{"id":470,"date":"2024-05-28T20:18:01","date_gmt":"2024-05-28T20:18:01","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2024\/05\/28\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/"},"modified":"2024-05-28T20:18:01","modified_gmt":"2024-05-28T20:18:01","slug":"jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/","title":{"rendered":"Jasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  13(24)#8 2024<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.13.24.8<\/a>
\nUDK 659.1-021.412.1
\nPrethodno priop\u0107enje
\nPreliminary communication
\nPrimljeno: 16.11.2023.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jasna Kolovrat<\/span><\/p>\n

j.kolovrat@protonmail.com<\/p>\n

Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na
\nbudu\u0107e socioekonomske trendove<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (412 KB), Hrvatski, Str. 4073 – 4094
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Reklame u globaliziranom svijetu sve vi\u0161e preuzimaju ulogu kipara percepcije, vrijednosti i stavova, a zahvaljuju\u0107i tehnologiji 21. stolje\u0107a dobivaju mo\u0107 nad ljudskim umom kakvu imaju po\u017ear ili poplava. Koriste\u0107i sve sofisticiranije tehnike zavo\u0111enja publike, dostigle su umjetni\u010dke razine. Slojevitost, kompleksnost i tehni\u010dki izbru\u0161eni audiovizualni do\u017eivljaji, omogu\u0107eni AI, AR i VR tehnologijom, otvorili su prostor reklamama da prevazi\u0111u okvire svog uvrije\u017eenog koncepta, tj. poticanja konzumerizma u cilju brze financijske dobiti. Ubrzani razvoj tehnologije pa time sve o\u0161trija konkurencija u borbi za um kupca, posljedi\u010dno su stvorili hiperprodukciju i prezasi\u0107enost informacijama, a posljedi\u010dno i skra\u0107ivanje raspona pa\u017enje kod primatelja informacije. Potreba za re-analizom dijapazona mo\u0107i reklama javlja se i zbog preobrazbe odnosa na globalnom nivou koji iz nacionalnih okvira prelaze u nadnacionalne. To reklamama, zbog njihovog kratkog trajanja, tehni\u010dki savr\u0161enog audiovizualnog do\u017eivljaja s jednostavnim porukama i sloganima, koje se konstantnim ponavljanjem utiskuju u svijest potro\u0161a\u010da, omogu\u0107ava neinvazivni oblik indoktrinacije, pa ti naizgled nepotrebni proizvodi i usluge, putem reklama svoju svrhu pro\u0161iruju i na oblikovanje pristanka za lak\u0161e implementiranje budu\u0107ih politika.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> reklama, trend, oblikovanje pristanka, propaganda, manipulacija.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prema Vertov\u0161ek i Tomovi\u0107, „Reklama u osnovi nema dovoljno mo\u0107i, ali ni ulogu preispitivati razloge ni probleme turisti\u010dke (ili neke druge) politike, njena je mo\u0107 skoncentrirana na konkretnu ponudu; roba i profit su broj jedan u dana\u0161njem materijalisti\u010dkom svijetu“ (Vertov\u0161ek – Tomovi\u0107, 2015, str. 955).<\/p>\n

No s obzirom na to da svijet ubrzano ulazi u 4IR<\/a>[96<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, a osvr\u0107u\u0107i se na navode Dr. Yuhyun Park, autorice \u010dlanka u Huffington Postu iz 2016.godine: <\/p>\n

„Tijekom ovog desetlje\u0107a suo\u010dit \u0107emo se s \u010detvrtom industrijskom revolucijom koja sustavno integrira digitalni, fizi\u010dki i biolo\u0161ki napredak. Ovaj put to doslovno mijenja tko smo. […] Bioni\u010dki ljudi, tehnologije za promjenu gena, sinteti\u010dka biologija i mozak povezan s internetom<\/a>[97<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> natjerat \u0107e nas da redefiniramo \u0161to zna\u010di biti \u010dovjek. Neki bi mogli re\u0107i da napokon mo\u017eemo dose\u0107i razinu Boga igraju\u0107i ulogu Stvoritelja \u017eivota. Ili bi netko mogao re\u0107i da ljudi vi\u0161e ne\u0107e biti vladari zemlje, ve\u0107 \u0107e njima upravljati strojevi“ (Park, 2016).<\/p>\n

ili na frazu koju je 2006. godine skovao Clive Humby i sa\u017eeo u jednoj re\u010denici: <\/p>\n

„Podaci su nova nafta“ (Clive Humby, n. d.).<\/p>\n

mo\u017eemo li i dalje sa sigurno\u0161\u0107u smatrati da je mo\u0107 reklame skoncentrirana („samo“) na konkretnu ponudu i brzu financijsku dobit?! <\/p>\n

Pitanje se name\u0107e jer se infrastruktura koja omog\u0107uje trasiranje 4IR, izme\u0111u ostalog, temelji i na nosivoj pametnoj<\/em> tehnologiji te u ubrzanoj digitalizaciji pla\u0107anjem putem aplikacija i QR kodova, a koje se u reklamama, ad nauseam, potenciraju kroz prodaju konkretnih proizvoda i usluga. <\/p>\n

Prethodno navedeno otvara nebrojeno dilema, a jedna od onih koja se isti\u010de je, bi li zbog potonjeg i na reklame 21. stolje\u0107a mogli gledati kao na 5GW, tj. informacijski rat, za koji je Daniel Abbot (2010, str. 20) rekao da se ostvaruje „kroz manipulaciju percepcije i mijenjanje konteksta kojim se percipira svijet“. <\/p>\n

Ako reklame promatramo u kontekstu oblikovanja pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove, njihova manipulativna mo\u0107 se ogleda u kompleksnoj prirodi njihovog audiovizualnog sadr\u017eaja kojim se utje\u010de na percepciju javnosti, odnosno kako je navela Williamson (1978, str. 40), u transformaciji simbola [uklju\u010denih u njih] jer svaki simbol nekome ne\u0161to zna\u010di, kao i u kompleksnim 3P odnosima na globalnom nivou.<\/p>\n

Naime, kako korporacije imaju tendenciju globalnog \u0161irenja, postale su ovisne<\/em> od kooperacija s administracijama i vlastima nacionalnih dr\u017eava, zbog \u010dega se ukazala ‘potreba’ za formiranjem javno-privatnog partnerstva. Time je korporativnom kapitalu, svjetskoj oligarhiji, ‘elitnim’ nadnacionalnim strukturama, takozvanim „1%“ i njihovim istaknutim pojedincima, ali i raznim politikama, omogu\u0107eno da uz brzu zaradu kroz reklame ve\u017eu i puno \u0161ire ideje, politike i ideologije, pa novododani<\/em> manipulativni aspekt prosje\u010dnom gledatelju na prvi pogled nije vidljiv. <\/p>\n

Sukob politika i stava javnosti, a koji se lomi preko le\u0111a trgova\u010dkih lanaca, proizvo\u0111a\u010da robnih marki i kupaca, ukazuje na to da su kompanije prisiljene<\/em> proizvode reklamirati i prodavati kroz prizmu pozitivnih ideja koje nisu dijelom klasi\u010dne poslovne politike i klasi\u010dnih metoda ogla\u0161avanja, ve\u0107 su stvar nadnacionalnih politika i se\u017eu puno dublje nego je to ‘samo’ financijska dobit, odnosno, usmjerene su na mijenjanje vrijednosti dru\u0161tva. <\/p>\n

Mo\u0107 dostupnosti informacija o implementaciji korporativno-nacionalnih i nadnacionalnih politika, a koje javnost ima mogu\u0107nost sagledati kroz reklamiranje proizvoda, uo\u010davaju se u nedavnim previranjima s kompanijama Bud Light \u2013 s pivom koje je do ju\u010der bilo obojano „ameri\u010dkim patriotizmom“ i usmjereno ka „svakodnevnom Amerikancu“, a danas reklamirano od strane transrodne osobe, Dylan Mulvaneyja, ili Adidas – s kupa\u0107im kostimima za \u017eene koje reklamira osoba s mu\u0161kim genitalijama, namijenjenim homoseksualnim i transrodnim osobama, u kampanji pod nazivom „Tuck it“ (Adidas, 2021) u koju su uklju\u010dena i djeca. To je od strane kupaca dovelo do bojkota i kompanije Bud Light i robnih marki, ali i trgovina koje prodaju navedene proizvode (Green, 2023).<\/p>\n

Konkretni cilj u oba slu\u010daja je dodjeljivanje vi\u0161ih ESG i DE&I bodova kompanijama i institucijama (Krychiw, 2023) jer su uklju\u010deni u 17 ciljeva odr\u017eivog razvoja UN 2030<\/a>[98<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, o \u010demu je 2017.godine, kada u javnom diskursu nije bilo ni rije\u010di o istima, Larry Fink, CEO BlackRock-a, na upit o poslovanju kompanija u kontekstu „3E“<\/a>[99<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, na koji na\u010din pristupiti promjenama te kako bi se ‘nedoli\u010dan’ image mogao odraziti na poslovanje kompanije, rekao:<\/p>\n

„Pona\u0161anja \u0107e se morati promijeniti i to je jedna stvar koju \u0107emo tra\u017eiti od tvrtki. Morate forsirati [promjenu] pona\u0161anja, a mi u BlackRocku forsiramo [promjenu] pona\u0161anja. 54% dolazne klase su \u017eene, dodali smo jo\u0161 \u010detiri [ESG] boda u smislu raznolikog zapo\u0161ljavanja ove godine i ono \u0161to smo interno radili je, ako ne postignete ove razine utjecaja, va\u0161a bi naknada mogla biti pogo\u0111ena […] Morate forsirati pona\u0161anje, a ako ne forsirate pona\u0161anje, bilo da se radi o rodu, rasi ili kako god \u017eelite nazvati sastav svog tima, to \u0107e utjecati na vas, a to nije samo neregrutiranje, to je razvoj […] i morat \u0107emo pospje\u0161iti promjene“ (New York Times Events, 2017). <\/p>\n

Jo\u0161 jedan od primjera konflikta interesa javno-privatnog partnerstva je preklapanje javnozdravstvenih politika sa korporativnim interesima i filantropskim<\/em> organizacijama kroz medije i reklame. Taj segment je detaljno istra\u017eio Tim Schwab, istra\u017eiva\u010dki novinar koji pi\u0161e za Columbia Journalism Review, koji navodi da je vi\u0161e od 250 milijuna dolara, od pribli\u017eno 20.000 dobrotvornih<\/em> dotacija Zaklade Gates dodijeljenih do kraja lipnja [2020.godine], oti\u0161lo u medijske tvrtke kako bi utjecale na vijesti s jasnom ideolo\u0161kom agendom (Schwab, T., 2020). Krajem 2021. godine, MintPress News je otkrio da je Zaklada Billa i Melinde Gates (BMGF) kroz vi\u0161e od 30.000 pojedina\u010dnih dotacija dala vi\u0161e od 300 milijuna dolara za potporu<\/em> medijskim projektima (MacLeod, 2021). Op\u0107e poznata \u010dinjenica je da su elitne strukture uklju\u010dene u sve. Jedan od njih je i prethodno spomenuti Bill Gates, iako po vokaciji tehnolo\u0161ki mogul, uklju\u010den je u sve sfere javno-zdravstvenog \u017eivota, u sve segmente ekonomije, u prehrambenu industriju<\/a>[100<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i poljoprivredu \u2013 kao najve\u0107i privatni zemljoposjednik u SAD-u <\/a>[101<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, u filmsku industriju<\/a>[102<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> (Arango & Stelter, 2009), ekologiju i energetiku (Temple, 2022) pa i kreiranje politika SZO-a (Huet & Paun).<\/p>\n

Neizostavna infrastruktura za trasiranje i implementiranje 4IR je AR, VR i AI tehnologija. <\/p>\n

Spajanjem digitalnih i fizi\u010dkih javnih prostora na kojem se temelji iskustvo kori\u0161tenja pro\u0161irene stvarnosti, cijeli svijet koji do\u017eivljavamo osjetilno postat \u0107e jedna konstantna, ogromna reklama.<\/p>\n

