{"id":471,"date":"2024-05-28T20:19:08","date_gmt":"2024-05-28T20:19:08","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2024\/05\/28\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/"},"modified":"2024-05-28T20:19:08","modified_gmt":"2024-05-28T20:19:08","slug":"enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/","title":{"rendered":"Enes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  13(24)#10 2024<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.13.24.10<\/a>
\nUDK 2-227-2:28-234
\nIzvorni \u010dlanak
\nOriginal scientific paper
\nPrimljeno: 14.12.2023.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Enes Kari\u0107<\/span><\/p>\n

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu
\n Bosna i Hercegovina
\n dreneskaric@hotmail.com\n<\/p>\n

Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a<\/span><\/strong><\/a>[137<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (426 KB), Hrvatski, Str. 4103 – 4128
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

\n\u201eOvaj Kuran nije namijenjen samo muslimanima nego svim ljudima<\/p>\n

dobre volje, bez obzira na vjersku pripadnost, svima onima <\/p>\n

koji se iz bilo kojih razloga \u017eele upoznati s temeljima islama. <\/p>\n

S obzirom na znatno lak\u0161e \u010ditanje u ovakvom prikazu, knjiga je <\/p>\n

posebno namijenjena onima koji se \u017eele aktivnije uklju\u010diti<\/p>\n

u me\u0111ureligijski dijalog.<\/p>\n

Njima je zapravo nezaobilazna.\u201c<\/p>\n

Filip \u0106orluki\u0107, Predgovor, Kuran, 7.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eDobronamjerno i otvorena srca u\u010dinio sam koliko sam mogao
\n i onako kako sam znao. Nadam se da ovaj veliki posao nije
\n bio uzaludan i da je suvremeni \u010ditatelj dobio \u010ditak, logi\u010dan,
\n ispravan i zanimljiv prikaz cjelovite kuranske misli. Osim
\nreligijsko, Kuran je i kapitalno djelo svjetske kulture.\u201c<\/p>\n

Filip \u0106orluki\u0107, Islam kao religija,<\/p>\n

kultura i civilizacija, Kuran, 432.\n<\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

U ovom eseju nazna\u010davaju se glavni planovi koje treba prou\u010davati kad su posrijedi djela Filipa \u0106orluki\u0107a u kojima on istra\u017euje Kur\u2019\u0101n, bilo da to realizira kroz prevo\u0111enje islamske svete knjige unutar njezine hrvatske jezi\u010dke prilagodbe, bilo kroz kompariranja Kur\u0101na sa Biblijom, islama sa kr\u0161\u0107anstvom ili pak kroz svoja osobna i njemu svojstvena prou\u010davanja. Ovaj se esej posebno osvr\u0107e na \u0106orluki\u0107eve znanstvene oglede u kojima on pomiruje \u2018istinsku\u2019 znanost i \u2018pravu\u2019 religiju, tekstove Biblije i Kur\u2019\u0101na, u\u010denja judaizma, kr\u0161\u0107anstva i islama, postavke scijentizma i teizma. <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> religija, znanost, islam, predanost Bogu, Biblija, Kur\u2019\u0101n, \u010dovjek, DNK, evolucija.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

1. Dijalo\u0161ki prinosi Filipa \u0106orluki\u0107a u vremenima nakon Drugog vatikanskog koncila (uvod)<\/strong><\/p>\n

Od ranih sedamdesetih godina dvadesetog stolje\u0107a do kraja drugog desetlje\u0107a dvadeset i prvog stolje\u0107a, ime Filipa \u0106orluki\u0107a (ro\u0111en 1928. u selu Vrhovi kod Dervente) postalo je poznato dvjema razli\u010ditim znanstvenim javnostima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji (ili u na\u0161im domovinskim zemljama biv\u0161e socijalisti\u010dke Jugoslavije). Prvu javnost bismo mogli imenovati prirodnoznanstvenom, radi se o specijalistima u onda\u0161njoj socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji (napose od 1965. do 1992.) koji su se bavili fizikom, hemijom i biologijom, kao i znanostima koje su dobile prefiks ‘para’, na primjer,’parapsihologija’. U ovom je periodu Filip \u0106orluki\u0107 napisao veliki broj radova, imao je i stekao svoje \u010ditateljstvo, svoje znanstvene saradnike, sagovornike i reputaciju sui generis.<\/em> U tom je periodu, dakako i kasnije, itekako priznat stru\u010dnjak na podru\u010djima proizvodnje papira, zatim u naftnoj industriji i srodnim oblastima. U skladu sa poslovnim raspolo\u017eenjem tada\u0161njeg vremena, radio je i u mnogim nesvrstanim zemljama, proputovao je velikim dijelovima svijeta. Osim po svojoj znanstvenoj znati\u017eelji i budnosti spram tada kurentnih znanstvenih teorija, recimo otkri\u0107a vezanih za istra\u017eivanja na poljima DNK i srodnih oblasti, poznat je, i rekli bismo znamenit i kao osoba sa vrlo istaknutim’’pustolovnim znanstvenim duhom’. \u0106orluki\u0107 se itekako kompetentno bavio grani\u010dnim poljima ljudske spoznaje ili podru\u010djima znanosti, propitivao je mo\u0107 i nemo\u0107 znanstvene spoznaje, k tome je temeljito bio upu\u0107en u pitanja koja filozofija postavlja znanostima, ali i znanosti samoj filozofiji. <\/p>\n

Ovdje treba imati u vidu i \u010dinjenicu da itekako dobro poznaje tada\u0161nju evropsku i, napose, njema\u010dku filozofsku antropologiju i njezina razmatranja o \u010dovjeku i razlaganja mnogih pitanja ‘polo\u017eaja \u010dovjeka u kosmosu’, kako bi to kazao Max Scheler (1874-1928).<\/a>[138<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Kada danas \u010ditamo \u0106orluki\u0107eve rasprave o \u010dovjeku u Bibliji, Kur’\u0101nu, u islamu, judaizmu i kr\u0161\u0107anstvu te, napose, u znanostima, mi se osvjedo\u010davamo u njegova velika znanja koja je plodotvorno razmjenjivao sa djelima i teorijama Arnolda Gehlena (1904-1976), Eugena Finka (1905-1975), Ericha Rothackera (1881-1965), Helmutha Plessnera (1892-1985) i drugih. Filip \u0106orluki\u0107 na svoj na\u010din recipira pitanja evropske filozofije iz posljednjih desetlje\u0107a dvadesetog stolje\u0107a, kao i iz prva dva desetlje\u0107a dvadeset i prvog stolje\u0107a, ‘mo\u0107i’ i ‘nemo\u0107i’ znanstvene spoznaje svijeta. Tim njegovim intelektualnim pregnu\u0107ima potrebno je posvetiti posebnu pa\u017enju i posve zaseban rad.<\/p>\n

Drugu znanstvenu javnost koja je znala za Filipa \u0106orluki\u0107a i \u010ditala njegova djela ozna\u010dili bismo kao teolo\u0161ku, islamolo\u0161ku, religiolo\u0161ku, orijentalisti\u010dku, dijalo\u0161ku (poglavito se dijalog koji je promovirao ticao vjerskih razgovora me\u0111u abrahamskim religijama: judaizmom, kr\u0161\u0107anstvom i islamom). Svojim teorijama, studijama, esejima i knjigama, bio je poznat u ovim podru\u010djima, prije svega onim znanstvenicima, ‘duhovnjacima’ i teolozima koji su bili bliski ne samo njegovim nau\u010dnim i teolo\u0161kim pogledima, ve\u0107 su ih sa njim uveliko i rado dijelili. Iako nije bio teolog, u vezi sa njegovim bavljenjima Biblijom i Kur’\u0101nom te eo ipso<\/em> judaizmom, kr\u0161\u0107anstvom i islamom, treba kazati da je Drugi vatikanski koncil (1962-1965) itekako utjecao na njegova istan\u010dana profiliranja dijalo\u0161kih tema, kao i na produbljivanje otvorenosti i spremnosti da prou\u010dava i one vjerske tradicije kojima svojim porijeklom i naukovnim stasanjem nije pripadao. U svome hrvatskom prijevodu Kur’\u0101na iz 2001. godine, napisao je sljede\u0107u posvetu \u010ditateljima:<\/p>\n

„Ovu knjigu posve\u0107ujem nadanjima da \u0107emo u tre\u0107e tisu\u0107lje\u0107e u\u0107i s iskrenijim nastojanjima na ostvarenju ideja me\u0111ureligijskog dijaloga i op\u0107eg ekumenizma. Na ostvarenje takvih spasonosnih okupljanja pozvani smo u Kuranu jo\u0161 u 7. stolje\u0107u: ‘O sljedbenici Knjige (Biblije, ranijih objava)! Do\u0111ite da se okupimo oko jedne rije\u010di, koja je zajedni\u010dka nama i vama…’ (3,64). \u010cetrnaest stolje\u0107a kasnije na isto smo okupljanje pozvani odgovaraju\u0107im, razra\u0111enim odlukama Drugoga vatikanskog sabora.“<\/a>[139<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

I u pogledu svojih dijalo\u0161kih bavljenja Kur’\u0101nom, Filip \u0106orluki\u0107 je iznimno va\u017ena i osobena pojava unutar na\u0161ih \u010detverojezi\u010dkih bosanskih, hrvatskih, srpskih i crnogorskih razme\u0111a i susretanja. Svojim prijevodom Kur’\u0101na na hrvatski stao je rame uz rame sa Mi\u0107om Ljubibrati\u0107em (1839-1889),<\/a>[140<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> kao i sa drugim prevoditeljima Kur’\u0101na na zapadnom Balkanu. Za razliku od Mi\u0107e Ljubibrati\u0107a, koji se posljednjeg desetlje\u0107a Osmanskog carstva u Bosni i Hercegovini (1868-1878), te u prvom desetlje\u0107u u Bosni i Hercegovini pod Austro-Ugarskim carstvom (1878-1889) bavio politikom i koji je, sljedstveno tome, svome prijevodu Kur’\u0101na na srpski namijenio jednu nacionalnu misiju, Filip \u0106orluki\u0107 je pri\u0161ao Kur’\u0101nu kao svetom \u0161tivu koje potvr\u0111uje njegova znanstvena opredjeljenja, o \u010demu ka\u017ee:<\/p>\n

„Kuran sigurno vi\u0161e od ostalih objava nagla\u0161ava potrebu uo\u010davanja veli\u010danstvenosti svijeta \u0161to nas okru\u017euje. Re\u010deno dana\u0161njim jezikom, on nas zapravo upu\u0107uje na znanstvena istra\u017eivanja. U Kuranu nema \u010dudotvorstva, jer \u010dudesnost je oko nas. ‘Putujte po svijetu…’, promatrajte Sunce i Mjesec…’, i jo\u0161 puno toga sli\u010dnog \u2013 stalne su kuranske poruke.“<\/a>[141<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

2. Filip \u0106orluki\u0107 \u2013 \u017eivot, \u0161kolovanje, poslovna karijera, bavljenje prirodnim naukama, usmjerenje prema prou\u010davanjima Biblije i Kur<\/strong>\u02bc<\/strong>\u0101na<\/strong><\/p>\n

U svrhu efikasne \u010ditljivosti i prohodnosti ovoga na\u0161eg eseja, o \u017eivotu Filipa \u0106orluki\u0107a treba navesti ono najbitnije, to \u0161to je on sam o sebi dao.<\/a>[142<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u rodnom mjestu Vrhovi, gimnaziju u Derventi. \u0160kolovanje ga odvodi na Prirodoslovno-matemati\u010dki fakultet Univerziteta u Beogradu, gdje je diplomirao fiziku. U vrijeme svojih gimnazijskih u\u010denja kao i fakultetskih studija, \u0106orluki\u0107 je, osim za fiziku, pokazao i veliko zanimanje i za druge prirodne znanosti, hemiju i biologiju prije svega. U \u0161ezdesetim i sedamdesetim godinama dvadesetog stolje\u0107a radio je u razli\u010ditim firmama, poduze\u0107ima i privrednim kombinatima koji su se bavili vojnom industrijom, industrijom papira, proizvodnjom i preradom nafte i tome sli\u010dnim privrednim granama. Podaci o Filipu \u0106orluki\u0107u spominju da je „radio kao nadzorni organ na gradili\u0161tima u nesvrstanim zemljama.“<\/a>[143<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Isti izvor daje podatak da je 1976. godine upisan na popis znanstvenih istra\u017eiva\u010da u Republici Hrvatskoj, a tokom jednog du\u017eeg perioda, napisao je, izme\u0111u ostalih, i sljede\u0107e knjige:<\/p>\n

Mjerenje temperature u industriji,<\/em> 1966; Mjerenje protoka fluida,<\/em> 1975; Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 1983., drugo izdanje 1990;<\/a>[144<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Tehnologija papira,<\/em> 1987; Isus, Mesija: istina, put i \u017eivot: objedinjeni tematsko sinopti\u010dki prikaz kanonskih knjiga Evan\u0111elja,<\/em> 1. izdanje 1996., priredio Filip \u0106orluki\u0107; Kuran: s vremensko-tematski raspore\u0111enim poglavljima,<\/em> 2001., priredio i komentirao Filip \u0106orluki\u0107; Stipine pri\u010de i pjesme: biseri koji su u nevoljama izrastali,<\/em> 2007; Uzroci i rasap Jugoslavije,<\/em> 2010;<\/a>[145<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Moje sje\u0107anje na minulo stolje\u0107e,<\/em> 2015; Objedinjeno evan\u0111elje: \u010detiri knjige kanonskih evan\u0111elja Novog zavjeta u jednoj, tematski objedinjenoj knjizi grafi\u010dki sinopti\u010dkog prikaza,<\/em> 2016; Quo vadis homo: katastrofa ili savr\u0161enstvo?,<\/em> 2016.<\/p>\n

