{"id":483,"date":"2024-10-03T12:52:02","date_gmt":"2024-10-03T12:52:02","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2024\/10\/03\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/"},"modified":"2024-10-03T12:52:02","modified_gmt":"2024-10-03T12:52:02","slug":"suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/","title":{"rendered":"Suzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  13(25)#15 2024<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.13.25.5<\/a>
\nUDK 005.54*sinjska alka:303.833.5*Handelman
\nIzvorni \u010dlanak
\nOriginal scientific paper
\nPrimljeno: 10.2.2024.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Suzana Marjani\u0107<\/span><\/p>\n

Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska
\nsuzana@ief.hr<\/p>\n

Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka
\nkao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in
\n modo epico<\/em><\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (474 KB), Hrvatski, Str. 4213 – 4224
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Polaze\u0107i od teorijskoga koncepta modela i zrcala javnih doga\u0111aja, kako ih je usustavio Don Handelman, tekst pozicionira navedene koncepte na odabrane dru\u0161tveno-politi\u010dke i kulturne primjere u Hrvatskoj, pri \u010demu Sinjsku alku promatram kao primjer zrcala-prezentacije. Naime, na primjeru Malba\u0161ina spjeva (modo epico<\/strong>) pokazujemo na koji na\u010din Sinjska alka djeluje kao zrcalo-prezentacija, javni doga\u0111aj koji radi na didakti\u010dnoj i historicisti\u010dkoj intenciji moderne dr\u017eave i zajednice.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> Don Handelman, javna doga\u0111anja, Sinjska alka.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

„Kako Zagreb iz Sinja gledat’“.<\/em><\/p>\n

Branko Brezovec, u povodu re\u017eije Krle\u017eine drame U agoniji 2008. godine<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

S obzirom na naslovni koncept, tekst je dvostruko koncipiran. Prvo \u0107u se zadr\u017eati na Handelmanovoj antropologiji javnih doga\u0111aja u okviru \u010dega tvrdi da se tradicionalna prou\u010davanja „rituala“ uglavnom usredoto\u010duju na obja\u0161njenje kako ritualizirane prakse stoje<\/em> za druge strukture u kulturi, to jest, kako se zna\u010denje tih kulturnih elemenata pretvara u metaforu u ritualu. Kao reakciju na to, Handelman \u017eeli da istra\u017eiva\u010di pristupe javnim doga\u0111ajima sofisticiranijim metodama, svjesni mogu\u0107e prisutnosti simboli\u010dkih i transformativnih u\u010dinaka javnog doga\u0111aja. Pritom polazi npr. od istra\u017eivanja Catherine Bell (1992), Caroline Humphrey i Jamesa Laidlawa (1994.)<\/a>[83<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> te Brucea Kapferera (1997.).<\/a>[84<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Don Handelman se u okviru svoje antropologije javnih doga\u0111aja umjesto termina sekularni rituali<\/em> zala\u017ee za termin javni doga\u0111aji<\/em> (engl. public events<\/em>) i pritom razlikuje javne doga\u0111aje kao modele – doga\u0111aje koji su oblikovani tako da transformiraju i javne doga\u0111aje kao zrcala \u2013 doga\u0111aje koji su napravljeni kao prezentacije (npr. politi\u010dki rituali) ili pak kao subverzivne reprezentacije. Dakle, modeli se, primjerice, pronalaze u tradicijskim plemenskim zajednicama; oni su kao modeli prisutni u mikrokozmosu, \u017eivljenom ili “stvarnom” svijetu, kao \u0161to su ceremonije-inicijacije koje slu\u017ee uklju\u010divanju mladih u dru\u0161tvo i pomo\u0107i u pomla\u0111ivanju tog dru\u0161tva u tom procesu (Handleman 1998: 27\u201329). Nadalje, slijede zrcala \u2013 doga\u0111aji koji prezentiraju i birokratskim dr\u017eavama slu\u017ee kao instrumenti propagande i legitimacije (Handelamn 1998: 49)<\/a>[85<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, a doga\u0111aji koji reprezentiraju obi\u010dno u hijerarhijskim strukturama, poma\u017eu stabilizirati dru\u0161tvo kreativnim pru\u017eanjem usluga iskrivljene, izvrnute ili satiri\u010dne verzije tog dru\u0161tva kao ogledala samome sebi, tako da predstavljaju i prijetnju stabilnosti (Handelman 1998: 236). Navedene \u0107emo „dizajne“ primijeniti na doma\u0107a javna doga\u0111anja.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Javni doga\u0111aji modeli<\/strong> <\/strong><\/p>\n

U Handelmanovom interpretativnom okviru o javnim doga\u0111ajima, “modeli” (the events-that-model<\/em>) su doga\u0111aji koji su oblikovani tako da transformiraju odnose na utvr\u0111ene obrasce ili prikaze koje dru\u0161tva koriste za strukturiranje i davanje zna\u010denja javnim doga\u0111ajima. Modeli mogu uklju\u010divati kulturne norme, rituale, simbole i naracije. Oni slu\u017ee kao predlo\u0161ci koji vode organizaciju i interpretaciju javnih doga\u0111aja.<\/a>[86<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Dakle, doga\u0111aji kao modeli, nastoje biti anticipatorni: indeksiraju ili unaprijed vide hipotetski budu\u0107i uvjet koji \u0107e se ostvariti. Kao primjer javnih doga\u0111aja-modela mo\u017eemo uzeti akcije nevladinih udruga. Npr. Zelena akcija se od po\u010detka bavi temom klimatskih promjena, od zagovara\u010dkih kampanja protiv energetskih projekata \u0161tetnih za klimu i ljude, rada na nacionalnim i me\u0111unarodnim klimatskim politikama do projekata i edukativnih aktivnosti usmjerenih na klimatsku znanost. Na svojoj web-stranici navode neke od najve\u0107ih rezultata rada na ovoj temi, npr. sprje\u010davanje realizacije velikih i \u0161tetnih infrastrukturnih projekata na fosilna goriva (od 1990-ih do danas); aktivno sudjelovanje na vi\u0161e od deset UN-ovih klimatskih konferencija diljem svijeta; sudjelovanje u inicijativi za dono\u0161enje Zakona o za\u0161titi od svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja (2012.); edukacije gra\u0111ana i gra\u0111anki, lokalnih zajednica i donositelja\/ica odluka o klimatskim promjenama i klimatskoj krizi (od 1990-ih do danas).<\/a>[87<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Navedene su akcije s onu stranu nevidljive, frustriraju\u0107e, pa i prezrene strane aktivizma \u2013 projektne administracije. Zoran O\u0161tri\u0107 u jednom tekstu o ekolo\u0161kim projektima u Hrvatskoj podsje\u0107a kako se pojavio termin projektitis <\/em>(tako\u0111er i projektokracija<\/em>), “za pojavu koja u to doba poga\u0111a i druge nevladine organizacije, \u010diji su aktivisti ‘u hodu’ u\u010dili \u0161to je to projekt, \u0161to su donatori, kako treba pisati projektne prijedloge i izvje\u0161taje i voditi knjigovodstvo” (usp. Hromad\u017ei\u0107 2019). <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Javni doga\u0111aji-zrcala<\/strong><\/p>\n

