{"id":466,"date":"2024-05-28T20:14:01","date_gmt":"2024-05-28T20:14:01","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2024\/05\/28\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/"},"modified":"2024-05-28T20:14:01","modified_gmt":"2024-05-28T20:14:01","slug":"dario-terzic-boja-kao-identitet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/","title":{"rendered":"Dario Terzi\u0107: Boja kao identitet"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  13(24)#4 2024<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.13.24.4<\/a>
\nUDK 159.937.515.5
\nPrethodno priop\u0107enje
\nPreliminary communication
\nPrimljeno: 25.11.2023.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dario Terzi\u0107<\/span><\/p>\n

Visoka \u0161kola za turizam i menad\u017ement, Konjic, Bosna i Hercegovina
\ndariobrel\u00a9yahoo.com<\/p>\n

Boja kao identitet<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (279 KB), Hrvatski, Str. 4005 – 4016
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\u0160to je to identitet, \u0161to mi to uistinu vidimo, a \u0161to je tek samo pri\u010din (hayal)? Stari su Egip\u0107ani pojam boja<\/strong> i pojam bi\u0107e<\/strong> ozna\u010davali istom rije\u010dju (iwen). Za ovaj drevni narod rije\u010d boja ozna\u010davala je ljude, bi\u0107a, karakter. Kako bi se Bo\u017eanstvu dala dodatna snaga i naglasila njegova zagonetnost, tada bi se govorilo da je to bo\u017eanstvo neke \u010dudne, neodre\u0111ene boje. Odavno nas poku\u0161avaju zatrovati politi\u010dkom antropologijom – jo\u0161 od srednjeg vijeka, ri\u0111okose osobe su zvali i \u201eprokleti crveni\u201c, Kineze danas nazivaju \u201emali \u017euti\u201c itd. Strah nas je od onih koje zovemo mali i zeleni, a koji su tu \u201enegdje izvan planeta\u201c. Autori stripova kao po dogovoru biraju boje kojima \u0107e biti predstavljeni negativni likovi u pri\u010di. U digitalnom vremenu i boja i bi\u0107e dobivaju neke nove identitete. \u0160to je humanost i koliko nijansi danas ona ima? <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> boja, identitet, humanost, vizualnost, interpretacija.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Uvod<\/strong><\/p>\n

Kada promatramo „ne\u0161to“ i poku\u0161avamo odrediti njegov identitet, postavlja se i pitanje kako i koliko mi vidimo to „ne\u0161to“. Drugo je pitanje je, ne samo „kako ne\u0161to vidimo“, ve\u0107 i vidimo li stvarno „ono \u0161to vidimo“. Svijet je pri\u010din<\/em>, on nema zbiljsku egzistenciju. To je ono \u0161to se misli snagom pojma uobrazilje (hayal) \u2013 napisao je jednom Ibn Arabi. <\/p>\n

U literaturi o samopoimanju vrlo se \u010desto rabi termin ‘identitet’. Mi mo\u017eemo, ali i moramo postaviti i pitanje \u2013 je li identitet isklju\u010divo samopoimanje?<\/p>\n

Igra identiteta se odvija tijekom cijelog \u017eivota, a uloge nikad nisu fiksirane. Brojni su kromatski identiteti zabilje\u017eeni kroz historiju. <\/p>\n

Istra\u017eivanja pokazuju da najve\u0107i dio informacija primamo vidom. „To govori o zna\u010daju pravilnog vizualnog nastupa organizacije i mo\u0107i utjecaja na potro\u0161a\u010da elementima vizualizacije identiteta“ (Trandafilovi\u0107, 2006: 47).<\/p>\n

Kao \u0161to je pokazao Sampson (1978), a teorijski razmotrio Miller (1963), kada se od ljudi tra\u017ei da navedu i procjene pojedine zna\u010dajke koje su iznimno va\u017ene za njihovo vlastito poimanje, odnosno koje su to zna\u010dajke va\u017ene za ne\u010dije samopoimanje, koliko je u svemu tome va\u017ena boja; koliko je neko sretan zbog toga \u0161to je bijelac ili ponosan \u0161to je crnac, ljut na svijet jer je albino i sl.? <\/p>\n

Teze da identitet nije fiksan nego fluidan, promjenjiv i dinami\u010dan (Mead), presudno su utjecale na simboli\u010dko-interakcionisti\u010dke analize. Prema njima, identitet se mo\u017ee mijenjati s promjenama interakcija i izlo\u017eenosti novim kulturnim sredinama. Herbert Blumer je tvrdio da je osoba proces, a ne predmet. Ona, tvrdi Blumer, djeluje prema sebi, odnosno upravlja se u svojim akcijama na osnovi pretpostavki o samoj sebi kao o predmetu. Osoba, stoga, poma\u017ee drugim ljudima da zapo\u010dnu djelovati. U tom kontekstu i Goffman tvrdi da se igra identiteta odvija tijekom \u017eivota te da uloge nisu fiksirane: unutar njih, akteri kreiraju svoj vlastiti stil. Individue, po Goffmanu, prezentiraju razli\u010dite sebe (self-ove) u zavisnosti od dru\u0161tvenog konteksta. Razvoj osobe proizvod je procesa individualne interpretacije uloga drugih i reakcij\u00e2 drugih na tu interpretaciju. Pri tom su klju\u010dni pojmovi interakcija i interpretacija.<\/p>\n

„Black or White“, pjevao je Michael Jackson, a fraza iz pjesme postale je i pitanje njegovog identiteta. Radio je sve kako bi postao bijelac, ali i dalje je ostao „identificiran“ kao crnac.<\/p>\n

U razli\u010ditim tekstovima u kojima vas preispituju o va\u0161em identitetu postavljaju se pitanja i vezana za va\u0161a fizi\u010dka obilje\u017eja: visinu, izgled tijela, te\u017einu i sl. Ovdje slobodno mo\u017eemo dodati i boju ko\u017ee jer i ona jest na\u0161e fizi\u010dko obilje\u017eje.<\/p>\n

