{"id":484,"date":"2024-10-03T12:52:55","date_gmt":"2024-10-03T12:52:55","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2024\/10\/03\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/"},"modified":"2024-10-03T12:52:55","modified_gmt":"2024-10-03T12:52:55","slug":"ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/","title":{"rendered":"Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  13(25)#16 2024<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.13.25.6<\/a>
\nUDK 614: 159.938.363.6
\nPregledni \u010dlanak
\nReview article
\nPrimljeno: 12.1.2024.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107<\/span><\/p>\n

Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije,
\n Vukovarska 46, Split, Hrvatska
\n Sveu\u010dili\u0161ni odjel zdravstvenih studija, Sveu\u010dili\u0161te u Splitu,
\nRu\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a 35, Split, Hrvatska<\/p>\n

Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska<\/p>\n

Osnovna \u0161kola Petra Zrinskog, Zagreb, Hrvatska<\/p>\n

O\u010duvanje zdravlja \u2013
\n\u201einterferencija<\/em>\u201c konstruktivna ili destruktivna<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (273 KB), Hrvatski, Str. 4225 – 4231
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji zdravlje je jedno od temeljnih prava svakog \u010dovjeka, bez obzira na rasu, vjeru, politi\u010dka uvjerenja, ekonomsko i socijalno stanje. Iako smo to skloni vjerovati, zdravlje se ipak ne podrazumijeva samo po sebi i uvjetovano je i \u010dimbenicima koji ne ovise o nama samima. Danas globalno dijelimo mnoge vode\u0107e javnozdravstvene probleme. U njihovom rje\u0161avanju i sprje\u010davanju provode se razne intervencije, nerijetko uz izostanak ciljanih rezultata. Unaprijediti i o\u010duvati zdravlje je veliki izazov te je odgovornost pojedinca, zdravstvenog sustava i drugih sudionika, a rezultat ovisi o uspje\u0161nosti njihovog me\u0111udjelovanja. No je li djelovanje tih sudionika koherentno? Je li njihovo me\u0111udjelovanje konstruktivno? \u0160to u\u010diniti kako bi sprije\u010dili destrukciju? Ovo su samo neka od pitanja na koja bi trebalo odgovoriti kako bi intervencije odgovorile postavljenim izazovima.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> zdravlje, javnozdravstvene intervencije, interferencija.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Interferencija<\/em><\/strong><\/p>\n

Interferencija je pojam koji mo\u017ee imati razli\u010dita zna\u010denja. U fizici interferenciju definiramo kao pojavu koja nastaje zbrajanjem valova iz dvaju ili vi\u0161e koherentnih izvora. Pri tome se valovi mogu me\u0111usobno poja\u010dati (konstruktivna interferencija), oslabiti ili sasvim poni\u0161titi (destruktivna interferencija).<\/a>[97<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> No u ovom se radu ne\u0107e raspravljati o interferenciji kao pojmu iz fizike, nego \u0107e pojam biti misao vodilja postupaka koji se provode u promicanju zdravlja i prevenciji bolesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zdravlje<\/em><\/strong><\/p>\n

Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, du\u0161evnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i nemo\u0107i.<\/a>[98<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Navedenu definiciju Svjetske zdravstvene organizacije \u010desto koristimo, posebice u javnozdravstvenim raspravama, ako zbog ni\u010deg drugog onda s povijesnog gledi\u0161ta. Mnogi ovu definiciju smatraju preambicioznom, ako ne i idealisti\u010dki nedosti\u017enom. Poseban problem predstavlja ubrzano starenje stanovni\u0161tva s posljedi\u010dno visokim udjelom kroni\u010dnih bolesti pa bi zahtjev za potpunim zdravljem „mnoge od nas ostavio nezdravima ve\u0107inu vremena“.<\/a>[99<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Naravno, o zdravlju mo\u017eemo na\u0161iroko raspravljati. Ostvarivanje najve\u0107eg mogu\u0107eg nivoa zdravlja je, kako smo ve\u0107 naveli, jedno od osnovnih ljudskih prava svakog \u010dovjeka.2 Zdravlje je bit produktivnog \u017eivljenja, sastavni dio \u017eivota i klju\u010dno za njegovu kvalitetu. Uklju\u010duje odgovornost pojedinca, dr\u017eave i me\u0111unarodne zajednice. Zdravlje i njegovo odr\u017eavanje je velika dru\u0161tvena investicija, a postizanje najvi\u0161e razine zdravlja predstavlja svjetski dru\u0161tveni cilj.<\/p>\n