O politi\u010dkim pogledima Filipa \u0106orluki\u0107a mo\u017ee se barem ne\u0161to pro\u010ditati u intervjuu koji je dao Nacionalu<\/em> (19. 6. 2016.).<\/a>[146<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Po svemu \u0161to smo mi mogli doznati ili pro\u010ditati, radi se o jednom humanisti\u010dkom intelektualcu, \u010dovjeku koji gaji antiratna raspolo\u017eenja, koji voli \u010dovje\u010danstvo i prirodu, koji se odu\u0161evljava florom i faunom, koji na svoj na\u010din vjeruje u Boga ‘stvoritelja i uzdr\u017eitelja svih nas’ i koji se, stoga, divi Univerzumu u njegovim multibeskrajima. O svim tim temama on ne govori u intervjuu za Nacional <\/em>(19. 6. 2016.), ve\u0107 u svojim knjigama koje \u0107emo konsultirati u ovom na\u0161em eseju. Ali u intervjuu datom Nacionalu, <\/em>\u0106orluki\u0107 svra\u0107a pozornost na svoje poglede na dana\u0161nju geopolitiku, osvr\u0107e se na Drugi svjetski rat, isti\u010de svoj neskriveni bosanski patriotizam, izvrgava kritici Dejtonski sporazum. U razgovoru za Nacional,<\/em> Filip \u0106orluki\u0107 spominje da je papa Ivan XXIII jedan „moderni papa“, hvali pregnu\u0107a Ivana XXIII, „koji je potaknuo dijalog i solidarnost bez obzira na vjeru, \u0161to je bilo revolucionarno.“<\/a>[147<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Iz ovih rije\u010di vidi se da je dijalo\u0161ka atmosfera Drugog vatikanskog koncila pozitivno utjecala na jednog svjetovnog intelektualca kakav je bio, otvorenog prema vjeri u Boga i prema dijalogu me\u0111u razli\u010ditim vjerama, vjerskim knjigama i svjetonazorima.<\/p>\n

Samo se po sebi razumije da autor ove studije o Filipu \u0106orluki\u0107u nema kompetencije da valjano razumijeva ona njegova djela koja se ti\u010du proizvodnje papira, izu\u010davanja fluida, prerade nafte, na\u010dinima mjerenja ‘temperaturnog tlaka’ u industrijskim postrojenjima i tako dalje, stoga, napominjemo da pristupamo njegovom djelu na jedan ‘redukcionisti\u010dki na\u010din’, naime, prikazujemo samo ona djela koja razumijemo. Upravo, stoga, u svrhu pisanja ovih na\u0161ih stranica je djelo „Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de“<\/a>[148<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, \u010dije je pro\u0161ireno izdanje izi\u0161lo pod naslovom „Quo Vadis Homo: Katastrofa ili savr\u0161enstvo?“,<\/a>[149<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> za nas najva\u017enije, dakako, nakon njegova prijevoda Kur’\u0101na (Kurana<\/em>) na hrvatski,<\/a>[150<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> na koji se ovdje \u010desto referiramo. Ova dva djela va\u017ena su poglavito, stoga, jer iz njih se na posve jasan na\u010din mogu rekonstruirati \u0106orluki\u0107evi pogledi na \u010dovjeka i \u010dovje\u010danstvo, na svijet i povijest, na religije, vjere i vjernike, sveta pisma, ‘bogoduhe’ spise i njihova tuma\u010denja.\u00a0 <\/p>\n

\u017dao nam je \u0161to izvan vidokruga ove na\u0161e studije ostaju i ona djela koja je napisao o Evan\u0111eljima, a na neka od njih reagirao je i Glas Koncila<\/em>.<\/a>[151<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Iako bismo o „evan\u0111eoskim“ pogledima Filipa \u0106orluki\u0107a imali i znali \u0161ta re\u0107i, bolje je i mnogo uputnije, ovom prigodom u ove rasprave, kako \u0106orluki\u0107eve tako i Glasa Koncila<\/em>, ne ulaziti. Dakako, uvjereni smo da \u0107e se ovaj ‘me\u0111ukatoli\u010dki’ dijalog privesti kraju na najbolji mogu\u0107i na\u010din, ako se to ve\u0107 nije i dogodilo.<\/p>\n

Knjiga „Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de“, iako pisana znanstveno egzaktno, u svome prvom izdanju 1983. godine morala je biti tretirana kao djelo ‘znanstvene fantastike’. Du\u0161an \u010cali\u0107 (1918-1993), u sedamdesetim i osamdesetim godinama dvadesetog stolje\u0107a visokopozicionirani partijski \u010dinovnik u Hrvatskoj, svojim predgovorom ‘ideolo\u0161ki’ je pomogao da se ova knjiga pojavi. \u010cali\u0107 o njoj ka\u017ee:<\/p>\n

„Originalost [ovog] djela Filipa \u0106orluki\u0107a sastoji se u tome \u0161to \u0106orluki\u0107 svoja obja\u0161njenja izvodi iz tuma\u010denja osnovnih principa poimanja Bitka op\u0107enito, analiziraju\u0107i najstarije religijske zapise i uspore\u0111uju\u0107i ih s principom rada slo\u017eenih kompjutorskih sistema. Pri tome je po\u0161ao od niza pretpostavki, koje su mu poslu\u017eile kao polazi\u0161ta u daljnjim analizama.“<\/a>[152<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Iako je knjigu vrednovao sa ‘marksisti\u010dkog motri\u0161ta’, \u010cali\u0107 ju je preporu\u010dio jer je \u0161tivo nudilo nesvakida\u0161nju inspiraciju. Kako god, ovo ideolo\u0161ko dovijanje pomoglo je da se knjiga pojavi i da stekne svoju reputaciju i publiku. <\/p>\n

 <\/p>\n

3. Znanost, Biblija i Kur’\u0101n u obzorjima Filipa \u0106orluki\u0107a<\/strong><\/p>\n

Sada nam predstoji zada\u0107a preliminarnog oslovljavanja sr\u017enih polazi\u0161ta Filipa \u0106orluki\u0107a u vezi sa znano\u0161\u0107u, Biblijom i Kur’\u0101nom.<\/a>[153<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Njegova knjiga „Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de“ ovdje je itekako va\u017ena, njegovi humanisti\u010dki nazori ovdje se jasno pomaljaju. To se vidi i u \u010dinjenici da on ovu knjigu posve\u0107uje „ideji Ujedinjenih naroda.“<\/a>[154<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Prakti\u010dki, „Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de“ u biti je dovo\u0111enje u vezu Staroga Zavjeta, Novoga Zavjeta i Kur’\u0101na u dijalog sa humanisti\u010dkim pozvanjima i ciljevima, ali i sa tada\u0161njim trendovima znanosti koje je ovaj humanista izu\u010davao, uva\u017eavao i po\u0161tovao. \u0106orluki\u0107 ne samo da smatra, ve\u0107 to na mnogim stranicama i anga\u017eirano pokazuje, da Kur’\u0101n nije opre\u010dan Starom Zavjetu, da nije opre\u010dan ni Novom Zavjetu. Dakako, da bi se izbjegla opre\u010dnost izme\u0111u tih triju svetih knjiga, potrebno im je prilaziti sa jednog holisti\u010dkog motri\u0161ta i promicati holisti\u010dka \u010ditanja i raskrivanja njihovih velikih temata i narativa. Tako u svome dokazivanju da u Bitku ima jedna povezana ‘svemirska biolo\u0161ka zajednica’\u02bc<\/a>[155<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> tvrdi da \u0107e se pozivati na Mojsijevu Genezu, kao i na Kur’\u0101n:<\/p>\n

„Odabrat \u0107emo samo najkompletnji tekst, tekst o stvaranju svijeta jedne religije koja je nastala u historijsko vrijeme. To je Mojsijeva Geneza,<\/em> pisana prvi put prije nekih tri i pol tisu\u0107e godina. Ne samo Geneza<\/em> nego i svih pet Mojsijevih knjiga bit \u0107e nam osnovni okvir pri analiziranju. Ostale poznate tekstove uklapat \u0107emo po potrebi dopuna i razja\u0161njenja biblijskih tekstova. Kao izvanredno korisna dopuna poslu\u017eit \u0107e nam vrlo \u010desto i mnogo mla\u0111i Kuran,<\/em> Kuran<\/em> je nastao prije 1400 godina i on je za razliku od ostalih vjerskih tekstova do\u010dekao na\u0161e dane potpuno neizmijenjen. Da ne bi bilo zabune i primjedaba da je ova analiza nekakva mje\u0161avina, napominjem da Kuran<\/em> priznaje Bibliju, te da hebrejske i kr\u0161\u0107anske tekstove Biblije i Kuran,<\/em> mo\u017eemo smatrati jedinstvenim tekstom.“<\/a>[156<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Tako\u0111er, svoje polazi\u0161te dokazivanja jedne velike, jedinstvene i cjelovite teme Biblije i Kur’\u0101na (Bog \u2013 Svijet \u2013 \u010covjek \u2013 Bivstvovanje), a koja je \u010dovje\u010danstvu pristigla iz dubina nebeskih plavetnila, Filip \u0106orluki\u0107 ne raskriva u teologiji, ve\u0107 to polazi\u0161te on raskriva u znanosti ili znanostima u koje ima povjerenje. „Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de“ polazi od nekoliko va\u017enih autorovih premisa ugra\u0111enih u nekoliko pojednostavljenja, on ih nudi kao jedan dobar pedagog i u\u010ditelj koji \u017eeli da njegovi u\u010denici ili studenti imaju povjerenje u to \u0161to im izla\u017ee. Da bi pokazao da se Jedan Svemirski Um doista obra\u0107a \u010dovje\u010danstvu i komunicira sa njim, kao i to da su Biblija i Kur’\u0101n, me\u0111u drugim ‘bogoduhim’ \u0161tivima rezultat tog obra\u0107anja Svemirskog Uma \u010dovje\u010danstvu, Filip \u0106orluki\u0107 pose\u017ee za kompjuterima ili ra\u010dunarima te programima koji su u njih unaprijed dati, instalirani, umetnuti, pohranjeni. Ali naravno, kompjutere je napravio ljudski mozak:<\/p>\n

„Danas se svi sla\u017eu da je ljudski mozak vrhunac razvoja u Sun\u010devom sistemu, dok za one koji vjeruju da u svemiru nema drugih razumnih bi\u0107a, taj je mozak vrhunac za cijeli svemir. No kako je izgra\u0111en ljudski mozak, kako nastaje i kako se razvija? Ljudski mozak, kao i svi organi ljudskog tijela, izgra\u0111uju se po projektima i uputama sadr\u017eanim u molekulima DNK! Tek oplo\u0111ena stanica ima u sebi sve ‘zapisano’. Da li je onda vrhunac razvoja ljudski mozak kao takav, ili je to na\u0161a biolo\u0161ka programska traka koja upravlja izgradnjom mozga?“<\/a>[157<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

\u0106orluki\u0107 na prijem\u010div na\u010din obja\u0161njava modalitete kako shvatiti funkcioniranje DNK, odnosno \u2039biolo\u0161ke programske trake\u203a, ukazuje da se u tehnolo\u0161kim primjenama dana\u0161njeg doba mo\u017ee posve jasno pokazati \u0161ta to jeste program pohranjen u kompjutere (na sli\u010dan na\u010din kao i DNK u \u017eiva bi\u0107a) te kako se taj program i taj DNK \u2039izvanjski\u203a o\u010dituju i realiziraju. <\/p>\n

„Tehnolo\u0161ko-ekonomsku optimalizaciju proizvodnje danas u mnogim pogonima obavljaju kompjutori. \u010covjek izra\u0111uje programe, propisuje uvjete i odre\u0111uje \u0161ta je bitno za optimalan rad.“<\/p>\n

„Danas postoje potpuno automatizirane tvornice. Proizvodnjom upravljaju kompjutori, dok operatori ure\u0111aja u klasi\u010dnom smislu te rije\u010di i ne postoje.“<\/p>\n

„U jednoj \u0161e\u0107erani, tvornici papira i celuloze, ili rafineriji nafte, postoji niz potpuno odvojenih pogona. Svaki od tih pogona mo\u017eemo smatrati tehnolo\u0161ki zaokru\u017eenom cjelinom.“<\/a>[158<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

\u0106orluki\u0107 podsje\u0107a da iza mno\u0161tva ovih odvojenih pogona u nekom sektoru proizvodnje ima jedan „centralni ra\u010dunar“:<\/p>\n

„Centralni ra\u010dunar prima od pogonskih ra\u010dunara informacije o radu pojedinih pogona i na temelju tih informacija uskla\u0111uje rad pogona. Centralna jedinica ‘ne vodi brigu’ o svim detaljima rada pojedinih pogona, nego samo prati i obra\u0111uje one informacije koje su bitne za optimalan rad cijele tvornice. Radom pojedinih pogona \u2013 do odre\u0111enog nivoa autonomije \u2013 upravljaju pogonski procesni ra\u010dunari, dok pojedine parametre (tlak, temperaturu, itd.) samostalno odr\u017eavaju odgovaraju\u0107i automatski regulatori, ali opet na osnovi zadanih vrijednosti koje dobivaju od svoga pogonskog ra\u010dunara.“<\/a>[159<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Ne iznevjeravamo teorijske nakane Filipa \u0106orluki\u0107a ako ustvrdimo da on pose\u017ee za metaforama (na primjer, ‘centralni ra\u010dunar’) da bi svoje \u010ditatelje na jedan heuristi\u010dki na\u010din uveo u razmi\u0161ljanja o Bogu i svijetu ili o Bogu i Univerzumu, Bogu i stvaranju. \u0106orluki\u0107 ima svoj osoben pojmovni instrumentarij, on se dr\u017ei svoje struke in\u017einjera i zgotovljava izobilne ‘doline metafora’ da bi objasnio ‘su\u0161tinu stvari’. Ne treba mu zamjeriti kad pribjegava vrlo uo\u010dljivim pojednostavljenima kao \u0161to je ovo:<\/p>\n

„Rad procesnog ra\u010dunara mo\u017eemo opet usporediti i s radom programatora automatskog stroja za pranje rublja. Obje naprave obavljaju svoje zadatke po unaprijed programiranom redoslijedu.“<\/a>[160<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Filip \u0106orluki\u0107 nas, polahko ali sigurno, od ma\u0161ina i kompjutera vodi do Boga Stvoritelja i Njegova izobilnog stvaranja milijardi svjetova i Svojih stvorenja po ‘unaprijed zadatom’ programu:<\/p>\n