Rije\u010d je o na\u010dinu na koji vidimo sebe i svoju osobnost. Osobnost, odnosno um (mind), sinonim je za refleksivni osje\u0107aj identiteta. To je individualno iskustvo sebe. Budu\u0107i da je dru\u0161tveni pogled na um presudan za razumijevanje dru\u0161tvenog identiteta, te da je osobnost nezamisliva bez racionalizacije sebe, identitet nastaje u dinami\u010dnom procesu izme\u0111u, kako to George Herbert Mead ka\u017ee, mind i self (idem str. 110).<\/p>\n

Identitet je fenomen koji podjednako obilje\u017eava dru\u0161tveno-strukturne razlike, kao i kulturalno i biografski promjenjive emocije i o\u010dekivanja (idem, str. 100, 111).<\/p>\n

Pozicioniranju rasprava o identitetu u sociolo\u0161ki mikro-makro kontekst osobito je pridonijelo shva\u0107anje strukture i djelovanja u Giddensovoj teoriji strukturacije. Njegova je teza da identitet nije ne\u0161to \u0161to se dobiva pri ro\u0111enju, nego ne\u0161to \u0161to se mora izgra\u0111ivati tijekom cijelog \u017eivota, odnosno da identitet predstavlja projekt za koji se osoba mora izboriti (idem 110).<\/p>\n

Netko \u0107e postaviti pitanje – je li identitet uro\u0111en? Za\u0161to se netko trudi kreirati identitet bijelca (Michael Jackson)? Ostaju i dalje brojna pitanja u stilu – kako bismo trebali promatrati identitet: kao personalni ili kao socijalni pojam? Ne zaboravimo svakako Kellnerovu postavku o multi identitetima, odnosno o tome da identitet nikada nije jedan jedini, nego smo istovremeno mno\u0161tvo razli\u010ditih identiteta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Identiteti i konstrukcije<\/strong><\/p>\n

Kako i na koji na\u010din mo\u017eemo promatrati boju kao zna\u010dajku ne\u010dijeg (vizualnog) identiteta, a da pri tome ne mislimo samo na brend, na proizvod? Boja je praiskonski vezana za pojam \u010dovjeka.<\/p>\n

Po hebrejskoj tradiciji ime Adam zna\u010di crveno (i \u017eivo). Ime ‘\u0101dh\u0101m originalno ozna\u010dava ljudsku rasu, jednu njegovu individuu, \u010dovjeka, koji je suprotstavljen \u017eeni. Ipak, ni u ovom slu\u010daju etimologija nije ba\u0161 do kraja istra\u017eena. U biblijskoj pri\u010di (Geneza, II, 5-7; III, 19-23), adham<\/em> je derivacija rije\u010di dm,<\/em> \u0161to zna\u010di tlo, odnosno, crveno bi\u0107e, a odnosi se na boju zemlje od koje je stvoreno ljudsko tijelo. <\/p>\n

Stari su Egip\u0107ani pojam boja<\/em> i pojam bi\u0107e<\/em> ozna\u010davali istom rije\u010dju (iwen). Za ovaj drevni narod rije\u010d boja ozna\u010davala je ljude, bi\u0107a, karakter.<\/p>\n

Kako bi se Bo\u017eanstvu dala nekakva dodatna snaga i naglasila njegova zagonetnost, tada bi se govorilo da je to bo\u017eanstvo neke \u010dudne, neodre\u0111ene boje (Lurker; 1990: 93).Crno kao boja ko\u017ee ima, dakle, idejnu funkciju (Kress. Van Leuween; 2006: 226-229). Svjetla put (blijeda ko\u017ea) ozna\u010davala je aristokraciju i razlikovala ju od seljaka koji su uvijek bili tamnije puti. Boja ima i interpersonalnu funkciju. Pojedini identiteti vremenom dobivaju nova imena. U Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, kao i ostatku svijeta, odavno se za ljude crne boje ko\u017ee ne koristi pogrdan izraz „negro“. Prema najsuvremenijemu priru\u010dniku APA (2020), Negro i Afro-American, zastarjeli su i neprimjereni nazivi, a prednost se daje nazivima Black ili African American. Valja napomenuti i da se neprimjerenim smatra uporaba mno\u017einskoga oblika Blacks ili pak the Black te je po\u017eeljno upotrebljavati izraze poput Black person, Black people, Black citizens i sl. Stalno se stvaraju novi konstrukti.<\/p>\n

Svijet se tek konstruira i struktuira kroz na\u0161e ljudske potrebe, sposobnosti i mogu\u0107nosti \u2013 a ovo se odnosi kako na na\u0161e organske mogu\u0107nosti spoznaje tako i na pojmovne mogu\u0107nosti predstavljanja pomo\u0107u jezika. Svijet je shvatljiv samo utoliko, ukoliko je izgra\u0111en, struktuiran i formiran na\u0161im, od strane ljudi napravljenim, ili u nama prona\u0111enim \/ zate\u010denim interpretacijskim shemama. Sve ono \u0161to mi kao spoznavaju\u0107a i djelatna bi\u0107a mo\u017eemo shvatiti i predstaviti, ovisno je od interpretacija<\/em> ( Lavi\u0107; 2014: 111).<\/p>\n

Naime, pridjev „plav“ nekada je u staroslavenskim jezicima zna\u010dio „svijetao“ ili „blijed“ i koristio se u opisivanju najsvjetlijeg spektra boja od bijele do zlatno\u017eute. Otud se i \u010dovjek svijetle kose (i o\u010diju) nazivao „plavim“, a takva upotreba odr\u017eala se u na\u0161em jeziku do danas. Ovo va\u017ei samo kada se govori o ljudima, tj. njihovim fizi\u010dkim osobinama. <\/em><\/p>\n

Me\u0111utim, u nekim jezicima se, ba\u0161 kao i u na\u0161em, za ljude s plavom kosom koriste izrazi koji nemaju nikakve veze sa \u017eutom bojom, pa se tako na \u0161panjolskom za plavu\u0161u ka\u017ee „rubio“ (bukvalni prijevod „crvena“), a na portugalskom „loira“ (u bukvalnom zna\u010denju „plava“). <\/em><\/p>\n