Osim \u0161to su AR i VR zanimljivi iz perspektive trasiranja digitalne budu\u0107nosti, zanimljivi su i iz razloga ogromnog potencijala za promijene u na\u010dinima poslovanja u mnogim industrijama pa, na primjer, pored podataka koje informiraju o stanju na cesti, putnici u samovoze\u0107em automobilu mogu pratiti zabavne sadr\u017eaje na holografskom AR vjetrobranskom staklu<\/a>[103<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> (WayRay, 2020).<\/p>\n

Iako je tehnologija za komercijalnu pro\u0161irenu stvarnost (CAR) prisutna od kraja ‘60-ih (Javornik, 2016), po\u010detkom 2010-ih godina postala je jako popularna u komercijaliziranju satova, nakita i kozmetike zbog mogu\u0107nosti (virtualnog) isprobavanja gotovo neograni\u010denog broja proizvoda. Takav na\u010din testiranja i kupovine iz naslonja\u010da rezultirali su time da su kupci koji su testirali ru\u017eeve na AR su\u010delju, u usporedbi s kupcima koji su testirali ru\u017eeve pomo\u0107u testera proizvoda, proveli gotovo 50% vi\u0161e vremena na ure\u0111aju za testiranje (Syniverse Moderator, 2023).<\/p>\n

Jo\u0161 jedna velika prednost poduze\u0107a koje svoje proizvode i usluge reklamiraju putem AR tehnologije je pove\u0107anje zarade, budu\u0107i da se put od produkta\/usluge do kupca bilje\u017ei elektroni\u010dki pa se anuliraju posrednici, \u010dime se skra\u0107uje put produkta, stvara izravna veza izme\u0111u produkta\/usluge i kupca i posljedi\u010dno smanjuju tro\u0161kovi poslovanja. <\/p>\n

Teoretska prednost AV i AR tehnologije je da se u komercijalne svrhe mo\u017ee koristiti za sve, od procesa planiranja izgradnje objekata do pregleda prostora komercijalnih nekretnina, ure\u0111enja interijera i eksterijera, u kojoj potencijalni kupci stoje ispred postoje\u0107ih prostora, dok im AV i AR tehnologija omogu\u0107uje vizualizirati obnovu s potencijalnim stanarima, \u010dime se do krajnosti mijenja i na\u010din reklamiranja proizvoda i usluga. No problem AR i VR tehnologije ogleda se u zapanjuju\u0107em spektru mogu\u0107nosti zlouporabe aplikacija instaliranih na osobnoj imovini (telefoni, pametni satovi, nao\u010dale, trake, slu\u0161alice, odje\u0107a i sl.) i iz razloga \u0161to, izme\u0111u ostalog, mogu biti i u sukobu s pravima vlasni\u0161tva (Duddu, 2021) jer nije odgovoreno ni na pitanje o kreatorima sadr\u017eaja: Tko stvara, posjeduje i koristi sadr\u017eaje koji se koriste u ure\u0111ajima? Sami korisnici? Medijska tvrtka koja prodaje sadr\u017eaj? Proizvo\u0111a\u010d tehnologije? Netko tre\u0107i? <\/p>\n

Iako postoje mnogi korisni na\u010dini upotrebe AR i VR tehnologije koji slu\u017ee kao argument za implementiranje te tehnologije u raznim industrijama, raste zabrinutost oko toga kako ona mo\u017ee utjecati na pona\u0161anje ljudi i \u0161tetiti im, a da toga nisu svjesni, jer je AR tehnologija napravljena da zadr\u017ei interes korisnika virtualnim okru\u017eenjem, zamagljuju\u0107i granice stvarnosti, budu\u0107i da stvarni i virtualni svijet stapa u jedan. Zbog impresivnosti iskustva, AR do\u017eivljaji mogu dovesti do pretjeranog kori\u0161tenja i odvra\u0107anja korisnika od njihovih svakodnevnih zadataka i odgovornosti, dok se psiholo\u0161ke opasnosti AR tehnologije manifestiraju kroz otu\u0111enje od najbli\u017ee socijalne okoline, zatim kroz gubitak perspektive \u0161to je stvarno, a \u0161to virtualno, kao i kroz osje\u0107aj depersonalizacije. <\/p>\n

Uslijed ograni\u010denog znanja korisnika o AR tehnologiji te ograni\u010dene kontrole nad na\u010dinom na koji aplikacije i AR ure\u0111aji i korporacije prikupljaju, koriste, dijele na\u0161e osobne podatke, korisnici mogu biti izlo\u017eeni kra\u0111i identiteta i drugim oblicima kiberneti\u010dkog kriminala, pa i potencijalnim rizicima za osobnu i financijsku sigurnost, zbog \u010dega pitanja sigurnosti korisnika postaju sve dublja i problemati\u010dnija. Iskustvo vremena provedenog u AR je da je ono \u010desto vrlo stimulativno i nagra\u0111uju\u0107e<\/a>[104<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, \u0161to rezultira osje\u0107ajem realiziranosti i zadovoljstva koje je te\u0161ko posti\u0107i u stvarnom svijetu. <\/p>\n

Jedan od najkonkretnijih primjera za opasnosti koje nosi AI, AR i VR tehnologija ogleda se u igrici Pok\u00e9mon Go.<\/a>[105<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Google-ov ulazak u ovu novu industriju zapo\u010deo je s Johnom Hankeom, voditeljem Google Geo divizije, koji je radio na razvijanju Google karata, tj. Google Earth-a i Google Street View-a – koji je fotografirao svaku ulicu. Njegovu kompaniju indikativnog naziva „Keyhole“ (Klju\u010danica), financiranu od strane CIA-e, Google je otkupio 2004. godine, \u0161to sugerira da je cijeli projekt prvobitno bio namijenjen vojnoj industriji (Biddle, 2016). Iz te operacije je proiza\u0161la igrica Pok\u00e9mon Go. <\/p>\n

Google je preuzeo kontrolu nad svim javnim povr\u0161inama putem Street Viewa, besplatno i bez i\u010dijeg pristanka. U svakom od primjera, aplikacija je kori\u0161tena za interakciju s korisnicima u stvarnom vremenu i prostoru, pa je tako igrica Pok\u00e9mon Go sadr\u017eavala GPS koordinirane „Pok\u00e9Stops“, odnosno lokacije na kojima su igra\u010di mogli zaraditi bodove. Bili su pogurkani<\/em> (nudged) nagradama i kaznama, u igri privla\u010denja posjetitelja ka konkretnim objektima i lokacijama koji su pla\u0107ali stvarnu prisutnost posjetitelja, dok je posjetitelj bio uvjerenja da samo prati Pok\u00e9mone kako bi ostvario \u0161to bolji rezultat (vpro documentary, 2019, str. 14). <\/p>\n

Korisnik se izvrsno zabavljao sudjeluju\u0107i u velikom eksperimentu koji je koristio alate za daljinsko, automatizirano upravljanje i oblikovanje pona\u0161anja, sa ciljem realizacije interesa drugih i tre\u0107ih strana. Koliko je pojava „zauzetosti zabavom“ istinita i zastra\u0161uju\u0107a, te koliko je igrica Pok\u00e9monGo bila zarazna i oti\u0161la u krajnost, mo\u017eda najbolje govore objave nevladine organizacije (Posavina bez mina, 2016) koja je u nastojanju da ljude odvrati od lova na Pok\u00e9mone ula\u017eenjem u minska polja,<\/a>[106<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> bila primorana stavljati objave na Facebook i druge medije.<\/p>\n

Kreatori igre nisu ni\u0161ta fizi\u010dki umetnuli na platformu napravice u vlasni\u0161tvu kupca, kao ni u fizi\u010dki prostor, ali je otkriveni problem kapitalizma nadzora, zbog preuzimanja kontrole, pokrenuo i pitanja o vlasni\u0161tvu i monopolu, odnosno: Tko zna? Tko odlu\u010duje? (<\/strong>Zuboff, str. 117)<\/p>\n

Kori\u0161tenjem bihevioralnog vi\u0161ka, \u0161to su sve informacije koje su prvobitno smatrane informacijskim otpadom, kompanije mogu zapo\u010deti s predvi\u0111anjima o preferencijama odre\u0111enih skupina bez njihovog znanja i suglasnosti (Zuboff, str. 91).<\/p>\n

Tu je i sve \u0161ire podru\u010dje hakiranja ure\u0111aja pro\u0161irene stvarnosti, neovla\u0161tenog audio i video nadzora te snimanja bez znanja korisnika,<\/a>[107<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> \u0161to za sobom povla\u010di eti\u010dka i pravna pitanja vezana uz upotrebu AR tehnologije.<\/p>\n

Zbog prethodno navedenog, na\u010din reklamiranja AI, AR i VR tehnologije ovisit \u0107e i od kvalitete digitalne infrastrukture, poput infrastrukture 5G mre\u017ee i sl., \u0161to \u0107e se odraziti na legislativu, odnosno propise vezane za medije, poput onih na razini nacionalnih dr\u017eava ili razini EU-a, zbog za\u0161tite javnog prostora kao javnog dobra, kao i zbog za\u0161tite privatnosti i za\u0161tite podataka, \u0161to mo\u017ee utjecati i na tehni\u010dka svojstva ure\u0111aja, ali i njihov dizajn. <\/p>\n

Sve ove problematike, pitanja i dileme proizlaze iz \u010dinjenice da su obim i uspje\u0161nost upotreba pro\u0161irene stvarnosti, u obliku reklama na javnim povr\u0161inama, u me\u0111uovisnosti odnosa izme\u0111u tehnologije, ekonomije, zakonodavstva, politike i vrijednosti dru\u0161tva, a prethodno je ve\u0107 spomenuto da zbog globalizacije korporacije postaju nadnacionalne i spajaju se s nacionalnim vlastima u 3P, \u0161to je samo po sebi jako problemati\u010dno za dru\u0161tvo u cjelini. <\/p>\n

„Ako je ne\u0161to besplatno, Vi ste proizvod.“<\/a>[108<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Gore navedeni aforizam je u praksi kroz eroziju privatnosti i za\u0161tite osobnih podataka do savr\u0161enstva prvi doveo Google, na \u0161to je 2009.godine, u intervjuu danom CNBC-u, otvoreno ukazao tada\u0161nji predsjednik Google-a, Eric Schmidt: „Ako imate ne\u0161to \u0161to ne \u017eelite da itko zna, mo\u017eda to uop\u0107e ne biste trebali raditi [\u2026], ali ako stvarno trebate takvu vrstu privatnosti, stvarnost je da tra\u017eilice, uklju\u010duju\u0107i Google, zadr\u017eavaju te informacije ‘neko vrijeme<\/em>’, koje, u kona\u010dnici, mogu biti proslije\u0111ene i vlastima (Newman, 2009), pogotovo ako se uzme u obzir da su SAD i danas, 22 godine nakon napada 11. rujna, pod Patriot Act-om. <\/a>[109<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U ranim danima interneta, Google, kao jedna od prvih kompanija s uslugom tra\u017eilice, zbog obima posjeta i nastojanja da odgovori na potra\u017enju za informacijama, postao je najve\u0107a i najuspje\u0161nija ‘big data’ kompanija. No kako je pritisak na zaradu rastao, umjesto uvo\u0111enja naknada za Google-ove usluge, \u010delnici kompanije su se odlu\u010dili za model „izvla\u010denja“ osobnih podataka korisnika kao „sirovine za analizu“, \u0161to se realiziralo neuromarketingom uz pomo\u0107 algoritama, kroz ciljano ogla\u0161avanje, koje bi zatim mogli prodavati tre\u0107im stranama, a \u0161to je otvoreno ugrozilo privatnost i osobne podatke korisnika. Analiziraju\u0107i izraz „izvla\u010denje“, Shoshana Zuboff je istakla da su kori\u0161tenjem takve terminologije prave intencije zamaskirane iza „ravnodu\u0161nosti“ i „nezainteresiranosti“ Silicijske doline spram informacija koje izvla\u010de o korisnicima interneta, pa je izraz problemati\u010dan i iz razloga \u0161to je „izvla\u010denje“ jednosmjerni proces, a ne odnos uz suglasnost. „Izdvajanje zna\u010di ‘uzimanje od’, a ne ‘davanje’ ili reciprocitet davanja i uzimanja” (Zuboff, 2019, str. 79).<\/p>\n