Nakon ovog kratkog razmatranja, slo\u017eili bi se, zdravlje je pojam koji nas se ti\u010de na brojnim razinama. Na individualnoj razini zdravlje postaje imperativ posebice u trenutku kada imamo neki zdravstveni problem. <\/p>\n

Na\u017ealost, zdravlje se ipak ne podrazumijeva samo po sebi i uvjetovano je \u010dimbenicima koji ne ovise o nama samima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Odrednice zdravlja<\/em><\/strong><\/p>\n

Mnogo je \u010dimbenika koji utje\u010du na zdravlje pojedinca, a time i zdravstveno stanje zajednice. Jesu li ljudi zdravi ili ne odre\u0111uju njihove okolnosti i okru\u017eenje. Na zdravlje \u0107e utjecati mjesto gdje \u017eivimo, stanje okoli\u0161a, genetika, prihod i razina obrazovanja, odnosi s prijateljima i obitelji, kao i pristup i kori\u0161tenje zdravstvenih usluga. Odrednice zdravlja uklju\u010duju dru\u0161tveno i ekonomsko okru\u017eenje, fizi\u010dko okru\u017eenje, individualne osobine i pona\u0161anja osobe. Kontekst \u017eivota ljudi odre\u0111uje njihovo zdravlje pa je okrivljavanje pojedinaca za lo\u0161e zdravlje ili pripisivanje zasluga za dobro zdravlje neprikladno. Malo je vjerojatno da \u0107e pojedinci mo\u0107i izravno kontrolirati mnoge odrednice zdravlja.<\/a>[100<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Danas globalno dijelimo mnoge vode\u0107e javnozdravstvene probleme. U njihovom rje\u0161avanju provode se razne intervencije, nerijetko uz izostanak ciljanih rezultata. Brojna istra\u017eivanja su potvrdila da je ve\u0107ina kroni\u010dnih bolesti rezultat \u010detiri problemati\u010dna pona\u0161anja – kori\u0161tenja duhanskih proizvoda, tjelesne neaktivnosti, nezdrave prehrane te \u0161tetne uporabe alkohola. Ta pona\u0161anja dovode do \u010detiri klju\u010dne metaboli\u010dke\/fiziolo\u0161ke promjene, a to su povi\u0161eni krvni tlak, prekomjerna tjelesna te\u017eina\/pretilost, povi\u0161ena razina glukoze u krvi te povi\u0161ena razina kolesterola koje same po sebi ili udru\u017eeno dovode do ne\u017eeljenih posljedica. <\/p>\n

Ne\u0107emo razmatrati sva \u010detiri pona\u0161anja koja dovode do ne\u017eeljenih zdravstvenih posljedica, nego \u0107emo se osvrnuti samo na lo\u0161u\/nezdravu prehranu. Svjetski priznata grupa istra\u017eiva\u010da objavila je rad u \u010dasopisu Lancet<\/em> 2019. godine te ustvrdila kako je u ve\u0107ini zemalja obuhva\u0107enih istra\u017eivanjem, njih 195 diljem svijeta, na svim kontinentima, lo\u0161a prehrana vode\u0107i \u010dimbenik rizika za smrt od bolesti povezanih s na\u010dinom \u017eivota.<\/a>[101<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to utje\u010de na na\u0161e prehrambene navike?<\/em><\/strong><\/p>\n

Pona\u0161anja u ishrani su raznovrsna i prema ekolo\u0161kom modelu rezultati su me\u0111udjelovanja vi\u0161estrukih utjecaja u razli\u010ditim kontekstima. Mo\u017eemo razmotriti utjecaje na pojedinca ili na njegov okoli\u0161. Tako \u0107e individualni \u010dimbenici koji se odnose na odabir hrane i prehrambena pona\u0161anja uklju\u010diti kogniciju, pona\u0161anje, biolo\u0161ke i demografske faktore. Ovi \u010dimbenici mogu utjecati na odabir hrane kroz karakteristike kao \u0161to su motivacija, samo-u\u010dinkovitost, o\u010dekivani ishod i sposobnost pona\u0161anja. <\/p>\n

