010daj medija u afirmaciji i za\u0161titi ljudskih prava, posebno prava djeteta i istovremeno da propitamo da li mediji katkad doprinose promjeni dru\u0161tva afirmiraju\u0107i progresivne tendencije dru\u0161tvenog razvoja koje dovode do promjena, pored ostalog, i dru\u0161tvenih opredjeljenja, pa i zalaganja za po\u0161tivanje odre\u0111enih prava, a me\u0111u njima i prava djeteta. Zapravo, pitanje je kakvu odgovornost imaju mediji u procesu za\u0161tite ljudskih prava, pa i prava djeteta. Me\u0111utim, ve\u0107 na samom po\u010detku moramo napomenuti da je medijska djelatnost ponekad neosjetljiva na krhkost prava i na potrebu njihove kreativne podr\u0161ke. Uz to, mediji nerijetko metodom svog rada, naj\u010de\u0161\u0107e spontano, u ambiciji da donesu ekskluzivnu vijest, zaborave koliko su djeca osjetljiva (tema), a jo\u0161 vi\u0161e koliko su djeca osjetljiva bi\u0107a. Izlaganjem djece pretjeranom pokazivanju, njihovo predstavljanje pod ovim ili onim okolnostima kako bi se argumentirao doga\u0111aj \u010desto se poka\u017ee vodilo je ka povredi prava djeteta. Ovo napominjemo da bi se potvrdilo na\u0161e zapa\u017eanje da se kauzalna veza izme\u0111u novinara i dru\u0161tveno osjetljivog pitanja, odnosno teme koju on obra\u0111uje, mora po\u0161tovati uz respekt onih momenata koje prezentiramo u sklopu zadate teme novinarskog izvje\u0161taja i pravnih normi koje \u0161tite ljudska prava i u ovom slu\u010daju prava djeteta. Ali, da bi se moglo dalje raspravljati o ovome, moramo u najkra\u0107im crtama raspraviti \u0161ta daje prava novinarima i medijima, a \u0161ta \u0161titi prava djeteta i od kada se ta tema raspravlja i u demokratskim i nedemokratskim dru\u0161tvima. Istini za volju, \u010desto situacije u kojima se dru\u0161tvo nalazi diktiraju nivo za\u0161tite i novinara i subjekata \u2013 ‘objekata’ njihova istra\u017eivanja. Ako medije razumijemo i razmatramo u sferi slobode, a ljudska prava u sferi etike i prava, onda nije nepoznato da je sloboda izra\u017eavanja okvir za slobodu rada novinara i medija. Me\u0111utim, mora se znati da ta sloboda nije neograni\u010dena.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

2. Novinari, mediji i \u017ertvovanje prava djeteta<\/strong><\/p>\n

Komunikologiju i kao znanost i kao uputstvo za ispravno razumijevanje i tuma\u010denje dru\u0161tvenih pojava, procesa i odnosa sve vi\u0161e zanima dru\u0161tvo kao globalni pojam i kao fenomen koji je u neprestanoj promjeni. Danas se sve veoma brzo razvija, toliko brzo da se doga\u0111aji permanentno objavljuju i mijenjaju, preti\u010du jedan drugog i nije vi\u0161e samo u pitanju kako blagovremeno objaviti informaciju, nego koji atribut staviti uz nju da se ne bi bukvalno ponavljala, jer koliko god mislili da smo me\u0111u rijetkim koji je znaju i objavljuju uvijek postoji mogu\u0107nost da je ona negdje ve\u0107 objavljena. To dovodi do pogre\u0161aka, do nepotrebnih poreme\u0107aja, do feti\u0161iziranja, vje\u0161ta\u010dkog pove\u0107avanja ili umanjivanja njenog zna\u010daja. Danas teoreti\u010dari taj problem nazivaju ‘terorom brzine’. Ta sintagma ‘teror brzine’ uvodi nas u potrebu da je ozbiljno razumijemo i razmatramo kako se ne bi na\u0161li na pogre\u0161nom putu ili, pak, pogre\u0161nom mi\u0161ljenju. Na\u017ealost, u suvremenom novinarstvu brzina je nu\u017ena – u pravo vrijeme biti na pravom mjestu, prvi dobiti informaciju, prvi je objaviti i svoj medij i svoje ime u\u010diniti va\u017enim i respektabilnim. Od takvih pogre\u0161aka \u010desto se ‘gine’ (trpe posljedice), ali \u010desto i oni koji su predmet informacije trpe \u0161tetu, jer brzina \u010desto ne podrazumijeva niti razboritost, niti moralnost, pa ni ‘tu\u0111e’ pravo. Djeca su tako \u010desto \u017ertve brzine i ambicije novinara da prednja\u010de sa svojom informacijom. Kada su djeca u pitanju mnogi se poku\u0161avaju obratiti dru\u0161tvu, njegovim institucijama i odgajateljima, edukatorima, raznim menad\u017eerima itd. sa zahtjevom da se djeci pristupa s po\u0161tovanjem uz poznavanje njihove pravne i ljudske za\u0161tite, te obaveze za\u0161tite njihova integriteta, odnosno integriteta njihove li\u010dnosti. Ako pogledamo me\u0111unarodne institucije i organizacije \u010diji je predmet bavljenja ljudsko pravo nai\u0107i \u0107emo na permanentno produciranje raznih dokumenata, zahtjeva, preporuka, pa i zakona koji \u0161tite prava djeteta od raznih i razli\u010ditih prekr\u0161ilaca, od novinara i fotografa do kamermana i javnih i privatnih emitera. Ako bismo htjeli vrlo kratko, a vrlo jasno iskazati svoj sud o svakida\u0161njici i zbivanjima u njoj, onda bi to svakako glasilo ovako: Niko nije nevin!, gre\u0161ni su i sve\u010denik i u\u010ditelj i trener i sportista i odgajatelj, pa i odgajani. Zato nije slu\u010dajno da Vije\u0107e Evrope u Preporukama Odbora ministara d\u017eavama \u010dlanicama o pravima djece koja \u017eive u institucijama (2005) ka\u017ee: ‘Dijete ili mlada osoba ima pravo na privatnost, uklju\u010duju\u0107i pristup osobi od povjerenja i nadle\u017enom tijelu od kojeg mo\u017ee zatra\u017eiti povjerljive savjete o svojim pravima’. Pa i unato\u010d standardima za po\u0161tovanje ljudskih prava kreiranim u me\u0111unarodnim dokumentima i stavovima uticajnih me\u0111unarodnih institucija i organizacija, mediji \u010desto pridaju pa\u017enju i tamo gdje se ne poti\u010de korist za \u010dovjeka, ve\u0107 naprotiv \u010dime se ugro\u017eavaju ljudska prava. U kritici medija sve se vi\u0161e govori, ne o idealima, ve\u0107 o medijskoj stvarnosti koju kao predstavu produciraju mediji i kojoj pa\u017enju poklanja veliki broj ljudi. U literaturi koja se bavi tim problemima i fenomenima pojavljuje se sve vi\u0161e pojmova koji ukazuju na imperijalno pona\u0161anje medija, imperijalno u smislu bespo\u0161tednog ataka na ljudsku pa\u017enju i ljudsku svijest, pa i savjest. Ponekad se o tome mo\u017ee govoriti kao o novoj konstrukciji socijalne stvarnosti, a ponekad kao o iskrivljenosti ‘slike svijeta’ koju kreiraju mediji. I ne bi to bio neki veliki problem kada se iza te sjene, iza te obmane – vizuelne i verbalne, ne bi skrivali stvarni ljudski problemi za koje mediji ne pokazuju interes. Iako predmet na\u0161e pa\u017enje nije ta ‘nova’ medijska stvarnost, spomenuli smo je i pojasnili zbog toga \u0161to se u medijima nerijetko skriva su\u0161tina osporavanja ljudskih prava, pa i prava djeteta nad kojima se zapravo samo vidi konstruirana slika stvarnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

