{"id":468,"date":"2024-05-28T20:15:43","date_gmt":"2024-05-28T20:15:43","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2024\/05\/28\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/"},"modified":"2024-05-28T20:15:43","modified_gmt":"2024-05-28T20:15:43","slug":"mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/","title":{"rendered":"Mustafa Sefo: Jezik, komunikacija i mediji"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  13(24)#6 2024<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.13.24.6<\/a>
\nUDK 1:808
\nPrethodno priop\u0107enje
\nPreliminary communication
\nPrimljeno: 2.12.2023.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Mustafa Sefo<\/span><\/p>\n

Fakultet politi\u010dkih nauka Univerziteta u Sarajevu
\n Odsjek komunikologije\/\u017eurnalistike
\n Bosna i Hercegovina
\nmustafa.sefo@fpn.unsa.ba<\/p>\n

Jezik, komunikacija i mediji<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (265 KB), Hrvatski, Str. 4037 – 4048
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Jezik je sistem koji omogu\u0107ava ljudima komunikaciju. U namjeri da poti\u010de razmjenu informacija me\u0111u pojedincima, jezik ima dvostruku funkciju \u2013 komunikaciju me\u0111u ljudima i simbolizaciju ideje znakom. Na\u0161a civilizacija je proizvod jezika, usmenog i pisanog govora. Pojava slikovnih medija, poput fotografije, kina, televizije, videa ili stripa, riskira prevrtanje krhke ravnote\u017ee uspostavljene verbalizacijom izme\u0111u instinktivnog i racionalnog. Slika izaziva, ali ni\u0161ta ne produbljuje. Izgovorena rije\u010d strukturira iskustvo, omogu\u0107ava subjektu da se distancira od njega kako bi ga integrirao, probavio i stekao. Govor, odnosno artikulirani izraz misli rije\u010dima, glavni je element jezika. Jezik je individualiziran, utjelovljen, stavljen u danu situaciju. Donekle je izgubljena iz vida bitna civilizacijska uloga govora kada je po\u010deo puhati vjetar masovne tehnologije. Sa slikama koje definiraju novi jezik, tehnike su dale nova sredstva. Napori medijskih stru\u010dnjaka stoga su mnogo vi\u0161e fokusirani na istra\u017eivanje tehni\u010dkih aspekata i novih mogu\u0107nosti koje nudi tehnologija, nego na artikulaciju prate\u0107eg diskursa. Ve\u0107 spomenuta McLuhanova izreka \u201eMedij je poruka\u201c potisnula je va\u017enost govora. Fenomen je, osim toga, univerzalan: Strogost artikulacije verbalnog diskursa posvuda opada.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> jezik, komunikacija, mediji, filozofija.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Teorija komunikacije i dru\u0161tvena teorija<\/strong><\/p>\n

Komunikacija je glavno nau\u010dno i politi\u010dko pitanje 21. stolje\u0107a. Trijumf tehnologije, spajanjem ljudi i dru\u0161tava, zahtijeva ogroman napor i znanje jer ovo zbli\u017eavanje, \u010dine\u0107i vidljivije kulturne, dru\u0161tvene i vjerske razlike, pove\u0107ava pote\u0161ko\u0107e u me\u0111usobnom razumijevanju. Kraj geografskih udaljenosti nagla\u0161ava te\u017einu kulturolo\u0161kih razlika, dakle, potrebu za istinskom \u017eeljom da toleriramo jedni druge. Ovaj preokret u redoslijedu va\u017enosti, izme\u0111u kraja geografskih udaljenosti i rasta kulturnih udaljenosti, tako\u0111er je jezi\u010dno i politi\u010dko pitanje jer informacije i komunikacija nisu samo tehni\u010dki procesi, nego i temeljne vrijednosti dru\u0161tva individualne i kolektivne emancipacije od 18. vijeka. Oni su, na primjer, u srcu trenutnog zapadnog modela koji se naziva „masovnim individualisti\u010dkim dru\u0161tvom“ i koji mora istovremeno upravljati s dvama kontradiktornim naslije\u0111ima na\u0161e politi\u010dke filozofije: slobodom 18. stolje\u0107a i jednako\u0161\u0107u 19. stolje\u0107a. Informacije i komunikacija su stoga, zajedno s ekonomskim pitanjima, i sredi\u0161nje vrijednosti modernog doba i predmet tehni\u010dkog napretka. Kakav odnos danas ostaje izme\u0111u postulata o me\u0111usobnom razumijevanju i stra\u0161ne reorganizacije kapitalisti\u010dke ekonomije pod nazivom „informacijsko dru\u0161tvo“?<\/p>\n

Komunikacijom trebamo obuhvatiti i razumjeti sljede\u0107e fenomene: interpersonalnu komunikaciju, komunikaciju posredovanu klasi\u010dnim ili novim tehnikama, politi\u010dku komunikaciju, interkulturalnu komunikaciju, ali i modele organizacije dru\u0161tva kroz vrijednosti, simbole i reprezentacije. Odnosno, to je ono \u0161to pojedincima i zajednicama omogu\u0107ava da se predstavljaju, stupaju u me\u0111usobne odnose i djeluju na svijet. <\/p>\n

Odnos svakog od nas prema svijetu odigrava se komunikacijom. Zato nema dru\u0161tva bez komunikacije, posebno u demokratskom modelu koji uspostavlja princip slobode i ravnopravnosti svojih subjekata u me\u0111usobnim odnosima. Komunikacija stoga postaje horizont svakog demokratskog dru\u0161tva s potrebom da se rije\u0161e ovi kontradiktorni ciljevi: osiguravanje komunikacije izme\u0111u slobodnih pojedinaca i preuzimanje te\u017enje za jednako\u0161\u0107u koja je horizont demokratskih dru\u0161tava, tako\u0111er, osiguravanje minimuma suradnje uz po\u0161tovanje kulturnih i politi\u010dkih razlika unutar me\u0111unarodne zajednice u vrijeme kada najve\u0107e svjetske industrije, industrije komunikacija, vide zemlju kao jedinstveno tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n