Budu\u0107i da podaci koje Silicijska dolina „izvla\u010di“ dolaze iz izvora koji je ujedno i krajnji cilj korisnosti koje ti podaci proizvode, mo\u017ee se re\u0107i da nam korporacije, nezakonito, prodaju nas. <\/p>\n

„Izvla\u010denje“ osobnih podataka dodatno je potencirano nosivom pametnom<\/em> tehnologijom, o \u010demu otvoreno govore \u010dlanci najistaknutijih obrazovnih institucija usmjerenih na inovativne tehnologije, agencije i korporacije u slu\u017ebi za\u0161tite<\/em> vojnika na rati\u0161tima, \u010delnici nacionalnih vlada i nadnacionalnih organizacija, ali i reklame sa ciljem za\u0161tite djece od zlouporabe, kidnapiranja, trgovine djecom ili pronala\u017eenja izgubljene djece u trgova\u010dkim centrima, pa je tako jo\u0161 2008. godine tvrtka BrickHouse Security, u suradnji sa Duracellom, prezentirala reklamu „Duracell, Sigurnost djece – Ad BrickHouse Child Locator“.<\/a>[110<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 2016. godine tu tehnologiju je otvoreno reklamirao i Klaus Schwab, utemeljitelj i generalni direktor WEF-a, na \u0161vicarskoj nacionalnoj televiziji (RTS \u2013 Radio T\u00e9l\u00e9vision Suisse) u emisiji Pardonnez-moi, ukazuju\u0107i na postupno uvo\u0111enje implantabilnih tehnologija koje \u0107e dovesti do spajanja na\u0161eg<\/em> biolo\u0161kog, fizi\u010dkog i digitalnog identiteta. S druge strane, Elon Musk u okviru svog projekta Neuralink, jo\u0161 od 2016.godine otvoreno radi na stvaranju su\u010delja ljudskog mozga i ra\u010dunalne, odnosno AI tehnologije, \u0161to upu\u0107uje na trasiranje puta ka transhumanizmu. Zagovara ga argumentima da ljudi budu\u0107nosti, ako \u017eele biti konkurentni na tr\u017ei\u0161tu AI tehnologije, robotike i robotskih radnika koji zadnju deceniju ubrzano zamjenjuju ljudsku radnu snagu u proizvodnim pogonima, uslu\u017enim djelatnostima (bankarstvo<\/a>[111<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, medicina<\/a>[112<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, obrazovanje<\/a>[113<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, policija, vojska<\/a>[114<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>) pa do podru\u010dja pravosu\u0111a – umjesto odvjetnika<\/a>[115<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, sudaca<\/a>[116<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i tu\u017eitelja<\/a>[117<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, morat \u0107e se podvrgnuti „a\u017euriranju“ kako bi zadr\u017eali svoje poslove i bili adekvatna konkurencija robotima i tehnologiji umjetne inteligencije.<\/a>[118<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Od 1986<\/strong>. godine, kada Puma izbacuje na tr\u017ei\u0161te „Puma COMDEX RS Computer“, prve pametne tenisice za tr\u010danje sposobne za interakciju s ra\u010dunalom i pra\u0107enje statisti\u010dkih podataka o nositelju tenisica \u2013 broj koraka i vrijeme no\u0161enja tenisica (DeFY New York, 2018), apostrof na nosivu ra\u010dunalnu tehnologiju postaje intenzivniji i kroz televizijske reklame, pa je tako 2008<\/strong>. godine kompanija Degree Deodorant objavila reklamu s pametnom<\/em> nosivom tehnologijom, uklju\u010denom u infrastrukturu AI, AR, VR tehnologije pametnih<\/em> gradova budu\u0107nosti, \u010diju implementaciju gledamo danas (Channel610, 2008). 2013<\/strong>. godine, HTC Droid DNA predstavlja reklamu sa prikazom futuristi\u010dkog laboratorija u kojoj je \u010dovjekova DNK „oboga\u0107ena<\/em> i nadgra\u0111ena“<\/em> tehnologijom nalik kiborgu (Popisms, 2013<\/strong>). <\/p>\n

Pored „sigurnosti djece“ i „sigurnosti“ op\u0107enito, javno zdravstvo je jedan od naju\u010dinkovitijih poligona za implementaciju nacionalnih i nadnacionalnih politika i trasiranje pametne<\/em> infrastrukture kroz stvaranje osje\u0107anja (samo)zadovoljstva nastalog kao rezultat gra\u0111enja odgovornog odnosa prema osobnom zdravlju, a time i zdravlju cijele zajednice. <\/p>\n

S tim u vezi, 2013<\/strong>. godine tvrtka Motorola je predstavila elektroni\u010dku tetova\u017eu<\/a>[119<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i prototip nosivih proizvoda za „provjeru autenti\u010dnosti vitamina“ (Bohn, 2013), tj. tabletu koja, kada se proguta, stupa u interakciju s \u017eelu\u010danom kiselinom i emitira 18-bitni signal iz tijela, \u010dine\u0107i cijelu osobu ure\u0111ajem za autentifikaciju. Elektroni\u010dku tetova\u017eu, kao i pametnu<\/em> oralnu tabletu koja vas pretvara u ljudsku lozinku, javnosti je predstavila Regina Dugan, prva \u017eena na mjestu direktorice DARPA-e (Slate, 2013), a 2018<\/strong>. godine na Svjetskom ekonomskom forumu, reklamirao ju je Albert Bourla<\/a>[120<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, direktor Pfizera.\u00a0 <\/p>\n

Pored javnog zdravstva, obrazovni sustav je jo\u0161 jedna od platformi podatnih za implementiranje javnih politika i utiranje puta ka sveop\u0107oj digitalizaciji, pa je tako 2019. godine mogu\u0107nosti manipulacije pametnom nosivom tehnologijom i neslu\u0107enim ovlastima koje su time date kineskim vlastima Wall Street Journal opisao u \u010dlanku „Kako Kina koristi umjetnu inteligenciju u u\u010dionicama“ (Wall Street Journal, 2019). No nisu se zadr\u017eali na kritici, pa je ista tehnologija afirmativno reklamirana kao „BrainCo – Traka za glavu za skeniranje mozga – ovaj ure\u0111aj vam omogu\u0107uje da kontrolirate sve oko sebe“ (Wall Street Journal, 2019).<\/p>\n

Jo\u0161 jedna od perjanica akademske zajednice, profesorica i vode\u0107a stru\u010dnjakinja za eti\u010dke, pravne i dru\u0161tvene posljedice razvoja tehnologije na pravnom fakultetu Duke, Nita A. Farahany, izjavljuje: „Mo\u017eemo usaditi la\u017ena sje\u0107anja u mozak“.<\/a>[121<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Na\u010din na koji bi vlasti mogle iskoristiti potencijale nosive pametne<\/em> tehnologije na podru\u010dju javnog zdravstva, ali i osobne samorealizacije, Nita A. Farahany pobli\u017ee je predstavila po\u010detkom 2016<\/strong>. godine u prezentaciji pod nazivom, „Mo\u0107 mozga“. („Brain Power“, Nita A. Farahany) rije\u010dima: „\u0160to ako bi \u017eivjeli u svijetu potpune transparentnosti?! Ako \u010dak i ono o \u010demu sada razmi\u0161ljate, znate da bih ja mogla znati i da bismo svi mogli vidjeti.“ Isto to je istakla na WEF-u na po\u010detku 2023. godine u jo\u0161 konkretnijoj vizualizaciji mogu\u0107ih scenarija i kontrole produktivnosti na radnom mjestu, u prezentaciji pod nazivom „Borba za va\u0161 mozak“.<\/p>\n

U izvje\u0161\u0107u „Oblikovanje odr\u017eive digitalne transformacije u op\u0107inama“ iz svibnja 2017. godine (Bundesministerium f\u00fcr Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit, 2017)<\/a>[122<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, Federalnog ministarstva okoli\u0161a, za\u0161tite prirode i nuklearne sigurnosti Savezne Republike Njema\u010dke, navodi se da za deset godina uop\u0107e ne\u0107emo gledati u svoje pametne telefone iz razloga \u0161to oni vi\u0161e ne\u0107e postojati, odnosno, njihova funkcija \u0107e se integrirati u na\u0161u okolinu \u2013 pametne gradove. Upu\u0107uju\u0107i ve\u0107 2017. godine na odlike dru\u0161tva post-IoT, tj. nakon interneta stvari, odnosno, kako su ga nazvali, „Internet bez stvari“, pobli\u017ee opisuju odlike dru\u0161tva nakon (osobnog) izbora <\/strong>(str. 43), pri \u010demu \u0107e umjetna inteligencija zamijeniti dotada\u0161nji osobni izbor i, na primjer, predlo\u017eiti najoptimalnije prijevozno sredstvo od to\u010dke A do to\u010dke B. Segment istaknut u dokumentu je i Post-vlasni\u010dko dru\u0161tvo (str. 43) u kojem predvi\u0111aju da bi privatno vlasni\u0161tvo moglo postati luksuz, a kao razlog za dru\u0161tvo bez (osobnog) vlasni\u0161tva navodi se da posjedovanje ima manje<\/em> smisla<\/em> zbog zajedni\u010dkih resursa dostupnih svima, kako je istaknuto i u \u010dlanku Ide Auken, \u010dlanice danskog parlamenta, koji govori o dobrobitima kru\u017ene ekonomije, objavljenom na stranicama WEF-a krajem 2016. godine, pod naslovom: „Dobrodo\u0161li u 2030. Ne posjedujem ni\u0161ta, nemam privatnosti, a \u017eivot nikada nije bio bolji“ (World Econimic Forum, 2016). To je sumirano krajem 2016. godine u promotivnom videu WEF-a, pod nazivom „8 predvi\u0111anja za svijet 2030: Ne\u0107ete imati ni\u0161ta i bit \u0107ete sretni“<\/a>[123<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> (World Economic Forum, 2017). <\/p>\n

U dijelu izvje\u0161\u0107a okrenutom ka izgledu post-vlasni\u010dkog dru\u0161tva (str. 43) navodi se i da bi osobni podaci mogli dopuniti ili zamijeniti novac kao valutu, \u0161to jo\u0161 jednom potvr\u0111uje izreku da su podaci nova nafta. <\/p>\n

Nadovezuju\u0107i se na ideju<\/em> o podacima kao plate\u017enom sredstvu, interesantan je patent Microsofta iz 2019., nazvan „Kripto-valutni sustav koji na\u0161e biometrijske podatke o tjelesnoj i mentalnoj aktivnosti kvantificira i pretvara u plate\u017eno sredstvo“ (Abramson, Fu, & Johnson, 2020).<\/a>[124<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U dijelu izvje\u0161\u0107a koji se odnosi na post-energetsko dru\u0161tvo (str. 43), zbog oja\u010davanja odr\u017eivog razvoja navodi se da, ako se \u017eeli do\u0107i do podatkovne revolucije, prikupljanje energije – sposobnost generiranja i pohranjivanja energije na makro, mikro ili nano razini \u2013 mora postati uobi\u010dajena sa senzorima koji moraju biti energetski u\u010dinkoviti i energetski samodostatni. <\/p>\n