3. Me\u0111unarodni dokumenti i prava djeteta<\/strong><\/p>\n

Civilizacija se razvila u tehnolo\u0161kom smislu i omogu\u0107ila da se kreira medijska stvarnost, ali time nisu nestale ljudske potrebe za slobodom, za jednako\u0161\u0107u, nije na\u017ealost uklonjeno nasilje, nepravda, glad, trgovina ljudima, kra\u0111a djece itd. Zar time nisu otu\u0111ena ljudska prava? Zar djeca nisu \u017ertve novih medijskih mogu\u0107nosti? Jesu. Ovdje treba napomenuti da saznanja o \u017ertvovanju prava djeteta postoje odavno, me\u0111utim i osporavanje i zabrane \u017ertvovanja prava djece razvijaju se i ja\u010daju tek u 20. stolje\u0107u. Ako pogledamo kako se to doga\u0111alo, onda \u0107emo hronolo\u0161ki gledano ustanoviti sljede\u0107e: 1. Jedan od najranijih me\u0111unarodnih dokumenata posve\u0107en pravima djeteta bila je \u017denevska deklaracija o pravima djeteta<\/em> iz 1924. godine. Nakon ove deklaracije i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima<\/em> iz 1948. godine donesena je i Deklaracija o pravima djeteta <\/em>1959. godine. Ovim deklaracijama ustanovljen je i utvr\u0111en me\u0111unarodni temelj za za\u0161titu prava djeteta i odbranu svega onoga \u0161to je u najboljem interesu djeteta. Time <\/strong>su djeca postala subjekt me\u0111unarodnog prava. Ove \u010dinjenice znanstvenici i edukatori trebaju znati ne samo iz potrebe respekta pukog pozitivizma, odnosno historicizma, nego posebno i stoga \u0161to jo\u0161 uvijek nisu prestala kr\u0161enja ljudskih prava, odnosno prava djeteta, pa i onih temeljnih bez obzira \u0161to postoji ve\u0107 duga tradicija u me\u0111unarodnim odnosima postignutog konsenzusa o obavezi po\u0161tivanja i pou\u010davanja o pravima djeteta. Va\u017eno je napomenuti i to da od Drugog svjetskog rata, nakon kojeg je donesena (1959. godine) spomenuta posebna deklaracija ne prestaje aktivnost na daljoj izradi me\u0111unarodne legislative za osiguranje i za\u0161titu prava djeteta. Me\u0111u najva\u017enijim dokumentima o pravima djeteta koji su doneseni potkraj 20. stolje\u0107a je dokument donesen od strane Ujedinjenih naroda pod naslovom Konvencija o pravima djeteta<\/em> 1989. godine. Ovaj dokument je istovremeno svjedo\u010danstvo o enormnom kr\u0161enju prava djeteta u mnogim dr\u017eavama svijeta, ali i dokaz da se razvija svijest o perspektivi \u010dovje\u010danstva na obavezi po\u0161tovanja prava djeteta. U ovoj deklaraciji su istaknuta \u010detiri bitna principa: ‘1. najbolji interes djeteta treba da bude prioritet, 2. za\u0161tita djece od bilo kojeg oblika diskriminacije, 3. pravo na opstanak i razvoj i 4. participacija djece i po\u0161tivanje njihovih stavova’.<\/a>[275<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ova \u010detiri navedena prava osnova su za kreativan izraz ostalih dje\u010dijih prava koja su uglavnom socio \u2013 ekonomskog i kulturnog karaktera. Drugo, ovaj dokument je postao obaveza zemalja koje su ga prihvatile, a u Bosni i Hercegovini on je dokument u sastavu najvi\u0161eg pravnog akta \u2013 Ustava Bosne i Hercegovine. Me\u0111utim, ovdje je nu\u017eno napomenuti da u Bosni i Hercegovini ni nakon dono\u0161enja tzv. Dejtonskog ustava nisu prestala gruba i otvorena kr\u0161enja temeljnih prava djeteta. Nu\u017eno je ukazati i na \u010dinjenicu da je neposredno nakon usvajanja ove konvencije (1989) u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992 \u2013 1995. godine stradao veliki broj djece, a da je samo u opkoljenom gradu Sarajevu ubijeno vi\u0161e od hiljadu djece. <\/strong>Taj podatak <\/strong>govori o veli\u010dini prekr\u0161aja, odnosno zlo\u010dina nad djecom. Pa i ako se samo u jednom momentu osvrnemo na prava djeteta u Bosni i Hercegovini nakon sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i dono\u0161enja Ustava Bosne i Hercegovine u primjeru negiranja prava na jezik, prava na jednakost u \u0161kolovanju, prava na istu \u0161kolu itd. onda \u0107e se jasno pokazati da se ni ustav, ni konvencija koja nije stvar volje, nego me\u0111unarodno \u2013 pravna obaveza, ne po\u0161tuju. Kada se uzme u obzir samo stanje prava djeteta u procesu \u0161kolovanja u Bosni i Hercegovini, onda postaje jasno zbog \u010dega su ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine u svom izvje\u0161taju jo\u0161 2009. godine posebno naglasili: ‘Omogu\u0107iti djeci da ostvare pravo na participaciju u \u0161kolskoj sredini. Paticipacija je jedan od \u010detiri osnovna principa UN Konvencije o pravima djeteta i odnosi se na potrebu uva\u017eavanja dje\u010dijeg mi\u0161ljenja u situacijama u kojima se donose odluke u najboljem interesu djeteta. Neophodno je afirmisati ovo pravo u \u0161kolskoj sredini, ja\u010dati oblike u\u010deni\u010dkog udru\u017eivanja i odlu\u010divanja kroz rad Vije\u0107a u\u010denika \u0161kole i saradnju s menad\u017ementom \u0161kole, Nastavnim vije\u0107em i Vije\u0107em roditelja’.<\/a>[276<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> \u010cinjenica je da se u posljednja tri mjeseca 2021. godine u svijetu doga\u0111alo najmanje pet lokalnih ili me\u0111unarodnih konflikata. U tim konfliktima su otimana, zarobljavana, ubijena ili izgubljena u izbjegli\u010dkim ili migrantskim krizama brojna djeca. O tome su vrlo objektivno izvje\u0161tavali brojni mediji zbog \u010dega treba ista\u0107i i to da su mediji zaslu\u017eili po\u0161tovanje \u0161to se ti\u010de informisanja o ovakvim kr\u0161enjima dje\u010dijih prava i zalagali se za odbranu prava djece. Slu\u010dajevi se bilje\u017ee od Nigerije, preko Afganistana, Mjanmara pa do najnovijeg konflikta na Bliskom istoku u kojem se ubijaju djeca Palestinaca vrlo mo\u0107nim oru\u017ejem ili im se silom uni\u0161tavaju ili uzimaju ku\u0107e i stanovi. Poseban problem danas je stradanje civila i njihove djece u Ukrajini. Izvje\u0161tavaju\u0107i o pojedinostima iz ovih konflikata mediji u pravilu izdvajaju stradanje djece kako bi se ta stradanja umanjila. Na\u017ealost, uz sve napore i medija i slovo i snagu me\u0111unarodnih dokumenata koje smo navodili, brutalni napadi na osnovna prava djeteta me\u0111u kojima je i pravo na \u017eivot, ne prestaju.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