Izme\u0111u vrijednosti komunikacije, tehnika komunikacije i ekonomije komunikacije sve se mije\u0161a i prepli\u0107e, pogotovo zato \u0161to se \u010dini da izme\u0111u vrijednosti komunikacije i ekonomije tehnike „prirodno“ stvaraju vezu. Od telefona do radija, od televizije do interneta, oni utjelovljuju dvostruki ideal slobode i jednakosti informacija i komunikacije. \u010cini se da je tehnologija postala naoru\u017eano krilo zapadnog demokratskog ideala, \u010dak i ako su ove tehnike istovremeno neodvojive od globalnog rasta. Kada govorimo o globalnom selu, je li to ideal komunikacije na globalnom nivou ili infrastruktura prve industrije na svijetu, industrije informacija i komunikacija? Je li informacijsko dru\u0161tvo ideal demokratskog dru\u0161tva na globalnom nivou ili ideolo\u0161ka maska globalne informacijske ekonomije? Drugim rije\u010dima, sveprisutnost informacija i komunikacija na globalnom nivou nisu dovoljne da osiguraju pravedno, egalitarno i komunikativno dru\u0161tvo. E-sloboda je velika podr\u0161ka e-poslovanju, a glavne globalne komunikacijske grupe moraju biti prve koje \u0107e pohvaliti zasluge e-demokracije ili e-obuke od kojih \u0107e, osim toga, biti glavni ekonomski korisnici. U potpunoj smo konfuziji. Rastu\u0107i savez izme\u0111u ideala komunikacije, performansi tehnika i realnosti ekonomije zahtijeva ogroman rad znanja kako bi se razlikovali problemi i stvorilo znanje.<\/p>\n

Upravo taj dvojni status komunikacije, i temeljne vrijednosti i uloge kao instrumenta ekonomskog rasta, \u010dini je jednim od najve\u0107ih izazova budu\u0107nosti. Potreban je temeljni kriti\u010dki rad da se u ovom toku tehnika, diskursa, usluga, ideologija odvoji ono \u0161to se odnosi na ideal komunikacije i me\u0111usobnog razumijevanja od onoga \u0161to se odnosi na realnost nove etape historije ekonomije \u2013 ekonomije informacija. Pitanje znanosti i znanja je \u010dak i ispred politi\u010dkog, jer znanje poma\u017ee da se napravi razlika izme\u0111u govora i obe\u0107anja.<\/p>\n

Kojim alatom se treba koristiti za ovo sortiranje? Mo\u017eda najjednostavnijim, onim koji dolazi iz etimologije. Komunikacija ima dva zna\u010denja: Prvo, povezuje komunikaciju i dijeljenje, razumijevanje i po\u0161tovanje drugih. To je ideal komunikacije na individualnom ili kolektivnom nivou. Normativna dimenzija slu\u017ei kao referenca kako u smislu intersubjektivne komunikacije tako i u smislu tehnika ili dru\u0161tava. Drugo, novije, poja\u010dano komunikacijskim tehnikama od kojih je prva tisak, nagla\u0161ava ideju preno\u0161enja. Ono djeluje uz odavno istinitu hipotezu da \u0161to je vi\u0161e informacija, vi\u0161e je komunikacije. Danas nas sveprisutnost tehnika i obim tokova informacija tjeraju da shvatimo da vi\u0161e nije dovoljno \u0161iriti veliku koli\u010dinu informacija, pa \u010dak ni osigurati interakciju kako bi se pove\u0107ala komunikacija izme\u0111u pojedinaca ili zajednica. Ova druga dimenzija, koja se naziva funkcionalnom, o\u010dito nagla\u0161ava performanse, bez nu\u017enog osiguranja me\u0111usobnog razumijevanja.<\/p>\n

\u0160irenje velike koli\u010dine informacija i organiziranje njihove interakcije vi\u0161e ne zna\u010di komuniciranje. Komunikacija se susre\u0107e s tehnikom, \u010dak i tehni\u010dkom ideologijom, koja brka performanse i ljudsku i dru\u0161tvenu komunikaciju. Tehnicizam je jednostavna ideja koju prenose informacijske i komunikacijske industrije, prema kojoj vrijedi da \u0161to su pojedinci i dru\u0161tva vi\u0161e „opremljeni“, to je osigurana normativnija komunikacija. Tehnicizam se jednostavno sastoji od uspostavljanja kontinuiteta izme\u0111u tehni\u010dkog sistema i dru\u0161tvene stvarnosti. Zato svako teorijsko razmi\u0161ljanje o komunikaciji danas uklju\u010duje kriti\u010dko promi\u0161ljanje tehnika, ne da bi se kritizirala njihova uloga, ve\u0107 da bi se njihovo mjesto stavilo u perspektivu. Drugim rije\u010dima, potrebno je socijalizirati tehnologiju kako bi se izbjegla tehnicizacija dru\u0161tva. Ovaj pristup se tako\u0111er povezuje s tradicijom filozofije i historijom znanosti i tehnologije koje su uvijek insistirale na diskontinuitetu izme\u0111u tehni\u010dkog sistema i dru\u0161tva. Svakako, tehnika utje\u010de na dru\u0161tvo, ali u slo\u017eenoj interaktivnosti uloga kulturnih i dru\u0161tvenih modela \u010desto je barem jednako jaka. Ta uloga kulturnih i dru\u0161tvenih modela jo\u0161 je ve\u0107a kada su u pitanju komunikacijske tehnike.<\/p>\n

Mo\u017eda je mogu\u0107e da prvi medijsko-teorijski aksiom glasi da nema medija koji ima supstancijalno historijski stabilan k\u020fd. Masmediji nisu samo reprezentanti odre\u0111enih formi kao teatar ili film. Nisu samo ni tehnika kao tiskarstvo ili slikarstvo. Materijalni nosioci simboli\u010dkih sistema ili tehnike distribucije nisu dovoljni da se shvati pojam medija u cijelosti. Tra\u017ei li se novo pozicioniranje medijskih teorija u nekom zajedni\u010dkom horizontu, moraju se postaviti i novi uvjeti novog razumijevanja svijeta u svijetu koji je nerazumljiv.<\/a>[22<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Normativna ili funkcionalna komunikacija: podijeliti ili prenijeti?<\/strong><\/p>\n