Iz tog razloga se ve\u0107 skoro deceniju predla\u017ee i pohrana podataka u DNK, zbog koli\u010dine podataka pohranjive u na\u0161 „softver \u017eivota“ (Templeton, 2016), a \u0161to je navije\u0161teno i \u010dlankom iz 2015. godine: „DNK ure\u0111aj indijskih znanstvenika stvara energiju dodirom“ (The Economic Times, 2015). \u0160to stoji u segmentu izvje\u0161\u0107a „Vizija dru\u0161tva nakon glasanja“, na globalnom se nivou, pa time i u institucije BiH, polako uvodi pod terminom e-uprava, a u dijelu dokumenta „Oblikovanje odr\u017eive digitalne transformacije u op\u0107inama“ iz svibnja 2017., istaknuto je da, budu\u0107i da se to\u010dno zna \u0161to ljudi rade i \u017eele, potreba za izborima ve\u0107inom ili glasanjem postaje zastarjela (str. 43). O istom je 2017. godine, na godi\u0161njem summitu WEF-a, u razgovoru sa suosniva\u010dem Google-a Sergeyom Brinom, otvoreno govorio i utemeljitelj, izvr\u0161ni direktor Svjetskog ekonomskog foruma, Kalus Schwab<\/a>[125<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> (World Economic Forum, 2017). <\/strong><\/p>\n

I e-uprava, pod kojom je navedeno elektronsko glasovanje, ali i kupovina iz naslonja\u010da, financijske transakcije, pristup zdravstvenim uslugama, izdavanje digitalnih putovnica<\/a>[126<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> putem aplikacije e-gra\u0111anin<\/a>[127<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, ve\u0107 su uklju\u010dene u digitalni identitet gra\u0111ana, tzv. ID2020. <\/p>\n

Alijansa za digitalni identitet je u svom izvornom nazivu poznata kao ID2020<\/a>[128<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, a utemeljena je od strane John Edge-a.<\/a>[129<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Projekt je pokrenut 20. 05. 2016. godine u New Yorku pod okriljem UN-a, u okviru globalnih ciljeva za odr\u017eivi razvoj do 2030. godine (United Nations, 2016). Tijekom sastanka je od strane Monique Morrow, tada glavne izvr\u0161ne direktorice CISCO-a, prvi puta bila predstavljena ideja „sloboda kao usluga“.<\/a>[130<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Tehni\u010dki sustav podrazumijeva univerzalnu upotrebu koja \u0107e se bez ukorjenjivanja vezati za razli\u010dite kulture i civilizacije, \u010dime \u0107e eliminirati starije oblike [kulture] i stvoriti novu kulturu (Ellul, 1990, str. 144) pa se dru\u0161tvo vi\u0161e ne\u0107e razlikovati prema jezicima, etnicitetima, nacionalnostima, rasama, spolu, ve\u0107 prema kupovnim navikama, broju otkucaja srca, kvaliteti sna i opsegu kori\u0161tenja aplikacija na pametnoj nosivoj tehnologiji, te prema koli\u010dini svojevoljno<\/em> danih osobnih podataka. <\/p>\n

Stoga vrijednost pametne<\/em> nosive tehnologije nije u samoj stvari, ve\u0107 u percepciji vrijednosti koju smo joj mi pripisali u ovisnosti od na\u0161ih uvjerenja, sustava vrijednosti, okru\u017eenja, edukacije ili zdravstvenog stanja. Identificiraju\u0107i se s grupom, koja u njegovom sustavu vrijednosti zauzima posebno mjesto, pojedinac se podvrgava u korist odr\u017eavanja kohezije grupnih interesa pa njegove individualne kriti\u010dke sposobnosti bivaju oslabljene utjecajem grupne psihologije. To je Gustave Le Bon je obrazlo\u017eio mi\u0161lju: „Osje\u0107aji i ideje svih okupljenih poprimaju isti smjer i njihova svjesna individualnost nestaje [\u2026] Formira se kolektivna inteligencija, nesumnjivo prolazna, ali s vrlo dobro definiranim karakteristikama […] cijeli jedan narod, iako nema vidljive aglomeracije, pod djelovanjem odre\u0111enih utjecaja mo\u017ee postati gomila.“ (Le Bon, The crowd : a study of the popular mind, 2001, str. 2) <\/p>\n

\u010cini se da danas vi\u0161e nego ikada postoje sile koje djeluju kroz mainstream medije, popularnu kulturu i reklame, poku\u0161avaju\u0107i pove\u0107ati sklonost pojedinca da sudjeluje u identifikaciji s odre\u0111enim grupama pa time od pasivnog potro\u0161a\u010da i gledatelja i sam nesvjesno postaje dijelom propagandne kampanje. Stoga oblikovanje pristanka mo\u017eemo smatrati snagom koja u suvremenim demokracijama ljude i njihova mi\u0161ljenja kontrolira protokom pomno odabranih informacija, a umjesto kori\u0161tenja nasilnih sredstava i aktivnosti, koristite se sofisticirane metode koje bude i usmjeravaju na\u0161e svjesne i podsvjesne \u017eelje, preispituju i oblikuju na\u0161e vrijednosti, a \u0161to se mo\u017ee ogledati i kroz reklamiranje proizvoda ili usluga. <\/p>\n

Krajnji cilj fokusa, u koji je pojedinac stavljen u reklamama, usmjeren je na \u0161to ve\u0107e prihva\u0107anje pametne nosive tehnologije od strane cjelovitog dru\u0161tva jer se u demokraciji narod ne mo\u017ee kontrolirati silom, pa implementiranje javnih politika ovisi od odobrenja javnosti (Bernays L., str. 114), stoga je u\u010dinkovit na\u010din kontrole – kontrola misli, ovladavanjem sredstvima komunikacije. <\/p>\n

Poticanjem i usmjeravanjem novih \u017eelja kroz komercijalne reklame, oblikovanjem percepcija dobrog i lo\u0161eg, potrebnog i nepotrebnog, bitnog i nebitnog, formiraju se nove vrijednosti, time i novi obrasci pona\u0161anja u gradiraju\u0107em procesu, koji u svojim etapama ne kontroliraju kona\u010dno pona\u0161anje ve\u0107 sklonost ka pona\u0161anju (Skinner, Walden Two, 2005, str. 215-216), \u0161to je sr\u017e proizvodnje pristanka. <\/p>\n

Oblikovanje pristanka kroz ogla\u0161iva\u010dku magiju utkanu u produkte i usluge, hipnotizer i biheviorist Paul McKenna sumirao je izjavom: „[Jer] da bi se bilo \u0161to dogodilo u stvarnom svijetu, prvo se mora dogoditi u imaginarnom svijetu“ (Strategies for influence, 2019). <\/p>\n

Bojazan koja proizlazi iz toga je da \u0107e se ulica pretvoriti u mjesto za sveop\u0107e promicanje prodaje i ogla\u0161avanje usluga ili proizvoda, a na\u0161i stanovi u ma\u0161tovite digitalne zatvore bez zidova i bez \u017eelje pojedinca za otporom,<\/a>[131<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> opravdana je trijumfom Baudrillardovog potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva, <\/strong>u kojem su elektroni\u010dke slike zauzele mjesto svake stvarnosti i zna\u010denja, generiranjem modela realnog, bez podrijetla tog „realnog“, i postale stvarnije od fizi\u010dke stvarnosti, ostavljaju\u0107i iza sebe samo „pustinju stvarnog“ (Baudrillard, Simulacra and Simulation, 1981, str. 1), ali i spoznajom u kojoj Edward Bernays ukazuje da, pod pritiskom kriza i odluka, vladaju\u0107i ne mogu \u010dekati da ljudi postanu dovoljno educirani i time svjesni potrebe za promjenama dru\u0161tvenih ciljeva pa se implementiranje politika, koje \u0107e dovesti do ostvarenja tih promjena, realiziraju oblikovanjem pristanka koji se mo\u017ee smatrati nadopunom obrazovnog procesa (str. 114-115), izme\u0111u ostalog i kroz medije, odnosno adekvatnim reklamiranjem proizvoda i usluga, kontroliraju\u0107i i usmjeravaju\u0107i ‘\u017eelje’ i ‘potrebe’ ka ciljanim promjenama. <\/p>\n

U tom procesu, ne zaboravljaju\u0107i na socioekonomske trendove 4IR, mediji, a time i reklame, postaju neinvazivni mehanizam za uvo\u0111enje i novih javnih politika kojima bi se javnost ina\u010de opirala. <\/p>\n

Nosivom pametnom<\/em> tehnologijom te aplikacijama za pristup javnim uslugama integriranim u najavljene jedinstvene digitalne iskaznice kao i pametnim<\/em> ure\u0111ajima instaliranim u na\u0161e stanove i ku\u0107e, povezanim sa na\u0161im pametnim dol\u010devitama i satovima putem 5G mre\u017ee, i sami fizi\u010dki postajemo integrirani u fizi\u010dke prostore pametnih gradova \u2013 <\/em>digitalnih panoptikuma, odnosno zatvora bez fizi\u010dkog nasilja i bez zidova, o \u010demu je prema konstruktu panoptikuma Jeremya Benthama<\/a>[132<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> pisao Michel Foucault u svom eseju „Nadzor i kazna: Ra\u0111anje zatvora“. <\/p>\n

Benthamov panoptikum u digitalnom stolje\u0107u postaje \u010dudesan stroj koji osim usa\u0111ivanja discipline putem nadzora ja\u010da unutarnju samoregulaciju pojedinca, jer pojedinci u dijadi kontrolor\/nadzirani u sebi va\u017eu odnos mo\u0107i, u kojem istovremeno igraju obje uloge; postaju i princip i svoje vlastito podjarmljivanje (Foucault, str. 137). Upravo onako kako mediji, internet i dru\u0161tvene mre\u017ee te pametna tehnologija koja diktira samo-kontrolu i samo-disciplinu nad psihofizi\u010dkim zdravljem utje\u010du na samo-regulaciju i autocenzuru, odnosno kako AR i VR kupovina iz naslonja\u010da utje\u010du na prividnu povezanost i bliskost jedinki sa okolnim svijetom, a u stvari su njegovo apsolutno otu\u0111enje. <\/p>\n

Danas je ta psihofizi\u010dka disciplina, odnosno, „zatvor bez nasilja“, rafinirano utkana i kroz reklame, percepcijom korisnosti, kroz dobrobit samo-nadzora, dobrobit promjene prehrambenih navika konzumiranjem ‘zdrave’ hrane ni\u017eeg karbonskog otiska, koji \u0107e biti pridru\u017eeni na\u0161oj ID2020 i bezgotovinskim plate\u017enim sredstvima<\/a>[133<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, zbog izbacivanja plastike iz uporabe u cilju o\u010duvanja okoli\u0161a i smanjenja tro\u0161kova tiskanja novca, uz kvalitetnije iskori\u0161tenje vremena kupovinom ‘iz naslonja\u010da’, a koje zbog ‘prakti\u010dnosti’ takve kupovine sve otvorenije najavljuju i nacionalne i nadnacionalne institucije ultimativnim rje\u0161enjem \u2013 digitalnom valutom centralnih banaka, CBDC-jem (Jung B. , 2023), kojom \u0107e svi posrednici izme\u0111u fizi\u010dkih osoba \u2013 kupaca \u2013 klijenata i banaka biti ukinuti.<\/a>[134<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> To \u0107e direktno utjecati i na likvidnost svake fizi\u010dke osobe jer \u0107e programabilnost koju omogu\u0107ava digitalni novac omogu\u0107iti i nagra\u0111ivanje, ali i sankcioniranje gra\u0111ana utemeljeno na pona\u0161anju,<\/a>[135<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> po uzoru na kineski sustav socijalnog kredita, zbog \u010dega \u0107e biti i ograni\u010denog roka trajanja. Centralne banke \u0107e imati uvid u sve transakcije svakog pojedinca – u stvarnom vremenu. Samodisciplina \u0107e biti nagrada zbog koje \u0107emo na sebe gledati kroz percepciju vi\u0161e vlastite dru\u0161tvene vrijednosti, morala i svijesti, u odnosu na one koji to ne \u010dine, a da bi taj proces bio uspje\u0161an, potrebno je prethodno [de]senzibiliziranje javnosti za one slike svijeta koje proizvode oblik otu\u0111enja kroz suvremenu tehnologiju, jer je tehnologija postala pokreta\u010dka sila novog dru\u0161tvenog poretka i objekt vjerskog obo\u017eavanja u dvostrukom religioznom fenomenu (delirij potro\u0161nje – obo\u017eavanje tehni\u010dkog predmeta), koji je svoj izraz i posve\u0107enost prona\u0161ao u reklami (Ellul, str. 146-148). <\/p>\n