„Nastanak, rast i razvoj \u017eivih bi\u0107a na Zemlji odvija se prema vrlo slo\u017eenom i razra\u0111enom programu. Povremeno nastaju promjene, pojavljuju se nove osobine koje kasnije ostaju, pa govorimo o razvitku od najjednostavnijih, prema sve slo\u017eenijim oblicima. Taj se ‘program’ odvija ve\u0107 milijunima godina.“<\/a>[161<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Za Filipa \u0106orluki\u0107a nema nikakve sumnje da sredi\u0161nje mjesto u svim \u017eivim organizmima zauzima molekula DNK. Ta ‘famozna molekula’ DNK je tu u \u017eivim bi\u0107ima mimo njihove volje.<\/p>\n

„Programska naprava, naprava \u0161to odgovara onom programatoru stroja za pranje rublja, jest ona famozna molekula DNK u koju je do najsitnijih detalja uprogramirano \u2013 ali s nizom alternativnih mogu\u0107nosti \u2013 \u0161to i kako treba biti. To zna\u010di da u \u017eivoj stanici svakog organizma postoji niz kompletnih programa razvoja. U suvremenoj kompjutorskoj tehnici sama oprema (misli se na sve tehni\u010dke naprave) naziva se prema engleskom ‘hardware’. Raspored i sistem ‘pritisnute dugmadi’ predstavlja, zapravo, sadr\u017eaj teksta Programa, ili biotehni\u010dku uputu. Te projekte, upute i programe danas obi\u010dno zovemo ‘software’. Prema tome svaka \u017eiva stanica posjeduje ‘software’ i ‘hardware’ (program i opremu).“<\/a>[162<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Dakako, prema mi\u0161ljenju Filipa \u0106orluki\u0107a, svepro\u017eimaju\u0107i sektor DNK nije samo ne\u0161to \u0161to je dodijeljeno planeti Zemlji i milionima njezinih \u017eivih bi\u0107a. On smatra da DNK ima veze sa cijelim svemirom, sa multiverzumima, re\u010deno jezikom dana\u0161nje fizike:<\/p>\n

„U ovom djelu [to jest „Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de“] \u017eeljeli smo ukratko skrenuti pa\u017enju \u010ditalaca na nivo i pravce suvremenih razmi\u0161ljanja o svemirskoj biolo\u0161koj zajednici. Ako prihvatimo takvu tezu, tada proizlazi da je na\u0161a famozna ‘programska traka’ – molekula DNK \u2013 zapravo programirana za cio svemir, ili u najmanju ruku za na\u0161u galaksiju. Jedinstven svemirski program za razvoj \u017eivog svijeta \u2013 od amebe, preko prelaznih oblika, sve do razumnih bi\u0107a!“<\/a>[163<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Ovi navodi Filipa \u0106orluki\u0107a su dostatni da vjerno nagovijeste \u0161ta je njegova namjera u ovoj i drugim knjigama koje posve\u0107uje ‘velikim tajnama Univerzuma’ ili pak onom Svjetskom Razumu koji stoji iza, koji svemu daje pravce odvijanja, bivstvovanja i preobra\u017eavanja. Materija svijeta nije sama, ba\u0161 kao \u0161to je nemogu\u0107e da stroj za pranje rublja sam sebi zada program po kojem radi. Nepotrebno je posebno insistirati na tome da je u filozofiji i teologiji, u njihovim razli\u010ditim \u0161kolama od patristike do islamskih mutakallim\u016bna <\/em>(sistemskih teologa) domi\u0161ljen takozvani ‘kosmolo\u0161ki dokaz’ da Boga ima i da On jeste. <\/p>\n

Iz \u010dinjenice da postoje sazvije\u017e\u0111a, te potom jata sazvije\u017e\u0111a, proizilazi da ima Boga i da On jeste. To da li jata sazvije\u017e\u0111a raskrivaju Boga ili Ga skrivaju sada je posve drugo pitanje, te\u0161ko za rije\u0161iti, ba\u0161 kao \u0161to je te\u0161ko rije\u0161iti dilemu u optici kako to da svjetlost popunjava svaku poru bezbojne staklenke, da pritom svjetlost i dalje ostaje svjetlost, a staklenka \u2013 staklenka! Neki islamski mistici su pak sa svoje strane govorili da je svemirski zjap najve\u0107i ‘Bo\u017eanski izum’ ili Bo\u017eansko stvorenje. ‘Bog je prvo stvorio prazninu’ ili ‘nepojamno veliki zjap’, a potom ili mo\u017eda istovremeno, u taj zjap iz Svoje Posvuda\u0161nje Svemo\u0107i otiskuje stvorenja koja teku i kre\u0107u se me\u0111u se \u010dvrsto povezana. <\/p>\n

Filip \u0106orluki\u0107 posve je svjestan da je njegova kazuistika posredstvom DNK, softwara, hardwara i tako dalje, jedno vrijedno ‘teorijsko dovijanje’ dovedeno do rije\u010di poradi toga da se objasni tajna za\u0161to Univerzum jeste, bolje kazati: kako Univerzum jeste. <\/p>\n

Tokom XIX i XX stolje\u0107a bilo je mnogo znanstvenih ili nau\u010dnih hermeneutika Biblije, o tome je izrasla golema literatura. Jednako tako je do\u0161lo i do znanstvene hermeneutike Kur’\u0101na kako na islamskom Istoku tako i na Zapadu. Pokazalo se, ipak, da sveti tekst na neki na\u010din bje\u017ei i izmi\u010de scijentiziraju\u0107em umu, ba\u0161 kao \u0161to i svijet tom scijentiziraju\u0107em umu pokazuje uvijek nove koprene, nova vela M\u0101ye. I nikada ne znamo koja vela jesu ona prava ili su pak sva ona prava. Djela Filipa \u0106orluki\u0107a su na neki na\u010din sama po sebi jedno ili vi\u0161e dobro osmi\u0161ljenih bavljenja tim koprenama svetoga teksta i njegovih poruka odaslanih u velima Verbum Dei<\/em>.<\/p>\n

U svome prijevodu Kurana<\/em> na hrvatski, u toj temeljnoj knjizi islama, tragao je za nekom, uvjetno bismo rekli – DNK. Obradovao se kad se upoznao sa istra\u017eivanjima Kur’\u0101na Re\u0161ada Halife, „egipatskog biokemi\u010dara, koji radi u SAD.“<\/a>[164<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> U bitnome, istra\u017eivanja Re\u0161ada Halife pripadaju podru\u010djima statisti\u010dke lingvistike koja je primjenjiva i primijenjena na izvornik. Prema njegovu tuma\u010denju, tajna Kur’\u0101na sadr\u017eana je u broju devetnaest. \u0106orluki\u0107a je to otkri\u0107e odu\u0161evilo i ka\u017ee:<\/p>\n

„Kao prvo, Kuran ima 114 poglavlja, a taj broj je djeljiv sa 19 \u2013 \u0161to mo\u017ee biti puka slu\u010dajnost. Ispred svih poglavlja (osim jednog) nalazi se ista re\u010denica, tzv. ‘pe\u010dat’, odnosno ‘Bismille’. Broj slova te re\u010denice pisane na arapskom jeziku ima 19 slova! To ve\u0107 smanjuje vjerojatno\u0107u slu\u010dajnosti. Nije poznato je li u proteklih 14 stolje\u0107a itko do\u0161ao na ideju o broju devetnaest kao nekakvoj \u0161ifri, ali ako jest, njemu je bilo prakti\u010dno nemogu\u0107e upu\u0161tati se u \u0161ire i slo\u017eenije provjere. Me\u0111utim, dr. Re\u0161ad je imao na raspolaganju kompjutore i obilato se koristio njima. Ovdje \u0107emo vrlo sa\u017eeto navesti rezultate nekih njegovih istra\u017eivanja. Tekst ve\u0107 spomenutog pe\u010data na na\u0161em jeziku glasi: ‘U ime Boga, Sveop\u0107eg Dobro\u010dinitelja, Milostivog!’ Te iste rije\u010di nalaze se mnogo puta u cjelokupnom tekstu Kurana: ime \u2013 19 puta, Bog \u2013 2698 puta, Sveop\u0107i Dobro\u010dinitelj \u2013 57 puta. Svi ovi brojevi djeljivi su s brojem 19, \u0161to ve\u0107 prakti\u010dno isklju\u010duje slu\u010dajnost!“<\/a>[165<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Na ‘nau\u010dno tuma\u010denje Kur’\u0101na’ Filip \u0106orluki\u0107 gleda kao na proces paralelan sa ‘nau\u010dnim tuma\u010denjem univerzuma’. U nekoliko svojih knjiga \u017eeli i sebe i nas da pripremi na to da se treba dovoditi u vezu \u010du\u0111enje nauke i \u010du\u0111enje religije u raskrivanju \u010duda Bivstvovanja. Njegov prijevod Kur’\u0101na na hrvatski imao je i taj polog u vidu. Svoju prilagodbu Kur’\u0101na na hrvatski podijelio je u tematske oblasti: A) Poziv Muhammedu da objavljuje, B) Odziv na doga\u0111aje, obe\u0107anja, C) Smak svijeta i polaganje ra\u010duna, D) Vjerovjesnici, E) Svjedo\u010denja, F) Ekumenska interpretacija ranijih objava itd. U ovim prevoditeljskim naporima jasno se vidi znanstveno razvrstavanje diskursa Kur’\u0101na po temama, \u0161to je u engleskoj orijentalistici ozna\u010deno sintagmom ‘the thematic rearrangement of the qur’\u0101nic chapters…’<\/a>[166<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Krenemo li dalje pravcima kojima je svoje \u010ditatelje poveo za ruku, vidimo da na stranicama knjige „Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de“ prihvata evoluciju u prirodi, ba\u0161 kao \u0161to evoluciju prihvata i na drugim planovima, izme\u0111u Starog Zavjeta, Novog Zavjeta i Kur’\u0101na. „Mozak se razvijao [evoluirao] po tipi\u010dnom sistemu nadogradnje novih elemenata i pro\u0161irivanjem kapaciteta.“<\/a>[167<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, tvrdi. Na neki na\u010din, ljudski mozak u \u010dovjeku ima ulogu centralnog kompjuterskog procesora. \u0106orluki\u0107 to ilustrira velikim brojem primjera reagiranja ljudskoga tijela na okolinu, npr. lu\u010denje \u017elijezda, funkcioniranje krvotoka itd. Karakteristi\u010dan je ovaj pasa\u017e koji ispisuje:<\/p>\n

„Organizam kao cjelina ima svoje posebne senzore, pomo\u0107u kojih prati odre\u0111ene doga\u0111aje u okolini. To su senzori za vid, sluh, njuh, opip, bol i temperaturu. Ako nastane stvarna ili vjerojatna opasnost, tada se pokrene \u010ditav sistem preventivne odbrane. Povr\u0161inske \u017eile se ste\u017eu (\u010dovjek problijedi), tako da u slu\u010daju ranjavanja ne do\u0111e do velikog gubitka krvi. Mi\u0161i\u0107i se napajaju pove\u0107anom koli\u010dinom krvi (srce br\u017ee kuca), u kojoj se automatski pove\u0107ava sadr\u017eaj hranjivih tvari, tako da se u slu\u010daju potrebe mo\u017ee efikasnije suprotstaviti opasnosti ili pak pobje\u0107i. U me\u0111uvremenu, mozak je mogao procijeniti situaciju i narediti poduzimanje odgovaraju\u0107ih mjera. Ako je u \u0161umi pred \u010dovjeka iznenada isko\u010dio vuk, tada se \u010dovjek brani ili bje\u017ei. Me\u0111utim, alarm je mogao biti i la\u017ean. Ako je umjesto vuka istr\u010dao zec, \u010dovjek \u0107e se tako\u0111er upla\u0161iti, preventivna automatska za\u0161tita djelovat \u0107e na isti na\u010din, ali \u010dim mozak shvati da nema opasnosti, sve se vra\u0107a u po\u010detno stanje.“<\/a>[168<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Ovim nas postupno vodi do pitanja: A \u0161ta je sa cijelim Univerzumom ili Multiverzumima? Da li su oni jedna cjelina koja ima, tamo iza, ali opet tu i posvuda, ono ne\u0161to objediniteljsko, onaj ‘centralni ra\u010dunar’, re\u010deno njegovim rije\u010dima, koji sve povezuje i objedinjava, kao \u0161to mozak objedinjava sve u ljudskom organizmu? \u0106orluki\u0107 na ovo pitanje odgovara potvrdno, s vremena na vrijeme u poglavljima koja ispisuje daje ili nagovje\u0161tava takve odgovore:<\/p>\n

„Mo\u017eda je to, zapravo, sve mnogo \u0161ire nego \u0161to mislimo. Molekule DNK imaju u sebi programe za izgradnju mozga. Za\u0161to i one na neki na\u010din ne bi mogle sudjelovati u procesu razmi\u0161ljanja i zami\u0161ljanja? Biljke uop\u0107e nemaju mozak pa ipak \u017eive vrlo slo\u017eenim \u017eivotom. Danas ima sve vi\u0161e dokaza da biljke i komuniciraju i to ne samo izme\u0111u sebe, nego uop\u0107e reagiraju na pojave u \u017eivom svijetu. Premda je mozak izvr\u0161ni organ ‘razmi\u0161ljanja’, mo\u017eda u tome ne sudjeluje samo on.“<\/a>[169<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Ovim pasa\u017eom \u0106orluki\u0107 nas suo\u010dava sa pitanjima o tome da li iza na\u0161ih kognitivnih, intuitivnih, emocionalnih, uobraziteljskih sposobnosti (kao i, tako\u0111er, sposobnosti u vegetativnom i animalnom svijetu) ima i jeste jo\u0161 neka sila, jo\u0161 neki ‘centralni univerzumski procesor’? Drugim rije\u010dima, da li se multiverzumi u kojima smo odvijaju, da li bivstvuju po programima koji su u njih unaprijed pohranjeni?<\/p>\n

Kao \u0161to vidimo sa mnogih stranica njegovih knjiga, smatra da Stari Zavjet, Novi Zavjet i Kur’\u0101n, na svoj na\u010din, ne samo da ukazuju na ove primordijalne i vje\u010dne programe u Svemiru, ve\u0107 su na neki na\u010din i njihov izraz, pa i jedna efikasno sro\u010dena informacija o njima. U poglavljima „Programi \u017eivoga svijeta,“<\/a>[170<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> „Polazi\u0161ta“<\/a>[171<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i „Postanak svijeta,“<\/a>[172<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> on to posve jasno saop\u0107ava, pa i onda kada se poziva na indijske vede:<\/p>\n