Znanstveni izazov komunikacije sastoji se od razlikovanja normativnog od funkcionalnog u svakoj komunikacijskoj aktivnosti te socijalizacije tehnika kako bi se izbjeglo tehniciranje komunikacije.<\/p>\n

Dru\u017eiti se, zna\u010di vidjeti vezu koja u svakoj eri postoji izme\u0111u dru\u0161tvenog i kulturnog modela komunikacije i tehni\u010dkih sistema. Rade\u0107i ovaj posao mo\u017eemo svaki put komunikacijska pitanja postaviti u odnosu na dominantne dru\u0161tvene, politi\u010dke i kulturne modele. \u0160tovi\u0161e, u tom pogledu se ne treba suprotstavljati ljudskoj komunikaciji koja bi bila normativna i tehni\u010dkoj koja bi bila funkcionalna. <\/p>\n

Ne mo\u017ee postojati toliko normativne komunikacije kroz tehnologiju kao \u0161to su tisak, knji\u017eare, radio i televizija odavno dokazali; ne mo\u017ee postojati funkcionalna komunikacija u direktnim ljudskim odnosima kao \u0161to vidimo u mnogim dru\u0161tvenim situacijama poslovanja, porodice ili \u017eivota, u gradu ili na selu. Opozicija, koja je fundamentalna za odr\u017eavanje u svakoj eri, izme\u0111u normativnog i funkcionalnog ne preklapa se nu\u017eno s opozicijom izme\u0111u ljudske komunikacije i tehni\u010dke komunikacije. <\/p>\n

Glavne komunikacijske tehnike dobile su svoje zna\u010denje samo zato \u0161to su rezonirale s kulturnim i dru\u0161tvenim projektom komunikacije. Upravo ta veza izme\u0111u tehni\u010dkog sistema i modela komunikacije \u010dini interes razmi\u0161ljanja o komunikaciji ve\u0107 tri vijeka. Sva promi\u0161ljanja o idealu komunikacije od 17. stolje\u0107a, vezana za slobodu savjesti, zatim za slobodu pojedinca, za politi\u010dku slobodu i na kraju za ideju jednakosti, bila su pra\u0107ena borbom oko zna\u010denja koje treba dati tehni\u010dki komunikacijski sistem. Drugim rije\u010dima, ako su komunikacijske tehnike odigrale bitnu ulogu u tisku i telefonu, zatim radiju i televiziji, to je zato \u0161to su svaki put bile uba\u010dene u jedno od poglavlja ove duge kulturne i politi\u010dke bitke komunikacija.<\/p>\n

Tisak je neodvojiv od modela liberalne demokracije, kao \u0161to su radio i televizija od masovne. Izazov trenutnih komunikacijskih tehnika je znati kako se one uklapaju u dvojni ideal na\u0161ih suvremenih dru\u0161tava, „masovno individualisti\u010dko dru\u0161tvo“ sa svojim dvostrukim referencama na slobodu pojedinca i dru\u0161tvenu jednakost. Svaka od postoje\u0107ih tehnika je manje-vi\u0161e primjerena jednoj od dviju skala komunikacije. I cijeli je interes i pote\u0161ko\u0107a interneta, odlu\u010duju\u0107eg tehni\u010dkog napretka, da se zna pomi\u010de li on ovaj problem veze izme\u0111u ovih dviju skala komunikacije ili ne. <\/p>\n

Internet za sada vi\u0161e poja\u010dava mogu\u0107nosti individualne komunikacije, nego \u0161to donosi promjenu u odnosu na drugu dimenziju komunikacije bolje podr\u017eanu od strane radija i televizije, a koja je povezana s modelom masovne demokracije, tj. upravljanjem dru\u0161tvenom i kulturnom heterogeno\u0161\u0107u. Sa stanovi\u0161ta teorije komunikacije, tehni\u010dki sistem interneta trenutno ne predstavlja nadila\u017eenje aktualnog problema komunikacije: povezivanja pojedinaca na osnovi zajedni\u010dkog interesa, a ipak osigurava minimuma dru\u0161tvene kohezije.<\/p>\n

Nada demokratske teorije komunikacije jest omogu\u0107iti u isto vrijeme intersubjektivnu i dru\u0161tvenu komunikaciju. Zbog toga izazov komunikacije zna\u010di manje upravljanje sli\u010dnostima, nego upravljanje razlikama, manje okupljanje pojedinaca i zajednica koji imaju zajedni\u010dke interese, nego sposobnost organiziranja kohabitacije izme\u0111u heterogenih zajednica i dru\u0161tava, manje performanse alata, nego filozofije komunikacije koja je u njihovoj osnovi. Ljudi su ti koji konstruiraju komunikacijske modele koji se prvo nalaze u njihovim glavama, a zatim u alatima. Osim toga, historija tehnika, uklju\u010duju\u0107i komunikaciju, puna je alata koji u kona\u010dnici nikada nisu imali trajni dru\u0161tveni \u017eivot, jednostavno zato \u0161to nisu odgovarali dru\u0161tvenom i kulturnom pitanju.<\/p>\n