Slijedom toga, analogno se dobiva i zaklju\u010dak da je potencijal reklama za oblikovanje pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove neosporan. <\/p>\n

Povezivanjem i animiranjem ulica sutra\u0161njice omogu\u0107it \u0107e se nove aktivnosti i novi na\u010dini me\u0111usobnog upoznavanja i stvaranja dru\u0161tvenih veza – nova hiperrealnost. Nositelji javnih i reklamnih kampanja vi\u0161e ne\u0107e biti influenceri iz miljea pop-kulture, ve\u0107 „neutralna“ inteligencija<\/em> pametnih gradova koja se oslanja na interakciju ljudi s digitalnim platformama i nosivom tehnologijom, te na komunikaciju tih platformi izme\u0111u sebe, \u010dime \u0107e se potaknut op\u0107i merchandising<\/a>[136<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> urbanog prostora. <\/p>\n

Tako oblikovane reklame oslikavaju sveobuhvatnu sliku dru\u0161tva pa time igraju suptilnu ulogu i u redefiniranju onoga \u0161to se smatra dominantnim, bitnim, ispravnim i, unato\u010d tomu \u0161to nisu pokreta\u010d dru\u0161tvenih promjena, igraju va\u017enu ulogu u procesu oblikovanja pristanka javnosti na budu\u0107e socioekonomske trendove jer vrijednost i mo\u0107 reklama nisu u paljenju vatre nego u raspirivanju plamena. <\/p>\n

Stoga, „Ako sami ne preuzmete odgovornost za vlastito programiranje, netko drugi ho\u0107e“ (McKenna & Azman, 2023). <\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[96<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n4IR: Revolucija koju karakterizira niz novih tehnologija koje spajaju fizi\u010dki, digitalni i biolo\u0161ki svijet, utje\u010du\u0107i na sve discipline, gospodarstva i industrije, pa \u010dak i izazivaju\u0107i ideje o tome \u0161to zna\u010di biti \u010dovjek (Schwab K. , 2016).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[97<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nInternet of bodies (IoB): prikupljanje na\u0161ih fizi\u010dkih podataka putem niza ure\u0111aja koji se mogu ugraditi, progutati ili nositi (World Economic Forum, 2020).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[98<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUN Sustainable Development Goals\u2014The Leading ESG Framework for Large Companies (Huber, Smith & Comstock, 2018).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[99<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n3 stupa odr\u017eivog razvoja: ekonomija, okoli\u0161 i socijalna jednakost (Mensah & Casadevall, 2019, str. 8).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[100<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n1. Za\u0161to Bill Gates ula\u017ee u jaja bez pili\u0107a (Aubrey, 2013), „Poku\u0161avamo potpuno isklju\u010diti \u017eivotinju iz jednad\u017ebe, rekao mi je Josh Tetrick, osniva\u010d i izvr\u0161ni direktor Hampton Creek Foodsa.“
\n 2. Bill Gates i Richard Branson klade se da bi meso uzgojeno u laboratoriju moglo biti hrana budu\u0107nosti (Morgan, 2018).
\n 3. Bill Gates po\u010deo je graditi poziciju u Beyond Meat u tre\u0107em kvartalu 2019. [\u2026] Investitor je prodao sve svoje dionice u \u010detvrtom tromjese\u010dju 2019. i vi\u0161e ne posjeduje nijednu dionicu u Beyond Meat-u (Stockcircle, n.d.).
\n 4. Gates je ulo\u017eio u brojne tvrtke visokog profila u ovom podru\u010dju, uklju\u010duju\u0107i Beyond Meat (NASDAQ:BYND), Impossible Foods i Upside Foods, biv\u0161i Memphis Meats (Raisinghani, 2023).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[101<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIzvje\u0161\u0107e The Land Reporta iz 2021.godine (O’Keefe), tvrdi da je Gates tiho nadma\u0161io ostale Amerikance kao najve\u0107i zemljoposjednik u zemlji. Trenuta\u010dno Gatesov portfelj uklju\u010duje vi\u0161e od 242.000 hektara ameri\u010dkog poljoprivrednog zemlji\u0161ta, kao i blizu 27.000 hektara drugog zemlji\u0161ta raspore\u0111enog u 18 razli\u010ditih dr\u017eava.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[102<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZakulisni utjecaj novca BMGF-a na stavove javnosti prema javnozdravstvenim pitanjima (\u0161irenje zaraznih bolesti), kori\u0161ten je za razvoj scenarija za epizode „Hitne pomo\u0107i“, „Zakon i red: SVU“ i „Privatna praksa“.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[103<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nYouTube prezentacija holografskog zaslona AR na vjetrobranskim staklima automobila (WayRay, 2019).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[104<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAplikacije AR omogu\u0107uju korisnicima otkrivanje lokalnih atrakcija i restorana fotografiranjem okoline. Me\u0111utim, to mo\u017ee dovesti do brzog izgorijevanja potro\u0161a\u010da. Stoga bi ogla\u0161iva\u010di trebali nuditi posebne ponude ili popuste, umjesto stvaranja nereda s logotipom na Google kartama ili Google Street View. (Mies, 2010)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[105<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nYouTube prezentacija prve Pok\u00e9mon Go reklame (The Official Pok\u00e9mon YouTube channel, 2015)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[106<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIako aplikacija Pok\u00e9monGo u to vrijeme nije bila slu\u017ebeno dostupna u regiji i nije postojala online podr\u0161ka za njezino instaliranje na mobilnim ure\u0111ajima, igra\u010di su se snalazili na na\u010din da su ‘skidali’ piratske verzije koje nisu bile pokrivene Google earth lokacijama te su prate\u0107i GPS koordinate u potrazi za Pok\u00e9monima, ulazili u minsko polje.\u00a0
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[107<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nApple tu\u017een zbog Siri-nog neovla\u0161tenog snimanja korisnika
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[108<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAforizam pripisivan mnogim osobama. U \u010dlanku „Little Brother Is Watching You: The Menace of Corporate America“ iz 1999.godine, Claire Wolfe, ispitala je elektroni\u010dka tr\u017ei\u0161ta osobnih podataka, biometrijske sustave i druge tehnologije koje se koriste za pra\u0107enje ljudi i do\u0161la do zaklju\u010dka da ljudi vi\u0161e nisu kupci, ve\u0107 resursi kojim se upravlja radi zarade. „Kupac je sada netko drugi \u2014 i to, obi\u010dno netko tko nema va\u0161e najbolje interese pri srcu.“ U izjavama samohvale \u010delnici Intela su istakli da je \u010dip Intel Pentium III procesor kompetentan podatke o korisnicima slati administratorima web lokacija te priznali da se i pristupom internetu putem ra\u010d<\/span>unara s procesorom Pentium III, odnosno, ID-om \u010dipa, mo\u017ee izraditi baza podataka o sklonostima klijenata, pratiti njihovu e-po\u0161tu i sli\u010dno. Ono \u0161to je istakla kao najbitnije je da, ako Intel to u\u010dini normom<\/strong>, a kupnja putem interneta se nastavi pove\u0107avati, dr\u017eave \u0107e se zalo\u017eiti za vi\u0161estruke metode identificiranja kupaca unutar svojih granica, \u0161to zahtijeva unakrsnu provjeru elektroni\u010dkih transakcija. Stoga \u0107e biti doneseni zakoni<\/strong> koji \u0107e zahtijevati da se CPU ID-ovi prenose „namjerno“. Oni koji ne budu „volontirali“ u davanju osobnih podataka, ne\u0107e mo\u0107i pristupiti e-trgovini, a neke, ako ne i sve, stranice \u0107<\/span>e <\/span> <\/span> <\/span> <\/span><\/span>se „oglu\u0161iti“ (Wolfe, 1999).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[109<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Ameri\u010dki Patriot Act“ je revizija Zakona o nadzoru nad gra\u0111anima SAD-a, donesen samo \u0161est tjedana nakon napada 11. rujna. Pro\u0161irio je postoje\u0107e ovlasti dr\u017eavnih institucija i agencija da \u0161pijuniraju vlastite gra\u0111ane, istovremeno slabe\u0107i mehanizme provjere i prava javnosti na prigovor vladinim pretragama (American Civil Liberties Union, 2001). Potpisao ga je svaki od ameri\u010dkih predsjednika od 2001.godine do danas, bez obzira na mirnodopsko razdoblje i „ideolo\u0161ko-politi\u010dke razlike“.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[110<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nYouTube prezentacija reklame (BrickHouse Security, 2008).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[111<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKako roboti mijenjaju lice bankarstva (Aggarwal, 2017).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[112<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n6 najboljih primjena robota u medicini (Crawford, 2016).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[113<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u0160to <\/span> <\/span> <\/span> <\/span><\/span>roboti rade u \u0161kolama (Johal, 2017).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[114<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRoboti policajci patroliraju korejskim ulicama (Wired Blogs, 2017); proizvo\u0111a\u010di vojne robotike vide budu\u0107nost za naoru\u017eane policijske robote (Tucker, 2016).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[115<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPrvi robotski odvjetnik na svijetu – Ross, anga\u017eiran u ameri\u010dkoj odvjetni\u010dkoj tvrtki (PTI, 2016).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[116<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSuci roboti uskoro bi mogli pomagati u sudskim predmetima (Griffin, 2016).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[117<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKina stvorila prvog svjetskog AI tu\u017eitelja (Petersen, 2022).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[118<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSve ve\u0107a ovisnost \u010dovje\u010danstva o tehnologiji, uklju\u010duju\u0107i sr\u010dane stimulatore i pametne telefone, dovela je do uspona transhumanizma, pokreta nadahnutog napretkom u umjetnoj inteligenciji i biogenetici, smatraju\u0107i da u socioekolo\u0161koj krizi, tanshumanizam mo\u017ee donijeti samo dobrobit \u010dovje\u010danstvu (Madorr\u00e1n Ayerra, 2019).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[119<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPrototip prve elektroni\u010dke tetova\u017ee, MC10, bio je na ruci Regine Dugan, u vezi koje se na\u0161alila<\/em> i rekla da „tinejd\u017eeri mo\u017eda ne \u017eele nositi sat, ali mo\u017eete biti sigurni da \u0107e nositi tetova\u017eu samo kako bi razbjesnili svoje roditelje“(Slate, 2013).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[120<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAlbert Bourla: „To je, u biti, biolo\u0161ki \u010dip koji se nalazi u tableti i kada uzmete tabletu i otopi se u va\u0161em \u017eelucu, \u0161alje signal da ste uzeli tabletu. Dakle, zamislite primjenu toga, povinovanje“ (Scott Cannon WLTH, 2022).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[121<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„… postoje neka stvarno zanimljiva istra\u017eivanja koja pokazuju da mo\u017eemo usaditi la\u017ena sje\u0107anja u mozak. […] jedno od novonastalih podru\u010dja koje je stvarno zanimljivo u pravnoj neuroznanosti je otkrivanje boli, a kada shvatimo sklopove koji uzrokuju bol, pitanje je mo\u017eemo li tako\u0111er onda usaditi bol i koristiti ga u mnogim prisilnim mjerama u pravnom sustavu“ (Laird, 2023).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[122<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nS obzirom na to da je dokument sa slu\u017ebene stranice Federalnog ministarstva okoli\u0161a, za\u0161tite prirode, graditeljstva i nuklearne sigurnosti ve\u0107 nekoliko puta obrisan ili poveznicom vodi na nevaljanu stranicu, prilo\u017eene su i rezervne poveznice. https:\/\/shorturl.at\/jpB36<\/a> ; https:\/\/shorturl.at\/fhGT3<\/a>
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[123<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNeke od to\u010daka navedene u prezentaciji „8 predvi\u0111anja za svijet 2030: Ne\u0107ete imati ni\u0161ta i bit \u0107ete sretni su: 1. Ljudi ne\u0107e posjedovati ni\u0161ta. Roba je ili besplatna ili se mora posuditi od dr\u017eave; 3. Organi se ne\u0107e presa\u0111ivati nego tiskati; 4. Konzumacija mesa bit \u0107e svedena na minimum; 6. Da bi se ograni\u010dila emisija uglji\u010dnog dioksida, globalna cijena \u0107e biti postavljena na pretjerano visoku razinu; 8. Zapadne vrijednosti bit \u0107e testirane do to\u010dke sloma.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[124<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSenzor koji je fizi\u010dki povezan s korisnikovim ure\u0111ajem (pametna<\/em> tehnologija) ili je ugra\u0111en u njega, mo\u017ee otkriti, izmjeriti i kvantificirati aktivnost njegovog tijela. Kriptovalutni sustav koji je komunikacijski povezan s korisnikovim ure\u0111ajem mo\u017ee provjeriti ispunjavaju li podaci o fizi\u010dkoj aktivnosti korisnika jedan ili vi\u0161e njegovih zahtjeva prije izdavanja kriptovalute, kao plate\u017enog sredstva, korisniku \u010diji su podaci o fizi\u010dkoj aktivnosti potvr\u0111eni.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[125<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKlaus Schwab: „Digitalne tehnologije uglavnom imaju analiti\u010dku mo\u0107. Sada [idemo] u prediktivnu mo\u0107, a Va\u0161a je tvrtka jako uklju\u010dena u to. Ali tada bi sljede\u0107i korak mogao biti prelazak na preskriptivni re\u017eim, \u0161to zna\u010di da vi\u0161e ne morate \u010dak ni imati izbore, jer znamo kakav \u0107e biti rezultat“.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[126<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSti\u017ee hrvatska digitalna putovnica \u2013 me\u0111u prvima u EU (An\u0111elkovi\u0107, 2023).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[127<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUputa za izradu (e)putovnice (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, n.d.)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[128<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBez identiteta, pojedinci su \u010desto nevidljivi – ne mogu glasati, pristupiti zdravstvenoj skrbi, pravnim pitanjima, otvoriti bankovni ra\u010dun ili se \u0161kolovati – i snose ve\u0107i rizik od trgovine ljudima. Alijansa ID2020 razvila je prototip digitalnog identiteta, koriste\u0107i blockchain i biometriju za modernizaciju upravljanja identitetom. Sustav je usmjeren prema eti\u010dkom pristupu digitalnoj identifikaciji i uklanja potrebu za sredi\u0161njim tijelom za identifikaciju osobe. Interoperabilan je s drugim bazama podataka i radi s mobilnim ure\u0111ajima (ID2020 Alliance, 2017).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[129<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJohn Edge, (4:30): „Ovo je po\u010detak 15-o godi\u0161nje ambicije“, 4:42: „\u2026 ako imamo cilj koji je 15 godina dug, tada morate izgraditi proces ili sustav koji odgovara toj ambiciji\u2026“ (United Nations, 2016).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[130<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAnuja Kochar Singh – vodi tehni\u010dku prodaju za NYC \u2013 posao vlade i obrazovanja za Cisco Systems (Cisco Blogs, n.d.), izvor fotografije: Twitter (Singh, 2016).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[131<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Sada kada znamo da pozitivni poticaj djeluje, a negativni poticaj ne, mo\u017eemo biti promi\u0161ljeniji i stoga uspje\u0161niji u svom kulturnom dizajnu. Mo\u017eemo posti\u0107i neku vrstu kontrole u kojoj se kontrolirani, iako slijede kodeks, mnogo pa\u017eljivije nego \u0161to je to ikada bio slu\u010daj sa starim sustavom, ipak osje\u0107aju slobodnima. Oni rade ono \u0161to \u017eele raditi, a ne ono \u0161to su prisiljeni raditi. To je izvor ogromne snage pozitivnog poticaja – nema suzdr\u017eanosti ili pobune. Pa\u017eljivim kulturnim in\u017eenjeringom ne kontroliramo krajnje pona\u0161anje, ve\u0107 sklonost pona\u0161anju – motive, \u017eelje, po\u017eude. Zanimljivo je da se u ovom slu\u010daju pitanje slobode nikada ne postavlja“ (Skinner, Walden Two, 2005, str. 215-216).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[132<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPanoptikum zatvorski sustav je mehanizam dru\u0161tvene kontrole, o\u017eivljen u obliku sredi\u0161nje promatra\u010dnice smje\u0161tene unutar kruga zatvorskih \u0107elija (The ethics centre, 2017). Postat \u0107e sveobuhvatni simbol modernog autoriteta i discipline u zapadnom svijetu.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[133<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDO Black – prva kreditna kartica na svijetu s karbonskim limitom (Akristersson, 2019)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[134<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIzravni CBDC privla\u010dan je zbog svoje jednostavnosti jer eliminira ovisnost o posrednicima tako \u0161to ih ukida. (Auer & B\u00f6hme, 2020).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[135<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nZamjenik upravnog direktora MMF-a, Bo Li: „Programiranjem CBDC-a, novac se mo\u017ee precizno usmjeriti prema onome \u0161to ljudi mogu posjedovati i \u0161to [ljudi mogu raditi]“ (Muchai, 2022).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[136<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMerchandising – aktivnost pove\u0107anja svijesti ljudi o proizvodima i pove\u0107anje prodaje putem ogla\u0161avanja, posebnih projekcija ili doga\u0111aja (Cambridge Dictionary, 2023).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Abbott, D. (2010). The handbook of fifth-generation (5GW): a fifth generation of war<\/em> (2 izd.). Ann Arbor, Michigan: Nimble Books LLC. Preuzeto 10. 10. 2020.<\/p>\n