4. Mediji, istra\u017eiva\u010dko novinarstvo, ljudska prava i prava djeteta<\/strong><\/p>\n

Mora se priznati da su zalaganja onog dijela \u010dovje\u010danstva kojeg uobi\u010dajeno nazivamo civilizirani svijet ostala bez ozbiljnog rezultata, a da civilizacija u cjelini sve vi\u0161e tone u ambis. Istini za volju nije mogu\u0107e svijet shva\u0107ati crno \u2013 bijelo ili jo\u0161 gore misliti ili pisati bez nade. \u0160ta to zna\u010di? To zna\u010di da je dru\u0161tvo tokom svog razvoja proizvelo cijelo bogatstvo mogu\u0107nosti koje se stavljaju u odbranu \u010dovjeka ili mu omogu\u0107avaju da se sam brani. Stoga treba nagla\u0161avati da su novinari i novinarstvo u ovom slu\u010daju me\u0111u najva\u017enijim braniocima ljudskog integriteta, polne, rasne i vjerske jednakosti, dobnih prava i za\u0161tite djeteta. Stoga se novinarstvo i razumije kao ‘profesija koja slu\u017ei javnosti i poti\u010de javne rasprave’ (Ver\u010di\u0107 i Zavrl, 2004: 13). Novinarstvo, dakle, nije samo djelatnost zaradi bavljenja nekim poslom. Novinarstvo je permanentno i odgovorno istra\u017eivanje. U primjeru rasprave o djeci novinarstvo valja razumjeti kao ozbiljno propitivanje kako se u suvremenim dru\u0161tvima po\u0161tuju prava djeteta. Uz to, novinarstvo je i provjera da li se katkad poduzimaju i mjere ograni\u010davanja prava djeteta u cilju njihove za\u0161tite. Ako se zapitamo koliko ima prava djeteta, gdje su ona navedena i na koji na\u010din su postavljena kao obaveza, onda je odgovor konvencija u kojoj se ka\u017ee: ‘Prava na opstanak: Ova prava obuhva\u0107aju temeljne \u017eivotne potrebe. Uklju\u010duju pravo na \u017eivot, pravo na prehranu, pravo na odgovaraju\u0107i \u017eivotni standard i pravo na smje\u0161taj. Prava na razvoj: Odnose se na prava koja presudno utje\u010du na zdrav razvoj djeteta \u2013 naprimjer, pravo na \u0161kolovanje, pravo na igru, pravo na pristup informacijama, pravo na slobodu vjere i pravo na sudjelovanje u kulturnim aktivnostima. Prava na za\u0161titu: Ova prava osiguravaju za\u0161titu djece od \u0161tetnih postupaka, zlostavljanja, izrabljivanja, nasilja, rata i svega ostalog \u0161to ih mo\u017ee dovesti u opasnost. Prava na sudjelovanje: Ova prava osiguravaju da djeca imaju pravo glasa u odlukama koje ih se ti\u010du. Mi\u0161ljenje djece mora se poslu\u0161ati i uzeti u obzir, a djeci se mora omogu\u0107iti da se udru\u017euju s drugima i slobodno izra\u017eavaju svoje mi\u0161ljenje’.<\/a>[277<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ovako predvi\u0111ena prava imaju za pretpostavku da se u zemljama koje su prihvatile ili prihva\u0107aju Konvenciju o pravima djeteta<\/em> u podr\u0161ci pravnog sistema shva\u0107aju kao obaveza i provode bez zadr\u0161ke. Na\u017ealost, vrlo \u010desto u nekim zemljama, posebno u vrijeme kriza to nije tako. Problem nastupa onda ukoliko nema mehanizma uz pomo\u0107 kojeg se obavlja provjera primjene i po\u0161tivanja ljudskih prava. Istini za volju, istra\u017eiva\u010dko novinarstvo slijedom svog istra\u017eiva\u010dkog refleksa prati po\u0161tovanje, ali i otpore u procesu primjene ljudskih prava i prava djeteta. Prati se prije svega vlast, ali i sudstvo koje nadzire i \u0161titi slu\u010dajeve. Ovih mjeseci susre\u0107emo se svakodnevno s novinarskim izvje\u0161tajima koji dolaze s podru\u010dja koja su zahva\u0107ena konfliktom. U tim izvje\u0161tajima iznose se razlike kada su u pitanju pogibije: pogibije civila, pogibije vojnika i pogibije djece. Tako se doga\u0111aji iz pojasa Gaze – stradanje Palestinaca i stradanja civila u Ukrajini u svim svjetskim medijima prenose kao vijesti s akcentima da izazovu reakcije javnosti koliko u mo\u0107nim dr\u017eavama, velikim silama i razvijenim demokracijama da pomognu u spre\u010davanju nasilja i time za\u0161tite ljudska prava i posebno prava djeteta, toliko i u zemljama u kojima se razvio konflikt me\u0111u stanovni\u0161tvom koje se u pravilu i u ve\u0107ini opredjeljuje za mir.<\/p>\n

Na\u017ealost, pandemija COVID-19 je razvila, pored procesa zaraze i obolijevanja i interesnu orijentaciju najve\u0107eg broja vlada i dr\u017eava koje bi mogle pru\u017eiti pomo\u0107 kada se ne bi bavile nacionalizmom zbog svojih nacionalnih interesa. Me\u0111u sukobljenim stranama kako se to obi\u010dno ka\u017ee malo je mogu\u0107nosti, a i volje da se po\u0161tuju dje\u010dija prava. Otud djeca ginu s roditeljima bje\u017ee\u0107i od rata, obolijevaju i umiru gladni i bez medicinske pomo\u0107i, potpuno neza\u0161ti\u0107eni. \u0160ta ovo govori? Ovo govori pored \u010dinjenica da je ‘globalno selo’ zapalo u ozbiljnu krizu, krizu solidarnosti i morala, krizu po\u0161tivanja zakona i drugih akata i sl. kojima se jam\u010de ljudima prava i slobode. Ako je to tako onda ni mediji sami ne mogu osigurati da se posredstvom javnosti apeluje na potrebu za\u0161tite ljudskih prava. Me\u0111utim, od presudne je va\u017enosti naglasiti: ako bi i mediji utihnuli, onda bi ugro\u017eeni bili bez nade.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

5. Dru\u0161tvene mre\u017ee i prava djeteta<\/strong><\/p>\n

U posljednje vrijeme prisustvujemo ekspanziji medija i njihovim novim \u2013 neslu\u0107enim mogu\u0107nostima. No, mora se priznati da te \u0161iroke – nove mogu\u0107nosti sa sobom nose i brojne zamke u koje se hvataju svi uzrasti konzumenata. Me\u0111utim, te zamke su najopasnije za djecu. Naime, djeca \u017eive s medijima, u\u010de s medijima i od medija, ali u svoj svojoj bezgre\u0161nosti pristupaju medijima s punim povjerenjem. Te\u0161ko je oteti se utisku da djeca \u0161to\u0161ta nekriti\u010dki prihvataju, da gaje povjerenje i kada ih mediji varaju i kada im sugeriraju pona\u0161anje koje ih dovodi u opasnosti. Kada pogledamo \u0161ta se sve doga\u0111a na dru\u0161tvenim mre\u017eama, kako se \u0161ire ideje i animiraju i odrasli i djeca za akcije, onda postoji ozbiljna potreba da se djeca \u0161tite koliko od odre\u0111enih sadr\u017eaja, toliko i od odre\u0111enih socijalnih poruka kojima se djeca animiraju za akciju. Ako bismo analizirali sportske doga\u0111aje posebno fudbal, ko\u0161arku, a od tzv. plemenitih sportova naprimjer boks ili neke druge borila\u010dke vje\u0161tine koje se vrlo lako mogu zloupotrijebiti, onda postoji potreba da se uspostavi sistem osposobljavanja djece, ali i sistem za\u0161tite od destrukcija. Sjetimo se \u010desto prisutnog sukobljavanja me\u0111u vr\u0161njacima. To je problem poznat pod nazivom vr\u0161nja\u010dko nasilje. Vrlo \u010desto se fizi\u010dki sukobi snimaju i instaliraju na dru\u0161tvene mre\u017ee kako bi se gledali neprihvatljivi sadr\u017eaji i \u0161irila ideja o isku\u0161avanju snage.<\/p>\n