Bijelo je boja koja opisuje mrtvaca, odnosno blijedu put. Svjetla put (blijeda ko\u017ea) ozna\u010davala je aristokraciju i razlikovala ju od seljaka, koji su uvijek bili tamnije puti. U 16. i 17. vijeku aristokrati su koristili kreme za izbjeljivanje ko\u017ee. Posvijetlili bi ko\u017eu, tako da bi ona postajala upadljivo blijeda, te su se mogle skoro izbrojati vene. Otuda i izraz plava krv<\/em>, kao aristokratska krv.<\/p>\n

Homo sapiens<\/em> je kroz prizmu vlastite boje ko\u017ee stvorio i svojstveni univerzum boja. Bijeli je \u010dovjek od svoje bijele boje ko\u017ee stvorio simbol plemstva, aristokracije. Za Kineze je \u017euta boja, ustvari, u centru Univerzuma. Afrikanci su pak crnom dali jednu posebnu simboliku koju druge kulture ne mogu ni naslutiti. Bijeli \u010dovjek je stavio svoju bijelu put u reakciju s pojmom Dobra, dok crno vezuje za smrt i Zlo. Narodi tamnije puti stvorili su suprotan, kromatski sistem vrijednosti (Zahan; 1951: 185).<\/p>\n

Pojam bijele rase je posebno hvaljen u djelu Die Demokratie<\/em> (1876). Julius Schwarz (ironija prezimena) poku\u0161ava nas zatrovati politi\u010dkom antropologijom po kojoj „misija bijele rase jest da ostvari dominaciju Civilizacije na cijeloj povr\u0161ini planeta“. Sli\u010dne opservacije nalazimo i u djelima Juliusa von Pflugk – Harttunga i Austrijanca Felixa Rittera von Luschana. Posebno je zanimljivo vidjeti kako von Luschan i jo\u0161 neki autori vide diskriminaciju crnaca u Americi kao ne\u0161to sasvim normalno u svim aspektima dru\u0161tvenog \u017eivota. Mi\u0161ljenje je von Luschana da crnci, postaju\u0107i slobodni i time vlasnici politi\u010dkih prava, postaju ustvari jo\u0161 opasniji, a to je „dokazano“ porastom kriminala (Terzi\u0107, 2018: 94).<\/p>\n

U poznatom filmu Bernarda Bertoluccija „Kineski car“ jedna je scena posebno zanimljiva: kada mladi car, jo\u0161 uvijek dje\u010dak, napada svog prijatelja zato \u0161to je obu\u010den u \u017euto, jer „samo car mo\u017ee nositi tu boju“.<\/p>\n

Poja\u0161njenje: \u017duti car je mitski osniva\u010d dinastije Han (202. pr. Kr.-220. po Kr.), stru\u010dnjak za magiju i medicinu; s njim po\u010dinje poveznica carstva sa \u017eutom bojom koja \u0107e u Tang eri (618-907) biti rezervirana samo za cara te zabranjena svima ostalima. <\/p>\n

\u017duti car, ili svojim kineskim imenom Huangdi (\u02c8 hw \u0251\u02d0 \u014b \u02c8 d i\u02d0 ), u kineskoj je religiji bo\u017eanstvo (shen), jedan od legendarnih kineskih vladara. <\/p>\n

U kasnom razdoblju zara\u0107enih dr\u017eava, \u017duti car je integriran u kozmolo\u0161ku shemu pet faza, u kojoj \u017euta boja predstavlja fazu Zemlje, \u017dutog zmaja i sredi\u0161te. Korelacija boja u vezi s razli\u010ditim dinastijama spomenuta je u knjizi L\u00fcshi Chunqiu, gdje se smatra da je vladavina \u017dutog cara bila pod kontrolom zemlje. Ovdje imamo, dakle, primjer specifi\u010dnog kromatskog identiteta, odnosno identifikacije jedne boje (\u017eute) s najmo\u0107nijom osobom u Carstvu.<\/p>\n

Nazivi Redskins<\/em> ili Peaux-Rouges<\/em>, odnosno Crvenoko\u0161ci<\/em>, podrugljivi su.<\/p>\n

Izraz crvenoko\u017eac, koji se ponekad u pogrdnom smislu koristi u Sjedinjenim Dr\u017eavama i zapadnim zemljama za ozna\u010davanje sjevernoameri\u010dkih autohtonih naroda, smatra se rasisti\u010dkim jer se odnosi na boju ko\u017ee tih populacija. Jedna od hipoteza o porijeklu imena odnosi se na naviku ratnika nekih plemena da prije bitaka boje svoju ko\u017eu u crveni oker. Izraz „crveni ljudi“ koristio je, primjerice, u nekim svojim govorima indijanski poglavica Crveni Mundir, kao \u0161to je bio njegov govor upu\u0107en sve\u0107eniku misionaru koji je \u017eelio obratiti pleme Seneca (Hamilton, 2007: 291). <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Neke druge teksture<\/strong><\/p>\n

Pejorativno \u0107emo Kineze i Japance nazvati „mali \u017euti“. Atribut „\u017euti“ mo\u017ee nositi negativne konotacije na nekom globalnom, makro planu, ali isto tako mo\u017ee zvu\u010dati specifi\u010dno i u pojedinim mikro sredinama, kao npr. u Mostaru. Za\u0161to Mostarci pre\u017eu od „\u017eutog“?<\/p>\n

Jedna mostarska legenda ka\u017ee da jednom godi\u0161nje, u no\u0107i izme\u0111u prvog i drugog augusta, rijeka Neretva svojim \u010dudnim \u0161umom, neki se zaklinju da je to rika, doziva svoje \u017ertve. Iz dubokih virova i brzaca tada dopire rika \u010dudesnih podvodnih bi\u0107a koja se okupljaju i odabiru svoju \u017ertvu.<\/em><\/p>\n

Stanovnici njenih obala znali su da se svakoga 2. augusta, posebno u vrijeme podnevne molitve, ne smiju kupati niti tra\u017eiti osvje\u017eenje u njenim dubinama.<\/em><\/p>\n