Abramson, D., Fu, D., & Johnson, J. E. (2020). Cryptocurrency System Using Body Activity Dana<\/em>, 26. 3 2020., Preuzeto 2021 iz WIPO: https:\/\/patentscope.wipo.int\/search\/en\/detail.jsf?docId=WO2020060606<\/a><\/p>\n

adidas (2021). Pride Swimsuit<\/em>. Preuzeto 16. 8. 2023. iz adidas United States: https:\/\/www.adidas.com\/us\/pride-swimsuit\/IA3339.html<\/a><\/p>\n

Aggarwal, N. (2017) How robots are changing the face of banking<\/em>., 22. 2 2017., Preuzeto 15. 6. 2020. iz www.theasianbanker.com: https:\/\/www.theasianbanker.com\/updates-and-articles\/how-robots-are-changing-the-face-of-banking<\/a><\/p>\n

Akristersson, A. (2019). DO Black – the world’s first credit card with a carbon limit<\/em>, 30. 4. 2019., Preuzeto 6. 2022. iz www.mastercard.com: https:\/\/www.mastercard.com\/news\/europe\/sv-se\/nyhetsrum\/pressmeddelanden\/sv-se\/2019\/april\/do-black-the-world-s-first-credit-card-with-a-carbon-limit\/<\/a><\/p>\n

American Civil Liberties Union (2001). Surveillance Under the USA\/PATRIOT Act<\/em>, 23. 10. 2001., Preuzeto 20. 5. 2020. iz American Civil Liberties Union: https:\/\/www.aclu.org\/documents\/surveillance-under-usapatriot-act<\/a><\/p>\n

An\u0111elkovi\u0107, K. (2023) Croatian Digital Passport Coming – Among First in EU<\/em>, 3. 10. 2023. Preuzeto 5. 10. 2023. iz Total Croatia: https:\/\/total-croatia-news.com\/news\/croatian-digital-passport-coming-among-first-in-eu\/<\/a><\/p>\n

Arango, T., & Stelter, B. (2009). Messages With a Mission, Embedded in TV Shows<\/em>. 1. 4 2009. Preuzeto 10. 2021. iz The New York Times: https:\/\/www.nytimes.com\/2009\/04\/02\/arts\/television\/02gates.html<\/a><\/p>\n

Aubrey, A. (2013). Why Bill Gates Is Investing In Chicken-Less Eggs<\/em>, 13. 6. 2013. Preuzeto 7 2022 iz NPR: https:\/\/www.npr.org\/sections\/thesalt\/2013\/06\/13\/191029875\/why-bill-gates-is-investing-in-chicken-less-eggs<\/a><\/p>\n

Auer, R., & Boehme, R. (2020). The technology of retail central bank digital currency.\u00a0 <\/p>\n

Preuzeto 14. 03. 2023. Www.bis.org. https:\/\/www.bis.org\/publ\/qtrpdf\/r_qt2003j.htm<\/a><\/p>\n

Baudrillard, J. (1981). Simulacra and Simulation.<\/em> Ann Arbor: The University of Michigan Press. Preuzeto 5. 2022 iz http:\/\/net-workingworlds.weebly.com\/uploads\/1\/5\/1\/5\/15155460\/simulacra_simulation.pdf<\/a><\/p>\n

Bernays L., E. (1947). The Engineering of Consent. The ANNALS of the American Academy of Political and Social Science, 250<\/em>(1), 113-120. doi:10.1177\/000271624725000116<\/p>\n

Biddle, S. (2016). Privacy Scandal Haunts Pokemon Go’s CEO<\/em>, 9. 8. 2016. Preuzeto 4. 2020. iz The Intercept: https:\/\/theintercept.com\/2016\/08\/09\/privacy-scandal-haunts-pokemon-gos-ceo\/<\/a><\/p>\n

Bohn, D. (2013). Motorola shows off insane electronic tattoo and ‘vitamin authentication’ prototype wearables<\/em>, 29. 5. 2013. Preuzeto 2. 12. 2021. iz The Verge: https:\/\/www.theverge.com\/2013\/5\/29\/4377892\/motorola-shows-electronic-tattoo-and-vitamin-authentication-prototypes<\/a><\/p>\n

BrickHouse Security (2008). Duracell Child Safety Ad BrickHouse Child Locator<\/em>, 24. 7. 2008., Preuzeto 21. 4. 2021. iz www.youtube.com: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=hGCv7RzEwR8<\/a><\/p>\n

Bundesministerium f\u00fcr Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit. (2017). BMUB und BBSR Studie: „Smart City Charta: Digitale Transformation in den Kommunen nachhaltig gestalten“ | Bundesvereinigung der Landes- und Stadtentwicklungsgesellschaften e.V.<\/em> Bundesministerium f\u00fcr Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit, Bundesinstitut f\u00fcr Bau-, Stadt- und Raumforschung (BBSR) im Bundesamt f\u00fcr Bauwesen und Raumordnung (BBR). Bonn: Bundesministerium f\u00fcr Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit. Preuzeto 2022. iz DE.DIGITAL – Smart City Charta Digitale Transformation in den Kommunen nachhaltig gestalten: http:\/\/neu.bvleg.de\/sites\/default\/files\/3BMUB_Smart_City_Charta_Digitale_Transformation_in_den_Kommunen_nachhaltig_gestalten.pdf<\/a><\/p>\n

Cambridge Dictionary (2023). merchandising<\/em>, 10. 5. 2023.\u00a0 Preuzeto 2. 6. 2023. iz @CambridgeWords: https:\/\/dictionary.cambridge.org\/dictionary\/english\/merchandising<\/a><\/p>\n

Channel610 (2008). Degree – Absolute Protection (It won’t let you down)<\/em>, 9. 5. 2008. Preuzeto 24. 3. 2022. iz www.youtube.com: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=3FwuxXjGmpY<\/a><\/p>\n

Cisco Blogs (n.d.). Anuja Singh<\/em>. Preuzeto 18. 7. 2022. iz Cisco Blogs: https:\/\/blogs.cisco.com\/author\/anujasingh<\/a><\/p>\n

Clive Humby<\/em> (n.d.). Preuzeto 15. 10. 2022. iz www.sheffield.ac.uk: https:\/\/www.sheffield.ac.uk\/dcs\/people\/academic-visitors\/clive-humby<\/a><\/p>\n

Crawford, M. (2016). Top 6 Robotic Applications in Medicine<\/em>, 14. 9. 2016. Dohva\u0107eno iz Asme.org: https:\/\/www.asme.org\/topics-resources\/content\/top-6-robotic-applications-in-medicine<\/a><\/p>\n

DeFY New York. (2018). The First Computerized Running Shoe 1986: The Puma COMDEX RS Computer<\/em>, 26. 3. 2018. Preuzeto 23. 7. 2022. iz www.youtube.com: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=qd9BR4fvguM<\/a><\/p>\n