Zadr\u017eimo se na sada na javnim doga\u0111ajima-zrcalima, doga\u0111ajima koji su napravljeni kao prezentacije (npr. politi\u010dki rituali) ili pak reprezentacije koji streme dru\u0161tvenoj inverziji. Kao primjer doga\u0111aja-zrcala, Handelman odre\u0111uje ceremonije nacionalnih dr\u017eava, upravo zbog toga \u0161to ne oblikuju nove postoje\u0107e odnose. Kao primjer prezentacija mo\u0107i na vlasti Handelman uzima realnost 6. kongresa njema\u010dke Nacionalsocijalisti\u010dke stranke odr\u017eanog u N\u00fcrnbergu 4\u201310. IX. 1934. koje je dokumentiralo jedinstvo mase (psihologija mase) i kult vo\u0111e s ritualizacijom pona\u0161anja masa koji funkcionira kao zrcalo-prezentacija mo\u0107i na vlasti (Handelman 1998: 41). <\/p>\n

Kao zrcalo prezentacije politi\u010dke mo\u0107i na vlasti, \u0161to se ti\u010de na\u0161e politi\u010dke scene, jednom sam prigodom pisala o sredi\u0161njoj proslavi ulaska Hrvatske u Europsku uniju (Zagreb, Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a, 1. srpnja 2013.), gdje sam stavila naglasak na trenutak kada je recitirana Himna slobodi <\/em>Ivana Gunduli\u0107a na glazbu Jakova Gotovca. Zamjetno je da je navedena numera izrazito pa\u017eljivo re\u017eirana jer se tijekom izvedbe zbora neprestano uvla\u010dila snimka spomenika bana Josipa Jela\u010di\u0107a. Time se realizirala svojevrsna ideologijska dijada koju je Krle\u017ea vrlo \u017eestoko kritizirao: naime, u podne\/epicentru<\/em> ilirskoga preporoda Hrvati su igrali<\/em> kontrarevolucionarnu ulogu \u2013 pomo\u0107u bana Josipa Jela\u010di\u0107a Be\u010dki dvor obra\u010dunao se s ma\u0111arskim revolucionarima (ma\u0111arski nacionalni pokret, 1848\/49). Nagrada<\/em> Hrvatima i kazna Ma\u0111arima bila je “ista” \u2013 apsolutizam; me\u0111utim, apsolutizam s naknadom Ma\u0111arima koji su uspjeli isposlovati da Be\u010dki dvor oduzme Jela\u010di\u0107u banski naslov (Krle\u017ea 1977a: 274). Krle\u017ea je \u010desto isticao kako se Ante Star\u010devi\u0107 usprotivio da se na Harmici podigne spomenik Jela\u010di\u0107u koga je smatrao narodnom sramotom, mizerijom i sa\u017ealjenja dostojnom kreaturom, \u0161to nikako ne isti\u010du one stranke koje polaze od Star\u010devi\u0107eva u\u010denja, a samom je Gunduli\u0107u Krle\u017ea spo\u010ditavao njegovu “kontrareformacionu perspektivu” pa tako i njegovoj “himni Slobodi”, pridodaju\u0107i kako takvih himni u evropskim knji\u017eevnostima onoga doba mnogo i nema (usp. Marjani\u0107 2015).<\/a>[88<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Politi\u010dki antropolog David I. Kertzer u knjizi Ritual, Politics and Power<\/em> <\/strong>demonstrira zbog \u010dega je ritual dio politi\u010dkoga \u017eivota, i uspjeh svih politi\u010dkih grupacija, bilo tzv. lijevih, desnih ili tzv. centra, po\u010diva u na\u010dinu na koje rabe (politi\u010dke) rituale i njegove simbole. Kertzer pritom isti\u010de da ljudi te\u017ee apsolutnoj sakralizaciji dru\u0161tvenoga i politi\u010dkoga okoli\u0161a i da se ne osje\u0107aju ugodno bez ritualne konstrukcije politi\u010dke stvarnosti (Kertzer 1988: 81), ako vlastito dru\u0161tvo prepoznaju samo kao puki produkt povijesti, prilagodbe na okolinu i politi\u010dke borbe. Zbog toga rado pridaju kozmologijsko zna\u010denje politi\u010dkom poretku i pritom vjeruju da je dru\u0161tvo dio bo\u017eanske<\/em> zapovijedi ili plana koji je u slu\u017ebi nekih vi\u0161ih ciljeva.<\/a>[89<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Upravo to svojevrsno kozmologijsko zna\u010denje u sekularnom obliku, u slu\u017ebi ideologije mo\u0107i na vlasti, bilo je vidljivo na spomenutoj politi\u010dkoj ceremoniji ulaska HR u EU.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Studija slu\u010daja: Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacija ili Malba\u0161in modo epico<\/em><\/strong><\/p>\n

Na primjeru Malba\u0161ina spjeva mo\u017eemo dokumentirati na koji na\u010din Sinjska alka djeluje kao zrcalo-prezentacija, javni doga\u0111aj koji radi na didakti\u010dnoj i historicisti\u010dkoj intenciji moderne dr\u017eave i zajednice (Handleman 1998: XXXVIII).<\/p>\n