Mediji su sredstva afirmacije slobode, zato i jesu toliko cijenjeni u dru\u0161tvu. Me\u0111utim, nerijetko su mediji i sredstvo uz pomo\u0107 kojih se ljudima uzima sloboda. Ovdje valja napomenuti da se \u010desto ne vodi briga o pravima odraslih, ni djece, jer djeca, a ni roditelji uglavnom ne prave sadr\u017eaje. To \u010dine dobronamjerni i zlonamjerni. \u010cesto upotrebom djece u odre\u0111ene svrhe dovode se prava djeteta u pitanje. Mediji, posebno zavisni, a i komercijalni, \u010desto slijedom svojih interesa i naro\u010dito potrebe za senzacionalizmom zapostavljaju funkciju senzibiliziranja publike za za\u0161titu djece i spre\u010davanje da djeca postanu masovne \u017ertve. \u0160ta to zna\u010di? To zna\u010di da se mediji i kada izvje\u0161tavaju o djeci koja su \u017ertve ili po\u010dinioci razli\u010ditih krivi\u010dnih djela ne uzdr\u017eavaju od pogre\u0161ke, odnosno ne libe se da o djeci izvje\u0161tavaju na senzacionalisti\u010dki na\u010din. Istina je, ima situacija i kada se djeca predstavljaju kao svjedoci doga\u0111aja \u0161to ih dalje mo\u017ee dovoditi u opasnost. Ovdje mediji moraju biti odgovorni od moralne pa sve do odgovornosti po zakonu, jer dijete po\u010dinitelj prek\u0161aja nije dijete bez budu\u0107nosti. Dakle, mediji trebaju izvje\u0161tavati, ali imaju obavezu i odgajati tj. senzibilizirati javnost za prihvatljivo pona\u0161anje. Pandemija COVID-19 ugrozila je pored zdravlja i me\u0111usobne odnose ljudi i u posebnu poziciju dovela djecu: neredovan odlazak u \u0161kolu, izostanak dru\u017eenja u grupi, participacija u sportu, pa i sloboda komuniciranja <\/strong>samo su dio poreme\u0107aja. U ovakvoj situaciji djeca su naprosto osu\u0111ena na mobitel, na kompjuter, na internet, na dru\u0161tvene mre\u017ee, na akcione filmove, pa i na sopstveno projektovanje razli\u010ditih borbi kojima su neka djeca bez svoje volje vrlo \u010desto izlo\u017eena. Poseban problem predstavlja zadiranje u privatnost djece i maloljetnih osoba. Konvencijom o pravima djeteta<\/em> iz 1989. godine zajam\u010dena su sva temeljna prava od prava na \u017eivot do toga ‘da niti jedno dijete ne smije biti izlo\u017eeno proizvoljnom ili nezakonitom mije\u0161anju u njegovu privatnost, obitelj, dom’. Idealizam konvencije ne korespondira sa stvarno\u0161\u0107u ili ne uvijek. Postavlja se pitanje koliko je mogu\u0107e \u0161tititi privatnost. Oko tog pitanja ispleteni su mnogi povijesni doga\u0111aji, predrasude, stereotipi, pa i neka tradicionalna mi\u0161ljenja: kakav otac takav sin, kakva majka takva k\u0107er, takvi su ti oni iz te porodice, oni su bili sirotinja, sad se pona\u0161aju kao da nisu to bili, nije slu\u010dajno \u0161to on pravi probleme i jo\u0161 mnogo toga. \u010cesto novinari pose\u017eu za takvim stereotipima i u pravilu nanose \u0161tetu cijeloj porodici, a da se i ne govori koja su to i do koje mjere prava prekr\u0161ena. Istra\u017eiva\u010dko novinarstvo kao posao vrhunskog novinara nala\u017ee obavezu po\u0161tivanja privatnosti, ali time spre\u010dava i egzibicionizam, senzacionalizam i sl. \u010cesto su djeca predmet manipuliranja, zloupotreba, uklju\u010divanja u razli\u010dite poslove sumnjive naravi – kra\u0111a, prosja\u010denje, zloupotreba opojnih sredstava, pa i prostitucija, \u0161to zahtijeva visok stupanj tajnovitosti kako se ne bi saznali nedopu\u0161teni poslovi osoba i organizacija koje brinu o djeci, posebno o djeci u domovima i djeci bez roditeljskog staranja. Poznato je u povijesti dugo vrijeme borbe da se ukine obavezni ili prisilni rad djece. To je bilo prisutno u Drugom svjetskom ratu, pa i poslije njegovog zavr\u0161etka. I danas u nekim zemljama Azije i Afrike djeca rade vrlo rizi\u010dne poslove po nalogu odraslih osoba koje brinu o njihovoj egzistenciji ili ih na taj na\u010din ‘zbrinjavaju’. Novinari istra\u017eiva\u010di vrlo \u010desto posti\u017eu velike uspjehe, \u0161tampaju knjige visokih tira\u017ea, dr\u017ee predavanja i informi\u0161u javnost o slu\u010dajevima. Ako su novinari istinski opredjeljeni da brane ljudska prava, onda njihova istra\u017eivanja treba da razotkrivaju po\u010dinioce sumnjivih poslova, vinovnike kr\u0161enja ljudskih prava i zloupotreba razli\u010ditih oblika od eksploatacije maloljetnika do nasilja nad \u017eenskom djecom. Takva novinarska aktivnost unapre\u0111uje za\u0161titu ljudskih prava i predstavlja branu prekr\u0161iocima.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