„Jo\u0161 \u0107emo samo napomenuti da prema najstarijim indijskim vedama Svjetlost predstavlja vje\u010dno izra\u017eavanje (manifestaciju) Apsoluta. Postoji samo preobrazba Apsoluta u pojavnosti, a to je trajan proces.“<\/a>[173<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>\u00a0 <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

4. Kur’\u0101n kao Univerzum u Rije\u010dima<\/strong><\/p>\n

Potrebno je da se sada usredoto\u010dimo na \u0106orluki\u0107eva vi\u0111enja Kur’\u0101na i posezanja za njegovim stavcima i pasa\u017eima, sve to u kontekstu njegovih znanstvenih tuma\u010denja svijeta. I ovdje smo du\u017eni dati dvije va\u017ene napomene koje dobro obja\u0161njavaju polazi\u0161ta u njegovim recepcijama Kur’\u0101na. Prvo, Kur’\u0101n je za \u0106orluki\u0107a jedna ‘knjiga ili poruka kontinuiteta’. Nema o\u0161trih opre\u010dnosti izme\u0111u velikih vjerskih ili religijskih \u0161tiva \u010dovje\u010danstva i Kur’\u0101na kao ‘posljednjeg Testamenta \u010dovje\u010danstvu’. U ovom smislu zanimljiv je pasa\u017e:<\/p>\n

„Odabiru\u0107i samo ono najstarije i najizvornije [za knjigu „Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de“], a zanemaruju\u0107i sve naknadne primjese i utjecaje, svi stari mitovi, sve po\u010detne ideje razli\u010ditih religijskih filozofija stapale su se u jednu jedinstvenu kratku poruku. Od sumerskog epa o polubogu kralju Gilgame\u0161u, pa sve do Kurana \u2013 sve se slilo u jednu toliko logi\u010dnu cjelinu, da se \u010dak i najfantasti\u010dnije pretpostavke po\u010dinju pojavljivati kao razumni zaklju\u010dci.“<\/a>[174<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Iz ovog prozilazi da se i \u0106orluki\u0107ev prijevod Kur’\u0101na na hrvatski, kao i knjiga „Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de“, pomaljaju kao jedna logi\u010dna cjelina koja stranice i poruke Kur’\u0101na od\u010ditava u davnim religijskim tekstovima Indije, Kine, Irana, drevne Gr\u010dke i Bliskog istoka. Filipu \u0106orluki\u0107u u tom pogledu treba odati priznanje na visprenom povezivanju davnih i drevnih, rekli bismo vje\u010dnih vjerskih \u0161tiva i poruka sa dana\u0161njim holisti\u010dki koncipiranim porukama znanosti, onim porukama koje omogu\u0107uju \u010dovjeku da te znanosti ljudskog dvono\u0161ca kompetentno upute i dovedu na staze \u010du\u0111enja!<\/p>\n

Drugo \u0161to na va\u017ean na\u010din obilje\u017eava mi\u0161ljenje i teoriju Filipa \u0106orluki\u0107a jeste njegovo shvatanje da postoje \u010detiri va\u017ene skaline Bivstvovanja:<\/p>\n

„Da rekapituliramo: <\/p>\n

a) Osnovni oblik Postojanja je energija. <\/p>\n

b) ‘Sa\u017eimanjem’ i posebnim organiziranjem energije nastaje drugi stupanj Postojanja. To je materija. <\/p>\n

c) Posebnim organiziranjem materije i energije nastaje tre\u0107i stupanj Postojanja. To je \u017divot. <\/p>\n

d) Posebnim organiziranjem \u017eive materije nastaje podloga, koja ponekad omogu\u0107uje manifestiranje Razuma, \u0161to je \u010detvrti i najvi\u0161i stupanj Postojanja.“<\/a>[175<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Polaze\u0107i od re\u010denoga (Energija \u2013 Materija \u2013 \u017divot \u2013 Razum), \u0106orluki\u0107 izjavljuje da „u svemiru postoji ujedinjeni op\u0107i Razum u bilo kakvom obliku“,<\/a>[176<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> nadalje, taj „svemirski razum je u stalnoj ekspanziji i razvoju“,<\/a>[177<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> k tome, u „molekuli DNK programiran je univerzalni svemirski program“,<\/a>[178<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> tako\u0111er, „razvoj je svuda u toku i svuda u svemiru gdje se za to pojave uvjeti“,<\/a>[179<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> napokon, ljudski mozgovi su „jedini\u010dni elementi Svemirskog razuma“,<\/a>[180<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> k tome svemu, „aktivne intervencije na Zemlji [od strane Svemirskog razuma] po\u010dele su u doba koje Biblija [i Kur\u02bc\u0101n] definira(ju) pojavom Adama“,<\/a>[181<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i posve na kraju, „stari tekstovi i mitovi na bilo koji na\u010din saop\u0107eni su nam od predstavnika Svemirskog razuma“.<\/a>[182<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Vidjet \u0107emo domalo kasnije da Filip \u0106orluki\u0107 smatra da je an\u0111eo ili melek D\u017eibril (Gabrijel) va\u017ean \u010dlan ovih predstavnika Svemirskog razuma.<\/p>\n

Sve dosad re\u010deno bilo nam je svojevrsna priprema da makar ukratko poka\u017eemo u \u010demu se sastoje glavni nacrti jedne ‘egzegeze i hermeneutike Kur’\u0101na’ koju je shvatljivo i razlo\u017eno ponudio Filip \u0106orluki\u0107. Kad je posrijedi sam fenomen objavljivanja Kur’\u0101na Poslaniku Muhammedu, u poglavlju Kuran<\/em> u svojoj knjizi „Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de“, ukazuje da je „u stanju transa Muhammed gubio vezu s okolinom“.<\/a>[183<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Nadalje:<\/p>\n

„Komuniciranje, odnosno primanje poruka [Kur’\u0101na], obi\u010dno nije ostvarivano u neposrednom razgovoru s D\u017eebrailom kojeg je Muhamed u svojim vizijama vidio samo nekoliko puta. Me\u0111utim, \u0161to se ti\u010de samog na\u010dina primanja poruka, Muhamedu je re\u010deno da je Gabrijel <\/p>\n

… po Bo\u017eijoj zapovijedi stavio tebi na srce Kuran…<\/em>
\n(K. 2,97)<\/p>\n

Kao oja\u010danje tvrdnji o porijeklu Kurana ka\u017ee se:<\/p>\n

Donio ga je Ruhul-kudus od tvoga Gospodara…<\/em>
\n(K. 16, 102)<\/p>\n

Odnosno:<\/p>\n

Njega je dostavio Er-Ruhul-emin na tvoje srce…<\/em>
\n(K. 26, 193-194).“<\/a>[184<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Fenomen objavljivanja Kur’\u0101na \u0106orluki\u0107 opisuje ovako:<\/p>\n

„Muhamedova okolina vidjela je u njegovom transu ne\u0161to bo\u017eansko, dok su mu neprijatelji \u2013 a imao ih je u po\u010detku dosta \u2013 u tome vidjeli znakove opsjednutosti, sli\u010dne transu vra\u010deva. Muhamedu je bilo najva\u017enije ono \u0161to mu je bilo kazivano u stanju transa. Poruke su dolazile od Boga, a same je rije\u010di u Bo\u017eije ime izgovarao glas an\u0111ela.“<\/a>[185<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

\u0106orluki\u0107 na vi\u0161e mjesta u svojim poglavljima koja je napisao o Kur’\u0101nu na svoj na\u010din pokazuje da islamska sveta knjiga, sama po sebi, posvjedo\u010duje bit ili su\u0161tinu Postojanja. Kur’an razgla\u0161ava i objelodanjuje istinu o Stvarnosti, u bitnome ogla\u0161ava onu istu poruku koja je u Tori ogla\u0161ena Mojsiju ili u Evan\u0111eljima Isusu Kristu. Upravo to posvjedo\u010duje \u0106orluki\u0107:<\/p>\n

„Svrha objavljivanja Kurana<\/em> jasna je. Ona se ni u kom slu\u010daju ne sastoji u stvaranju nove religije, u propovijedanju nove istine. Kuran u cijelosti usvaja ono \u0161to je objavljeno od Mojsija do Isusa. Jedino ne priznaje neka tuma\u010denja tih objava. Kuran je u prvom redu tuma\u010d tih ranijih objava i on korigira ono \u0161to su ljudi naknadno izmijenili u tim objavama.“<\/a>[186<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U svojoj hermeneutici i egzegezi Kur’\u0101na, opredjeljuje se putanjom tuma\u010denja koja je bila draga (i jo\u0161 uvijek je!) muslimanskim modernistima XIX i XX stolje\u0107a, to jest, da Poslanik Muhammed nije do\u0161ao poradi toga da izvodi neka \u010duda, ve\u0107 da oglasi veliko povjerenje „svemiraca“ u ljudski razum:<\/p>\n

„Muhamedovo djelovanje u znatnoj se mjeri razlikuje od djelovanja ranijih poslanika. Pored ostalog, tu nema traga \u010dudotvorstvu. \u010cini se da su se svemirci prestali koristiti psiholo\u0161kim \u0161okovima izazivanim \u010dudotvorstvom. \u010cinjenica je da je upravo \u010dudotvorstvo naj\u010de\u0161\u0107e kretalo krivim putevima. Ve\u0107 u samom na\u010dinu objavljivanja Kurana isti\u010de se \u017eelja da se izbjegnu \u010dudotvorstva.“<\/a>[187<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

\u0106orluki\u0107 posebno isti\u010de integrativnost Kur’\u0101na spram vjerskih osoba judaizma i kr\u0161\u0107anstva. Ukazuje na taj integrativni „polo\u017eaj Muhameda u toj posljednjoj D\u017eebrailovoj (Gabrijelovoj) interventnoj akciji“ te u izobilju navodi alineje Kur’\u0101na koje se odlikuju svojom svjetsko\u0161\u0107u:<\/p>\n

„Svi ljudi bili su samo jedan narod… (K. 10,19)<\/p>\n

Svaki narod ima svoj rok… (K. 7,33)<\/p>\n

I prije tebe smo slali ljude kojima smo objavljivali isto \u0161to i tebi… (K. 21,7)<\/p>\n

Recite: ‘Mi vjerujemo u Boga i ono \u0161to nam je objavljeno i \u0161to je objavljeno Ibrahimu (Abrahamu), Ismailu (Izmaelu), Ishaku (Izaku), Jakubu (Jakovu) i potomcima njihovim i vjerujemo onom \u0161to je dao Musau (Mojsiju) i Isau (Isusu)… Mi ne pravimo razlike izme\u0111u ni jednog od njih…’ “
\n (K. 2,136 i 3, 84).<\/p>\n

Filip \u0106orluki\u0107 je odu\u0161evljen cjelovito\u0161\u0107u i integrativno\u0161\u0107u ili pak uklju\u010divo\u0161\u0107u \/inkluzivno\u0161\u0107u\/ Kur’\u0101na. Nakon \u010ditanja ovakvih stavaka ka\u017ee: <\/p>\n

„Sve je jasno [iz ovih stavaka Kur’\u0101na]. Za razliku od ranijih objava, ovom je prilikom svemirac D\u017eebrail pune 23 godine objavljivao sadr\u017eaj cjeline, dio po dio.“<\/a>[188<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U vezi s Kur’\u0101nom tvrdi da ta sveta knjiga uporno „isti\u010de kontinuitet objava i jedinstvenost ideja koje se objavljuju od pradavnih vremena pa do Muhameda.“<\/a>[189<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Na jedan posredan na\u010din isti\u010de da se cjelovitost Univerzuma u neku ruku o\u010dituje ili pomalja u predanosti Univerzuma Bogu. Upravo na tom tragu, \u0106orluki\u0107a odu\u0161evljava sama rije\u010d isl\u0101m<\/em> koja zna\u010di ‘predanost Bogu’, na taj na\u010din on razumijeva zahtjeve Kur’\u0101na da \u010dovje\u010danstvo treba da bude ‘predano Bogu’. Ve\u0107ina muslimanskih filozofa i teologa bi potvrdila da je na pravi na\u010din shvatio rije\u010d isl\u0101m<\/em> (doslovno: predanost Bogu<\/em>); „svemirac D\u017eebrail“ (an\u0111eo Gabrijel) je \u2013 da se poslu\u017eimo \u0106orluki\u0107evim pojmovnim instrumentarijem \u2013 od Bo\u017eijih poslanika i njihovih naroda i zajednica tokom cijele povijesti tra\u017eio samo tu ‘predanost Bogu’. Naravno, pod sintagmom „svemirac D\u017eebrail (Gabrijel)“ ne treba \u010ditati ne\u0161to kao „kosmonaut D\u017eebrail (Gabrijel)“, jer takvo \u0161to \u0106orluki\u0107 nema na umu.<\/p>\n

Poslu\u0161ajmo i ovaj pasa\u017e kad tuma\u010di redak Kur’\u0101na u kojem Bog tra\u017ei od \u010dovje\u010danstva da sa Njim komunicira isl\u0101mom,<\/em> da Mu iskazuje isl\u0101m<\/em> („Kod Boga je prava vjera samo islam…“ K. 3,19):<\/p>\n