U uvodniku svome spjevu, prigodnoj knji\u017eici Sinjska alka: pjesma o igri alke i juna\u0161tvu sinjskih vitezova: (sa slikama)<\/em> (Sinj, \u0160tamparija Merkur, 1932.) pu\u010dki pjesnik \u0160imun Malba\u0161a (Brnaze, oko 1880. \u2013 Brnaze, 1943.) navodi kako ova pjesma <\/em>(smatra je cjelinom) donosi nekoliko slika (dokumentarnih fotografija Sinjske alke), no isti\u010de kako ih nije mogao sve dobiti zbog nepovoljnih okolnosti te poziva na \u017eivo vi\u0111enje slika „pri igri Alke, (\u2026) u prvom nedjeljnom blagdanu iza 16. augusta svake godine“. Na po\u010detku knjige, u okviru prve epske pjesme, nalazi se fotografija „staroga aramba\u0161e alkarskih momaka“ Ante Deli\u0107a Firala i alaj\u010dau\u0161a Marka Buljana koje, primjerice, vidimo i na fotografiji na sprovodu Stjepana Radi\u0107a u Zagrebu u knjizi Ivana Kozlice Alka u politici i politika u Alki<\/em> (2014., fotografija \u010detvero\u010dlanoga alkarskoga izaslanstva na str. 70). Kako doznajem u Muzeju Sinjske alke, najstarije fotografije datiraju iz 1875. godine i nastale su pri posjetu Sinju cara Franje Josipa I. Djelo je fotografskoga studija „Androvi\u0107 \u2013 Goldstein“ iz Zadra.<\/a>[90<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Pjesme-cjeline navedene prigodne knji\u017eice o igri Alke i juna\u0161tvu sinjskih vitezova strukturirane su kao svojevrsna epska pentalogija: Razgovor vile i guslara, Postanak Alke, Alka u Kraljevim svatovima, Imena alkara iz 1932. godine<\/em> i posljednja pjesma-cjelina Na dan Alke<\/em>.<\/p>\n

Prva pjesma Razgovor vile i guslara<\/em> otvara Malba\u0161in modo epico <\/em>u desetera\u010dkim stihovima (nesimetri\u010dni deseterac, 4+6, kao najpopularniji ju\u017enoslavenski narodni stih), za koji Leksikon Sinjske alke<\/em> navodi kako je sastavljen u maniri pu\u010dkonji\u017eevnog postupka na tragu Ka\u010di\u0107a (2015: 175\u2013178). Tragom odre\u0111enja epske pjesme Stipe Botice kao svjedoka povijesti, ova prigodna knji\u017eica pet epskih pjesma nastaje kao sje\u0107anje na sinjsku pobjedu 1715. godine, a 217 godina nakon \u0161to su „potukli Tur\u010dina \/ Ba\u0161 na polju ispod Sinja ravna“, gdje ih pobi\u0161e „ametom\/ Predvo\u0111eni Majkom Bo\u017ejom svetom“. Kao \u0161to i naslov pjesme sugerira, rije\u010d je o razgovoru \u2013 prostorno kodiranom \u2013 vile „s Prologa planine“, svojevrsne muze i epskog pjesnika guslara „iz ravne Cetine“ \u0160imuna Malba\u0161e. Ta slika rapsoda, guslara, pripovjeda\u010da koji pripovijeda slu\u0161aocima \u0161to se dogodilo, shva\u0107a se kao epska prasituacija, osnovna epska situacija, kako to navodi Wolfgang Kayser ili pak Jovan Dereti\u0107 (usp. Botica 2013). <\/p>\n

Druga pjesma Postanak Alke<\/em> dokumentira povijesne uzroke koji su doveli do Alke, u okviru \u010dega opisuje alkarsku no\u0161nju-uniformu, pa tako i j\/edeka<\/em> za kojega pjesma isti\u010de da je konj turskog pa\u0161e \u2013 „Pa u ruke dopanuo na\u0161e“. \u0160imun Malba\u0161a dokumentira i fotografijom j\/edeka,<\/em> zatim aramba\u0161u alkarskih momaka<\/em>, momka<\/em> \u0161titono\u0161u, buzdovanare i momke<\/em> koji vode j\/edeka<\/em>. Kao \u0161to navodi Leksikon Sinjske alke<\/em> pod leksikonskom natuknicom j\/edek<\/em> (tur. yedek<\/em>) \u2013 jedini je konj u alkarskoj povorci kojega nitko ne ja\u0161e ve\u0107 ga za uzde vode dva alkarska momka<\/em>; to je rezervni konj koji se od ostalih razlikuje bogatstvom ukrasa. Kao \u0161to nadalje navodi etnologinja Anamarija Vuku\u0161i\u0107 u leksikonskom zapisu, figura konja bez jaha\u010da u Alki se obredno ve\u017ee za slavljenje pobjede Sinjana nad Osmanlijama 1715. godine. U kontekstu toga j\/edek<\/em>, zajedno s bogatom opremom konja koju nosi, simbolizira zarobljenoga konja neprijateljskog vojskovo\u0111e koji je vodio glavni napad na Sinj, \u0161to poja\u010dava simboliku toga konja bez jaha\u010da. Me\u0111u ostalim j\/edekovim<\/em> bogatim uresima Malba\u0161a navodi i abajliju<\/em> (tur<\/em>. baja, abaija), pokriva\u010d izra\u0111en od abe <\/em>\u2013 grubog sukna, bogato ukra\u0161en vezom i resama, koji se prebacuje preko konjskog sedla kojim konje pokrivaju.<\/a>[91<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Tre\u0107i segment pjesme Alka u Kraljevim svatovima<\/em>, a rije\u010d je o Aleksandru Kara\u0111or\u0111evi\u0107u i Alki u Beogradu na njegovim svatovima 1922. godine, mo\u017ee se kontekstualizirati suodnosom Alke prema aktualnim vlastima. Tako prije predsjednik\u0101 (a prvi je bio J. B. Tito) Alku su gledali, kako navodi portal o Alki (www.alka.hr) dva cara i \u010detiri kralja: Franjo I., austrijski car \u2013 1818. godine; Franjo Josip, austrougarski car \u2013 1875. godine; Friedrich August, saksonski kralj \u20131838. godine; Petar Kara\u0111or\u0111evi\u0107, kralj Hrvata, Srba i Slovenaca \u2013 1919. godine; Aleksandar Kara\u0111or\u0111evi\u0107 \u2013 1922. godine (u Beogradu) i Ferdinand, rumunjski kralj (otac princeze Marije, supruge Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a) \u2013 1922. godine (u Beogradu). Zamjetno je da je pjesma Alka u Kraljevim svatovima<\/em> strukturno najkra\u0107a, njena udvorna naracija navodi da je Kralj „narodni“, te da je kralj Aleksandar za\u017eelio da Alka do\u0111e na njegovo vjen\u010danje u Beograd na \u0161to su se sinjski alkari rado odazvali. \u010cesto se u kontekstu alkarske odanosti dinastiji Kara\u0111or\u0111evi\u0107 \u2013 dakle, u doba kada je Krle\u017ea s Cesarcem u anarhisti\u010dkom Plamenu<\/em> (1919.) pisao protiv unitarizma pod kara\u0111or\u0111evi\u0107evskim „Vidovdanom“ \u2013 isti\u010de kako je Vite\u0161ko alkarsko dru\u0161tvo (VAD) odanost dinastiji Kara\u0111or\u0111evi\u0107 iskazalo dolaskom na pogreb kralja Petra I. Kara\u0111or\u0111evi\u0107a, koji je preminuo 16. kolovoza 1921., u Beograd, a odanost dinastiji alkari su iskazali i sljede\u0107e godine, 1922., na vjen\u010danju Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a s rumunjskom princezom Marijom. Alkari su pritom odr\u017eali i tr\u010danje Alke na trkali\u0161tu Dunavskog kola u Beogradu. Slavodobitnikom je postao Josip Toma\u0161evi\u0107, a kraljica je pobjednika darovala zlatnom kutijom za cigarete. Na\u017ealost, pjesma ne dokumentira navedeno izmje\u0161tanje izvedbe Alke u Beograd,<\/a>[92<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> ali zato detaljno opisuje i popisuje kraljevske poklone, ritualizaciju poklona koji se mo\u017ee interpretirati iz konteksta Maussova istra\u017eivanja sustava darivanja kao kompleksnoga sustava razmjene \u2013 ako se dobije poklon, poklon treba uzvratiti. Za Maussa darivanje ima karakter prestacije, \u0161to zna\u010di da ono mora biti nadokna\u0111eno jednakim uzdarjem. Navedeni segment pjesme mo\u017eemo povezati s djelom Julija Bajamontija U \u010dast Alke 1784<\/em>. koji je, kako bilje\u017ei Josip Vu\u010dkovi\u0107 u Leksikonu Sinjske alke,<\/em> o Sinjskoj alki pisao u tri prigodna talijanska soneta i jednoj odi koje je posvetio generalnom providuru Dalmacije Francescu Falieru. <\/p>\n