Podsje\u0107anje na prevagu kulturne i dru\u0161tvene dimenzije u komunikaciji je fundamentalno, naro\u010dito danas kada tehni\u010dki napredak, zna\u010dajan u ovom sektoru, mo\u017ee dovesti do vjerovanja da je tehni\u010dka izvedba izvor mutacije kulturnih modela komunikacije. Tehnike o\u010dito imaju stvarni utjecaj na kulturne modele kao i na dru\u0161tvenu organizaciju komunikacije, ali po redoslijedu analize nisu primarne. Ili bolje re\u010deno, u tehni\u010dkoj interakciji, kulturi, dru\u0161tvu, komunikaciji, kulturni modeli su ti koji igraju bitnu ulogu. To su komunikacijske utopije koje daju smisao alatima, \u010dak i ako oni, kroz promjene koje izazivaju, o\u010dito imaju utjecaj na kulturne i dru\u0161tvene modele komunikacije.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Komunikacijske znanosti izme\u0111u tehnologije i politike<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to smo shvatili u smislu teorije komunikacije, pitanje je njena veza s politi\u010dkom teorijom. Ova veza se radikalno razlikuje zavisno o tome ho\u0107emo li se na kraju opredijeliti za humanisti\u010dku filozofiju komunikacije ili tehni\u010dku filozofiju. Danas sve gura da prevlada drugo. Tu se u kona\u010dnici povezuju pitanja znanja i politike koja se ti\u010du refleksije statusa komunikacije u na\u0161im dru\u0161tvima, refleksije koja je za ne\u0161to vi\u0161e od pola vijeka rodila komunikacijske znanosti.<\/p>\n

Ne postoji samo jedna znanost koja mo\u017ee obuhvatiti komunikaciju, budu\u0107i da komunikacija uklju\u010duje nekoliko disciplina. Komunikacija je predmet interdisciplinarnog znanja, na razme\u0111u tradicionalnih disciplina i novijih znanja vezanih za \u0161irenje komunikacije i istoimenih tehnika. Strukturira ju otprilike deset disciplina: filozofija, antropologija, sociologija, politologija, lingvistika, pravo, ekonomija, historija, psihologija i geografija. <\/p>\n

Neko\u0107 mnogobrojne vizije s podru\u010dja komunikacija postale su u kratkom vremenu realnost te su promijenile \u010ditav \u017eivot suvremenog \u010dovjeka i, naravno, promijenile su odnose unutar svijeta komunikacija. Konsekvenca za to je da su masmediji postali predmetom mnogih znanosti, ali su i sami postali vrlo zna\u010dajna znanstvena disciplina da danas nitko ne postavlja vi\u0161e pitanje je li komunikologija znanost ili samo dio neke od znanstvenih disciplina (sociologije, filozofije, psihologije, ekonomije\u2026).<\/a>[23<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, dokaz da se ovo polje jo\u0161 uvijek bori da bude legitimno, mo\u017ee se vidjeti u \u010dinjenici da historija istra\u017eivanja komunikacije u Evropi nije precizno datirana, ali mo\u017eemo razlikovati \u010detiri faze:<\/p>\n

Prva faza traje do 1960-ih godina. Uglavnom je posve\u0107ena prou\u010davanju pisanog tiska oko nekoliko univerzitetskih centara, kao \u0161to je French Press Institute u Parizu, najstariji univerzitetski istra\u017eiva\u010dki centar za komunikaciju, osnovan 1938. Radio, na\u017ealost, nije predmet velike teorijske radoznalosti. Komunikacija, iako je glavni sastojak modernosti, izostaje u ovom preispitivanju oblika poslijeratnog dru\u0161tva, osim nekih radova na ogla\u0161avanju u nastajanju. Studije knji\u017eevnosti to ignoriraju, a i lingvistika tako\u0111er.<\/p>\n

Druga faza obuhva\u0107a period od 1960-ih do 1975. To je pravi po\u010detak studija, ne o komunikaciji, koja nije od interesa, ve\u0107 uglavnom o medijima. Akademici su istra\u017eivanja usmjerili prema anglosaksonskim zemljama. Ovdje je potrebno navesti imena G. Friedmanna, J. Cazeneuvea, E. Morina, R. Barthesa, O. Burgelina i Paul-Henri Chombarta de Lauwea. G. Friedmann, koji je ve\u0107 intenzivno radio na razvoju industrijske sociologije, uveo je ameri\u010dku tradiciju istra\u017eivanja masovnih medija. Ve\u0107ina dana\u0161njih pitanja o utjecaju medija, komunikacijskom dru\u0161tvu, problemu kulturnog nivoa, elitnoj kulturi, kraju knjige, ameri\u010dkoj ideologiji, imid\u017eu, ve\u0107 se tada postavlja. \u010cak je i problem recepcije poruke iz medija i javnosti ve\u0107 prisutan. S druge strane, radio u virtualnoj intelektualnoj indiferentnosti do\u017eivljava svoj vrhunac.<\/p>\n

Tre\u0107a faza je smje\u0161tena u narednu deceniju (1975\u20131985) i definira mu\u010dno pitanje utjecaja medija. Frankfurtska \u0161kola trijumfira s amblematskim likovima H. Marcusea i T. Adorna. Na ekonomskom planu, teze o ameri\u010dkom kulturnom imperijalizmu definitivno potvr\u0111uju \u010dinjenicu da mediji pripadaju „ideolo\u0161kim aparatima“. Debata, strastvena, nasilna, obilje\u017eena lo\u0161om namjerom s obje strane, „oko novog svjetskog informacionog poretka“ odvija se, na osnovi izvje\u0161taja Mac Bridea (1980), preko UNESCO-a. Informacija, vi\u0161e od komunikacije, ve\u0107 trideset godina ilustrira jedan od bitnih oblika stvarne neravnote\u017ee. Istovremeno se pojavljuje jo\u0161 jedan diskurs vezan za nove komunikacijske tehnike. Ovdje je sve pozitivno. Mnogo se o\u010dekuje od obe\u0107anja kablovske televizije u Kanadi i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, koja bi trebala omogu\u0107iti ispravljanje \u0161tete prouzrokovane masovnom televizijom. Izgledi za individualizaciju kablovskom televizijom, a zatim i ra\u010dunarstvom, potvr\u0111uju otvaranje jo\u0161 jedne historije komunikacije.<\/p>\n