Okoli\u0161ni konteksti koji se odnose na prehrambena pona\u0161anja uklju\u010duju dru\u0161tvena, fizi\u010dka i okru\u017eenja na makro razini. Dru\u0161tveno okru\u017eenje obuhva\u0107a interakcije s obitelji, prijateljima, vr\u0161njacima i drugima u zajednici te mo\u017ee utjecati na odabir hrane putem mehanizama kao \u0161to su modeliranje, socijalna podr\u0161ka i socijalne norme. Fizi\u010dko okru\u017eenje mo\u017ee se odnositi na vi\u0161e okru\u017eenja u kojima ljudi jedu ili nabavljaju hranu kao \u0161to su dom, radna mjesta, \u0161kole, restorani ili supermarketi. Fizi\u010dke postavke unutar zajednice utje\u010du na to koja je hrana dostupna za jelo kao i na prepreke i prilike koje olak\u0161avaju ili ometaju zdrave prehrambene navike. \u010cimbenici na makro razini igraju udaljeniju i neizravnu ulogu, ali imaju zna\u010dajan i sna\u017ean u\u010dinak na ono \u0161to ljudi jedu, a mogu uklju\u010divati marketing hrane, dru\u0161tvene norme, sustave proizvodnje i distribucije hrane, poljoprivredne politike i ekonomske strukture cijena. Sve navedeno me\u0111usobno je isprepleteno izravno i neizravno te utje\u010de na pona\u0161anje u ishrani.<\/a>[102<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/em><\/strong><\/p>\n

Unaprje\u0111enje zdravlja<\/em><\/strong><\/p>\n

Unaprijediti i o\u010duvati zdravlje veliki je izazov te je odgovornost pojedinca, zdravstvenog sustava, drugih sudionika i rezultat ovisi o njihovom me\u0111udjelovanju. No je li djelovanje tih sudionika koherentno? Je li njihovo me\u0111udjelovanje konstruktivno?<\/p>\n

Obrasci pravilne prehrane su znanstveno utemeljeni. Ipak, \u010desto susre\u0107emo da javnozdravstvene mjere nisu jednozna\u010dno uskla\u0111ene izme\u0111u vlade, industrije, medija, raznih zajednica, vjerskih interesnih grupa i ostalih sudionika koji utje\u010du na prehrambene navike zajednice. Interesi vlada u podr\u017eavanju proizvodnje odre\u0111enih kultura \u010desto nisu interesi koji bi podr\u017eali i interese zdravih izbora.<\/p>\n

Hipotetski, kada bi se svi ljudi diljem svijeta u ovom trenutku odlu\u010dili hraniti zdravo, pune\u0107i tri \u010detvrtine svojih tanjura vo\u0107em, povr\u0107em i cjelovitim \u017eitaricama, to na\u017ealost ne bi mogli ostvariti. Jednostavno, u okviru trenutnog globalnog poljoprivrednoga sustava ne mo\u017eemo svi usvojiti zdravu prehranu.<\/a>[103<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Na svjetskoj razini imamo neuskla\u0111enost izme\u0111u onoga \u0161to bismo trebali jesti i onoga \u0161to proizvodimo. Poljoprivredne politike odre\u0111uju koje \u0107e kulture vlada podr\u017eati. Tako \u0107e dr\u017eavne potpore utjecati na to koje \u0107e usjeve poljoprivrednici proizvoditi, na cijene tih usjeva i naknadno, koje proizvode proizvo\u0111a\u010di hrane, distributeri i trgovci na malo stavljaju na raspolaganje potro\u0161a\u010dima i po kojoj tr\u017ei\u0161noj cijeni.6<\/p>\n

Opre\u010dnost nalazimo i u podru\u010dju medija. Mediji bi svojim djelovanjem trebali razviti, oblikovati i uokviriti vijesti na na\u010din da podupiru javnozdravstvene politike i kona\u010dno utje\u010du na one koji imaju utjecaj u mijenjaju\/dono\u0161enju zakona, politika i financiranju intervencija koju mogu utjecati na cijele populacije. No je li doista tako?<\/p>\n

Industrije se u cilju postizanja prihvatljivosti svojih pona\u0161anja putem financiranja odre\u0111enih zdravstvenih i\/ili sveu\u010dili\u0161nih projekata (primjer duhanske industrije) nerijetko prikazuju dru\u0161tveno odgovornima. Tu je i neizostavni marketing hrane, posebice usmjeren prema djeci i mladima koji danas provode mnogo vremena u virtualnom okru\u017eenju gdje dobivaju ve\u0107inu informacija. Nerijetko mediji postaju poligon agresivnih oblika prakse marketinga i ogla\u0161avanja hrane, iako mogu i jesu idealno podru\u010dje javnozdravstvenih intervencija.<\/p>\n