 <\/p>\n

„Iz Brnaza Toma\u0161evi\u0107 Jozi<\/p>\n

Kralj darova, Bo\u017ee Ga pomozi,<\/p>\n

Jednu krasnu kutiju od zlata<\/p>\n

Vr’jednu mnogo tisu\u0107a dukata<\/p>\n

Ukra\u0161enu dragim kamenovim<\/p>\n

I vladarskim imenom Njegovim (\u2026)“. <\/p>\n

\u0160imun Malba\u0161a: Alka u Kraljevim svatovima<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Za razliku od Malba\u0161ina rojalisti\u010dkoga unitarizma,<\/a>[93<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> detektiraju\u0107i opasnost od jugorojalisti\u010dke dr\u017eave u nastajanju<\/em>, njezine jugoreligije<\/em> i jugoproroka<\/em>, Krle\u017ea u doba Prvog svjetskog rata demitologizira dva osnovna i politi\u010dki produktivna rekvizitarija jugomitologije \u2013 mitsko-povijesnu matricu<\/em> koja se hrani<\/em> mitskim revivalom<\/em> bitke na Kosovu polju (Vidovdan, 1389) i o\u017eivotvorenom metaforom Carstva Nebeskog cara Lazara<\/em>, te folklornu matricu <\/em>s Kraljevi\u0107em Markom kao onodobnim Superstarom<\/em>. Tako npr. u Pijanoj novembarskoj no\u0107i 1918. <\/em>Krle\u017ea sarkasti\u010dno zapisuje glasove politi\u010dkoga ri\u010deta<\/em> koji vjeruje u novu<\/em> dinastiju (s mitotvorbenim binomom \u2013 kralj Petar Kara\u0111or\u0111evi\u0107 i princ regent Aleksandar), jer „‘na\u0161a nova narodna Dinastija’ je republikanska, ona ‘prevodi Stuarta Milla’, ‘na\u0161 kralj je Bakunjinov prijatelj’, pak je tako i ‘na\u0161 mladi Regent’, neka vrsta slobodoumnog bakunjinovca: revolucionaran, idealan, Sveslaven i jugoslovjenski demokrat! Hercig! Za pusiti! Za cvikipusiti!“ <\/p>\n

Vra\u0107am se na drugu pjesmu u kojoj je \u0160imun Malba\u0161a jednako tako udvorno opisao lo\u017eu u kojoj se nalazi k\/Kraljeva slika, „vladara svoga\/prvog kralja Jugoslovenskoga“, gdje mo\u017eemo primijeniti interpretaciju Ernsta H. Kantorowicza iz njegove studije Dva kraljeva tijela: studija o srednjovjekovnoj politi\u010dkoj teologiji<\/em> (1957.) gdje istra\u017euje slo\u017eene intelektualne procese u kojima se kraljevo politi\u010dko (besmrtno) tijelo odvaja od prirodnog (gre\u0161nog, smrtnog) tijela, analogno misteriju Kristova utjelovljenja.<\/a>[94<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Sintagma se odnosila na dvojstvo organskog, pojedina\u010dnog tijela s jedne i politi\u010dkog, kolektivnog tijela nacije s druge strane, gdje to kolektivno tijelo, u Malba\u0161inu kontekstu, reprezentira kraljeva slika u lo\u017ei. Ivan Kozlica u knjizi Alka u politici i politika u Alki<\/em> (2014.) navodi zapis alkara i u\u010ditelja Josipa Boke Alkari na kraljevskoj svadbi<\/em> (Split, Jugoslavenska \u0161tamparija 1922) za kojega isti\u010de da je najbolje opisao politi\u010dko i ideolo\u0161ko raspolo\u017eenje alkarskoga vodstva i ve\u0107ine \u010dlanova Vite\u0161koga alkarskoga dru\u0161tva (VAD), kao \u0161to je, mo\u017eemo pridodati, svojom „pentalogijom“ u\u010dinio i \u0160imun Malba\u0161a. Anamarija Vuku\u0161i\u0107 u knjizi U sridu: sje\u0107anje, pam\u0107enje i \u017eivot Alke<\/em> (2018) isti\u010de za navedenu publikaciju Josipa Boke da je va\u017ena <\/p>\n

„jer, u usporedbi s ve\u0107inom ranije spomenutih radova o Alki, na ne\u0161to druga\u010diji na\u010din nagla\u0161ava njezinu pozicioniranost spram aktualne vlasti. Naime, dok se iz nekih ranije spomenutih dokumenata o Alki, primjerice pisama-zamolbi vladaju\u0107ima da odobre njezino financiranje, isticanje privr\u017eenosti alkara aktualnoj vlasti dade razumjeti kao jedan od mehanizama za dobivanje potrebnih sredstava za izvo\u0111enje igre, Bokino djelo ocrtava uspostavu jedne nove dimenzije povezanosti Alke s vla\u0161\u0107u. (\u2026) isticanje odanosti aktualnoj vlasti uistinu mo\u017eemo razumjeti kao na\u010din odr\u017eavanja \u017eivotnosti Alke. Mo\u017eemo u tim i sli\u010dnim situacijama prepoznati i za\u010detke nastanka tradicije i danas evidentnog pokroviteljstva Alke na najvi\u0161oj dr\u017eavnoj razini“ (Vuku\u0161i\u0107 2018: 48). <\/p>\n