Ka\u017eu da je iz tog doba nastala izreka: “Nadrlj’o je k’o \u017euti“. <\/p>\n

Pojedinci imaju stra\u0161an strah od starenja, od toga da im kosa postane sijeda, da u\u0111u u „bijelu dimenziju“. Sijedi su ljudi na izvjestan na\u010din identifikacija mudrosti, zrelosti. Montague Summers, u svome prijevodu djela Malleus Maleficarum,<\/em> primje\u0107uje kako su u srednjem Vijeku crvena kosa i zelene o\u010di bili znak da se radi o vje\u0161tici, vukodlaku ili vampiru. Smetaju nam ljudi druga\u010dije boje kose, druga\u010dije „teksture“. Upravo je jedna takva pri\u010da o teksturi uznemirila Mostarce i natjerala ih da jo\u0161 jednom poku\u0161aju bar analizirati „stanje du\u0161e“ ovog, ve\u0107 godinama uspavanoga grada, i suo\u010diti se s mr\u017enjom koja „izvire“ iz tako banalnih i nevjerojatnih stvari i situacija. ‘Slu\u010daj Ante’ mnoge je podsjetio da postoji i ‘slu\u010daj Mostar’.<\/p>\n

Isto kao \u0161to ja, na primjer, mogu prepoznati po boji ko\u017ee nekog Muslimana koji pre\u0111e ‘vamo na zapadnu obalu ili koji tu \u017eivi, po govoru, po kretanju. Pa ne znam. Vidi se jednostavno. Ta tekstura lica i tamnija ko\u017ea se odnosi na Bo\u0161njake, barem ovdje u Mostaru.<\/em><\/p>\n

U latinskom malus[lo\u0161] (uz koje stavljam gr\u010dko \u03bc\u03b5\u03bb\u03b1\u03c2 [melas: crn, mrk, mra\u010dan.]) moglo bi ozna\u010davati prostog \u010dovjeka kao tamnoputog, prije svega sa crnom kosom („Hic niger est“ – „Ovaj je crn…”, Horacije, Satire, I, 4, 85), kao prearijskog stanovnika na talijanskom tlu koji se od svjetlije, plave, osvaja\u010dke arijske rase koja je postala vladaju\u0107a, najjasnije razlikovao po boji ko\u017ee. Galski mi je pru\u017eio potpuno odgovaraju\u0107i slu\u010daj \u2013 ‘fin’ (na primjer, u imenu Fin-Gall), rije\u010d koja ozna\u010dava plemstvo i na kraju – dobar, plemenit, \u010dist, prvobitno plavokos, nasuprot tamnoputim crnokosim starosjediocima. Kelti su, uzgred re\u010deno, bili apsolutno bjeloputa rasa; pogre\u0161no je kad se one zone uglavnom tamnokosog stanovni\u0161tva koje su uo\u010dljive na bri\u017eljivije ra\u0111enim etnografskim kvartama Njema\u010dke dovode u vezu s nekim keltskim porijeklom ili mije\u0161anjem krvi, kako to jo\u0161 Wirchov \u010dini; naprotiv, to su tragovi prearijskog stanovni\u0161tva Njema\u010dke<\/em> (Nietzche; 2004: 8).<\/p>\n

Koliko mo\u017ee ponavljanjem jednog te istog k\u020fda u kolektivnom imaginariju do\u0107i do promjene odnosa prema odre\u0111enom k\u020fdu? Na pitanje za na\u0161e ispitanike: kako biste obojali negativne likove u crtanim filmovima, najvi\u0161e odgovora je bilo \u2013 crno. Ho\u0107e li tako biti i za nekoliko godina? Naime, istra\u017eivanja pokazuju da japanski (ali i ameri\u010dki) crtani filmovi ve\u0107 decenijama poku\u0161avaju nametnuti ljubi\u010dastu kao boju zlog junaka. Pogledajmo kako to rade Japanci i Amerikanci. Jo\u0161 1937. godine, u crtanom filmu Snje\u017eana i sedam patuljaka<\/em>, zla kraljica ima ljubi\u010dastu kutiju, a osim ljubi\u010daste, u istom filmu, u negativnom kontekstu nalazimo i crnu boju.<\/p>\n

U ljubi\u010dasto-crnu kombinaciju je odjevena i Gospodarica zla<\/em> u filmu „Uspavana ljepotica u \u0161umi“. <\/em>Pridru\u017euju joj se: Ursula<\/em>, vje\u0161tica iz „Male sirene“ te Imperator Zurg<\/em> iz filma „Toy Story“,<\/em> drugi dio. Iste boje je i Lotso Grandi<\/em> u filmu „Toy Story“,<\/em> tre\u0107i dio. Slijede: Mohican Kid<\/em>, „Egipatska mumija“, Pirana<\/em> u „Mastersima“, Skeletor, Evil-Lyn Zoltar u „<\/em>Skeletoru“. Tako\u0111er je ljubi\u010dast Malefix<\/em> iz „Ghostbustersa“, „Great Mazinger“ je naziv filma, a ljubi\u010dasti junak je Great General of Darkness<\/em>\/Veliki gospodar mraka<\/em>. Tako\u0111er, u video igrama, negativni likovi su naj\u010de\u0161\u0107e u ljubi\u010dastoj boji (Wario i Walugi<\/em>, likovi iz serije „Super Mario“). Tu su jo\u0161 mnogi, u svijetu vrlo poznati junaci crtanih filmova (Marvel Comics) i video igara, \u010dija imena jo\u0161 nisu ni prevedena na na\u0161 jezik: Galaktus, Sentinel, Purpleman, Annihilius, Deathlok, Goblin, Mysterio, The Lizard, Mushking, Prowler, Hawkeye, Super Skrull<\/em>. Pozitivne likove se uvijek nekako bojalo u crveno, plavo ili \u017euto, kao vesele i dobre osobe, a da bi se izazvao suprotan efekt, crta\u010di su negativne likove morali bojati nekim drugim bojama \u2013 preostale su samo zelena i ljubi\u010dasta.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Zeleni \u010dovjek\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong><\/p>\n

Osim \u017eutog \u010dovjeka, u razli\u010ditim historijskim pri\u010dama i mitovima sre\u0107emo i \u010dovjeka zelene boje. Zelena boja u islamu ima vrlo jaku simboliku. Po nekima, zelen je d\u017eenet, po drugima su zeleni turbani meleka \u0161to su Muhamedu dolazili u san, a svi se ipak sla\u017eu da je al Khidr, zvani Zeleni, jedan je od najbitnijih kur’anskih likova i suputnika Muse. Sveti Patrik za\u0161titnik je Irske, a njihovi simboli su list djeteline i zelena boja.<\/p>\n