6. Umjesto zaklju\u010dka<\/strong><\/p>\n

Kraj 20. i po\u010detak 21. stolje\u0107a, sude\u0107i po njegovom po\u010detku, osta\u0107e u povijesti ubilje\u017eeno kao vrijeme dubokih kriza, \u010destih konflikata i najokrutnijih ratova i ubistava. Osta\u0107e zabilje\u017een kao vrijeme konzumacije droge, trgovine drogom i drugim narkoticima, upotrebom djece u procesu rasturanja opijata i rada djece u procesu prerade sirovine za proizvodnju opijata. Istina, to vrijeme \u0107e ostati poznato i po demokratskim dru\u0161tvima koja su vrijedno radila na izradi suvremenih dokumenata o pravima odraslih i djece (ljudska prava) i zalo\u017eila se za internacionalnu primjenu uz obavezu po\u0161tivanja ovim dokumentima zajam\u010denih prava, pa i formiranju sudova koji \u0107e meritorno suditi u slu\u010dajevima uskra\u0107ivanja ljudskih prava. Dakle, na jednoj strani imamo mno\u0161tvo normativa, zakona i kodeksa, a na drugoj permanentni proces kr\u0161enja temeljnih prava djeteta, prije svega prava na \u017eivot, prava na privatnost, skrb, slobodu izra\u017eavanja itd.<\/p>\n