\u010cetvrta pjesma Imena alkara iz godine 1932<\/em>. poimence enumirira sve alkare iz te godine pa tako za Jozu \u0160ui\u0107a dokumentira kako je pao s konja, „gdje je junak rane zadobio, pa za Alku nesposoban bio“. Sljede\u0107a i posljednja pjesma Na dan Alke<\/em> dokumentira kako je najve\u0107i strah alkara pad s konja, kao i mogu\u0107a smrt. Posljednja pjesma, naime, opisuje hodogram Alke od po\u010detka kada se dru\u017eina okuplja pred dvorom alaj\u010dau\u0161a da bi sve zavr\u0161ilo zajedni\u010dkom ve\u010derom. Ta se posljednja epska pjesma posebno zadr\u017eava na dvojici pripetava\u010da<\/em> \u2013 Lucijanu Lovri\u0107u i Nikoli Jelin\u010di\u0107u. \u0160imun Malba\u0161a dokumentira pripetavanje<\/em>, ukupno pet, 20. kolovoza 1932. godine kada Varo\u0161anin Lucijan Lovri\u0107 i Glavi\u010danin Nikola Jelin\u010di\u0107 Be\u0107o odmjeravaju svoje juna\u0161tvo. Nakon tre\u0107e trke imali su isti broj punata<\/em> (bodova) \u2013 sedam te je alkarski vo\u0111a Vicko Grabovac „zapovidio pripetavanje do kraja“. Tek je u petom pripetavanju<\/em> pobjednik Nikola Jelin\u010di\u0107 pogodio u jedan, a Lucijan Lovri\u0107 ostao bez pogotka. Prema Malba\u0161inu spjevu Stjepan Bekavac u svojoj knjizi o Sinjskoj alki isti\u010de da je Jelin\u010di\u0107, zbog svoje te\u017eine, morao tijekom trke mijenjati konja, dok je Lucijanu Lovri\u0107u navedeno zabranjivao vlasnik konja. Naime, pjesma dokumentira kako se Lucijan Lovri\u0107 nadme\u0107e u Alki na bijesnoj<\/em> bedeviji<\/em> (kobila arapske pasmine) Lasti, s detaljnim opisom i bedevije<\/em> \u2013 „Lasta digla glavu ponosito \/ Sva joj glava srebrom zakovana \/ A na vratu griva pot\u0161i\u0161ana \/ Po prsima srebro joj trepe\u0107e \/ Pa sve sjaje kuda se okre\u0107e \/ Na njoj sedlo s dva jaka kolana \/ S l’jeve strane sablja okovana \/ Povr’ sedla baja izvezena \/ Odve\u0107 krasna, a \u010doja crvena\u2026“. \u0160imun Malba\u0161a pritom otvara usporedbu Lucijana Lovri\u0107a i bedevije<\/em> Laste s epskim junacima Ljuticom Bogdanom (epski junak pjesama starijih vremena, usp. Marko Kraljevi\u0107 i Ljutica Bogdan<\/em>, Vuk, II, 38) i Toplicom Milanom (epski junak pjesmama o kosovskom boju), kao i Mom\u010dilom vojvodom, ujakom Marka Kraljevi\u0107a, na svome \u010dila\u0161u<\/em> (tur.<\/em> konj sive dlake) iz epske pjesme \u017denidba kralja Vuka\u0161ina<\/em>. Rije\u010d je o njegovu krila\u0161u (krilati konj) Jabu\u010dilu, konju natprirodnih svojstava. U tome smislu zamjetna je svojevrsna epska dobrohotnost prema Lucijanu Lovri\u0107u koji je plemenita\u0161koga podrijetla za razliku od Nike Jelin\u010di\u0107a iz Glavica \u2013 „Od koljena on je selja\u010dkoga“ \u2013 gdje se koriste grublje atribucije, npr. kondicionalno u odnosu na bedeviju <\/em>Zoru \u2013 „Kad bi konja \u0161akom udario\/ S crnom zemljom bi ga zemljom sastavio“. Istina, za njega Malba\u0161a otvara prispodobu s Kraljevi\u0107em Markom, onodobnim Superstarom, kako ga odre\u0111uje Ivo \u017dani\u0107. Mo\u017eda je potrebno naglasiti da se epska pjesma Marko Kraljevi\u0107 i Ljutica Bogdan<\/em> (Vuk, II, 38), kako navodi Radmila Pe\u0161i\u0107 u monografiji Narodna knji\u017eevnost<\/em> (Beograd, 1984), u si\u017eejno-tematskom smislu izdvaja iz epskih pjesama u Vukovim zbirkama s obzirom na poniranje u psihologiju pojave straha i kod velikih junaka. Koliko je uloga alkarskih konja bitna pokazuje i Julije Bajamonti koji isti\u010de u svome djelu U \u010dast Alke 1784<\/em>. da \u010dak i alkarski konji \u017eele ste\u0107i \u010dast pobjednika. <\/p>\n

Lucijan Lovri\u0107 je, kako pi\u0161e Ivan Kozlica u spomenutoj knjizi, tr\u010dao Alku do 1940. godine, a pritom je novinar Nedjeljko Muslin u njegovom nekrologu izostavio (s obzirom na kontekst Titove Jugoslavije) da je bio \u010dlan \u010casnog suda na Alki 1944. godine u doba NDH.<\/p>\n