Zeleni \u010covjek je legendarno bi\u0107e koje se prvenstveno tuma\u010di kao simbol ponovnog ro\u0111enja, a predstavlja ciklus novog rasta koji se javlja svakog prolje\u0107a. Zeleni \u010dovjek naj\u010de\u0161\u0107e je prikazan u skulpturi ili drugom prikazu lica koje je sa\u010dinjeno od li\u0161\u0107a ili u potpunosti okru\u017eeno li\u0161\u0107em.<\/p>\n

Zeleni \u010dovjek je, ponavljaju\u0107i entitet u raznim poganskim vjerovanjima, tako\u0111er, prikazan u mnogim svetim i profanim gra\u0111evinama u simboli\u010dke i ne-simboli\u010dke svrhe. Sastoji se od lica \u010dovjeka \u010diji su brkovi i kosa na\u010dinjeni od li\u0161\u0107a koje mu tako\u0111er viri iz usta. Izraz „zeleni \u010dovjek“ skovala je Lady Raglan koja je opisala zelene ljude u crkvenoj arhitekturi (Harte,2005: 119).<\/p>\n

Zeleni \u010dovjek op\u0107enito je povezan s nekoliko vrlo starih poganskih entiteta prirode i plodnosti, kao \u0161to su, na primjer, egipatski bog Oziris, divlji \u010dovjek, potomak Tammuza, Dumuzija, likovi u djelima babilonske mitologije (Gardiner, Allan, Hood, 2010: 55)], a postoje i druge nadnaravne teme dokumentirane u Engleskoj, Japanu, Tibetu, Nepalu, Borneu, Maleziji i Baliju. Najstariji prona\u0111eni primjerak \u010dovjeka iz \u010dijih usta izlazi vegetacija je onaj iz crkve u Saint-Hilaire-le-Grandu (Francuska), koji datira iz \u010detvrtog stolje\u0107a prije Krista (Anderson,1990: 46).<\/p>\n

U irskoj mitologiji, far darrig<\/em> ili u irskom pisanju Fea Dearg (izgovara se [\u0278a\u027e \u02c8d\u02b2a\u027e\u0259g\u02e0]), opisuje se ponekad kao gigantski, ponekad kao si\u0107u\u0161ni vra\u017ei\u0107. Za njega se ka\u017ee da ima sklonost natjerati stanovnike ku\u0107e da ga prime u svoje domove i da za njega rezerviraju najbolje mjesto, kraj vatre. Nakon toga \u0107e se opustiti i i\u0107i tako daleko da \u0107e svoju odvratnu odje\u0107u pro\u017eetu njegovim u\u017easnim smradom su\u0161iti iznad ognji\u0161ta. Ako se stanovnici kolibe ne povinuju, ka\u017ee se da \u0107e im fea darrig<\/em> izvoditi svakakve trikove i nemilosrdno ih maltretirati (Hart,1939: 45-47).<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Prokletstvo crvenokosih<\/strong><\/p>\n

Ljudi kao da samo tra\u017ee razlog da mrze one koji su druga\u010diji. Nekada taj razlog mo\u017ee biti (re\u0107i \u0107emo mi) i tako banalan kao \u0161to je – crvena boja kose. Giovanni Verga autor je romana „Rosso Malpelo“ (u slobodnom prijevodu „Prokleti crvenokosi“), knjige u kojoj su crvenokosi zli. Crvenokosi dje\u010dak je osu\u0111en na rad u rudniku i maltretiranja iz jednog jedinog razloga, a to je boja njegove kose. Ri\u0111okosi, odnosno crvenokosi, smatrani su vra\u017ejom djecom, poganima, zlima. Osim toga, u srednjem vijeku, u Zapadnoj Evropi, crvenoko<\/em>s je bio i sinonim za \u017eivotinjsku seksualnost i moralnu degeneraciju.<\/p>\n

Pamtim jednu pri\u010du mog talijanskog prijatelja Alberta Grossija, jo\u0161 iz 1997., koji je i sam ri\u0111okos. Pri\u010da govori o srednjovjekovnoj Parmi ili nekom od gradova – dr\u017eavica tog prostora, kada je vladar, koji je imao crvenokosu k\u0107erku, osu\u0111eniku na smrt ponudio pomilovanje pod uvjetom da o\u017eeni crvenokosu djevojku. Osu\u0111enik je samo kratko prokomentirao „Bolje smrt nego crvenokosa“. Ta pri\u010da, bila istinita ili ne, trebala bi nam ilustrirati koliko je u nekim dru\u0161tvima uvrije\u017eeno mi\u0161ljenje da „crvenokosi donose nesre\u0107u“.<\/p>\n

Godine 2022. Engleska je dobila prvu crvenokosu Miss. To je bila 26-godi\u0161nja Jessica Ashley Gagen, in\u017eenjerka zrakoplovstva; djevojka koju su u \u0161koli ismijavali zbog boje kose, postala je prva crvenokosa Miss Engleske u 94 godine postojanja ovog natjecanja. Crvenokosa Miss ljepote je u jednom intervjuu naglasila da vjeruje kako je va\u017eno educirati ljude o tome sa \u010dime se djeca suo\u010davaju u \u0161koli, kako bi se osna\u017eila ona djeca koja mo\u017eda pro\u017eivljavaju isto \u0161to je prije i ona. Tvrdi da su je u \u0161koli udarali, pljuvali pa \u010dak i poku\u0161ali zapaliti, a sve zbog izgleda.<\/p>\n

Mladi Italijan, Daniele Fiamma, objavio je na dru\u0161tvenim mre\u017eama kako ne bi nikome po\u017eelio da se rodi kao \u0161to se on sam rodio – crvene kose. Na vrlo duhovit na\u010din, ovaj je mladi\u0107 poku\u0161ao prepri\u010dati samo neke od epizoda iz svog \u017eivota. Rije\u010d je o raznim uvredama, poni\u017eavanjima, provokacijama i insinuacijama na ra\u010dun boje njegove kose.<\/p>\n