Nije slu\u010dajno \u0161to je najbitniji zahtjev novinaru da vijest bude temeljena na istini, ali i da bude zanimljiva i naravno aktuelna. No, kada je o djeci rije\u010d na\u010din pripremanja vijesti ima posebnu te\u017einu. Ako novinar vijest \u010dini atraktivnom i izrazito zanimljivom postoji opasnost da povrijedi prava djeteta. Budu\u0107i da se svaki doga\u0111aj, pa i doga\u0111aj vezan za djecu mo\u017ee posmatrati iz dva ugla: prvi je da novinar mo\u017ee ne\u0161to posebno naglasiti, a drugi da zbog toga ne\u0161to mo\u017ee zanemariti \u0161to mo\u017ee biti na \u0161tetu djeteta. Ovo smo naveli da bi ukazali na va\u017enost pristupa i dobrog senzibiliteta kada se radi o djeci. U dru\u0161tvu uglavnom postoji razvijen osje\u0107aj kada i prema kome treba pristupiti s po\u0161tovanjem zbog karakteristika i vrlina, pa i postignu\u0107a u radu odre\u0111ene osobe. Taj konsenzus ne bi smio biti usmjeren na djecu, najprije stoga \u0161to naprosto sva djeca zaslu\u017euju pa\u017enju. Otud uvijek treba nagla\u0161avati va\u017enost senzibiliziranosti novinara prema ovom pitanju kako bi se u samom pristupu ispo\u0161tovale i op\u0161te konvencije i naravno Konvencija o pravima djeteta<\/em>. Kriti\u010dari pogre\u0161aka u profesionalnom novinarskom radu se uglavnom sla\u017eu da je za respekta novinar koji ima po\u0161ten pristup. Otud se postavlja pitanje \u0161ta je po\u0161ten pristup, ko i kako ga procjenjuje i u kojim slu\u010dajevima se procjenjuje. Posljednjih godina i Evropu i svijet karakterizira migrantska kriza. Novinari s granica evropskih dr\u017eava koje \u010dine vanjske granice Evropske unije govore i pi\u0161u o nasilju nad migrantima koji pretendiraju da u\u0111u na prostor druge dr\u017eave. Neki novinari npr. o tome malo govore ili se koriste predrasudama prema migrantima i njihovom porijeklu i manje – vi\u0161e izbjegavaju da govore o nasilju policije i grani\u010dnih slu\u017ebi prema njima tokom spre\u010davanja njihovog prelaska granice. Ti migranti \u010desto sa sobom nose ili vode djecu, \u010desto su to samo majke s djecom. Ali novinari iz nekih zemalja Evropske unije govore o tome. Vrlo \u010desto zahtijevaju istrage ne \u0161tede\u0107i policiju koja \u010duva granicu. Ljudi prema takvim novinarima pokazuju respekt i uvjerenje da je takav rad oplemenjen po\u0161tenjem, jer je u interesu javnosti ‘da zna istinu’. Iako je u u\u017eem smislu po\u0161tenje eti\u010dka kategorija ovdje \u0107emo ga razumijevati kao pona\u0161anje novinara uz respekt dostojanstva i najboljih interesa djece. Djeca su specifi\u010dna ljudska bi\u0107a s posebnim osobinama, sklonostima i sposobnostima, ona nisu jednaka odraslim, ali trebaju ista prava, prilike i mogu\u0107nosti kao i odrasli. Svako druga\u010dije postupanje se s pravom smje\u0161ta ispod pojma koji je vrlo jasan, ali i vrlo prisutan u javnom govoru \u2013 diskriminacija. \u0160ta je zapravo diskriminacija? Diskriminacija je uskra\u0107ivanje bitnih prava npr. od strane roditelja, staratelja, odgajatelja ili vlasti. Ti procesi se doga\u0111aju svakodnevno. Ali, mediji vr\u0161e\u0107i svoju dru\u0161tvenu ulogu objavljivanjem informacija o diskriminaciji i izvrgavaju\u0107i one koji \u010dine diskriminaciju sudu javnosti doprinose afirmaciji prava u na\u0161em slu\u010daju prava djeteta. Otkud ta mogu\u0107nost? Medije nazivaju sedmom silom i to ne slu\u010dajno. To je otud \u0161to mediji posjeduju veliku mo\u0107 u kreiranju okolnosti koje zna\u010de promjenu uslova \u017eivota, a time daju doprinos i uklanjanju diskriminacije. Budu\u0107i da ljudi pate od predrasuda i stereotipa, ali i preuranjenih zaklju\u010daka o pojedinim grupama ljudi ili pojedincima, te predrasude se mogu razbijati istinom o jednakim potrebama ljudi, o va\u017enosti svakog \u017eivota i pravu svakog ljudskog bi\u0107a na \u017eivot u dostojanstvu. Kada ne bi bilo medija, svakodnevni udari na dostojanstvo i integritet ljudi, na slobode i prava invalida, prava djece s posebnim potrebama, prava djece druge rase, vjeroispovijesti ili etni\u010dke pripadnosti zapljusnuli bi civilizaciju, zbog \u010dega ovim ‘kategorijama’ ljudi ne bi