Nekoherentnost javnozdravstvene intervencije mo\u017eemo pratiti i na jednom nedavnom primjeru u hrvatskom okru\u017eenju. Temeljem istra\u017eivanja kojim je ustanovljeno da \u010dak 45 posto djece u Hrvatskoj u \u0161koli ne pojede ni\u0161ta,<\/a>[104<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> u sije\u010dnju 2023. godine pokrenut je „Projekt besplatne prehrane“ Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ve\u0107 u startu je nastao problem u provedbi projekta vezan za manjak \u0161kolskih kuhinja, prostora za blagovaonice, a od Ministarstva znanosti veliki broj \u0161kola zatra\u017eio je i dodatna zapo\u0161ljavanja kuhara.<\/a>[105<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Projekt \u0161kolske prehrane privukao je medijsku pozornost i u svibnju iste godine,\u00a0 jer su se \u0161kolske „marende“ prona\u0161le na ogradama i u kontejnerima,<\/a>[106<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> otvorila se Pandorina kutija stigme i drugih problema povezanih s provedbom navedenog projekta.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to u\u010diniti kako bi sprije\u010dili destrukciju?<\/em><\/strong><\/p>\n

Navedeni primjeri negativnih interferencija stvaraju potrebu za „protunapadom“ \u2013 pozitivnom interferencijom. Prvo je potrebno locirati uzroke negativnih interferencija koje su dovele do lo\u0161eg stanja. Mogu\u0107i \u010dimbenici bili bi lo\u0161a komunikacija zdravstvenih institucija s javno\u0161\u0107u, izostanak razvoja dobrih navika i razvijanja svijesti o zdravlju kroz osnovno i srednjo\u0161kolsko obrazovanje, negativan utjecaj neposredne okoline.<\/p>\n

O\u010duvanje i unaprje\u0111enje zdravstvenog stanja zajednice nije samo „tehni\u010dki“ problem lije\u010dnika, nego du\u017enost i odgovornost cjelokupne zajednice. Stoga je ozbiljan rad na razvoju svijesti o va\u017enosti zdravih \u017eivotnih navika i preventivnih praksi u zdravstvu moralni imperativ.<\/p>\n

Glavnu ulogu u razvoju svijesti o zdravlju, uz lije\u010dnike i druge znanstvenike srodnih disciplina, nose u\u010ditelji i odgajatelji. Du\u017enost svih navedenih je da, s dobrobiti pojedinca i zajednice u cijelosti kao glavnim ciljem, prilago\u0111enim metodama i pristupima pribli\u017ee razli\u010ditim dobnim i dru\u0161tvenim skupinama teme va\u017enosti o\u010duvanja zdravlja i otvorenog razgovora o opasnostima\/benefitima.<\/p>\n

Neke metode pozitivne interferencije obuhvatile bi radionice za djecu u sklopu vrti\u0107kih programa, radionice za djecu \u0161kolske dobi s gostovanjem zdravstvenih djelatnika, obrazovanje djece o odgovornom pona\u0161anju i pozitivnim\/negativnim posljedicama odre\u0111enih aktivnosti na zdravlje, radionice u prirodi (kombiniranje fizi\u010dke aktivnosti s teoretskim obrazovanjem), javne tribine i ciljane edukacije prilago\u0111ene razli\u010ditim socijalnim skupinama, pozitivni poticaji (nagradne igre, pub kvizovi, „nagrade“ za sudjelovanje). <\/p>\n

 <\/em><\/strong><\/p>\n

Primjer dobre prakse<\/em><\/strong><\/p>\n

Radionica o razvoju svijesti o va\u017enosti zdravih navika tinejd\u017eera, Osnovna \u0161kola „Petar Zrinski“ Zagreb<\/p>\n