U nekim dru\u0161tvenim zajednicama, osim crvenokosih, na udaru su i albino ljudi.<\/p>\n

Albinizam je uro\u0111ena anomalija, odnosno, netko je albino od ro\u0111enja, albino se ne postaje. Ovaj poreme\u0107aj pigmentacije ko\u017ee poga\u0111a ljude svih nacionalnosti \u0161irom svijeta. <\/p>\n

Progon, smrtna kazna, saka\u0107enje i \u010desto ubijanje; u nekim afri\u010dkim zajednicama, zbog praznovjerja, animisti\u010dkih religija i nedostatka znanja, albino ljudi nemaju lak \u017eivot i \u010desto su prisiljeni na izolaciju. Ali \u010dak i u zemljama Zapada, mnogi \u017eive u zasebnom svijetu, sa \u017eeljom da pro\u0111u neprimije\u0107eni.<\/p>\n

Ljudi s albinizmom su i danas \u017ertve isklju\u010denja, progona, pa \u010dak i atentata ili ritualnih zlo\u010dina. U pojedinim slu\u010dajevima, \u017ertve su \u010dak i otimane i to u magijske svrhe (zbog lokalnih vjerovanja koja njihovim organima pripisuju iscjeljuju\u0107e mo\u0107i; posebno u Maliju, Kamerunu…)<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Kromatski identiteti u kinematografiji i literaturi<\/strong><\/p>\n

O bojama, pro\u0161losti i sada\u0161njosti, u svojim romanima promi\u0161lja i turski nobelovac Orhan Pamuk. Veza izme\u0111u pro\u0161log i sada\u0161njeg vremena sadr\u017eana je i u boji. Crveno je boja osvete i smrti, ali ponajvi\u0161e, boja strasti, nadahnu\u0107a i umjetnosti. A mo\u017eda je, po Pamuku, ime univerzuma \u2013 Crveno! Odavno taj svijet Zapada i Istoka, novog i starog, nije tako sa\u017eeto, a sveobuhvatno opisan kao u ovom remek-djelu: „Na Zapadu slikaju ono \u0161to vide, a mi ono \u0161to gledamo.“ (Vladislav Bajac u pregovoru srpskog prijevoda knjige „Zovem se crvena“, Terzi\u0107, 2018: 73).<\/p>\n

„Njujor\u0161ku trilogiju“ Paula Austera \u010dine tri knjige: „Stakleni grad“, „Duhovi“ i „Zaklju\u010dana soba“. <\/em>U romanu „Duhovi“ radnja je, kao i u „Staklenom gradu“, <\/em>smje\u0161tena u New York, a svi likovi nose imena boja. Preru\u0161eni \u010dovjek po imenu White daje nalog privatnom detektivu Blueu da prati Blacka (Bijeli, Plavi i Crni). Pjeva\u010dica Pink (pravim imenom Alecia Moore) je u odvojenim pri\u010dama ispri\u010dala dvije verzije o tome kako je nastalo to njeno umjetni\u010dko ime. Jedna od njih nam ka\u017ee da je to bilo pod utjecajem lika Pink (Ru\u017ei\u010dasti<\/em>) \u0161to ga je u filmu „Reservoir Dogs“ glumio Steve Buschemi. Naime, u filmu, nakon plja\u010dke, radnja seli u unutra\u0161njost automobila za bijeg. Gospodin Bijeli, voze\u0107i jednom rukom, poku\u0161ava utje\u0161iti histeri\u010dnog gospodina Naran\u010dastog, koji je pogo\u0111en u trbuh i obilno krvari. Dolaze do napu\u0161tenog skladi\u0161ta za koje se kasnije otkriva da je sastajali\u0161te plja\u010dka\u0161a koji su upravo oplja\u010dkali zlatarnicu. Gospodin Bijeli ostavlja gospodina Naran\u010dastog na podu. Pojavljuje se gospodin Pink i u napadu bijesa sugerira da je plja\u010dka bila zamka. Gospodina Sme\u0111eg je ubila policija, a gospodin Bijeli i gospodin Pink ne znaju gdje su nestali gospodin Plavi i gospodin Teget itd. I Oster i Tarantino nam nude likove, osobenosti u bojama, te ostavljaju da ih tuma\u010dimo na na\u010din koji nama najvi\u0161e odgovara, uzimaju\u0107i od svakog od ponu\u0111enih likova osobine koje mi sami mo\u017eemo najbolje uo\u010diti i prepoznati.<\/p>\n

Knjiga i film pod nazivom „Pedeset nijansi sivog“ me\u0111u novijim su svjetskim hitovima. Originalni naslov je “Fifty Shades of Gray<\/em>” (G<\/em> je veliko te mo\u017eemo zaklju\u010diti da se radi o vlastitom imenu, odnosno prezimenu), a autorica E. L. James je kazala da je za glavnog junaka Christiana Graya (gray = siva) i odabrala ovo ime „zato \u0161to ni\u0161ta nije crno-bijelo, sve zavisi od ugla gledi\u0161ta“. Zato ona ne osu\u0111uje Grayevo pona\u0161anje i stil \u017eivota pun „nijansi“. Mi u startu imamo dva zna\u010denja naslova: „50 nijansi sive (boje)“, odnosno, „50 nijansi (Christiana) Graya”. O\u010digledno su se na\u0161i prevodioci odlu\u010dili za prvu verziju.<\/p>\n

Boje donose raznovrsnost, razigranost, slobodu. Kao \u0161to su protestantski kanoni ograni\u010davali slobodan izbor boja, tako je izbor boja reduciran i u nekim drugim sistemima. Ponekad se ipak javi i \u017eelja za pobunom. O tome pi\u0161e Azar Nafisi u hit knjizi „Lolita u Teheranu“. <\/p>\n