bilo mjesta me\u0111u gra\u0111anima u duhu jednakosti. Zapravo, i pored svih napora i ovog dru\u0161tvenog utjecaja medija doga\u0111aju se propusti i vr\u0161i diskriminacija gotovo svakodnevno. Stoga je va\u017eno znati da u demokratskim dru\u0161tvima mediji slu\u017ee svakom gra\u0111aninu \u2013 pojedincu i dru\u0161tvu kao takvom u cjelini, svojim nastojanjem da mijenjaju lo\u0161e uvjete egzistencije i zala\u017eu\u0107i se za jednak odnos prema svima. To je dru\u0161tvena obaveza i privatnih i javnih medija i ako se ona ne primjenjuje dru\u0161tvene institucije imaju odgovornost da uspostave kontrolu i dovedu medije u funkciju da vr\u0161e svoju dru\u0161tvenu ulogu. Povijest nas pou\u010dava da su se me\u0111usobni odnosi u dru\u0161tvu kao \u0161to su ropstvo, kmetstvo, a u suvremeno doba apartheid, rasna diskriminacija i sl. mijenjali sporo i u velikoj borbi koja je podrazumijevala \u017ertve. Tu borbu danas pored razli\u010ditih organizacija, uticajnih pojedinaca, interesnih grupa, vode i mediji i pokazuju efekte svoje ozbiljne dru\u0161tvene mo\u0107i. To zna\u010di da zahvaljuju\u0107i medijima danas ljudi posti\u017eu uspjeh u borbi protiv diskriminacije. Na kraju postavit \u0107emo i ovo pitanje: kada se dogodilo da mediji nisu postigli uspjeh ako su poveli kampanju da se javnost upozna s istinom u odre\u0111enom slu\u010daju. Odgovor glasi: uz upornu borbu i zalaganje uspjeh se na kraju posti\u017ee. Me\u0111utim, kada su djeca u pitanju u smislu njihove za\u0161tite, posebno brige o njima, doga\u0111aju se pogre\u0161ke. Naime, odrasle osobe koje brinu o djeci (roditelji, staratelji, udomitelji i sl.) poduzimaju mjere i donose odluke bez participacije i volje same djece koja \u010desto imaju i \u017eelje i mi\u0161ljenje o svojim potrebama, ali se ne uva\u017eavaju. Nije dakle, rije\u010d o namjernoj pogre\u0161ci odraslih, ve\u0107 o pretpostavci slijedom tradicionalnog shva\u0107anja ili predrasudi da djeca ne znaju \u0161ta je to za njih dobro, a da odrasli samom \u010dinjenicom da su odrasli znaju \u0161ta je za djecu dobro. I tu se krije pogre\u0161ka. Stoga djeca odbijaju ili naprosto zanemaruju to \u0161to im sugeriraju odrasli i pokazuju potrebu da i sami u\u010destvuju u dono\u0161enju odluka. Jednostranost u pristupu odraslih dovodi do pogre\u0161ke. Naprijed smo naglasili kakav su doprinos mediji dali afirmaciji prava, njihovom provo\u0111enju i za\u0161titi djece od zloupotreba. Me\u0111utim, masovni mediji, posebno novi mediji danas predstavljuju i opasnost naro\u010dito kada se pru\u017ei prilika da se djeca zloupotrijebe. U tome je nekad prednja\u010dila televizija: reklame, ponuda skopjecenih roba, izazovi putovanja, primjena sile, demonstracija nasilja, pornografija itd. Istini za volju, televizija je sve vi\u0161e kontrolirana i u tom smislu postupno se smanjuju mogu\u0107nosti za zloupotrebu. To mjesto sve vi\u0161e zauzima internet. On je sve manje ure\u0111en, a sve su \u0161ire mogu\u0107nosti zloupotreba. On omogu\u0107ava i zloupotrebu djece i uvodi djecu u ‘opasnu stvarnost’ koja po\u010dinje bezazlenom igrom. To animira djecu, ali neostavlja mogu\u0107nost za njihovu za\u0161titu. Danas je to potpuno otvoreno pitanje.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[275<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n‘Djeca i za\u0161tita dje\u010dijih prava’, Instutucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Banja Luka, 2010, str.29. https:\/\/ombudsmen.gov.ba (11.04.2023.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[276<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIsto, str.55.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[277<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n‘Osiguranje dje\u010djih prava’, Vodi\u010d za stru\u010dne djelatnike u sustavu alternativne skrbi, Vije\u0107e Evrope, 2014, str.16. https:\/\/rm.coe.int (22.03.2023.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Bak\u0161i\u0107 \u2013 Mufti\u0107, J. (2002) Sistem ljudskih prava<\/em>. Sarajevo: Magistrat.<\/p>\n

Bercis, P. (2001) Osloboditi prava \u010dovjeka<\/em>. Zagreb: Politi\u010dka kultura.<\/p>\n