Duddu, P. (2021). Augmented Reality (AR): Regulatory Trends identified by GlobalData<\/em>, 22. 12. 2021. Preuzeto 11. 2022. iz Retail Banker International: https:\/\/www.retailbankerinternational.com\/comment\/augmented-reality-ar-regulatory-trends\/<\/a><\/p>\n

Ellul, J. (1975). The New Demons.<\/em> New York: Seabury Press. Preuzeto 11. 11. 2022. iz http:\/\/www.newhumanityinstitute.org\/pdf-articles\/Jacques_Ellul-New-Demons.pdf<\/a><\/p>\n

Ellul, J. (1990). The technological bluff.<\/em> (G. W. Bromiley, Prev.) Grand Rapids, Michigan: W.B. Eerdmans. Preuzeto 11. 11. 2022. iz https:\/\/monoskop.org\/images\/5\/50\/Ellul_Jacques_The_Technological_Bluff.pdf<\/a><\/p>\n

Foucault, M. (1977). Discipline and punish: The birth of the prison.<\/em> (A. Sheridan, Prev.) New York: Vintage Books. Dohva\u0107eno iz https:\/\/monoskop.org\/images\/4\/43\/Foucault_Michel_Discipline_and_Punish_The_Birth_of_the_Prison_1977_1995.pdf<\/a><\/p>\n

Green, D. (2023). Target learns the Bud Light lesson: Go woke, go broke<\/em>, 2. 6. 2023. Preuzeto 23. 7. 2023. iz Washington Examiner: https:\/\/www.washingtonexaminer.com\/opinion\/target-learns-the-bud-light-lesson-go-woke-go-broke<\/a><\/p>\n

Griffin, A. 2016). Robot judges could soon be helping out with court cases<\/em>, 24. 10. 2016. Preuzeto 30. 9. 2020. iz The Independent: https:\/\/www.independent.co.uk\/tech\/ai-judge-robot-european-court-of-human-rights-law-verdicts-artificial-intelligence-a7377351.html<\/a><\/p>\n

Huber, B. M., Smith, H., & Comstock, M. (2018). UN Sustainable Development Goals\u2014The Leading ESG Framework for Large Companies<\/em> 4. 10. 2018. Preuzeto 11. 2022. iz The Harvard Law School Forum on Corporate Governance: https:\/\/corpgov.law.harvard.edu\/2018\/10\/04\/un-sustainable-development-goals-the-leading-esg-framework-for-large-companies\/<\/a><\/p>\n

Huet, N., & Paun, C. (2017). Meet the world’s most powerful doctor: Bill Gates<\/em>, 4. 5. 2017.\u00a0 Preuzeto 23. 9. 2020. iz POLITICO: https:\/\/www.politico.eu\/article\/bill-gates-who-most-powerful-doctor\/<\/a><\/p>\n

ID2020. (22. 8 2019). Announcing ID2020 2019 Summit \u2014 Rising up to the “Good” ID Challenge<\/em>. Preuzeto 3. 10. 2020. iz ID2020: https:\/\/medium.com\/id2020\/announcing-id2020-2019-summit-rising-up-to-the-good-id-challenge-aa3a4669b139<\/a><\/p>\n

ID2020 Alliance. (2017). Committed to improving lives through digital identity<\/em>, 11. 2017. Preuzeto 10 2020 iz ID2020 Alliance: https:\/\/www.konjunktion.info\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/ID2020Alliance-Doc-Nov2017.pdf<\/a><\/p>\n

Javornik, A. (2016). The Mainstreaming of Augmented Reality: A Brief History<\/em>, 4. 10. 2016. Preuzeto 10 2022 iz Harvard Business Review: https:\/\/hbr.org\/2016\/10\/the-mainstreaming-of-augmented-reality-a-brief-history<\/a><\/p>\n

Johal, W. (2017). What are robots doing in schools?,<\/em> 29. 6. 2017. Preuzeto 21. 9 2021 iz BOLD: https:\/\/bold.expert\/what-are-robots-doing-in-schools\/<\/a><\/p>\n

Jung, B. (2023). G20 Announces Plan to Impose Digital Currencies and IDs Worldwide<\/em>, 12. 9. 2023., Preuzeto 13. 9. 2023. iz https:\/\/www.ntd.com: https:\/\/www.ntd.com\/g20-announces-plan-to-impose-digital-currencies-and-ids-worldwide_941560.html<\/a><\/p>\n

Krychiw, J. (2023). ESG Scores: The good, the bad, & why they matter<\/em>, 13. 2. 2023. Preuzeto 4 2023 iz Conservice ESG: https:\/\/esg.conservice.com\/esg-scores-why-they-matter\/#:~:text=An%20ESG%20score%20is%20a,inclusion%20(DE%26I)%2C%20and%20human%20rights<\/a><\/p>\n

Laird, A. (2023). Nita A. Farahany – Planting False Memories \/ Inducing Pain<\/em>, 12. 4 2023. Preuzeto 15. 4 2023 iz www.youtube.com: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=235pZTcc14w<\/a><\/p>\n

Le Bon, G. (2001). The crowd : a study of the popular mind<\/em> (2nd izd.). Mineola, New York: Dover Publications. Dohva\u0107eno iz https:\/\/ratical.org\/PandemicParallaxView\/mp3s\/The-Crowd-A-Study-of-the-Popular-Mind-by-Gustave-Le-Bon.pdf<\/a><\/p>\n

MacLeod, A. (2021). Revealed: Documents Show Bill Gates Has Given $319 Million to Media Outlets<\/em>, 15. 11. 2021. Preuzeto 2022. iz MintPress News: https:\/\/www.mintpressnews.com\/documents-show-bill-gates-has-given-319-million-to-media-outlets\/278943\/<\/a><\/p>\n

Madorr\u00e1n Ayerra, C. (2019). An Eco-Social Perspective on Transhumanism<\/em>., 16. 8 2019. Preuzeto 21. 3. 2023 iz Green European Journal: https:\/\/www.greeneuropeanjournal.eu\/an-eco-social-perspective-on-transhumanism\/<\/a><\/p>\n

mattyivanovic (2022). TRANSHUMANISM #5: Klaus Schwab Predicts the Next Decade, 10\/1\/2016<\/em>. Preuzeto 2022. iz rumble.com: https:\/\/rumble.com\/vrwbb7-transhumanism-5-klaus-schwab-predicts-the-next-decade-1012016.html<\/a><\/p>\n

McKenna, P., & Azman, T. (2023). But Really, Is Hypnosis Real? Hypnotist Paul McKenna Explains<\/em>, 15. 8. 2023. Preuzeto 21. 9 2023 iz Mindvalley Blog: https:\/\/blog.mindvalley.com\/is-hypnosis-real\/<\/a><\/p>\n

Mensah, J., & Casadevall, S. R. (2019). Sustainable development: Meaning, history, principles, pillars, and implications for human action: Literature review. (S. Ricart Casadevall, Ur.) Cogent Social Sciences, 5<\/em>(1), 1-21. doi:10.1080\/23311886.2019.1653531, 8. 9. 2019. <\/p>\n

Mies, G. (2010). Skeptical Shopper: Enhanced Advertising in Augmented Reality<\/em>, 21. 6. 2010. Preuzeto 18. 9. 2022. iz PCWorld: https:\/\/www.pcworld.com\/article\/507354\/skwptical_shopper_enhanced_advertising.html<\/a><\/p>\n

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (n.d.). UPUTA ZA IZRADU PUTOVNICE<\/em>. Preuzeto 6. 10. 2023. iz template.gov.hr: https:\/\/mvep.gov.hr\/konzularne-informacije-106796\/uputa-za-izradu-putovnice\/106850<\/a><\/p>\n

Morgan, R. (2018). Bill Gates and Richard Branson are betting lab-grown meat might be the food of the future<\/em>, 23. 3. 2018., Preuzeto 1. 2 2022 iz CNBC: https:\/\/www.cnbc.com\/2018\/03\/23\/bill-gates-and-richard-branson-bet-on-lab-grown-meat-startup.html<\/a><\/p>\n

Muchai, F. (2022). Watch: IMF deputy managing director’s opinion on CBDC \u2013 Cryptopolitan<\/em>, 17. 10. 2022. Preuzeto 25. 10 2022 iz www.cryptopolitan.com: https:\/\/www.cryptopolitan.com\/imf-deputy-managing-directors-opinion-cbdc\/<\/a><\/p>\n

New York Times Events. (2017). DealBook 2017: The Economy, Consumers and Redefining the Long Term<\/em>, (9. 11. 2017. Preuzeto 2022 iz www.youtube.com: https:\/\/youtu.be\/-cCs9Kh2Q08?t=1667<\/a><\/p>\n

Newman, J. (2009). Google’s Schmidt Roasted for Privacy Comments<\/em>, 11. 12. 2009. Preuzeto 2 2022 iz PCWorld: https:\/\/www.pcworld.com\/article\/515472\/googles_schmidt_roasted_for_privacy_comments.html<\/a><\/p>\n

O’Keefe, E. (2021). Bill Gates is America’s Largest Farmland Owner<\/em>, 11. 1. 2021. Preuzeto 21. 9 2022 iz The Land Report: https:\/\/landreport.com\/farmer-bill<\/a><\/p>\n

Park, Y. (2016).\u00a0 Preuzeto 12. 4 2019 iz HuffPost: https:\/\/www.huffpost.com\/entry\/the-fourth-industrial-rev_b_11325636<\/a><\/p>\n

Petersen, M. (2022). China has created the world’s first AI prosecutor<\/em>, 5. 1. 2022. Preuzeto 10. 9 2022 iz ZME Science: https:\/\/www.zmescience.com\/science\/china-has-created-the-worlds-first-ai-prosecutor\/<\/a><\/p>\n

Popisms (2013). Verizon Wireless Commercial for HTC Droid DNA – Pop Culture Cross-References and Connections on @POPisms<\/em>, 2. 2013. Preuzeto 6. 11 2022 iz www.popisms.com: https:\/\/www.popisms.com\/TelevisionCommercial\/68423\/Verizon-Wireless-Commercial-for-HTC-Droid-DNA-2013<\/a><\/p>\n

Posavina bez mina (2016). Pok\u00e9monGo<\/em> 18. 7. 2016. Dohva\u0107eno iz Facebook: https:\/\/www.facebook.com\/pbmbrcko\/posts\/360086957448425\/<\/a><\/p>\n

PRNOTW. (2008). Revolutionary BrickHouse Child Locator Sells Out in 48 Hours After National Duracell Ad Campaign Airs<\/em>, 9. 7. 2008. Preuzeto 25. 1 2020 iz Security Info Watch: https:\/\/www.securityinfowatch.com\/home\/news\/10552855\/revolutionary-brickhouse-child-locator-sells-out-in-48-hours-after-national-duracell-ad-campaign-airs<\/a><\/p>\n

PTI (2016). World’s first robot lawyer ROSS hired by US law firm<\/em>, 16. 5. 2016. Preuzeto 25. 7 2021 iz mint: https:\/\/www.livemint.com\/Politics\/bQNLHR96A5G4Kvg81JwWFM\/Worlds-first-robot-lawyer-ROSS-hired-by-US-law-firm.html<\/a><\/p>\n

Raisinghani, V. (2023). Bill Gates says fake meat products will eventually be ‘very good’ \u2014 here are 3 stocks to take advantage<\/em>, 24. 1. 2023. Preuzeto 21. 6 2023 iz moneywise.com: https:\/\/moneywise.com\/investing\/stocks\/bill-gates-is-betting-on-fake-meats<\/a><\/p>\n

Schwab, K. (2016). The Fourth Industrial Revolution, by Klaus Schwab<\/em>. Preuzeto 2020 iz World Economic Forum: https:\/\/www.weforum.org\/pages\/the-fourth-industrial-revolution-by-klaus-schwab<\/a><\/p>\n