‘Privatni seminari su trajali skoro dvije godine. Sedam djevojaka bi svakog \u010detvrtka ulazilo u ku\u0107u profesorice Azar. Odmah po ulasku, djevojke bi sa sebe skinule one te\u0161ke crne odore i tada bi nastupao „prasak boja“‘<\/em> \u2013 pi\u0161e u knjizi „Lolita u Teheranu“ profesorica Nafisi. ‘Trenutak za trenutkom, svaka djevojka od njih sedam, dobivala bi neku svoju, posebnu formu, profil koji je bilo nemogu\u0107e limitirati; ulaze\u0107i u novi, vrli svijet, ostaju\u0107i ipak u fizi\u010dkom smislu jo\u0161 uvijek u onom istom Teheran, postajale bi ne\u0161to sasvim drugo. Ispod te\u0161kih crnih odora, djevojke su’, pi\u0161e Azar Nafisi, ‘imale osje\u0107aj da njihova tijela postaju sablasti. Svakog \u010detvrtka ujutro, nakon skidanja odore i \u010dadora, otvaralo se carstvo boja \u2013 \u0161areni cvjetni svijet drevne iranske kulture.’ <\/em>Bili su to sati druga\u010dijeg pro\u017eivljavanja stvarnosti. \u010citalo se i diskutiralo. Lolita i druge „zabranjene“ knjige. Ulazak u tu novu, druga\u010diju dimenziju bio je pra\u0107en i „koloriranjem“ stvarnosti. Dominiraju\u0107i crni k\u00f4d bio je zamijenjen polikromnom dimenzijom. Svaka djevojaka bi, skoro kao po dogovoru, izabrala neku drugu, za taj dan reprezentativnu, boju. Boje su tako\u0111er ozna\u010davale druga\u010dije vi\u0111enje svijeta oko sebe i svijeta u sebi. Sebe samih. Osloba\u0111aju\u0107i boje i svoje tijelo, sedam djevojaka je ulazilo u jednu druga\u010diju eru koja je podrazumijevala sve ere. Ulazile bi tako u jedan magi\u010dni prostor van prostora, u jednu vrstu „Vlastite sobe“, o kojoj je nekada davno pisala Virginia Woolf. „Haljine bijele, \u017eute, sme\u0111e, crvene, nebeski plave zablije\u0161tale bi iznenada“ (idem).<\/p>\n

Kako se jedan narod identificira s odre\u0111enom bojom najbolji je primjer filma „Brooklyn“, re\u017eisera Colma T\u00f3ibina, gdje ve\u0107 od prve scene glavne likove ove ekranizirane pri\u010de vidimo obu\u010dene isklju\u010divo u zelenu boju. Naravno da je nemogu\u0107e pobrojati sve knjige i filmove koji nam, ponekad na vrlo suptilan i ne ba\u0161 tako manifestan na\u010din, kroz kromatske k\u020fdove donose pri\u010du, odnosno identitete pojedinaca, grupa, naroda. <\/p>\n

Sve je izgleda krenulo od prvog \u010dovjeka Adama (crveni). Nakon njega dolaze brojni konstrukti, redaju se vlastita imena \u010dije je zna\u010denje vezano i uz kromatske kodove: Alan, Alba, Beryl, Bianca, Bela, Blue, Bowie, Boyd, Bruno, Carmine, Cherry, Clementine. Crystal, Fiona, Flynn, Giada, Ginger, Gray, Gwen, Hazel, Heather, Iris, Ivory, Ivy, Kelly, Lillac, Ljubica, Nila, Olive, Pink, Reed, Rory, Rose,Roza, Rowan, Roy, Ruby, Rufus, Russel, Rusty, Saffrin, Scarlett, Sigal, Violet\u2026<\/p>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Tiskani mediji:<\/strong><\/p>\n

Anderson, William, Green Man<\/em>, Harpercollins, London, 1990.<\/p>\n

Arebi, Ibn, Mekanska otkrovenja<\/em>, Ibn Arebi, Sarajevo, 2007.<\/p>\n

Gardiner, Philip i Allan, Brian, Robin Hood: From Darkwood to Hollywood, <\/em>Brownbooks, <\/em>Dallas, 2010. <\/p>\n

Hamilton, Charles, Scritti e testimonianze degli indiani d’America<\/em>, Feltrinelli Editore, Milano, 2007.<\/p>\n

Hart, George, Dictionary of Egyptian Gods and Goddesses<\/em>, Routledge, Abingdon <\/p>\n

Isucu, Toshiko, San i stvarnost kod Ibn Arabija, Zbornik radova „San, java i bu\u0111enje“<\/em>, De\u010dje novine, Gornji Milanovac<\/p>\n

Kress,<\/em>Gunter;<\/em>Van Leeuwen,<\/em>Theo, Reading Images<\/em>, Routledge, London – New York, 2006.<\/p>\n

Lavi\u0107, Senaid, Metodolo\u0161ke rasprave<\/em>, FPN, Sarajevo, 2014.<\/p>\n

Lodi per Mostar, Rassegna La regina delle acque<\/em>, ICS, Lodi, 2000.<\/p>\n

Lurker, Manfred, Dizionario delle immagini e dei simboli biblici<\/em>, Paoline, Milano, 1990<\/p>\n

Nietzsche, Friedrich, Uz Genalogiju morala – polemi\u010dki spis<\/em>, AGM, Zagreb, 2004.<\/p>\n

Terzi\u0107, Dario, Kromatski kodovi u konfliktnoj komunikaciji gradova u tranziciji<\/em>, FPN Sarajevo, 2018 (2018: 94)<\/p>\n

Trandafilovi\u0107, Igor, Ime, boje, logo<\/em>, Bigz, Beograd, 2006.<\/p>\n

Zahan, Dominique, Les coleurs ches les Bambara du Soudan francais <\/em>in Notes africainrs NA SQ Dakar, 1951.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Online tekstovi:<\/strong><\/p>\n

Koludrovi\u0107 Tomi\u0107, Inge i Kne\u017eevi\u0107, Sanja, https:\/\/hrcak.srce.hr\/file\/19583<\/a>. Datum pristupa 22. 12.\u00a0 2022.<\/p>\n

Pagani, Caroline, Le variazioni antropologico-culturali dei significati simbolici dei colori<\/em> https:\/\/www.ledonline.it\/leitmotiv\/Allegati\/leitmotiv010114.pdf<\/a> datum pristupa 22. 12. 2022.<\/p>\n

Patekar, Jakob, Amerikanci afri\u010dkoga podrijetla u hrvatskome jeziku<\/em>, https:\/\/hrcak.srce.hr\/file\/385121<\/a> Ja Datum pristupa, 22. 12.\u00a0 2022.<\/p>\n