„Pa \u0161to je islam? Je li to ne\u0161to drugo [u odnosu na judaizam i kr\u0161\u0107anstvo]? Da li ovaj ajet poni\u0161tava sve one brojne ajete koji govore o kontinuitetu istog? Prema tuma\u010denju prevodioca Kurana dr. \u010cau\u0161evi\u0107a, islam zna\u010di: stupiti u istinski mir i prigrliti ga. Sljedbenik islama mora s Bogom i s ljudima \u017eivjeti u potpunom miru, daju\u0107i svakome \u0161to zaslu\u017euje i \u0161to mu se mora dati. Pa zar to nije drugim\u00a0 rije\u010dima izre\u010dena I i II zapovijed, za koje je Isus tvrdio da su temeljne i najva\u017enije? Zar to nije ono isto Pravilo pona\u0161anja, koje su svojim rije\u010dima propovijedali Buda, Zaratustra, Eknaton, pa \u010dak i drevni Gilgame\u0161? Islam nije druk\u010dija religijska Filozofija, nego samo arapski naziv za na\u010din pona\u0161anja kakav su propovijedali i svi poslanici prije Muhameda.“<\/a>[190<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Ovu dionicu na\u0161ega eseja dobro je privesti kraju pose\u017eu\u0107i za onim \u0106orluki\u0107evim napomenama iz kojih vidimo njegovo insistiranje na tome da su poruke Biblije i Kur’\u0101na, kao i drugih drevnih religijskih \u0161tiva, na neki na\u010din onaj jedan, da ka\u017eemo metafori\u010dki DNK iza kojeg stoji Svemirski Razum („Svemirska zajednica“,<\/a>[191<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> kako ka\u017ee) koji svemu daje smisao i razlo\u017enost, pa i \u2013 kad je \u010dovjek posrijedi \u2013 moralnu svrhovitost. Nebeske knjige, nebeska \u0161tiva dolaze da \u010dovjeka moralno preporode. Ta moralna prepora\u0111anja \u010dovje\u010danstva ne mogu biti bez „zahvata svemiraca“, ka\u017ee \u0106orluki\u0107:<\/p>\n

„Svi zahvati svemiraca, pa \u010dak i ekstremni zahvati biolo\u0161ke selekcije i uni\u0161tavanja najneuspjelijih sojeva, svodili su se uvijek na to da od polu\u010dovjeka postane \u010dovjek, razumno i socijalno bi\u0107e u naj\u0161irem smislu. Osim uni\u0161tavanja, kojim su se svemirci davno prestali koristiti, preostali su jedino [moralni] poticaji. Tu, na razini razuma, automatika je nemo\u0107na. U brojnim sugestijama i uvjeravanjima najglavnije je nastojanje da se prihvati Planetarno i Svemirsko Pravilo pona\u0161anja koje Biblija naziva ‘ljubav’, a Kuran ‘islam’. To je veza, u\u017ee spasa koje nam je ba\u010deno. <\/p>\n

‘I svi se dr\u017eite Bo\u017ejeg u\u017eeta, vjere islama [predanosti Bogu] i ne razilazite se u razne grupe.’<\/em>
\n (K. 3, 103)“<\/a>[192<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

5. Jezik \u0106orluki\u0107eva prijevoda Kur’\u0101na na hrvatski<\/strong><\/p>\n

Izlazak \u0106orluki\u0107evog prijevoda Kur’\u0101na na hrvatskom jeziku 2001. godine<\/a>[193<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> nije iznenadio one koji su poznavali znanstvena opredjeljenja i postignu\u0107a ovog u\u010denog intelektualca, kosmopolite i in\u017einjera. Sve \u0161to smo u ovom eseju do sada rekli jeste na neki na\u010din \u0106orluki\u0107ev komentar fenomena zvanog Kur’\u0101n. Podsjetimo jo\u0161 jednom, Filip \u0106orluki\u0107 obradovao se porukama Drugog vatikanskog koncila, posebno njegovim dijalo\u0161kim inputima i priznanju da i jevreji i kr\u0161\u0107ani i muslimani vjeruju u istog, jednog, jedinog \u017eivoga Boga! Sve od sredine \u0161ezdesetih godina XX stolje\u0107a prionuo je da prou\u010dava planetarno poznate religijske spise, Avestu, Vede, Bibliju, Kur\u02bc\u0101n itd., potom Talmud i Hadis, k tome, prou\u010davao je i opse\u017enu komentatorsku i hermeneuti\u010dku literaturu o ovim ‘bogoduhim religijskim \u0161tivima’.Ovdje nemamo prostora da poka\u017eemo koje je sve evropske i zapadne izvore koristio u prou\u010davanju Kur’\u0101na, ali je va\u017eno spomenuti engleskog prevoditelja Kur’\u0101na po imenu John Medows Rodwell (1808-1900).<\/a>[194<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Naime, Rodwellov prijevod Kur’\u0101na \u0106orluki\u0107u je bio zanimljiv uslijed poku\u0161aja da se u prijevodu ponudi vremenski slijed s\u016bra ili poglavlja u objavljivanju Kur’\u0101na (od 610. do 632. godine po ‘\u012as\u0101u al-Mas\u012b\u1e25u ili Isusu Kristu).<\/p>\n

Ovdje tek preliminarno napominjemo da su klasi\u010dni muslimanski komentatori znali za ustrojstvo Kur’\u0101na po ‘vremenskom slijedu objavljivanja’, me\u0111utim, ima ‘obredni Kur’\u0101n\u02bc (al-qur’\u0101n al-muta’abbad<\/em>) koji je vje\u010dni Kur’\u0101n, onakav kako je zapisan na nebeskoj ‘Plo\u010di Pomno \u010cuvanoj’ (Tabula Secreta<\/em>). To je Kur’\u0101n koji nije ‘ustrojen’ po vremenskom slijedu objavljivanja, nego je njegov arapski original onaj iz Tabula Secreta,<\/em> onaj koji h\u0101fizi znaju napamet. I Kur’\u0101n koji je ustrojen od ljudi ‘po vremenskom slijedu objavljivanja’ rije\u010dima i re\u010denicama istovjetan je Vje\u010dnome Kur’\u0101nu. Razlika je posve formalna, prva se zbirka Kur’\u0101na \u010dita hronolo\u0161ki (da ne ka\u017eemo historijski), druga se zbirka Kur’\u0101na \u010dita kao da si natku\u010den nad nebesku Plo\u010du Pomno \u010cuvanu (al-law<\/em>\u1e25<\/em> al-ma<\/em>\u1e25<\/em>f\u016b<\/em>\u1e93<\/em> – Tabula Secreta<\/em>). <\/p>\n

Za\u0161to je u svome hrvatskom prijevodu Kur’\u0101na Filip \u0106orluki\u0107 posegnuo za hronolo\u0161kim ustrojstvom poglavlja Kur’\u0101na? Iz literature o Kur’\u0101nu, kako islamske tako i kr\u0161\u0107ansko-jevrejsko-evropske i zapadne, saznao je za te\u0161ke probleme u razumijevanju Kur’\u0101na ako onaj koji Kur’\u0101n \u010dita u arapskom originalu ili koji ga \u010dita u prijevodu, ne zna za ‘vremenski razvoj tema’ ili za ‘vremensko \/hronolo\u0161ko\/ proisho\u0111enje motiva Kur’\u0101na’ jednih iz drugih. Intelektualci koji imaju ‘filozofijske sklonosti’ govore o tome da je ovdje rije\u010d o saznavanju temporalnog razvoja ideja u Kur’\u0101nu’ ako se \u010dita po vremenskom slijedu objavljivanja s\u016bra. Dakako, za tradicionalne muslimane Kur’\u0101n nije filozofska knjiga, te prema tome, nije kompendijum nekakvih ‘ideja’ u filozofskom smislu te rije\u010di. Bilo kako bilo, rasprava o potrebi vremenskog ustrojstva poglavlja Kur’\u0101na jo\u0161 uvijek traje u onome \u0161to bismo nazvali hermeneutikom i egzegezom Kur’\u0101na u Evropi i na Zapadu. <\/p>\n

Uz tu prvu ‘hronologijom obilje\u017eenu karakteristiku’ \u0106orluki\u0107eva prijevoda Kur’\u0101na na hrvatski, kao drugu va\u017enu karakteristiku spomenuli bismo terminologiju, nomenklaturu i pojmovni instrumentarij koji je \u0106orluki\u0107 impregnirao na stranice ovog djela. Imaju\u0107i u vidu naj\u0161ire kategorije hrvatskog \u010ditateljstva, \u017eelio je da \u010ditateljima kazivanja Kur’\u0101na jezi\u010dki budu razumljiva i nastojao da im Kur’\u0101n u\u010dini receptibilnom knjigom. <\/p>\n

Osvrnemo li se ukratko na podru\u010dja koja su vrlo zanimljiva sociolingvistici, \u0106orluki\u0107 vr\u0161i ili daje jednu svoju ‘hrvatsku prilagodbu’ prijevodnoga jezika u Kuranu<\/em>. Primjera ima napretek. Tako arapsku sintagmu yuq\u012bm\u016bna <\/em>\u1e63<\/em>–<\/em>\u1e63<\/em>al\u0101ta<\/em> prevodi na hrvatski rije\u010dima ‘mole se’ (to jest, oni koji vjeruju u Boga, ‘mole se Bogu’).<\/a>[195<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Gledano iz podru\u010dja sociolingvistike, literatura o islamu pisana k\/od Bo\u0161njaka za spomenutu sintagmu yuq\u012bm\u016bna <\/em>\u1e63<\/em>–<\/em>\u1e63<\/em>al\u0101ta<\/em> obi\u010dno nudi ‘obavljaju nam\u0101z’.<\/em> Dakako, nam\u0101z<\/em> je perzijska rije\u010d koja zna\u010di ‘molitva’. ‘Obavljati nam\u0101z’ u\u0161lo je u bosanski jezik prije vi\u0161e od pet stolje\u0107a. Ali u hrvatskom jeziku nam\u0101z<\/em> je manje poznata rije\u010d, te se \u0106orluki\u0107 opredjeljuje za ‘mole se’ ili ‘obavljaju molitvu’. Naime, bosanskohercegova\u010dki muslimanski prevoditelji Kur’\u0101na smatraju da nam\u0101z,<\/em> kad je posrijedi ‘komuniciranje s Bogom’, ima vi\u0161i status od molitve.<\/em> Perzijska rije\u010d nam\u0101z <\/em>(i arapska rije\u010d \u1e63<\/em>al\u0101t<\/em>) jesu, na neki na\u010din, u Weltanschauungu islama najvi\u0161e mogu\u0107e komuniciranje s Bogom od strane ljudi. U neku ruku, nam\u0101z <\/em>i \u1e63<\/em>al\u0101t<\/em> imaju i intenciju komuniciranja Boga sa ljudima. Semantika rije\u010di molitva <\/em>nema tako \u0161iroko ‘misti\u010dko zna\u010denje’ (barem kod bosanskohercegova\u010dkih muslimanskih prevoditelja Kur’\u0101na).<\/p>\n

Na gotovo isti na\u010din \u0106orluki\u0107 se ophodi i sa rije\u010dju zak\u0101t,<\/em> u islamu – obavezno davanje imetka siroma\u0161nima, ubogima, onima koji su u du\u017eni\u010dkom ropstvu itd. (Naravno, prevesti rije\u010d zak\u0101t<\/em> rije\u010dju porez,<\/em> bilo bi itekako rogobatno, ali u biti, zak\u0101t<\/em> u islamu jeste vrsta obaveznog davanja novca ili materijalne pomo\u0107i, na primjer u \u017eitu, vo\u0107u, hrani, odje\u0107i… siroma\u0161nima! Zak\u0101t<\/em> se prioritetno daje ili dijeli siroma\u0161nima u novcu, ali nije neuobi\u010dajeno i davanje zak\u0101ta<\/em> u naturi). \u0106orluki\u0107 se opredjeljuje da rije\u010d zak\u0101t<\/em> (ova se rije\u010d na bosanskom \u010desto pi\u0161e kao zekjat<\/em>) prevodi kao ‘milodari’.<\/a>[196<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Drugdje pak vidimo da rije\u010d zak\u0101t<\/em> prevodi kao [materijalni] ‘doprinos’; tako sintagmu (s\u016bra 2,42) wa aq\u012bm\u016b <\/em>\u1e63<\/em>–<\/em>\u1e63<\/em>al\u0101ta wa \u0101t\u016b z-zak\u0101ta<\/em> prevodi ovako: ‘Molite se i dajte [materijalni] doprinos…’<\/a>[197<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ponegdje, opet, rije\u010d zak\u0101t<\/em> prevodi kao ‘darivati’, ‘darivanje’,<\/a>[198<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> dok cjeline Kur’\u0101na koje su u arapskom originalu navedene kao aq\u012bm\u016b <\/em>\u1e63<\/em>–<\/em>\u1e63<\/em>al\u0101ta<\/em> prevodi na hrvatski ovako: ‘Klanjajte se svome Svedr\u017eitelju [Bogu].’ <\/p>\n

\u0106orluki\u0107 pose\u017ee za \u2039Svedr\u017eiteljem\u203a, tom rje\u010dju prevodi arapsku kur’\u0101nsku rije\u010d Rabb<\/em>, e da bi izbjegao uobi\u010dajenu rije\u010d ‘Gospodar’ koja je vrlo frekventna u mnogim bosanskim prijevodima Kur’\u0101na. Manje ili vi\u0161e, kroz cijeli je svoj prijevod konzistentan u preva\u0111anju rije\u010di Rabb<\/em> rije\u010dju ‘Svedr\u017eitelj’ i tu vidimo utjecaj evropskih prijevoda Kur’\u0101na. Recimo, Leopold Weiss (alias <\/em>Muhammad Asad) u svome prijevodu Kur’\u0101na, The Message of the Qur’\u0101n,<\/em><\/a>[199<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> arapsku rije\u010d Rabb<\/em> prevodi na engleski rije\u010dju Sustainer<\/em> (Uzdr\u017eitelj, Uzdr\u017eatelj<\/em>), a ne sa Lord<\/em> (Gospodar). \u0106orluki\u0107 je smatrao da u semitskim religijama (judaizam, kr\u0161\u0107anstvo, islam) odnos Bog Gospodar \u2013 \u010dovjek sluga (ili rob) ne postoji, ve\u0107 da je posrijedi odnos ‘Svedr\u017eitelj’, ‘Uzdr\u017eitelj’ (Bog) na jednoj strani i \u0161tovatelj ili slu\u017ebenik,<\/em> kako \u0106orluki\u0107 prevodi rije\u010d ‘abd<\/em>, to jest ‘abd<\/em> jeste onaj Bogu predan \u010dovjek (ili Bogu predano \u010dovje\u010danstvo, \u02bb<\/em>ib\u0101dull\u0101h,<\/em> po \u0106orluki\u0107u Bo\u017eji slu\u017ebenici<\/em>) na drugoj strani. Dosljedan svome opredjeljenju da \u02bb<\/em>abdull\u0101h<\/em> prevodi sintagmom „Bo\u017eji slu\u017ebenik“, jedan povik ‘\u012as\u0101a al-Mas\u012b\u1e25a (Isusa Krista): Inn\u012b ‘abdull\u0101h!<\/em> \u2013 iz s\u016bre Maryam\/Marija prevodi ovako: „Ja sam slu\u017ebenik Bo\u017eji.“<\/a>[200<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Ovim je \u0106orluki\u0107 u svome prijevodu Kurana<\/em> htio da istakne zna\u010denje isl\u0101ma<\/em> kao predanosti<\/em> Bogu, o \u010demu je \u0161iroko pisao u svome djelu „Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de“ na \u0161ta smo ve\u0107 svratili pozornost. K tome, htio je da u Kuranu<\/em> postigne \u010ditljivost svoga prijevoda temeljne knjige islama na hrvatskom jeziku i da ujedno u toj svojoj hrvatskoj prilagodbi poka\u017ee prijem\u010divost i privla\u010dnost stila Kur’\u0101na. Ovdje je dobro donijeti po\u010detnu ili klju\u010dnu s\u016bru Kur’\u0101na (El-Fatiha, Pristup<\/em>) u \u0106orluki\u0107evoj hrvatskoj prilagodbi:<\/p>\n