Paradoksalno, ove inovacije, neodvojive od industrijske logike, hvale se onoliko koliko se osu\u0111uje masovna televizija. Nalazimo stari sukob izme\u0111u privla\u010dnosti individualne logike i nepovjerenja u kolektiv. U to vrijeme je, nesumnjivo, ro\u0111ena tehni\u010dka ideologija vezana za individualizirane usluge. Zaboravljeni interesi, ekonomska logika, kulturni modeli, otu\u0111enost, sve postaje „besplatno“ zahvaljuju\u0107i novim tehnikama. Danas, nekoliko decenija kasnije, nalazimo iste argumente s informacionim putovima, internetom, elektronskom demokracijom, tele-obrazovanjem.<\/p>\n

\u010cetvrta faza po\u010dinje od 1985. godine- To je period intelektualnog otvaranja. U oblasti istra\u017eivanja svjedo\u010dimo odre\u0111enom zbli\u017eavanju suprotstavljenih pozicija. Zagovornici kriti\u010dkog pristupa marksisti\u010dkog tipa postepeno prepoznaju da je javnost inteligentnija nego \u0161to se \u010dini te da usprkos kulturnoj i ideolo\u0161koj dominaciji mediji nemaju toliko straha od utjecaja. Javnost je nau\u010dila da se „igra“ s medijima. Rad na historiji tiska, telefona, radija i televizije podr\u017eava promjenu stava, u tom smislu da u svakoj eri nagla\u0161ava postojanje relativne autonomije dru\u0161tvenih i kulturnih pona\u0161anja u odnosu na ove tehnike. Ponovo otkrivamo va\u017enost sociokulturnog konteksta simboliziranog kulturolo\u0161kim studijama koje stavljaju ve\u0107i naglasak na interakciju izme\u0111u tehnika, modela i kulturnih identiteta. Nasuprot tome, zagovornici kriti\u010dkog empirijskog pristupa, za koje su doga\u0111aji poprili\u010dno pokazali da su u pravu, du\u017eni su priznati da izvanredna ekspanzija komunikacijskih industrija zamagljuje razumijevanje odnosa izme\u0111u komunikacije i dru\u0161tva.<\/p>\n

Politi\u010dka filozofija, kona\u010dno pronalaze\u0107i interes za pluralisti\u010dku demokraciju, otkriva koncepte javnog prostora i problem argumentacije, dakle, pitanje me\u0111usobnog razumijevanja. Kona\u010dno smo shvatili da to nisu samo poruke i savjeti. Osim toga, postoje pojedinci i kompanije koji grade veoma komplicirane burze. Ukratko, komunikacija polako postaje „vrijedno“ teorijsko pitanje. Intelektualci polako shva\u0107aju da postoje primaoci koji igraju centralnu ulogu i da \u0161to je vi\u0161e poruka, to vi\u0161e filtriraju i igraju aktivnu ulogu, daleko od „pasivnosti“ o kojoj smo dugo pri\u010dali. Vrlo sporo, presporo s obzirom na politi\u010dka pitanja, komunikacija po\u010dinje postajati su\u0161tinsko teorijsko i prakti\u010dno pitanje.<\/p>\n

U stvarnosti se za trideset godina polje istra\u017eivanja diverzificiralo. Prva dva pristupa su svrgnula empiri\u010dare nasuprot kriti\u010dara zbog divergentne analize mjesta komunikacije u dru\u0161tvu i kriti\u010dkog kapaciteta pojedinaca. Prvi hipostazira nove tehnike, a drugi je oprezan u komunikacijskim problemima, dok posljednja dva nailaze na vrlo povoljan odgovor me\u0111u kulturnim elitama.<\/p>\n

Komunikacija je teorijsko raskr\u0161\u0107e. Vidjeli smo da je izgra\u0111ena na raskr\u0161\u0107u desetak disciplina, \u0161to obja\u0161njava odre\u0111ene intelektualne te\u0161ko\u0107e u konceptualizaciji. Stvaranjem teoretskih alata, koncepata, na primjer oko javnog prostora, politi\u010dke komunikacije, argumentacije, javnog mnijenja, recepcije, upotrebe, interakcionizma, interkulturalne komunikacije i sl., uspjet \u0107emo izbje\u0107i ovu „tiraniju komunikacije“. Ju\u010dera\u0161nji protivnici komunikacije u su\u0161tini su bili marksisti koji su vodili dvostruku borbu: ideolo\u0161ku, protiv mehanizama dominacije na djelu u me\u0111unarodnoj audiovizualnoj komunikaciji i ekonomsku, da osude te\u017einu kulturnih industrija.<\/p>\n

Danas je dominantna struja druga\u010dija. To je tehni\u010dka ideologija, ideologija industrije, koja hvali „informacijsko-komunikacijsko dru\u0161tvo“ koje bi nastalo poslije televizije i kompjutera. Poslije bi se, uz interaktivnu komunikaciju, sve promijenilo. \u010cak je to ve\u0107, dolaskom dru\u0161tvene kablovske televizije, zatim kompjutera i mre\u017ea, prije \u010detrdeset godina bilo obe\u0107ano.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Eksplozija tr\u017ei\u0161ta komunikacija<\/strong><\/p>\n

Vi\u0161ak je svuda: 50 kanala kod ku\u0107e izgleda kao minimum, 100 ne\u0161to razumno, 300 do 400 znak napretka, a da ne spominjemo me\u0111usobno povezivanje mre\u017eama. Komunikacija je postala jedan od najja\u010dih simbola modernosti. \u0160tovi\u0161e, uspjeh ovih tehnika obja\u0161njava razmjere ideologije komunikacije koja je zasnovana, svakako, na tehni\u010dkim performansama, ali vjerojatno jednako toliko i na krizi triju drugih velikih vrijednosti koje su dominirale 20. vijekom: znanosti, religije i politike.<\/p>\n

Istra\u017eivanje u akademskom svijetu je bilo jedini na\u010din pristupa znanju vitalnog, ali zanemarenog sektora. Danas je potra\u017enja za znanjem jo\u0161 uvijek blago niska, ali je taj fenomen maskiran preobiljem postoje\u0107ih informacija na tr\u017ei\u0161tima, strategijama igra\u010da, ekonomskim restrukturiranjem, tehni\u010dkim prognozama, novim uslugama i njihovim eksperimentiranjem. S istra\u017eiva\u010dke to\u010dke gledi\u0161ta, ipak, tokom dvadeset godina mo\u017eemo imenovati oblasti u kojima je postignut napredak. To su sljede\u0107e oblasti i obuhva\u0107aju pobrojano:<\/p>\n