Za opis megdana, pripetavanja,<\/em> Ivan Kramari\u0107 isti\u010de kako se dobiva dojam „kako pjesnik neuspjeh alkara Lovri\u0107a u posljednjoj trci opravdava neregularnim vremenskim uvjetima, slabom vidljivo\u0161\u0107u koja se sa svih strana uhvatila“. \u0160to se ti\u010de konja, koji s alkarom \u010dini nedjeljivu cjelinu, kentaursku snagu, mo\u017eemo re\u0107i da se u novije doba javljaju glasovi veterinara\/veterinarki koji istra\u017euju stres alkarskih konja, njihova rada na povi\u0161enim ljetnim temperaturama, ponekad neprilago\u0111enim cestama kojima prolazi alkarska povorka kao i o\u010dekivanja u pobjedi. Kao \u0161to navode Dinka Alaupovi\u0107-Gjeldum i Stjepan Batarelo, arapski konj svojim finim plemenitim i skladnim tjelesnim oblikom, mekanom grivom svilastog sjaja, stalno je prisutan u Alki (Gjeldum, Batarelo 1987: 101). \u0160to se ti\u010de upu\u0107ivanja na epsku poeziju, zna\u010dajno je da Malba\u0161a pro\u0161iruje Ka\u010di\u0107ev krug s epskim pjesmama iz Karad\u017ei\u0107eva ciklusa. Marko Gr\u010di\u0107 isti\u010de da su tekstovi Julija Bajamontija(U \u010dast Alke 1784<\/em>.), kao najstariji, i Leonarda Dudana (na talijanskom jeziku napisao je poemu pod naslovom Sinjska alka, na ro\u0111endan njegova Veli\u010danstva cara i kralja Franje I.,<\/em> Venecija, 1827), kao ne\u0161to mla\u0111i, o Sinjskoj alki li\u0161eni folklornih elemenata, kao i tolike druge marcijalne igre na podru\u010dju Mleta\u010dke Republike i da ju je u prvoj polovici 20. stolje\u0107a u svome Alkaru<\/em> (Savremenik<\/em>, 1908) pro\u017eeo Dinko \u0160imunovi\u0107. Mo\u017eemo pridodati da je metatekstualno Sinjsku alku povezao u onodobnom jugoslavenskom, kara\u0111or\u0111evi\u0107evskom unitarizmu, kao \u0161to je to u svojim spomenicima \u010dinio Ivan Me\u0161trovi\u0107 ili pak u maketi Vidovdanskoga hrama<\/em> (1912.), isto tako i \u0160imun Malba\u0161a u svome epskom modu<\/em>. Zavr\u0161no posljednjom pjesmom-cjelinom Na dan Alke<\/em>, u epskom i alkarskom duhu, Malba\u0161in modo epico<\/em> <\/strong>poziva na vjernost Kralju i Bogu, dvostrukom tijelu ideosfere nadzora i kazne. <\/p>\n

Zaklju\u010dno mo\u017eemo re\u0107i, Sinj je alternativni glavni grad u Hrvatskoj i danas, jer kao \u0161to navodi Branko Brezovec u svojoj re\u017eiji 2008. godine Krle\u017eine drame U agoniji<\/em> (1928.) koju ju postavio prema principu „Kako Zagreb iz Sinja gledat’“ \u2013 „Sinj je alternativni glavni grad ove dr\u017eave, jer alkari i njihovo mi\u0161ljenje o bitnim pitanjima hrvatske politike i dru\u0161tva imaju gotovo jednaku te\u017einu kao i Sabor“ i nastavlja: „Sinj je za nekoliko predgra\u0111a manji Zagreb ili je Zagreb za nekoliko predgra\u0111a ve\u0107i Sinj, ali duhovna im je konzistencija ista.“ Na tome tragu istaknula bih rije\u010di Marka Gr\u010di\u0107a iz predgovora „Mit koji se obnavlja“ monografiji Sinjska alka<\/em> (Beograd, 1987.) o svojevrsnom paradoksu Sinjske alke \u2013 o tome kako u najstro\u017eem smislu rije\u010di Alka nije izvedena iz lokalne etnografske ba\u0161tine s obzirom na toda je utemeljena na zapadnoeuropskim i orijentalnim vite\u0161kim igrama, no ona je doma\u0107a narodna igra. Sve navedeno demonstrira Malaba\u0161in modo epico<\/em>.<\/a>[95<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Zaklju\u010dno prema kontroliranim hepeninzima<\/strong><\/p>\n

„Premda bi se moglo re\u0107i da je tema odnosa umjetnosti i ideologije vje\u010dita, postoje razdoblja kad su i tema i odnos ‘ohla\u0111eni’ i kada postaju ponovno ‘vru\u0107i’“, zapisuje \u017delimir Ko\u0161\u010devi\u0107 1998. godine na tragu Althusserove definicije ideologije kao zami\u0161ljene predod\u017ebe stvarnog svijeta (Ko\u0161\u010devi\u0107 1998: 12). O kontroliranom hepeningu \u017deljka Zorice \u0160i\u0161a, koji je priredio povodom ulaska RH u EU istoga dana\/ve\u010deri kada se odvijala oficijelna, dr\u017eavna proslava na glavnom zagreba\u010dkom trgu, jednom sam prigodom pisala kao primjeru zrcala-reprezentacije. <\/strong>Naime, \u017deljko Zorica \u0160i\u0161 svojim posljednjim projektom \u2013 audio-video jestivom instalacijom uz kontrolirani hepening pod nazivom KroaTisch-EU Freundschaft<\/em> (Trg Francuske Republike, odnosno kako je stajalo u \u0160i\u0161ovu mail pozivu: Trg Francuske revolucije, vrijeme: 30. lipnja \u2013 1. srpnja 2013., od 22 h do 1 h ujutro<\/em>) \u2013 dao je svoj umjetni\u010dki odgovor na ulazak Hrvatske u EU. Prije toga izveo je jo\u0161 nekoliko kontroliranih hepeninga o politikama prijateljstva kao subverzivim zrcalima-reprezentacijama (usp. Marjani\u0107 2017: 72\u201374, 370\u2013375). Ovom prigodom zavr\u0161no podsje\u0107am na kontrolirani hepening, jestivu instalaciju KroaTisch-amerikanische Freundschaft<\/em> \u2013 Simulacija demokracije ili nije vrijeme za paniku\/ Simulacrum of Democracy or it is not time to panic<\/em> (2010).<\/a>[96<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Napomena: Ovaj \u010dlanak nastaje u sklopu projekta „Bestijarij hrvatske etnokulture. Interdisciplinarna polazi\u0161ta“ (BESTIA).<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n