„U ime Boga,<\/p>\n

Sveop\u0107eg Dobro\u010dinitelja,<\/p>\n

Milostivog!<\/p>\n

Tebe Boga hvalimo,<\/p>\n

Svedr\u017eitelja svjetova.<\/p>\n

Sveop\u0107eg Dobro\u010dinitelja,<\/p>\n

Milostivog, Vladara Dana sudnjega.<\/p>\n

Tebi se klanjamo i od Tebe pomo\u0107 tra\u017eimo.<\/p>\n

Uputi nas na pravi put,<\/p>\n

na put onih kojima si milost Svoju darovao,<\/p>\n

a ne na put onih koji su protiv Tebe izazvali Tvoju srd\u017ebu,<\/p>\n

niti onih koji su zalutali!“<\/a>[201<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Veliki broj prijevoda Kur\u02bc\u0101na za rije\u010d Rabb<\/em> \u2013 koju \u0106orluki\u0107 prevodi kao Svedr\u017eitelj \u2013 daje rije\u010d Gospodar. \u0106orluki\u0107 smatra da u prijevodu Kur’\u0101na u recipiranju rije\u010di Rabb<\/em> ne treba u\u010ditavati gospodarenje Boga <\/em>na Zemlji, u Svemiru i drugdje. Drugim rije\u010dima, potrebno je isticati Bo\u017eansku milost, brigu, su\u0107ut, ljubav.<\/em> Nema sumnje da je ovo opredjeljenje pozdravljeno.<\/p>\n

Mo\u017eda najsmjelije realizirana nakana u ovom njegovom prijevodu jeste ona, kad radi razumljivosti svoga Kurana,<\/em> pose\u017ee za biblijskim imenima u prevo\u0111enju islamskih imena sadr\u017eanih u Kur’\u0101nu. Tako u prijevodu imamo da H\u0101r\u016bn <\/em>jeste Aron, M\u016bs\u0101 <\/em>je Mojsije, Y\u016bsuf <\/em>je Josip, Ibr\u0101h\u012bm <\/em>je Abraham, Is<\/em>\u1e25<\/em>\u0101q <\/em>je Isak, Ya<\/em>\u02bb<\/em>q\u016bb <\/em>je Jakov, Y\u016bnus <\/em>je Jona, N\u016b<\/em>\u1e25<\/em>je Noa, Maryam <\/em>je Marija, Zekeriyy\u0101 <\/em>je Zaharija<\/em>, ‘\u012as\u0101<\/em> je Isus,<\/em> i tako dalje. Ovakvim prevoditeljskim postupkom \u0106orluki\u0107 \u017eeli posti\u0107i \u010ditljivost svoga prijevoda kod \u010ditateljstva koje je, kulturalno gledano kr\u0161\u0107ansko ili pak katoli\u010dko, i koje je naviklo na biblijske nazive, nomenklaturu i terminologiju. Napomenimo ovdje da kur’\u0101nsku rije\u010d al-kit\u0101b<\/em> (knjiga) prevodi rije\u010dju Biblija kad god se iz konteksta vidi da Kur\u02bc\u0101n ukazuje na al-kit\u0101b<\/em> u zna\u010denju Biblije, bilo to Staroga ili Novoga Zavjeta. <\/p>\n

Prevo\u0111enje imena iz arapskog originala Kur’\u0101na uvijek je pra\u0107eno dilemama i odluka je na prevoditeljima da li \u0107e posegnuti za biblijskim nazivljem. Redakcija jednog zna\u010dajnog djela, Studijski Kur’\u0101n<\/em> (The Study Quran<\/em>),<\/a>[202<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> objavljenog u Americi, koje je u cijelosti ura\u0111eno od strane tradicionalnih muslimana ili od muslimanskih konvertita, opredijelila se da kroz cijeli tekst d\u0203 biblijsko nazivlje iz Kur’\u0101na kad god se razumije da se radi o imenima ili nazivima koji svoj pandan imaju u Bibliji. Jedan od efekata koji se posti\u017ee ovakvim prevoditeljskim postupcima jeste neka vrsta ‘kongenijalnog’ i uzajamno sporazumijevaju\u0107eg \u010ditanja Biblije i Kur’\u0101na. Posve smo uvjereni da je to \u0106orluki\u0107 imao u vidu.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

6. Teologija \u0106orluki\u0107eva prijevoda Kur’\u0101na <\/strong><\/p>\n

Iako se mo\u017ee ustvrditi da je prevoditelja Filipa \u0106orluki\u0107a izu\u010davanjima Kur\u02bc\u0101na privukla ‘neteolo\u0161ka narav’ temeljne islamske svete knjige, ipak nijedan prijevod ne mo\u017ee izbje\u0107i izvjesnu mjeru ‘teologiziranja Kur’\u0101na’. Stoga, ovdje \u0107emo tek preliminarno ukazati i na teolo\u0161ke osobenosti \u0106orluki\u0107eva Kurana.<\/em> Svako ko se na jedan obavezuju\u0107i na\u010din bavio Kur’\u0101nom, doznao je da su njegova \u0161tiva, diskurs i kazivanja itekako podesni za raznolike ‘teolo\u0161ke navigacije’ i prevoditeljska iskrivljavanja ‘prvotnih’ ili ‘izvornih’ intencija Teksta. Da ovdje navedemo tek jedan primjer iz Kur’\u0101na iz kojeg se tek ovla\u0161no vidi o kakvim se hermeneuti\u010dkim problemima radi. Naime, s\u016bra Y\u0101s\u012bn<\/em> (36., redak 35.) u arapskoj transkripciji glasi:<\/p>\n

Li ya<\/em>\u02bc<\/em>kul\u016b min <\/em>\u1e6f<\/em>amarih\u012b wa m\u0101 ‘amilathu ayd\u012bhim. <\/em><\/p>\n

Ovaj arapski original mo\u017ee se prevesti na dva osnovna na\u010dina: <\/p>\n

A) „Neka ljudi jedu od plodova koje dariva Bog, i<\/u> od onoga \u0161to sami svojim rukama priprave!“<\/a>[203<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

B) „Neka ljudi jedu od plodova koje dariva Bog, a<\/u> te plodove ljudi nisu svojim rukama pripravili!“<\/p>\n

Arapsku rije\u010d wa<\/u> u izvorniku, i na ovom mjestu u Kur’\u0101nu, mogu\u0107e je prevesti kao sastavni veznik (i<\/u>), ali i kao rastavni veznik (a<\/u>). Kako se posve jasno vidi, \u010ditanje u varijanti A afirmira \u010dovjekovu marljivost, aktivnost i kreativnost, to jest, \u010dovjek u pripravljanju i gajenju plodova sara\u0111uje sa Bogom, jer \u010dovjek navodnjava vrtove, ba\u0161\u010de, njive. U varijanti B imamo \u010ditanje (i tuma\u010denje) koje rezolutno poru\u010duje da je sve u Bo\u017eijim rukama, da u plodovima koje daje Bog, \u010dovjek nema nikakva udjela osim da ih jede, konzumira. Ovakvih mjesta gdje nam se izvornik Kur’\u0101na nudi u plethorama prevoditeljskih rje\u0161enja i tuma\u010denjskih mogu\u0107nosti ima na hiljade. Posebna hermeneuti\u010dka disciplina koja se zove qir\u0101’\u0101tu l-qur’\u0101n<\/em> (readings of the Qur’\u0101n<\/em>) ili \/varijantna\/ \u010ditanja Kur’\u0101na, bavi se multiinterpretatibilno\u0161\u0107u Teksta Kur’\u0101na. Naravno, na prevoditeljima Kur’\u0101na je da budu odgovorni i da \u010duvaju integritet Teksta Kur’\u0101na, drugim rije\u010dima: da ga (teolo\u0161ki, filolo\u0161ki, egzegetski) ne iskrivljuju.<\/p>\n

Uzgred spominjemo: Prvi katoli\u010dki prijevod Kur\u02bc\u0101na na latinski iz 1143. godine, koji je uradio Robert iz Kettona (Robert Ketonski), vrvi od namjernih iskrivljavanja kur’\u0101nskog izvornika u prijevodu. \u00d3scar de la Cruz Palma nedavno je o tome objavio studiju „Robert de Ketton, traditore…“ („Robert Ketonski, izdajica…“).<\/a>[204<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> \u00d3scar de la Cruz Palma ovdje se poigrao sa izrekom drevnih Latina: „Traduttore, traditore!“<\/em> (\u02bcPrevoditelj, a izdajica\u02bc).<\/a>[205<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Naravno, kad ovo ka\u017eemo odmah se dolazi do onog najva\u017enijeg pitanja \u2013 a ko je taj ko odre\u0111uje \u0161ta su ‘prvotne intencije Teksta’? Odgovora je mnogo, a u islamskim hermeneutikama i egzegezama Kur’\u0101na uglavnom se ukazuje da je islamska (pobo\u017ena, nabo\u017ena, obredna, filolo\u0161ka, teolo\u0161ka, teozofska, misti\u010dka) tradicija ta koja sa\/odre\u0111uje \u0161ta jesu izvorne ili prvotne intencije Kur’\u0101na.<\/p>\n

U svojoj knjizi „Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de“, kao i u opse\u017enom eseju „Islam kao religija, kultura i civilizacija“<\/a>[206<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> te u drugim svojim esejima o islamu i Kur’\u0101nu, \u0106orluki\u0107 sebe posvjedo\u010duje kao autora koji o temeljnoj knjizi islama pi\u0161e odva\u017eno, ozbiljno, privla\u010dnim stilom, koji upu\u0107eno i znanstveno utemeljeno pi\u0161e o islamu, ukratko: pokazuje se kao \u010dovjek dostojan da se predstavi i kao prevoditelj Kur’\u0101na na hrvatski jezik. K tome, kako smo ve\u0107 kazali, \u0106orluki\u0107 je pristupio Bibliji i Kur’\u0101nu kao jedinstvenom opusu ‘semitskog religijskog genija’, Kur’\u0101n ne odbacuje magistralna biblijska u\u010denja i posvjedo\u010denja, ve\u0107 ih potvr\u0111uje i tradira, \u0161tavi\u0161e pokazuje se kao knjiga koja bdije nad onim, kako se vjeruje, od Boga objavljenim naslje\u0111em prije sedmoga stolje\u0107a po ‘\u012as\u0101u al-Mas\u012b\u1e25u (Isusu Kristu). \u0106orluki\u0107 je posve uvjeren da je biblijska ba\u0161tina Deset Zapovijedi<\/em> ujedno i kur’\u0101nska ba\u0161tina tih Zapovijedi, moral i \u0107udore\u0111e Biblije u Kur’\u0101nu su dobili svoj procvat te je tako, re\u010deno njegovim rije\u010dima, Kur’\u0101n iskonski ba\u0161tinik i tuma\u010d Biblije, ali i ona monoteisti\u010dka Bo\u017eanska Tradicija koja, osvje\u017eeno i osna\u017eeno, daje u naslje\u0111e \u010dovje\u010danstva vijesti o Bogu, Univerzumu i Bivstvovanju. Eto, ukratko, to je \u0106orluki\u0107eva teologija od koje polazi u svome preva\u0111anju Kur’\u0101na. Sve drugo \u0161to vidimo u Kuranu<\/em> (tj. \u0106orluki\u0107evu hrvatskom prijevodu) jeste izvedba ili provedba te njegove teologije.<\/p>\n

Iz prijevoda dva kur’\u0101nska pasa\u017ea vidi se njegova prevoditeljska briga da pomno prevede monoteizam islama: <\/p>\n

„Bog je jedno\u0107a, osim Njega nema Boga. Vje\u010dni je i \u017divi! Ne obuzima ga ni drijeme\u017e ni san. Njegovo je ono \u0161to je na Nebesima i ono \u0161to je na Zemlji. Tko je taj koji bi se mogao kod Njega zauzimati, osim s Njegovom dozvolom?“<\/a>[207<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

„Bog je svjetlo nebesa i Zemlje. Primjer Njegova svjetla je kao udubina u zidu u kojoj je svjetiljka; svjetiljka je u staklu, a staklo se pri\u010dinja kao blistava zvijezda, koja se pali iz blagoslovljenog maslinova stabla \u2013 ni isto\u010dnog, ni zapadnog \u2013 \u010dije ulje skoro da svijetli i ako ga vatra nije dohvatila. Svjetlo nad svjetlom! Bog vodi Svojoj svjetlosti onoga koga odlu\u010di, i Bog navodi ljudima primjere. Bog znade svaku stvar.“<\/a>[208<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Nesumnjivo, prijevod je i jasan i nadahnut. Uvode\u0107i rije\u010d „jedno\u0107a“, to jest da je Bog \u2013 jedno\u0107a,<\/em> \u0106orluki\u0107 priziva upomo\u0107 svoja znanja iz fizike, onih disciplina fizike koje tvrde da je sve Postojanje, da je sve cjelokupno Bivstvovanje, ujedinjeno u jednome kontinuiranom tonalitetu postojanja. Prakti\u010dki, Bo\u017eanska jedno\u0107a<\/em> \u2013 poslu\u017eimo li se terminologijom Filipa \u0106orluki\u0107a \u2013 pro\u017eima sve Bivstvovanje, sve Postojanje. U islamskoj filozofiji to se zove at-taw<\/em>\u1e25<\/em>\u012bd<\/em> (jedno\u0107a, jedinost Bo\u017eija; na engleskom the Oneness,<\/em> na njema\u010dkom die Einheit,<\/em> itd). Podsjetili smo maloprije na davno otkri\u0107e sufija islama o tome koji je odnos Boga i Multiverzuma. Naime, sufije tvrde da svjetlost pro\u017eima bezbojnu staklenku, kao \u0161to i Bog jeste Svojim Svakad i Svukud u svijetu. Prakti\u010dki, u svakoj pori bezbojne staklenke je prisutno svjetlo kao jedna jedno\u0107a (cjelina!) koja objedinjuje staklenku. (Ali staklenka ostaje staklenka, a svjetlo \u2013 svjetlo!)\u00a0 <\/p>\n