Schwab, T. (2020). Journalism’s Gates keepers<\/em>, 21. 8. 2020. Preuzeto 2021. iz Columbia Journalism Review: https:\/\/www.cjr.org\/criticism\/gates-foundation-journalism-funding.php<\/a><\/p>\n

Scott Cannon WLTH (2022). Pfizer CEO Albert Bourla explains Pfizer’s new tech to Davos crowd ingestible pills<\/em>, 14. 6. 2022. Preuzeto 20. 6 2022 iz www.youtube.com: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=k9OeZTBUFaY<\/a><\/p>\n

Singh, A. (2016). Powerful comcept – freedom as a service<\/em>, 20. 5. 2016. Preuzeto 18. 7. 2022. iz Twitter Publish: https:\/\/publish.twitter.com\/?query=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fanujaksingh%2Fstatus%2F733725226517794817&widget=Tweet<\/a><\/p>\n

Skinner, B. (2005). Walden Two.<\/em> Indianapolis: Hackett Publishing. Preuzeto 29. 5. 2022. iz http:\/\/www.iakovlev.org\/zip\/skinner.pdf<\/a><\/p>\n

Slate (2013). The Swallowable Pill That Makes You Into a Human Password<\/em>, 31. 5. 2013. Preuzeto 21. 12 2020 iz www.youtube.com: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=Etdk3_t7_FE<\/a><\/p>\n

Stockcircle (n.d.). Bill Gates: 2 Beyond Meat transactions (Bill & Melinda Gates<\/em>. Preuzeto 30. 5. 2023. iz stockcircle.com: https:\/\/stockcircle.com\/portfolio\/bill-gates\/bynd\/transactions<\/a><\/p>\n

Strategies for influence (2019). Paul McKenna – I Can Make You<\/em>, 28. 10. 2019. Preuzeto 15. 2 2023 iz Strategies for influence: https:\/\/strategiesforinfluence.com\/paul-mckenna-i-can-make-you\/<\/a><\/p>\n

Syniverse Moderator (2023). How Augmented Reality (AR) is Transforming the Hospitality Industry<\/em>, 5. 3. 2023. Preuzeto 5. 2023. iz The Syniverse Blog: https:\/\/www.syniverse.com\/blog\/mobile-marketing\/augmented-reality-hospitality-industry\/#:~:text=The%20survey%20shows%20that%2061<\/a><\/p>\n

Tepleton, G. (2016). How DNA data storage works – ExtremeTech<\/em>, 8. 7. 2016. Preuzeto 21. 9 2022 iz ExtremeTech: https:\/\/www.extremetech.com\/extreme\/231343-how-dna-data-storage-works-as-scientists-create-the-first-dna-ram<\/a><\/p>\n

Temple-West, P. (2023). S&P drops ESG scores from debt ratings amid scrutiny<\/em>, 8. 8. 2023. Preuzeto 15. 8 2023 iz Financial Times: https:\/\/www.ft.com\/content\/9426937e-28d3-4846-8440-c30583524d4c<\/a><\/p>\n

The Economic Times (2015). Indian scientists’ DNA device generates power from touch<\/em>, 16. 8. 2015.) Preuzeto 28. 6 2022 iz The Economic Times: https:\/\/economictimes.indiatimes.com\/news\/science\/indian-scientists-dna-device-generates-power-from-touch\/articleshow\/48500875.cms<\/a><\/p>\n

The ethics centre (2017). Ethics Explainer: The Panopticon – What is the panopticon effect?<\/em> 18. 07. 2017. Preuzeto 24. 09 2022 iz THE ETHICS CENTRE: https:\/\/ethics.org.au\/ethics-explainer-panopticon-what-is-the-panopticon-effect\/<\/a><\/p>\n

The Official Pok\u00e9mon YouTube channel (2015). Discover Pok\u00e9mon in the Real World with Pok\u00e9mon GO!, <\/em>10. 09. 2015. Preuzeto 19. 10. 2022. iz www.youtube.com: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=2sj2iQyBTQs&t=3s<\/a><\/p>\n

The Random Archivist 2023). WEF 2023 “”The Battle for Your Brain”, <\/em>24. 1 2023. Preuzeto 1 2023 iz www.youtube.com: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=YJe-dUFYUGo&t=35s<\/a><\/p>\n

Tucker, P. (2016). Military Robotics Makers See a Future for Armed Police Robots<\/em>, 11. 7. 2016. Preuzeto 22. 10 2021 iz Defense One: https:\/\/www.defenseone.com\/technology\/2016\/07\/military-robotics-makers-see-future-armed-police-robots\/129769\/<\/a><\/p>\n

United Nations (2015). The 17 sustainable development goals<\/em>. Preuzeto 2020 iz United Nations: https:\/\/sdgs.un.org\/goals<\/a><\/p>\n

United Nations (2016). United Nations Office for Partnerships (UNOP) on ID 2020: Harnessing the Power of Digital Legal Identities for Global Good – Press Conference | UN Web TV<\/em>, 20. 5. 2016. Preuzeto 12. 5 2021 iz media.un.org: https:\/\/media.un.org\/en\/asset\/k17\/k17peww8gf<\/a><\/p>\n

Vertov\u0161ek, N., i Tomovi\u0107, A. (2015). Medijsko zavo\u0111enje u suvremenom dru\u0161tvu spektakla i manipulacije. In medias res : \u010dasopis filozofije medija, 4<\/em>(6), str. 955. Preuzeto 15. 11 2020 iz https:\/\/hrcak.srce.hr\/151830<\/a><\/p>\n

vpro documentary (2019). Shoshana Zuboff on surveillance capitalism | VPRO Documentary,<\/em> 21. 12. 2019. Preuzeto 3 2020 iz www.youtube.com: https:\/\/youtu.be\/hIXhnWUmMvw?t=841<\/a><\/p>\n

Wall Street Journal (2019). Brainco-The Brain Scanning Headband<\/em>, 1. 10. 2019. Preuzeto 2021 iz YouTube: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=JMLsHI8aV0g<\/a><\/p>\n

Wall Street Journal (2019). How China Is Using Artificial Intelligence in Classrooms | WSJ<\/em>, 1. 10. 2019. Preuzeto 2021 iz YouTube: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=JMLsHI8aV0g<\/a><\/p>\n

WayRay (2019). Future is closer than you think with WayRay<\/em>, 7. 1. 2020. Preuzeto 10 2022 iz www.youtube.com: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=gZTPhV3nUYk<\/a><\/p>\n

WayRay (7. 1 2020). WayRay | CES 2020: WayRay to unveil the first-ever full-color holograph.ic AR display, announce a strategic partnership with Covestro, and move beyond automotive industry applications thanks to a new collaboration with Doosan Bobcat.<\/em> Preuzeto 10 2022 iz WayRay : https:\/\/wayray.com\/press-releases\/ces2020<\/a><\/p>\n

Wired Blogs (2017). Robot Cops to Patrol Korean Streets<\/em>, 17. 1. 2017. Preuzeto 30. 07. 2020 iz Wired: https:\/\/www.wired.com\/2006\/01\/robot-cops-to-p\/<\/a><\/p>\n

Wolfe, C. (1999). Wolfe’s Lodge – Essays – Little Brother is Watching<\/em>. Preuzeto 15. 04. 2022 iz billstclair.com: https:\/\/billstclair.com\/lodge\/E_LittleBrother.shtml<\/a><\/p>\n

World Econimic Forum (2016). Welcome To 2030: I Own Nothing, Have No Privacy And Life Has Never Been Better<\/em>, 11. 11. 2016. Preuzeto 1 2017 iz web.archive.org: https:\/\/web.archive.org\/web\/20161125135500\/https:\/\/www.weforum.org\/agenda\/2016\/11\/shopping-i-can-t-really-remember-what-that-is\/<\/a><\/p>\n

World Economic Forum (2016). Brain Power | Nita A. Farahany<\/em>, 16. 2. 2016. Preuzeto 11 2022 iz www.youtube.com: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=RkCQMYTwLoc<\/a><\/p>\n

World Economic Forum (2017). 8 Predictions For The World In 2030<\/em>, 6. 2. 2017. Preuzeto 10. 2 2020 iz Internet Archive: https:\/\/archive.org\/details\/8-predictions-for-the-world-in-2030<\/u><\/a><\/p>\n

World Economic Forum (2017). Davos 2017 – An Insight, An Idea with Sergey Brin<\/em>, 19. 1. 2017.). Preuzeto 15. 6 2021 iz www.youtube.com: https:\/\/youtu.be\/ffvu6Mr1SVc?t=595<\/u><\/a><\/p>\n

World Economic Forum. (2020). The Internet of Bodies Is Here: Tackling new challenges of technology governance<\/em>, 6. 8. 2020. Preuzeto 10. 2020. iz World Economic Forum: https:\/\/www.weforum.org\/reports\/the-internet-of-bodies-is-here-tackling-new-challenges-of-technology-governance\/<\/u><\/a><\/p>\n

Zuboff, S. (2019). The Age of Surveillance Capitalism: The Fight for a Human Future at the New Frontier of Power.<\/em> New York, New York: Public Affairs, (15. 1. 2019.\u00a0 Preuzeto 12. 12 2022.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

The Manipulative Power of Advertisements in shaping Consent to
\nfuture Socioeconomic Trends<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

In a globalized world, commercials are increasingly taking on the role of sculptors of perceptions, values and attitudes, and, thanks to the technology of the 21. century, they are gaining the power over the human mind that fire or flood have. Through increasingly sophisticated techniques they have reached artistic levels in seducing audiences. Layers, complexity and technically polished audiovisual experiences, made possible by AI, AR and VR technology, opened up space for commercials to go beyond the framework of their established concept, i.e. encouraging consumerism with the aim of quick financial gain. The accelerated development of technology and thus increasingly fierce competition in the battle for the customer\u2019s mind, have consequently created hyperproduction and oversaturation of information, thereby shortening the attention span of the recipient of information. The need for a re-evaluation of the power range of commercials arises also due to the transformation of relations at the global level that go from national frameworks to supranational ones. Short duration, technically perfected audio-visual experience with simple messages and slogans, that are imprinted on the consumer\u2019s mind through constant repetition, enables commercials to become a non-invasive form of indoctrination, so these seemingly unnecessary products and services are able to expand their purpose on engineering of consent towards easier implementation of future policies.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> commercials, trend, engineering of consent, propaganda, manipulation.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     13(24)#8 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.24.8 UDK 659.1-021.412.1 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 16.11.2023.     Jasna Kolovrat j.kolovrat@protonmail.com Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove Puni tekst: pdf (412 KB), Hrvatski, Str. 4073 […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":463,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[111],"tags":[863],"class_list":["post-470","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-24-vlasiti-url","tag-jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nJasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Jasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     13(24)#8 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.24.8 UDK 659.1-021.412.1 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 16.11.2023.     Jasna Kolovrat j.kolovrat@protonmail.com Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove Puni tekst: pdf (412 KB), Hrvatski, Str. 4073 […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-05-28T20:18:01+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"49 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Jasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove\",\"datePublished\":\"2024-05-28T20:18:01+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/\"},\"wordCount\":9720,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"keywords\":[\"Jasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 24 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/\",\"name\":\"Jasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"datePublished\":\"2024-05-28T20:18:01+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Jasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Jasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Jasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     13(24)#8 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.24.8 UDK 659.1-021.412.1 Prethodno priop\u0107enje Preliminary communication Primljeno: 16.11.2023.     Jasna Kolovrat j.kolovrat@protonmail.com Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove Puni tekst: pdf (412 KB), Hrvatski, Str. 4073 […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2024-05-28T20:18:01+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"49 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Jasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove","datePublished":"2024-05-28T20:18:01+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/"},"wordCount":9720,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","keywords":["Jasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove"],"articleSection":["In Medias Res broj 24 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/","name":"Jasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","datePublished":"2024-05-28T20:18:01+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/jasna-kolovrat-manipulativna-moc-reklama-u-oblikovanju-pristanka-na-buduce-socioekonomske-trendove\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Jasna Kolovrat: Manipulativna mo\u0107 reklama u oblikovanju pristanka na budu\u0107e socioekonomske trendove"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/470","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=470"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/470\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}