Foto: O alkarskim konjima, detalj, u Muzeju Sinjske alke, Sinj, 2024. <\/em><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[83<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u0160to se ti\u010de Catherine Bell te Caroline Humphrey i Jamesa Laidlawa, Don Handleman polazi od njihova odre\u0111enja ritualizacije, koji tvrde da bi ritualizacija trebala \u010diniti temelj za prou\u010davanje rituala. Ritualizacija mo\u017ee biti posebno korisna u raspravi o pomaku od onoga \u0161to se mo\u017ee nazvati ne-ritualnim<\/em> u ritualnom <\/em>(Handelmann 1998: XXVII).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[84<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNpr. Handelman polazi od pojma virtualnosti (engl. virtuality<\/em>) za koji Bruce Kapferer (1997: 326\u2013327) navodi da je modeliranje zarobljeno u reprezentaciji, dok virtualnost nema nikakve veze s vritualno\u0161\u0107u. Virtualnost je svijet otvoren za resetiranje, a potom i za resinkronizaciju (Handeleman 1998: XXVII).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[85<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nOni dr\u017ee ogledalo dru\u0161tvenom poretku, selektivno reflektiraju verzije potonjeg (Handelman 1998: 49).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[86<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nOd tri meta-dizajna o kojima Handelman raspravlja, samo modeliranje (doga\u0111aj koji modelira) poti\u010de kontroliranu transformaciju dru\u0161tvenih pojava (Handelman 1998: XXI)
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[87<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU kontekstu suvremenih doga\u0111anja npr. rata u Ukrajini, koji neki uzimaju kao po\u010detak novoga, globalnoga rata, mo\u017eemo primijeniti ovaj koncept ispitivanjem kulturnih i povijesnih naracija, simbola i rituala koji su oblikovali ukrajinsku perspektivu o sukobu i naracija koje propagiraju druge uklju\u010dene strane.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[88<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDakako, da u navedenoj negaciji Gunduli\u0107eva maglena slavenstva <\/em>Krle\u017ea unosi i jednostrane fakte (usp. \u010dlanak o Ivanu Gunduli\u0107u u Krle\u017eijani<\/em>).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[89<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKertzer pritom isti\u010de kako je u izgradnji sovjetske dr\u017eave Trocki bio prili\u010dno uznemiren \u0161to je Crkva jo\u0161 uvijek imala monopol nad svakodnevnim ritualima i pritom je inzistirao da vladaju\u0107a garnitura prepozna ljudsku\/narodnu \u017eelju za teatralnim, potrebu za vanjskom manifestacijom emocija (Kertzer 1988: 81).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[90<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNaime, te godine zadarski fotografski studio „Androvi\u0107 \u2013 Goldstein“ objavljuje Album svjetlopisni s’ opisivanjem putovanja nj. vel. cesara kralja Franje Josipa I. kroz Dalmaciu godine 1875<\/em>. (Sinjska alka. Kronika\u2026 <\/em>2021: 59).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[91<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDinka Alaupovi\u0107 Gjeldum u Leksikonu Sinjske alke<\/em> donosi detaljan opis alkarskoga konja gdje, me\u0111u ostalim, isti\u010de kako se bogati konjski nakit zove raht <\/em>(raft, rat<\/em>) te da je pod utjecajem Turaka „na\u0161 narod usvojio orijentalnu terminologiju koja se odnosi na konje“ (Leksikon Sinjske alke<\/em> 2015: 159).
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[92<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKako je putovanje trajalo tri dana, alkari sa sobom nosi vodili konje ve\u0107 su ih odabrali u beogradskoj vojarni (Sinjska alka. Kronika<\/em>\u2026 2021: 114). <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[93<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nDalmacija se toga doba vi\u0161e pronalazila u savezu sa (slavenskom) Srbijom nego pod Austrijom.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[94<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPovodom Kantorowiczewa termina „politi\u010dka teologija“ Clifford Geertz isti\u010de kako jo\u0161 uvijek nije napisana politi\u010dka teologija 20. (i 21.) stolje\u0107a. „Izvanredno nije iza\u0161lo iz moderne politike, bez obzira na to koliko toga banalnog u nju u\u0161lo; mo\u0107 ne samo da i dalje truje nego i uzvisuje“ (Geertz 2010: 179).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[95<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMaja Bo\u0161kovi\u0107-Stulli navodi da je legenda o Gospi Sinjskoj, koja je sa\u010duvala Sinj 1715. pred turskom opsadom, crkvenog postanja te se odatle pro\u0161irila me\u0111u narod; „sa\u010duvala je karakter crkvene vjerske tradicije, ali je poprimila i pu\u010dka obilje\u017eja“ (Bo\u0161kovi\u0107-Stulli 1967\u20131968: 313).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[96<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMo\u017eemo re\u0107i da u okviru zrcala-prezentacije Alka i „alkarski momci“ „uzveli\u010dali su otvorenje Svjetskih vojnih igara u Zagrebu 1998. godine“ (usp. Sinjska alka. Kronika, <\/em>2021: 549), dok s druge stane zrcala-reprezentacije, mlade alternativne snage ATTACK!-a izvodile su uli\u010dne akcije protiv svjetskih vojnih centara mo\u0107i (usp. Marjani\u0107 2014) Jednako tako spomenuta monografija o Sinjskoj alki dokumentira kako su se 2000. godine, nakon smrti Franje Tu\u0111mana, politi\u010dke i ukupne dru\u0161tvene prilike u Hrvatskoj promijenile te je tada\u0161nji predsjednik Stipe Mesi\u0107 obavijestio Vite\u0161ko alkarsko dru\u0161tvo u Sinju da je kao predsjednik RH prihvatio pokroviteljstvo nad Sinjskom alkom, ali da „Ured Predsjednika Republike Hrvatske ne raspola\u017ee materijalnim sredstvima“ pa sinjskim alkarima „financijski, na\u017ealost, ne mo\u017ee pomo\u0107i!“ (2021: 549).<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Alaupovi\u0107 Gjeldum, Dinka i Stjepan Batarelo. 1987. “Alkarski konji i konjska oprema” U: Sinjska alka<\/em>. Mi\u0161a \u0160piljevi\u0107, ur. Beograd: Jugoslavenska revija, 99\u2013109.<\/p>\n

Bajamonti, Julije. 2011. U \u010dast Alke 1784<\/em>., priredio i preveo Tonko Maroevi\u0107. Sinj: Matica hrvatska Sinj. <\/p>\n

Bell, Catherine. 2009 (1997). Ritual. Perspectives and Dimensions.<\/em> New York: Oxford University Press.<\/p>\n

Bo\u0161kovi\u0107-Stulli, Maja. 1967\u20131968. “Narodne pripovijetke i predaje Sinjske krajine”. Narodna umjetnost<\/em> 5\u20136: 303\u2013432.<\/p>\n

Botica, Stipe. 2013. “Zna\u010dajna alka iz 1932. koju je opjevao pu\u010dki pjesnik \u0160imun Malba\u0161a”. Cetinska vrila<\/em> 21, 42: 37\u201343.<\/p>\n

Geertz, Clifford. 2010. Lokalno znanje. Eseji iz interpretativne antropologije<\/em>. Zagreb: AGM.<\/p>\n

Gr\u010di\u0107, Marko. 1987. “Mit koji se obnavlja”. U: Sinjska alka<\/em>. Mi\u0161a \u0160piljevi\u0107, ur. Beograd: Jugoslavenska revija, 15\u201318.<\/p>\n