1. Komunikacija i dru\u0161tvo: institucionalna komunikacija, historija tiska i komunikacijskih tehnika, znanosti, kulture i komunikacije, kolektivno pam\u0107enje i historija komunikacije, pravo i ekonomija informacija i komunikacija, dru\u0161tvena historija i pam\u0107enje;<\/p>\n

2. Mediji i demokracija: politi\u010dki govori i njihovi izrazi, posredovanje i medijatizacija, mediji, krize i sukobi, evolucija audiovizualnih sistema i regulatornih institucija, pojava novih tehnika komunikacije;<\/p>\n

3. Komunikacija i politika: karakteristike i funkcioniranje javnog prostora, javno mnijenje i politi\u010dka komunikacija, diskurs i prakse aktera, konteksti preno\u0161enja i prijema politi\u010dkih poruka u javnom prostoru, informacije i akcije, novi odnosi izme\u0111u javnog i privatnog prostora;<\/p>\n

4. Komunikacijske strategije: modifikacija prostora i vremena, konstrukcija i izra\u017eavanje mi\u0161ljenja, prijem poruka i pona\u0161anja publike, argumentativne strategije i konstrukcija stvarnosti, konstrukcija, interakcija i interpretacije, individualna i kolektivna zastupanja, interpersonalna komunikacija i komunikacija na daljinu, razli\u010diti oblici interkulturalne komunikacije, rije\u010di, geste, slike i raznolikost na\u010dina komunikacije;<\/p>\n

5. Evropa i interkulturalna komunikacija: stereotipi i reprezentacije, identitet i komunikacija, nacionalni mediji i prostori, internacionalizacija komunikacije, politi\u010dka, ekonomska, institucionalna i kulturna pitanja, Evropska unija i granice ju\u017ene i isto\u010dne Evrope, pote\u0161ko\u0107e interkulturalne komunikacije, dru\u0161tvene nejednakosti i sukob kultura, sukob izme\u0111u komunikacijskih industrija i pitanje kulturne raznolikosti;<\/p>\n

6. \u010cetiri teorijske pozicije: Teorijske pozicije, \u010desto kontradiktorne, koje strukturiraju polje istra\u017eivanja, mogu se grupirati u \u010detiri pozicije. Prva se odnosi na vezu izme\u0111u tehnike i vrijednosti u polju komunikacije, a druga se ti\u010de stupnja otvorenosti i zatvorenosti dru\u0161tva. \u0160to se ti\u010de komunikacije, razila\u017eenje je izme\u0111u dijelova koji favoriziraju tehni\u010dki pristup komunikaciji, u usporedbi s onima koji favoriziraju pristup u smislu vrijednosti. \u0160to se ti\u010de dru\u0161tva, razila\u017eenje je izme\u0111u dijelova koji favoriziraju otvorenu viziju dru\u0161tva, u usporedbi s onima koji radije insistiraju na temi dru\u0161tvene kontrole i dominacije.<\/p>\n

To je u kona\u010dnici, s jedne strane, veza tehnike i vrijednosti u komunikaciji, a s druge, manje ili vi\u0161e zatvorena vizija dru\u0161tva koje predstavlja dvije ose u odnosu na koje se distribuira rad na komunikaciji. Stoga je odnos komunikacije i dru\u0161tva diskriminiraju\u0107i faktor. Vizija informacija i komunikacije uvijek otkriva implicitnu ili eksplicitnu teoriju dru\u0161tva. Ne postoji „prirodan“ stav o komunikaciji, bilo da se radi o imid\u017eu, recepciji, televiziji, novim tehnikama ili interkulturalnoj komunikaciji. I svaka od ovih vizija se u kona\u010dnici odnosi na koncepciju komunikacije i dru\u0161tva. Stoga mo\u017eemo postaviti sljede\u0107a pitanja bilo kojeg tehni\u010dkog, akademskog, politi\u010dkog diskursa o komunikaciji: Koje su pretpostavke? Gdje on govori o tako „prirodnoj“ komunikaciji? Koja je njegova implicitna vizija dru\u0161tva? Kako to utje\u010de na njegovu koncepciju komunikacije?<\/p>\n

\u010citaju\u0107i novinske \u010dlanke ili slu\u0161aju\u0107i odre\u0111enog ekonomskog ili politi\u010dkog aktera koji intervenira u polju komunikacije, mo\u017eemo razumjeti na koju od ovih pozicija je vezan govor.<\/p>\n

Prva struja je vrlo optimisti\u010dna po pitanju dru\u0161tva – kao i tehnika, okuplja one koji u tehni\u010dkim lomovima vide nastanak novog dru\u0161tva, vi\u0161e demokratskog, relacijskog i interaktivnijeg. Ovdje je to gotovo vjerovanje. Ovakav stav je sveprisutan u medijima, novinama i budu\u0107em radu. Ovdje je gotovo sve pozitivno. Otpor dru\u0161tava se poistovje\u0107uje sa strahom od promjene. Ekonomska logika je naoru\u017eana ruka ove globalne revolucije koja \u0107e omogu\u0107iti precrtavanje odnosa. Obrazovanje, kao jedan od dodataka ove komunikacijske revolucije, omogu\u0107it \u0107e zemljama da presko\u010de fazu industrijskog dru\u0161tva i direktno do\u0111u u informacijsko.<\/p>\n

Druga struja: kritika. Osu\u0111uju ekscese komunikacijskih industrija na globalnom nivou i op\u0107i utjecaj tehnika na dru\u0161tvene odnose. Nove usluge ni\u0161ta ne mijenjaju. Me\u0111utim, mo\u017ee se voditi borba da se dru\u0161tva oslobode ovog, kona\u010dno, ideolo\u0161kog, kao i ekonomskog, tehni\u010dkog i politi\u010dkog utjecaja. Na me\u0111unarodnom planu, ideologije informacijskog dru\u0161tva samo su alibi nove me\u0111unarodne podjele rada koja u\u010dvr\u0161\u0107uje dominaciju.<\/p>\n