\u0160tavi\u0161e, islamski mistici ka\u017eu: Bo\u017eansko svjetlo pro\u017eima i obojenu staklenku, preina\u010davaju\u0107i bijelu i neobojenu svjetlost u \u2013 obojenu! To zna\u010di da izme\u0111u Bo\u017eije jedno\u0107e ili Boga kao jedno\u0107e i Bivstvovanja, (ili Postojanja, ili Svjetova) ima i nahodi se jedna za\u010du\u0111uju\u0107e razgranata saradnja! Bog nije odvojen od svijeta, ali On nikada ne postaje Svijet, On ne postaje ono \u0161to stvara! <\/p>\n

\u010cestitkama treba odati priznanje Filipu \u0106orluki\u0107u na tome \u0161to je respektabilno prenio upravo tu i takvu \u2039misti\u010dnost kur’\u0101nskoga \u0161tiva\u203a. To vidimo i na njegovom insistiranju da arapsku i drevnosemitsku rije\u010d All\u0101h<\/em> prevodi hrvatskom (srpskom, bosanskom, crnogorskom…) rije\u010dju Bog.<\/em> Nesumnjivo, time za hrvatsko \u010ditateljstvo njegova Kurana<\/em> osigurava prohodnost u shva\u0107anju i intimnost u do\u017eivljaju \u0161tiva temeljne islamske knjige. \u0106orluki\u0107 ka\u017ee:<\/p>\n

„Mi [Hrvati], kao i svaki drugi narod imamo svoju rije\u010d i pojam: Bog. Za\u0161to bismo onda pisali i izgovarali arapsku rije\u010d Allah, kad je zna\u010denje potpuno isto, a i Kur’\u0101n izri\u010dito tvrdi da je to isti Bog. Ovako, tvrde\u0107i da je ‘muslimanski Bog, Allah’, dovodimo se u opasnost da to prihvatimo kao da se radi o dva razli\u010dita boga! Uostalom, u Bibliji na arapskom jeziku, rije\u010d Bog napisana je na arapskom jeziku, a to zna\u010di: Allah. Isti je slu\u010daj i s brojnim imenima koja se spominju u Bibliji i u Kuranu. Ta biblijska imena u odre\u0111enom su obliku prihva\u0107ena u cjelokupnoj kulturi Zapada, pa je logi\u010dno da smo i mi usvojili te, hrvatskom jeziku prilago\u0111ene nazive Mojsije, Isus i druga. Ako su ta imena u na\u0161em jeziku usvojena u tom obliku, tada pisanje istih imena [u prijevodu Kur\u02bc\u0101na na hrvatskom] u arapskoj varijanti ne samo da se protivi jezi\u010dkim pravilima, nego djeluje i zbunjuju\u0107e.“<\/a>[209<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Ovim pasa\u017eom \u0106orluki\u0107 posvjedo\u010duje svoju \u017eelju da kao prevoditelj Kur’\u0101na na hrvatski postigne prohodnost u razumijevanju ove svete knjige. \u0106orluki\u0107 se u svojim tekstovima kojima je komentatorski opremio svoj prijevod nije detaljnije bavio arapskim jezikom Kur’\u0101na kao svetim jezikom islama i muslimana. Tu je tematiku uglavnom ostavio postrani. <\/p>\n

Pa iako su nomenklatura, nazivlje i imena Kur’\u0101na ostali na tragu dugotrajnog kulturalnog djelovanja Biblije u hrvatskom jeziku, ovaj se prijevod \u010dita na jedan ‘islamski na\u010din’, muslimansko \u010ditateljstvo ne do\u017eivljava Kuran<\/em> prevoditelja \u0106orluki\u0107a kao neku vrstu ‘kr\u0161\u0107aniziranja islama i Kur’\u0101na’. <\/p>\n

Napokon, \u0106orluki\u0107 je u svojim prijevodnim rje\u0161enjima pribjegavao blagim racionaliziranjima diskursa Kur’\u0101na. Za to ima nekoliko primjera. Recimo, kad prevodi 96. s\u016bru Kur’\u0101na koja se naziva ‘Alaq,<\/em> on kao i drugi prevoditelji tra\u017ei kako da na najljep\u0161i na\u010din izrazi zna\u010denje rije\u010di ‘alaq.<\/em> Komentari Kur’\u0101na nagla\u0161avaju da rije\u010d ‘alaq<\/em> sadr\u017ei intenciju ‘ka\u010denja’ ili ‘zametanja’, npr. zametanja klice za plodno tlo, odatle neki ka\u017eu da prve alineje ove s\u016bre<\/p>\n

Iqra’ bi-smi rabbika lla<\/em>\u1e0f<\/em>\u012b <\/em>\u1e2b<\/em>alaq,<\/em><\/p>\n

\u1e2b<\/em>alaqa l-ins\u0101na min <\/em>\u02bb<\/em>alaq\u00a0 \u2013 <\/em><\/p>\n

zna\u010de:<\/p>\n

„\u010citaj rije\u010di Kur’\u0101na u ime tvoga Gospodara <\/p>\n

koji sve stvara, stvara \u010dovjeka od zametka…“<\/p>\n

\u0106orluki\u0107ev prijevod ove alineje (96:1-2) glasi:<\/p>\n

„Objavljuj, u ime tvoga Svedr\u017eitelja koji stvara, <\/p>\n

stvara \u010dovjeka od embrija!“<\/a>[210<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Kao \u010dovjek koji je bio upu\u0107en u glavne narative embriologije, \u0106orluki\u0107 je smatrao da arapsko-semitsku rije\u010d ‘alaq<\/em> treba prevesti kao embrio. Naravno, u pravu je. Ali i mnogih drugih \u0161esnaest prevoditeljskih rje\u0161enja za ovo mjesto (i za mnoga druga) su valjana, kao recimo zametak,<\/em> ugru\u0161ak,<\/em> itd. Kur’\u0101n je u svojoj rije\u010di, ali je Kur’\u0101n jednako tako i u svojim tuma\u010denjima. Kad se u Kur’\u0101nu ka\u017ee da Bog \u010dovjeka stvara od ne\u010dega \u0161to je ‘alaq,<\/em> to jest od ne\u010dega \u0161to se zametnulo za ne\u0161to, zaka\u010dilo za ne\u0161to, onda to zna\u010di da je sam \u010dovjek taj ‘alaq,<\/em> jer ljudsko bi\u0107e u maj\u010dinoj maternici pup\u010danom vrpcom vezano je za majku, potom je kad se rodi plu\u0107ima vezano za zrak, potom je ovisno o hrani, vodi, itd. Dakako, \u0106orluki\u0107 ima pravo kad rije\u010d ‘alaq<\/em> prevodi kao embrij, tim prijevodnim rje\u0161enjem on je osvje\u017eio uvide u Kur’\u0101n.<\/p>\n

\u0106orluki\u0107a ponekada vidimo i kao prevoditelja koji je pod utjecajem filozofijskog pojmovnog instrumentarija, tako rije\u010d a<\/em>\u1e63<\/em>–<\/em>\u1e63<\/em>amad<\/em> iz 112. s\u016bre, a koja se odnosi na Boga Koji je Neovisan, prevodi rije\u010dima: „On je Vje\u010dni, Neprouzro\u010deni Uzrok.“. Prisjetimo se da djela patristike, kao i rasprave muslimanskih teologa ili mutakallim\u016bna,<\/em> nikada nisu rije\u0161ile sve probleme definiranja „Neprouzro\u010denoga Uzroka“.<\/p>\n

Jedna stanovita novina u tradiciji preva\u0111anja Kur’\u0101na na zapadnom Balkanu, a koju \u0106orluki\u0107 uvodi na margine svoga prijevoda, jesu kratki signali ili upute, neke vrste si\u017eea koje ukazuju na to \u0161ta je ono glavno u tekstu na glavnim dijelovima stranice. „Ka\u017enjavanje vojske sa slonovima“<\/a>[211<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> nagovor je prevoditelja da se \u010ditatelj za\u010dudi kako su mala, sitna „lete\u0107a stvorenja Eba-bil“ rastjerala pje\u0161adiju koja je vodila slonove. „Kada do\u0111e pobjeda“,<\/a>[212<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> aluzija je prevoditeljeva na kontinuirano \u0161irenje islama ili \u0161irenje predanosti Jednome Jedinome Bogu’. „Kada se sunce smota“<\/a>[213<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, rije\u010di su koje ukazuju da \u0107e se na\u0161a zvijezda Sunce u \u010dasu Smaka Svijeta ‘uklup\u010dati’ i potamniti, zgasnuti. „Svakom prema njegovu pona\u0161anju“<\/a>[214<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, rije\u010di su \u0106orluki\u0107eve koje ukazuju na kur’\u0101nske stavke da \u010dovjekovi koraci na Zemlji nisu uzalud i da je \u010dovjek odgovorno bi\u0107e. Nadalje, tvrdnja „Abraham razbija idolske kipove“<\/a>[215<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> ukazuje na jednu epizodu obra\u010duna monoteiste Abrahama sa njegovim politeisti\u010dkim narodom koji je bio tla\u010diteljski; naime, taj narod iz politeizma nije mogao izvesti spoznanje da je Jedan Jedini Bog stvorio sva stvorenja, te da \u010dovjekovo po\u0161tovanje stvorenja proishodi iz \u010dinjenice da smo svi stvoreni od Jednoga Jedinoga Stvoritelja. „Je li te\u017ee stvoriti vas [ljude, \u010dovje\u010danstvo] ili nebo?“<\/a>[216<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> \u2013 prevoditeljska je parafraza koju \u0106orluki\u0107 isti\u010de na margini i kojom se posve jasno ka\u017ee da je \u010dinjenica stvaranja Univerzuma itekako zna\u010dajnija od stvaranja \u010dovjeka. I tako dalje. Ovih bilje\u017eaka ili signala na marginama prijevoda ima nekoliko stotina i vrlo su korisne u vo\u0111enju \u010ditatelja da \u0161to smjernije razumiju poruke Kur’\u0101na.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

7. Rije\u010d na kraju<\/strong><\/p>\n

Ovaj prijevod Kur’\u0101na na hrvatski (Kuran<\/em>) Filipa \u0106orluki\u0107a pokazuje da se univerzalnost Kur’\u0101na otvara i onim intelektualcima koji po svojoj u\u017eoj obrazovnoj vokaciji nisu arabisti, orijentalisti ili islamolozi. \u0106orluki\u0107 je nekoliko desetlje\u0107a prou\u010davao religije i njihove fenomene, posebno se usredsredio na judaizam, kr\u0161\u0107anstvo i islam. Ta naukovna interesiranja odvela su ga da se u svojim usredsre\u0111enim opredjeljenjima dugo bavio islamom i Kur’\u0101nom. Godine 2001. izlazi njegov prijevod koji je, u to nema nikakve sumnje, pisan lijepim hrvatskim jezikom, op\u0107erazumljivim idiomom, prijem\u010divim i nadahnutim. Kad je posrijedi \u0106orluki\u0107ev hrvatski jezik, on sam ka\u017ee:<\/p>\n

„\u0160to se ti\u010de jezika, u prijevodu na hrvatski nastojao sam dosljedno slijediti logi\u010dan kuranski pristup: ‘Arapima na arapskom’, pa u skladu s time i: ‘Nama na na\u0161em jeziku’. Pored o\u0161trog ‘lektoriranja’ \u010cau\u0161evi\u0107eva i Korkutova prijevoda, nastojao sam jo\u0161 i u\u010diniti razumljivim one dijelove teksta koji su bili nerazumljivi zbog jezi\u010dke nespretnosti prevoditelja. U slu\u010dajevima kada je zna\u010denje nekog teksta ova dva prevoditelja bilo razli\u010dito, tada sam se pomogao mnogo boljim engleskim prijevodom Asada Muhameda, pa sam odabirao ono zna\u010denje, koje su dala dvojica od ove trojice. Ako su pak sva trojica isti tekst prevela razli\u010dito, tada sam tra\u017eio pomo\u0107 od Muftije \u0160evka Omerba\u0161i\u0107a, koji dobro poznaje arapski jezik.“<\/a>[217<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

K tome, prijevod Kur’\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a opremljen je dodatnim bilje\u0161kama, fusnotama, kao i va\u017enim uputama ili signalima sa margina na blizu \u010detiri stotine stranica. Prevoditeljske upute i signali imaju ulogu me\u0111unaslova u ovom prijevodu. Na mnogo na\u010dina, bilje\u0161ke sa margina dinamiziraju \u010ditateljski do\u017eivljaj, daju prevedenom tekstu nu\u017eno potrebnu koherentnost, ukazuju na povezanost unutarnje strukture Kur’\u0101na.<\/p>\n

\u010cinjenica da se Filip \u0106orluki\u0107 odva\u017eio da svoj prijevod objavi prema jednom vjerovatnom hronolo\u0161kom redoslijedu s\u016bra ili poglavlja Kur’\u0101na, ovom njegovom prijevodu daju posebnu prohodnost i to doprinosi \u010ditljivosti ovog djela.<\/p>\n