Handelman, Don. 1998. Models and Mirrors: Towards an Anthropology of Public Events. <\/em>New York, Oxford: Berghahn Books. <\/p>\n

Hromad\u017ei\u0107, Hajrudin. 2019. „Leksikon tranzicije: Projekt“. Novosti 18. travnja 2019. Dostupno na: https:\/\/www.portalnovosti.com\/leksikon-tranzicije-projekt<\/a><\/em><\/p>\n

Humphrey, Caroline i Laidlaw, James. 1994. The Archetypal Actions of Ritual. A Theory of Ritual Illustrated by the Jain Rite of Worship<\/em>. New York: Oxford University Press.<\/p>\n

Kapferer, Bruce. 1997. The Feast of the Sorcerer: Practices of Consciousness and Power. <\/em>Chicago: University of Chicago Press.<\/p>\n

Kertzer, David. 1988. Ritual, Politics and Power. <\/em>New Haven nad London: Yale University Press. <\/p>\n

Ko\u0161\u010devi\u0107, \u017delimir. 1998. „Umjetnost i ideologija“, Vjesnik<\/em>, rubrika Panorama subotom<\/em>, 28. 1. 1998., str. 12.<\/p>\n

Kozlica, Ivan. 2014. Alka u politici i politika u Alki<\/em>: Sinjska alka<\/em> i ratovi dvadesetog stolje\u0107a. <\/em>Trilj : Kulturno dru\u0161tvo Trilj<\/a> ; Zagreb : Hrvatski centar za ratne \u017ertve<\/a>.<\/p>\n

Krle\u017ea, Miroslav. 1977. Dnevnik 1914<\/em>\u201317: Davni dani I<\/em>. Sarajevo: NI\u0160P Oslobo\u0111enje.<\/p>\n

Krle\u017ea, Miroslav. 1977a. Dnevnik 1918<\/em>\u201322: Davni dani II.<\/em> Sarajevo: NI\u0160P Oslobo\u0111enje.<\/p>\n

Malba\u0161a, \u0160imun. 1932. Sinjska alka: pjesma o igri alke i juna\u0161tvu sinjskih vitezova: (sa slikama. <\/em>Sinj: \u0160tamparija Merkur. <\/p>\n

Marjani\u0107, Suzana. 2014. Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas<\/em>. Zagreb: Bijeli val, \u0160kolska knjiga, Institut za etnologiju i folkloristiku.<\/p>\n

Marjani\u0107, Suzana. 2015. „Krle\u017eina demaskiranja mentaliteta ili “i mjese\u010dina mo\u017ee biti pogled na svijet’”. Narodna umjetnost: hrvatski \u010dasopis za etnologiju i folkloristiku<\/em>. 2, 52: 85-103.<\/p>\n

Marjani\u0107, Suzana. 2017. Topoi umjetnosti performansa: lokalna vizura. <\/em>Zagreb:Durieux, HS AICA.<\/p>\n

Mauss, Marcel. 2018. Ogled o daru: oblik i smisao razmene u arhai\u010dnim dru\u0161tvima<\/em>. Novi Sad: Mediterran Publishing. <\/p>\n

Leksikon Sinjske alke<\/em>. 2015. ur. Romana Horvat. Zagreb: Vite\u0161ko alkarsko dru\u0161tvo Sinj, Matica hrvatska, Biblioteka Izdanja u suradnji.<\/p>\n

Sinjska alka. Kronika od 1715. do 2000.<\/em> 2021. Ivo Dalbello \u2013 Dugi, prir. Sinj: Vite\u0161ko alkarsko dru\u0161tvo. <\/p>\n

Vuku\u0161i\u0107, Anamarija. 2013. U sridu: sje\u0107anje, pam\u0107enje i \u017eivot Alke. <\/em>Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku. <\/p>\n

 <\/p>\n

Handelman\u2019s Models and Mirrors of Public events or Sinjska Alka
\nas an example of a Mirror-presentation; Malba\u0161a\u2019s Modo Epico<\/em><\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Starting from the theoretical concept of models and mirrors of public events, as established by Don Handelman, the above-mentioned text positions these concepts within selected socio-political and cultural examples in Croatia. Here, Sinjska alka serves as an example of a mirror-presentation. Specifically, through the example of Malba\u0161a\u2019s modo epico<\/strong>, the article illustrates how Sinjska alka functions as a mirror-presentation\u2014an event that operates with didactic and historicist intentions within the modern state and community.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> Don Handelman, public events, Sinjska alka.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     13(25)#15 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.25.5 UDK 005.54*sinjska alka:303.833.5*Handelman Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 10.2.2024.     Suzana Marjani\u0107 Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska suzana@ief.hr Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":480,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[115],"tags":[867],"class_list":["post-483","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-25-vlasiti-url","tag-suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nSuzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Suzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     13(25)#15 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.25.5 UDK 005.54*sinjska alka:303.833.5*Handelman Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 10.2.2024.     Suzana Marjani\u0107 Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska suzana@ief.hr Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-10-03T12:52:02+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"26 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Suzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico\",\"datePublished\":\"2024-10-03T12:52:02+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/\"},\"wordCount\":5229,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/10\\\/inmediasresno1malo25.png\",\"keywords\":[\"Suzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 25 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/\",\"name\":\"Suzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/10\\\/inmediasresno1malo25.png\",\"datePublished\":\"2024-10-03T12:52:02+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/10\\\/inmediasresno1malo25.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/10\\\/inmediasresno1malo25.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Suzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Suzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Suzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     13(25)#15 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.25.5 UDK 005.54*sinjska alka:303.833.5*Handelman Izvorni \u010dlanak Original scientific paper Primljeno: 10.2.2024.     Suzana Marjani\u0107 Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska suzana@ief.hr Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2024-10-03T12:52:02+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"26 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Suzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico","datePublished":"2024-10-03T12:52:02+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/"},"wordCount":5229,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","keywords":["Suzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico"],"articleSection":["In Medias Res broj 25 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/","name":"Suzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","datePublished":"2024-10-03T12:52:02+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/suzana-marjanic-handelmanovi-modeli-i-zrcala-javnih-dogadaja-ili-sinjska-alka-kao-primjer-zrcala-prezentacije-malbasin-modo-epico\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Suzana Marjani\u0107: Handelmanovi modeli i zrcala javnih doga\u0111aja ili Sinjska alka kao primjer zrcala-prezentacije; Malba\u0161in modo epico"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/483","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=483"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/483\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/480"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=483"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=483"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=483"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}