Tre\u0107a struja: empiristi kriti\u010dari. Ovdje prevladava ideja manevarskog prostora u odnosu izme\u0111u komunikacije i dru\u0161tva. Komunikacija je vrijednost prije nego \u0161to postane tehnika, a u ime ove normativne reference mogu\u0107e je, na dnevnoj bazi, podizati kontradikcije izme\u0111u ideala komunikacije i stvarnosti komunikacijskih industrija. Inteligencija javnosti je \u010duvar ovog dualiteta komunikacije. To je simetrija inteligencije gra\u0111anina u demokratskom modelu. Ovdje je klju\u010dna ideja regulacije, kao i ideja kriti\u010dke analize.<\/p>\n

\u010cetvrta struja: nihilisti. Oni pokazuju dvostruko nepovjerenje, i u dru\u0161tvo i u \u010dovjeka. S druge strane, nihilisti, manje-vi\u0161e skepti\u010dni u zavisnosti od autora, sna\u017eno vjeruju u mo\u0107 tehnika, ali na simetri\u010dan na\u010din. Za njih su i glumci prevareni. Samo je manjina u stanju kroz svoju kulturu odbaciti zamke i iluzije ove komunikacije. Perspektiva je \u010desto elitisti\u010dka.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

Komunikacija je vjerojatno jedan od segmenata stvarnosti u kojem je bilo najvi\u0161e promjena u posljednjih \u0161ezdeset godina. Mo\u017eemo samo razmisliti o telefonu, radiju, televiziji, kompjuterima, dana\u0161njoj stvarnosti i mobilnim telefonima. To su preokreti koji su se desili bez postojanja velike znanstvene kulture, jer informacija i komunikacija ju\u010der nisu bili legitimna i cijenjena oblast. Ka\u0161njenje je stoga vi\u0161e na strani teorije i refleksije, nego na strani tehnike i ekonomije. Komunikacija postaje glavno pitanje 21. vijeka, jednako va\u017eno kao znanost, obrana, obrazovanje, zdravstvo. Napor proizvodnje znanja, stoga, mora biti razmjeran ovom ekonomskom, dru\u0161tvenom i kulturnom zna\u010daju, kako na nivou nacija tako i onog su\u0161tinskog sutra i po\u0161tovanja kulturne raznolikosti. <\/p>\n

Informacijom i komunikacijom utje\u010demo na mentalnu infrastrukturu pojedinaca i zajednica. Razvijanje znanja je i na\u010din da se o\u010duva komunikacija kao karakteristi\u010dna vrijednost kulture i demokracije u vrijeme kada je s uspjehom zahva\u0107aju svi interesi. Kako komunikacija postaje rastu\u0107a globalna industrija, ne postoji garancija da \u0107e ostati vezana za vrijednosti koje je podr\u017eavaju. Mo\u017ee \u010dak postati faktor dominacije i nejednakosti, daleko od ideala dijeljenja i emancipacije.<\/p>\n

Razvijanje znanja o komunikaciji zna\u010di djelovanje tokom vremena, da se obe\u0107anja o novim tehnikama stave u perspektivu. To ne svodi komunikaciju na tehnike, nego na razvijanje teorijskog rada i promoviranje razvoja znanstvene zajednice. Primjetna je marginalizacija istra\u017eiva\u010da i akademika u korist „stru\u010dnjaka“ i „savjetnika“ svih vrsta \u010diji govori uvijek bivaju privla\u010dniji. Jednom kada komunikacija postane industrija, logika interesa dominira logikom vrijednosti. Sve dok ne bude komunikacijske krize, potra\u017enja za znanjem \u0107e vjerojatno ostati niska. <\/p>\n

Ho\u0107emo li ostaviti otvorenu raspravu, jedva ocrtanu, o dvjema filozofijama komunikacije: dijeljenju ili preno\u0161enju? Politi\u010dka filozofija insistira na idealu me\u0111usobnog razumijevanja izme\u0111u ljudi i dru\u0161tava. Tehni\u010dka filozofija je osjetljiva na napredak koji omogu\u0107ava sve br\u017ei prijenos i interaktivnost informacija i komunikacija svih vrsta. S jedne strane je sporost i te\u0161ko\u0107a u me\u0111usobnom razumijevanju, a s druge tehni\u010dka brzina. U sredini, obe\u0107anja ekonomije, spremnije da pre\u0111e na tehni\u010dku nego na humanisti\u010dku logiku.<\/p>\n

Kakva \u0107e biti uloga znanja? Bit \u0107e potrebno razlikovati u obe\u0107anjima, govorima, dostignu\u0107ima, \u0161to se odnosi na politi\u010dku filozofiju komunikacije od onoga \u0161to se odnosi na tehni\u010dku filozofiju. Ove dvije filozofije se ne preklapaju nu\u017eno s opozicijom izme\u0111u normativne komunikacije i funkcionalne komunikacije, \u0161to pokazuje slo\u017eenost odnosa izme\u0111u komunikacije i dru\u0161tva. Ustvari, mo\u017ee postojati normativna komunikacija i u politi\u010dkoj i u tehni\u010dkoj filozofiji komunikacije. Obrnuto, funkcionalna dimenzija se mo\u017ee na\u0107i i u politi\u010dkom ili tehni\u010dkom pristupu komunikaciji. U svakom slu\u010daju, razlikovanje dviju vizija, tehni\u010dke i politi\u010dke komunikacije, omogu\u0107ava nam da stavimo u perspektivu pitanja vezana za ekonomiju komunikacije i dru\u0161tvene, kulturne i obrazovne projekte koji su njeno pro\u0161irenje. Nije li u svim slu\u010dajevima razlikovanje problema razli\u010dite prirode ono \u0161to karakterizira \u010din znanja?<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[22<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKe\u010do-Isakovi\u0107, E. (2006) Izazovi mas-medija<\/em>. Sarajevo: DES, 68.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[23<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIsto, 9.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107, F. (2016) Stvarnost i mediji, vrijeme istro\u0161enih ideologija<\/em>. Sarajevo: Dobra knjiga.<\/p>\n