Napokon, a to je mo\u017eda najva\u017enije, prijevod pokazuje da su sveta \u0161tiva neka vrsta dragocjenih spremi\u0161ta na\u0161ih identiteta i vrjednota do kojih dr\u017eimo. Filip \u0106orluki\u0107 je svojim prijevodom Kur\u02bc\u0101na na hrvatski, ili Kuranom,<\/em> pokazao kako dijalog, pa i onaj me\u0111ureligijski i me\u0111uvjerni\u010dki, mo\u017ee pomo\u0107i naro\u010dito onda kad \u017eelimo osjetiti kako izgleda su\u017eivot drugih sa Bogom. Smatramo da \u0107e ovaj prijevod tek imati svoje vrijeme, jedan svoj drugi nastup. U tim nadanjima zavr\u0161avam ovaj tekst u danima koji muslimane sve vi\u0161e pribli\u017eavaju mjesecu Ramazanu.<\/a>[218<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[137<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIzlaganje sa\u00a0 Me\u0111unarodnog nau\u010dno-stru\u010dnog simpozija “Filozofija islama” odr\u017eanog 10. i 11. novembra 2023. u Islamskom kulturnom centru Zagreb, u organizaciji Me\u0161ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkog instituta “Ibn Sina“ Sarajevo i Bo\u0161nja\u010dke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagreba\u010dku \u017eupaniju.
\n Ovaj rad\u00a0 je prema\u00a0 \u017eelji autora objavljen u izvornom obliku<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[138<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Max Scheler, Polo\u017eaj \u010dovjeka u kozmosu,<\/em> preveli Vladimir Filipovi\u0107 i Sulejman Bosto, izd. Logos, Veselin Masle\u0161a, Sarajevo, 1987.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[139<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPosveta, Kuran\u00a0 s vremensko-tematski raspore\u0111enim poglavljima,<\/em> priredio i komentirao Filip \u0106orluki\u0107, izd. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2001.,\u00a0 5.\u00a0 U narednim pozivanjima na ovo djelo mi \u0107emo pisati jednu rije\u010d: Kuran<\/em> (kurzivom)’<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[140<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMi\u0107o Ljubibrati\u0107 Hercegovac (1839-1889) preveo je Kur\u02bc\u0101n na srpski jezik, objavljen je posthumno u Beogradu 1895. u zadu\u017ebini Ilije M. Kolarca.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[141<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 424.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[142<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nOve podatke donosimo na temelju napisa sa zadnje omotnice \u0106orluki\u0107eve knjige Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> Prosvjeta, Zagreb, 1983. godine.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[143<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp.\u00a0https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Filip_\u0106orluki\u0107<\/a>,\u00a0 pristup stranici 21. 1. 2024. <\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[144<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPredgovor za izdanje iz 1983. godine napisao je Du\u0161an \u010cali\u0107<\/a>.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[145<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPredgovor (prolog) za ovo djelo napisao je Asaf Durakovi\u0107<\/a>.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[146<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Tamara Bori\u0107, Interview:<\/em> Filip \u0106orluki\u0107 \u2013 O crkvi, religiji, dr\u017eavi, genetici, ratovima,<\/em> objavljeno u Nacionalu, 19. 06. 2016.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[147<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nVidjeti intervju Filipa \u0106orluki\u0107a za Nacional<\/em> (19. 6. 2016.).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[148<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIzdava\u010d Prosvjeta, Zagreb, 1983.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[149<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nFilip \u0106orluki\u0107, Quo Vadis Homo: Katastrofa ili savr\u0161enstvo?,<\/em> izd. Fokus komunikacije d. o. o., Zagreb, 2016.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[150<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran:<\/em> s vremensko-tematski raspore\u0111enim poglavljima, 2001., priredio i komentirao Filip \u0106orluki\u0107<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[151<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU intervjuu za Nacional (19. 6. 2016.), Filip \u0106orluki\u0107 spominje da ga je Glas Koncila kritizirao jer je imao svoje poglede o „objedinjenom Evan\u0111elju“.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[152<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDu\u0161an \u010cali\u0107, Predgovor,<\/em> Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 7.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[153<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDobro je u vezi sa \u0106orluki\u0107evim tuma\u010denjima Kur\u02bc\u0101na prisjetiti se Morisa Bikaja (Maurice Bucaille) i njegove knjige Biblija, Kur\u02bc\u0101n i nauka<\/em> (La Bible, le Coran et la Science<\/em>), usp. izdanje na bosanskom u Sarajevu, 2001.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[154<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Filip \u0106orluki\u0107, Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 5.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[155<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 50.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[156<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 70-71.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[157<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 28.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[158<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 30.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[159<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 31.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[160<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 31.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[161<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 32.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[162<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 33.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[163<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 50.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[164<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 414.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[165<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran, 414.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[166<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n O ovome su napisana brojna djela, usp. Fazlur Rahman, Major Themes of the Qur\u02bc\u0101n,<\/em>\u00a0 Bibliotheca Islamica, Minneapolis, 1994.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[167<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 35.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[168<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 35.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[169<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 43.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[170<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 44-50.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[171<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 51-63.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[172<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 67-71.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[173<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 70.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[174<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 19.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[175<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 53.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[176<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 53.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[177<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 53.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[178<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 54.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[179<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 54.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[180<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 54.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[181<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 54.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[182<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 54.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[183<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 306.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[184<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 306.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[185<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 307.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[186<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 309.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[187<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 312.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[188<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 314.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[189<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 315.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[190<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 317.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[191<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 323.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[192<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> 323.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[193<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTo jest Kuran:<\/em> s vremensko-tematski raspore\u0111enim poglavljima, priredio i komentirao Filip \u0106orluki\u0107, izd. Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 2001.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[194<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. The Koran, translated by John Medows Rodwell, izd. Bantam Classic, New York, 2004. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[195<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em>\u00a0 273. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[196<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 304.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[197<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 276.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[198<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 278.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[199<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Muhammad Asad, The Message of the Qur\u02bc\u0101n,<\/em> izd. The Muslim World League, Geneva, 1964.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[200<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 164.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[201<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 26.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[202<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. The Study Quran,<\/em> translated by Seyyed Hossein Nasr (editor-in-chief), Caner K. Dagli, Maria Massi Dakake, Joseph E. B. Lumbard i Muhammed Rustom, izd. HarperOne, New York, 2015.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[203<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU svome prijevodu ili Kuranu <\/em>\u0106orluki\u0107 se opredjeljuje za ovo \u010ditanje, njegov prijevod\u00a0 glasi: „…da bi oni jeli njihove plodove, i od onoga \u0161to su proizvele njihove ruke…“ (Kuran,<\/em> 94)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[204<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. \u00d3scar de la Cruz Palma, Robert de Ketton, traditore: Manifestatiions of anti-Islamic Radicalism in the First Latin Translation of the Qur\u02bc\u0101n,<\/em> objavljeno u: The Latin Qur\u02bc\u0101n, 1143-1500., translation, transition, interpretation, uredili C\u00e1ndida Ferrero Hern\u00e1ndez i John Tolan, De Gruyter, Berlin, 2021., pp. 111-121.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[205<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPodsje\u0107amo tek uzgredno da\u00a0 izreka na francuskom „belle infid\u00e8le“ (lijepa nevjerna!<\/em>) ukazuje na prijevod. Naime, ako je prijevod lijep nije vjeran originalu, a ako nije lijep onda je vjeran originalu.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[206<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nUsp. Filip \u0106orluki\u0107, Islam kao religija, kultura i civilizacija,<\/em> pogovor Kuranu,<\/em> izd. Nakladni Zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 2001., str. 391-432.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[207<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran, 294.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[208<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran, 359.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[209<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran, 430.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[210<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 20.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[211<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 31.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[212<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 32.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[213<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 34.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[214<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 37.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[215<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran,<\/em> 55.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[216<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran, 69.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[217<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKuran, 430.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[218<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n“Ovaj esej pisao sam krajem 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Dok sam ga pisao, pretpostavljao sam da je gospodin Filip \u0106orluki\u0107 \u017eiv. Naime, prije nekoliko godina \u010duo sam od uva\u017eenog muftije u mirovini, gospodina \u0160evka Omerba\u0161i\u0107a, da je Filip \u0106orluki\u0107 zagazio u duboku starost i da \u017eivi u domu za starije u Puli. Nedavno, prije nepuna dva mjeseca, saznao sam da je Filip \u0106orluki\u0107 preminuo 18. decembra 2022. godine u domu za staijre u Puli. Do\u017eivio je gotovo punih 95 godina.”<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Bikaj, Moris (Maurice Bucaille), Biblija, Kur<\/em>\u02bc<\/em>\u0101n i nauka<\/em> (La Bible, le Coran et la Science<\/em>), izdanje na bosanskom, Sarajevo, 2001.<\/p>\n

Bori\u0107, Tamara, Interview: “<\/em>Filip \u0106orluki\u0107 \u2013 O crkvi, religiji, dr\u017eavi, genetici, ratovima”,<\/em> Nacional<\/em>, 19. 06. 2016.<\/p>\n

\u0106orluki\u0107, Filip, Islam kao religija, kultura i civilizacija,<\/em> pogovor Kuranu,<\/em> Nakladni Zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 2001., str. 391-432.<\/p>\n

\u0106orluki\u0107, Filip, Kamo ide\u0161 \u010dovje\u010de,<\/em> Prosvjeta, Zagreb, 1983. <\/p>\n

\u0106orluki\u0107, Filip, Quo Vadis Homo: Katastrofa ili savr\u0161enstvo?,<\/em> izd. Fokus komunikacije d. o. o., Zagreb, 2016.<\/p>\n

Kari\u0107, Enes, Kako \u010ditati Kur<\/em>\u02bc<\/em>\u0101n, I \u2013 II,<\/em> Media centar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2020.<\/p>\n

Kari\u0107, Enes, Kako tuma\u010diti Kur<\/em>\u02bc<\/em>\u0101n,<\/em> II izdanje, Tugra, Sarajevo, 2018.<\/p>\n

KOPAH (Koran),<\/em> preveo na srpski Mi\u0107o Ljubibrati\u0107 Hercegovac, izd. zadu\u017ebina Ilije M. Kolarca, Beograd 1895.<\/p>\n

Kur<\/em>\u02bc<\/em>\u0101n \u010casni,<\/em> preveli Mehmed D\u017eemaludin \u010cau\u0161evi\u0107 i Muhamed Pand\u017ea, Sarajevo, 1937.<\/p>\n

Kuran s vremensko-tematski raspore\u0111enim poglavljima,<\/em> priredio i komentirao Filip \u0106orluki\u0107, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2001.<\/p>\n

Palma, \u00d3scar de la Cruz, „Robert de Ketton, traditore: Manifestatiions of anti-Islamic Radicalism in the First Latin Translation of the Qur\u02bc\u0101n“,<\/em> u: Rahman, Fazlur, Major Themes of the Qur<\/em>\u02bc<\/em>\u0101n, <\/em>Bibliotheca Islamica, Minneapolis, 1994.<\/p>\n

Scheler, Max, Polo\u017eaj \u010dovjeka u kozmosu,<\/em> preveli Vladimir Filipovi\u0107 i Sulejman Bosto, Logos, Veselin Masle\u0161a, Sarajevo, 1987.<\/p>\n

The Koran,<\/em> translated by John Medows Rodwell, Bantam Classic, New York, 2004. <\/p>\n

The Latin Qur<\/em>\u02bc<\/em>\u0101n,<\/em> 1143-1500., translation, transition, interpretation<\/em>, ur. C\u00e1ndida Ferrero Hern\u00e1ndez i John Tolan, De Gruyter, Berlin, 2021.<\/p>\n

The Study Quran,<\/em> translated by Seyyed Hossein Nasr (editor-in-chief), Caner K. Dagli, Maria Massi Dakake, Joseph E. B. Lumbard i Muhammed Rustom, izd. HarperOne, New York, 2015.<\/p>\n

 <\/p>\n

Hermeneutics and Exegesis of the Qur\u2019an
\nby Filip \u0106orluki\u0107<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

This essay indicates the main plans that should be studied when dealing with the works of Filip \u0106orluki\u0107 in which he investigates the Qur\u2019\u0101n, whether he realizes this through the translation of the Islamic holy book within its Croatian language adaptation, or through comparing the Qur\u2019\u0101n with the Bible, Islam with Christianity, or , on the other hand, through \u0106orluki\u0107\u2019s personal and unique studies of the Qur\u2019\u0101n. This essay focuses especially on \u0106orluki\u0107\u2019s scientific experiments in which he reconciles \u201etrue\u201c\u2018 science and \u201etrue\u201c religion, the texts of the Bible and the Qur\u2019\u0101n, the teachings of Judaism, Christianity and Islam, the positions of scientism and theism.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> Religion, science, Islam, devotion to God, Bible, Qur\u2019\u0101n, man, DNA, evolution.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     13(24)#10 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.24.10 UDK 2-227-2:28-234 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 14.12.2023.     Enes Kari\u0107 Fakultet islamskih nauka u Sarajevu Bosna i Hercegovina dreneskaric@hotmail.com Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a[137] Puni tekst: pdf […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":463,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[111],"tags":[864],"class_list":["post-471","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-24-vlasiti-url","tag-enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kurana-filipa-corlukica","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nEnes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Enes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     13(24)#10 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.24.10 UDK 2-227-2:28-234 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 14.12.2023.     Enes Kari\u0107 Fakultet islamskih nauka u Sarajevu Bosna i Hercegovina dreneskaric@hotmail.com Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a[137] Puni tekst: pdf […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-05-28T20:19:08+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"62 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Enes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a\",\"datePublished\":\"2024-05-28T20:19:08+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/\"},\"wordCount\":12344,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"keywords\":[\"Enes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 24 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/\",\"name\":\"Enes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"datePublished\":\"2024-05-28T20:19:08+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/05\\\/inmediasresno1malo24.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Enes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Enes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Enes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     13(24)#10 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.24.10 UDK 2-227-2:28-234 Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 14.12.2023.     Enes Kari\u0107 Fakultet islamskih nauka u Sarajevu Bosna i Hercegovina dreneskaric@hotmail.com Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a[137] Puni tekst: pdf […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2024-05-28T20:19:08+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"62 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Enes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a","datePublished":"2024-05-28T20:19:08+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/"},"wordCount":12344,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","keywords":["Enes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a"],"articleSection":["In Medias Res broj 24 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/","name":"Enes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","datePublished":"2024-05-28T20:19:08+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/inmediasresno1malo24.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/enes-karic-hermeneutika-i-egzegeza-kur-ana-filipa-corlukica\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Enes Kari\u0107: Hermeneutika i egzegeza Kur\u2019\u0101na Filipa \u0106orluki\u0107a"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/471","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=471"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/471\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=471"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=471"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=471"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}