Plasse, St\u00e9phanie, Les albinos, victimes de sacrifices humains<\/em>\u00a0 [archive], sur Afrik.com, 3 mai 2008 (consult\u00e9 le 22 juin 2008)<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Portali:<\/strong><\/p>\n

Adamo -significarto https:\/\/www.treccani.it\/enciclopedia\/adamo_%28Enciclopedia-Italiana%29\/<\/a>, datum pristupa 19. 12. 2022. <\/p>\n

Albinismo: https:\/\/www.nurse24.it\/studenti\/patologia\/albinismo.html,datum<\/a> pristupa 26. 12. 2022. <\/p>\n

albinismo_un_mondo_a_parte_che_pochi_conoscono ,https:\/\/www.redattoresociale.it\/article\/notiziario\/datum pristupa 24. 12. 2022.<\/p>\n

Baby names, https:\/\/www.verywellfamily.com\/color-names-for-your-baby-2757961<\/a><\/p>\n

Cinque colori della Cina Bertolini Luisa, https:\/\/www.doppiozero.com\/i-cinque-colori-della-cina<\/a> datum pristupa, 24. 12.\u00a0 2022. <\/p>\n

Imperatopre giallo, https:\/\/hmn.wiki\/it\/Yellow_Emperor<\/a> datum pristupa 21. 12. 2022 <\/p>\n

Inzenjerka-zrakoplovstva-koju-su-zlostavljali-zbog-crvene-kose-postala-miss-engleske\/https:\/\/www.index.hr\/magazin\/, datum pristupa, 22. 12.\u00a0 2022. <\/p>\n

Quando Khomeini puniva\u00a0 le donne http:\/\/www.repubblica.it\/2004\/f\/sezioni\/spettacoli_e_cultura\/libri36\/lolita\/lolita.html<\/a>) datum pristupa 26. 12. 2022.<\/p>\n

Perche i villain indosaano sempre mqualcosa dimviola.. https:\/\/lifestyle.everyeye.it\/articoli\/speciale-perche-villain-indossano-viola-verde-nero-59629.html<\/a>, datum pristupa 26. 12. 2022. <\/p>\n

Vesti 24 sata p g 16.12.2015 http:\/\/www.24sata.rs\/tajna-je-u-naslovu-zasto-50-nijansi-i-zasto-bas-sive\/4183<\/a> datum pristupa 22. 2. 2016. <\/p>\n

Za\u0161to se \u017eene sa \u017eutom bojom kose zovu plavu\u0161e?http:\/\/www.telegraf.rs\/zivot-i-stil\/1716990<\/a> datum pristupa 23. 12. 2022.<\/p>\n

 <\/p>\n

Video:<\/strong><\/p>\n

Perspektiva Mostar (http:\/\/www.slobodnaevropa.org\/media\/video\/perspektiva-druga-epizoda mostar<\/u><\/a>), datum pristupa 26. 12. 2022.<\/p>\n

 <\/p>\n

Color as an Identity<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

What is an identity? What do we really see and what is just a delusion (hayal)? Ancient Egyptians used the same word (iwen) to denote both the concept of color and the concept of being. For this ancient people, the word color meant people, beings and character at the same time. In order to give the Deity some extra strength and to emphasize its enigma, they used to say that this deity has a strange and indeterminate color. We have been poisoned by political anthropology for a long time. Red-haired people have been called \u201cdamn reds\u201d since the Middle Ages, Chinese people are called \u201clittle yellows\u201d nowadays etc. We are afraid of those we call small and green and who are \u201csomewhere outside the planet\u201d. Almost all authors of the comics choose the colors that will represent the negative characters in the story. In digital era, both color and being gain some new identities. What is humanity and how many shades does it have today?<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> color, identity, humanity, visuality, interpretation.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     13(24)#4 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.24.4 UDK 159.937.515.5 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 25.11.2023.     Dario Terzi\u0107 Visoka \u0161kola za turizam i menad\u017ement, Konjic, Bosna i Hercegovina dariobrel\u00a9yahoo.com Boja kao identitet Puni tekst: pdf (279 KB), […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":463,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[111],"tags":[859],"class_list":["post-466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-24-vlasiti-url","tag-dario-terzic-boja-kao-identitet","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nDario Terzi\u0107: Boja kao identitet - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dario Terzi\u0107: Boja kao identitet - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     13(24)#4 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.24.4 UDK 159.937.515.5 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 25.11.2023.     Dario Terzi\u0107 Visoka \u0161kola za turizam i menad\u017ement, Konjic, Bosna i Hercegovina dariobrel\u00a9yahoo.com Boja kao identitet Puni tekst: pdf (279 KB), […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-05-28T20:14:01+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"26 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Dario Terzi\u0107: Boja kao identitet\",\"datePublished\":\"2024-05-28T20:14:01+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/\"},\"wordCount\":5221,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"keywords\":[\"Dario Terzi\u0107: Boja kao identitet\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 24 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/\",\"name\":\"Dario Terzi\u0107: Boja kao identitet - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"datePublished\":\"2024-05-28T20:14:01+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/dario-terzic-boja-kao-identitet\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dario Terzi\u0107: Boja kao identitet\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dario Terzi\u0107: Boja kao identitet - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Dario Terzi\u0107: Boja kao identitet - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     13(24)#4 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.24.4 UDK 159.937.515.5 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 25.11.2023.     Dario Terzi\u0107 Visoka \u0161kola za turizam i menad\u017ement, Konjic, Bosna i Hercegovina dariobrel\u00a9yahoo.com Boja kao identitet Puni tekst: pdf (279 KB), […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2024-05-28T20:14:01+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"26 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Dario Terzi\u0107: Boja kao identitet","datePublished":"2024-05-28T20:14:01+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/"},"wordCount":5221,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","keywords":["Dario Terzi\u0107: Boja kao identitet"],"articleSection":["In Medias Res broj 24 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/","name":"Dario Terzi\u0107: Boja kao identitet - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","datePublished":"2024-05-28T20:14:01+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/dario-terzic-boja-kao-identitet\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dario Terzi\u0107: Boja kao identitet"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=466"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/466\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}