Fejzi\u0107-\u010cengi\u0107, F. (2009) Medijska kultura u Bosni i Hercegovini<\/em>. Sarajevo: Connectum.<\/p>\n

Granjon. F. (2012) Reconnaissance et usage d’internet. Une sociologie critique des pratiques de l’information connectee<\/em>. Paris: Presses des Mines.<\/p>\n

Habermas, J. (1962) L’espace public. Archeologie de la publicite comme dimension constitutive de la societe bourgeoise<\/em>. Paris : Payot.<\/p>\n

Hall, S. (2007) Identite et culture<\/em>. Paris: Ed. Amsterdam.<\/p>\n

Ke\u010do-Isakovi\u0107, E. (2006) Izazovi mas-medija<\/em>. Sarajevo: DES.<\/p>\n

Lamza Posavec, V. (1995) Javno mnijenje<\/em>. Zagreb: Alinea.<\/p>\n

Lazarsfeld P.F., Katz E. (1955) Personal influence: The part played by people in the flow of mass communications<\/em>. New York: The free press.<\/p>\n

Lorimer, R. (1998) Masovne komunikacije<\/em>. Beograd: Clio.<\/p>\n

McQuail, D. (2010) Mass Communication Theory<\/em>, (6th edition). London.<\/p>\n

Nuhanovi\u0107, A. (2005) Fenomen javnosti<\/em>. Sarajevo: Promocult.<\/p>\n

Radojkovi\u0107, M., Stojkovi\u0107, B. (2004) Informaciono komunikacioni sistemi<\/em>. Beograd: Clio.<\/p>\n

Sinanovi\u0107, A. (2007) Dru\u0161tvena odgovornost medija<\/em>. Sarajevo: Vesta.<\/p>\n

\u0160ljivo-Grbo, A. (2009) Mediji i demokratizacija dru\u0161tva<\/em>. Sarajevo: Fakultet politi\u010dkih nauka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Language, Communication, Media<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Language is a system that allows us to communicate. In its intent to encourage the exchange of information between individuals, its function is dual: that of communication between humans and of the symbolization of an idea by a sign. Civilization as we know it a product of language, both spoken and written. The emergence of image media such as photography, cinema, video, and comics risks overturning the fragile balance that has been established by the verbalization between the instinctual and the rational. The image provokes, but does not reach deeply. A spoken word structures the experience and enables the subject to distance itself from it, in order to integrate, digest, and acquire it. Speech, i.e. the verbal articulation of a thought, is the principal element of language. Language is therefore individualized, embodied, and put in a certain situation. A very important civilizational role of speech has somewhat started to disappear from view, after the winds of massive technology have begun to blow. With pictures that define a new language, technology has provided us with new means. Media experts\u2019 efforts are therefore nowadays more focused on the research of the technical aspects and new technological possibilities, than on the articulation of the existing discourse. The already famous McLuhan\u2019s phrase \u2018\u2019The Medium is the message\u2019\u2019 has suppressed the importance of speech. The phenomenon is universal: the strictness of the articulation of the verbal discourse is in decline everywhere.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> language, communication, media, philosophy.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     13(24)#6 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.24.6 UDK 1:808 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 2.12.2023.     Mustafa Sefo Fakultet politi\u010dkih nauka Univerziteta u Sarajevu Odsjek komunikologije\/\u017eurnalistike Bosna i Hercegovina mustafa.sefo@fpn.unsa.ba Jezik, komunikacija i mediji Puni tekst: pdf […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":463,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[111],"tags":[847,861],"class_list":["post-468","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-24-vlasiti-url","tag-komunikacija-i-mediji","tag-mustafa-sefo-jezik","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nMustafa Sefo: Jezik, komunikacija i mediji - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Mustafa Sefo: Jezik, komunikacija i mediji - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     13(24)#6 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.24.6 UDK 1:808 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 2.12.2023.     Mustafa Sefo Fakultet politi\u010dkih nauka Univerziteta u Sarajevu Odsjek komunikologije\/\u017eurnalistike Bosna i Hercegovina mustafa.sefo@fpn.unsa.ba Jezik, komunikacija i mediji Puni tekst: pdf […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-05-28T20:15:43+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"25 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Mustafa Sefo: Jezik, komunikacija i mediji\",\"datePublished\":\"2024-05-28T20:15:43+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/\"},\"wordCount\":5070,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"keywords\":[\"komunikacija i mediji\",\"Mustafa Sefo: Jezik\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 24 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/\",\"name\":\"Mustafa Sefo: Jezik, komunikacija i mediji - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"datePublished\":\"2024-05-28T20:15:43+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mustafa Sefo: Jezik, komunikacija i mediji\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Mustafa Sefo: Jezik, komunikacija i mediji - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Mustafa Sefo: Jezik, komunikacija i mediji - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     13(24)#6 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.24.6 UDK 1:808 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 2.12.2023.     Mustafa Sefo Fakultet politi\u010dkih nauka Univerziteta u Sarajevu Odsjek komunikologije\/\u017eurnalistike Bosna i Hercegovina mustafa.sefo@fpn.unsa.ba Jezik, komunikacija i mediji Puni tekst: pdf […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2024-05-28T20:15:43+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"25 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Mustafa Sefo: Jezik, komunikacija i mediji","datePublished":"2024-05-28T20:15:43+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/"},"wordCount":5070,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","keywords":["komunikacija i mediji","Mustafa Sefo: Jezik"],"articleSection":["In Medias Res broj 24 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/","name":"Mustafa Sefo: Jezik, komunikacija i mediji - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","datePublished":"2024-05-28T20:15:43+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/mustafa-sefo-jezik-komunikacija-i-mediji\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mustafa Sefo: Jezik, komunikacija i mediji"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/468","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=468"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/468\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=468"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=468"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=468"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}