Donnelly, J. (1999) Me\u0111unarodna ljudska prava<\/em>. Sarajevo: Helsin\u0161ki komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Flajner, T. (1996) Ljudska prava i ljudsko dostojanstvo<\/em>. Beograd: GUTENBERGOVA GALAKSIJA.<\/p>\n

Ljudska prava: Teorije i primene<\/em> (1996)uredio Miroslav Prokopijevi\u0107. Beograd: Institut za evropske studije.<\/p>\n

Mur\u017eon, \u017d. (2000) Ljudska prava<\/em>. Beograd: \u03a0\u039b\u0391\u03a4\u03a9\u2022XX VEK.<\/p>\n

Nojman, F. (2002) Vladavina prava<\/em>. Beograd: Filip Vi\u0161nji\u0107.<\/p>\n

Romi\u0107, J.R. (1994) Koraci prema slobodi<\/em>. Zagreb: K.Kre\u0161imir.<\/p>\n

Sadikovi\u0107, \u0106. (2001) Evropsko pravo ljudskih prava<\/em>. Sarajevo: Magistrat.<\/p>\n

Stanov\u010di\u0107, V. (2003) Vlast i sloboda<\/em>. Beograd: Udru\u017eenje za politi\u010dke nauke Srbije.<\/p>\n

\u0160ljivo \u2013 Grbo, A. (2009) Mediji i demokratizacija dru\u0161tva<\/em>. Sarajevo: Fakultet politi\u010dkih nauka.<\/p>\n

Ustavi<\/em> Bosne i Hercegovine<\/em>. (1998) Sarajevo: Federalno ministarstvo pravde.<\/p>\n

Ver\u010di\u010d, D. Zavrl, F. i dr. (2004) Odnosi s medijima<\/em>. Zagreb: MASMEDIA.<\/p>\n

– Osiguranje dje\u010djih prava<\/em>, Vodi\u010d za stru\u010dne djelatnike u sustavu alternativne skrbi, Vije\u0107e Evrope, 2014. dostupno na: https:\/\/rm.coe.int<\/a><\/p>\n

– Djeca i za\u0161tita dje\u010dijih prava<\/em>, Instutucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Banja Luka, 2010. dostupno na: https:\/\/ombudsmen.gov.ba<\/a><\/p>\n

– \u017denevska deklaracija o pravima djeteta<\/em> (1924)<\/p>\n

– Deklaracija o pravima djeteta<\/em> (1959)<\/p>\n

– Konvencija o pravima djeteta<\/em> (1989)<\/p>\n

 <\/p>\n

Media and Children\u2019s Rights<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Since the time when the world was labeled as a \u2018global village\u2019, and the media as co-creators of social development, there has been a very pronounced public struggle for man and the protection of his rights, which have been won over the past centuries. Along with the expansion of science and technology, new opportunities were also developed to protect human rights with norms or to limit or abolish discrimination. In this sense, the media, which are free, became more and more powerful and important co-creators of the humanization of human behavior. Documents whose purpose and essence is the protection of human rights were gradually written, especially after the tragic experiences of the world wars. The 20th century gave birth to the need for freedom and equality, but in that time, discrimination, especially of children, was not abolished, nor was the media\u2019s attitude towards this issue completely humanized. This paper therefore discusses the importance of the media in the affirmation of children\u2019s rights and, in particular, the need to sensitize both society and the media for the protection and affirmation of human rights, including the rights of children.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> media, law, human rights, child rights, document, declaration, war, discrimination, abuse, struggle, United Nations Organization, law, freedom.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     12(23)#24 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.23.10 UDK 342.7-053.2:316.647.82 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 8.3.2023.     Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo Odsjek za \u017eurnalistiku\/komunikologiju fakultet politi\u010dkih nauka univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina amila.sljivo@fpn.unsa.ba Mediji i prava djeteta […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":446,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[107],"tags":[825,826],"class_list":["post-455","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-23-vlasiti-url","tag-amila-sljivo-grbo","tag-mediji-i-prava-djeteta","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nAmila \u0160ljivo \u2013 Grbo: Mediji i prava djeteta - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo: Mediji i prava djeteta - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     12(23)#24 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.23.10 UDK 342.7-053.2:316.647.82 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 8.3.2023.     Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo Odsjek za \u017eurnalistiku\/komunikologiju fakultet politi\u010dkih nauka univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina amila.sljivo@fpn.unsa.ba Mediji i prava djeteta […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-09-25T09:08:56+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"29 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo: Mediji i prava djeteta\",\"datePublished\":\"2023-09-25T09:08:56+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/\"},\"wordCount\":5748,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"keywords\":[\"Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo\",\"Mediji i prava djeteta\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 23 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/\",\"name\":\"Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo: Mediji i prava djeteta - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"datePublished\":\"2023-09-25T09:08:56+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2023\\\/09\\\/inmediasresno1malo23.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo: Mediji i prava djeteta\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo: Mediji i prava djeteta - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo: Mediji i prava djeteta - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     12(23)#24 2023 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.12.23.10 UDK 342.7-053.2:316.647.82 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 8.3.2023.     Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo Odsjek za \u017eurnalistiku\/komunikologiju fakultet politi\u010dkih nauka univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina amila.sljivo@fpn.unsa.ba Mediji i prava djeteta […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2023-09-25T09:08:56+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"29 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo: Mediji i prava djeteta","datePublished":"2023-09-25T09:08:56+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/"},"wordCount":5748,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","keywords":["Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo","Mediji i prava djeteta"],"articleSection":["In Medias Res broj 23 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/","name":"Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo: Mediji i prava djeteta - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","datePublished":"2023-09-25T09:08:56+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/inmediasresno1malo23.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/amila-sljivo-grbo-mediji-i-prava-djeteta\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Amila \u0160ljivo \u2013 Grbo: Mediji i prava djeteta"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/455","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=455"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/455\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/446"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=455"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=455"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=455"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}