S obzirom da su u\u010denici danas vi\u0161e nego ikad izlo\u017eeni sna\u017enom utjecaju medija, vrlo je slo\u017eeno i te\u0161ko osvijestiti ih da jasno razlu\u010duju \u0161to je u medijima stvarno, a \u0161to ne. Vrlo \u010desto su izlo\u017eeni la\u017enim profilima koji \u0161alju iskrivljene percepcije „idealnih“ lica i tijela. U najranijem razdoblju odrastanja, dobu puberteta, u\u010denici postaju vrlo osjetljivi na promjene koje im se doga\u0111aju u izgledu. U tom razdoblju vrlo su podlo\u017eni razli\u010ditim oblicima izbjegavanja odre\u0111enih namirnica, nepravilnom uzimanju obroka, ponekad je to izbjegavanje hrane, a ponekad kod manjeg broja u\u010denika i prejedanja, \u010desto jedenje raznih grickalica i slatki\u0161a. Kao odgovor na zamije\u0107ene pojavnosti s u\u010denicima provedena je radionica na kojoj su u\u010denici \u0161estih razreda iskreno progovorili o svojim prehrambenim navikama, nau\u010dili vi\u0161e o uravnote\u017eenoj prehrani i namirnicama koje pozitivno utje\u010du na njihovo zdravlje, a samim tim i na izgled te namirnicama koje bi trebali izbjegavati. Radionica je bila izazovna i u organizacijskom dijelu jer je provedena u doba COVID-19 pandemije kad su u\u010denici \u010desto bili u izolaciji i online okru\u017eenju, \u0161to je tako\u0111er utjecalo na njihove prehrambene navike. U razgovoru su iznijeli podatke kako vrlo \u010desto jedu razne grickalice dok u\u010de ili gledaju TV, dosta sjede jer ne smiju i\u0107i van i da rado jedu tzv. brzu hranu: sendvi\u010de, pizze i „burgere“. Tako\u0111er, ve\u0107i broj u\u010denika rekao je da ne vole jesti variva i povr\u0107e.<\/p>\n

Radionica je pripremljena u suradnji s nutricionistkinjom dr. sc. Tinom Milavi\u0107, prof. biologije i kemije, koja je u\u010denicima primjerenim rje\u010dnikom objasnila \u0161to je nutricionizam i \u0161to prou\u010dava. Govorila je o pravilnom odabiru namirnica i op\u0107enito o prehrambenim navikama. Naglasak je bio na ravnote\u017ei, umjerenosti i raznovrsnosti namirnica uz primjerenu tjelesnu aktivnost. Objasnila im je koje namirnice i na koji na\u010din utje\u010du na zdravlje i zdrav izgled ko\u017ee. U\u010denici su tijekom radionice osvijestili va\u017enost redovitog jedenja jer je hrana nu\u017ena, ona je „pogon“ rasta i razvoja. <\/p>\n

U\u010denici su upoznati s pravilnim unosom bjelan\u010devina, proteina, ugljikohidrata, \u0161e\u0107era i masti u organizam. Pravilan odnos mesa, ribe, povr\u0107a i vo\u0107a na „svakodnevnom tanjuru“ bitan je u njihovu odrastanju, a i u stvaranju zdravih prehrambenih navika \u0161to u kona\u010dnosti dovodi do prevencije i \u010duvanja zdravlja u cijelosti, kako mentalnog tako i op\u0107eg. U sklopu radionice, u\u010denici su popunili anketni upitnik o svojim prehrambenim navikama; u upitniku su im postavljena pitanja o: u\u010destalosti obroka, tj, eventualnom preskakanju nekog, o tome \u0161to naj\u010de\u0161\u0107e jedu za doru\u010dak ili ru\u010dak te koliko \u010desto jedu neke namirnice. Iz upitnika je zanimljivo izdvojiti kako tek 9 od 22 ispitana u\u010denika ne preska\u010de doru\u010dak (40.9%) dok povr\u0107e na jelovniku stalno ima 6 (27.3%) u\u010denika, povremeno ima 11 (50%) u\u010denika, a gotovo nikako 5 (22.7%) u\u010denika. <\/p>\n

Nakon analiza prikupljenih podataka iz upitnika, razvila se diskusija i izvedeni zaklju\u010dci \u0161to je to po\u017eeljno, a \u0161to nepo\u017eeljno pona\u0161anje u stvaranju prehrambenih navika. U\u010denici su nakon toga, primjenjuju\u0107i znanja o zastupljenosti namirnica na tanjuru, napisali svoje primjere jelovnika uravnote\u017eene prehrane. Va\u017eno je bilo osvijestiti da prekomjerni unos slatki\u0161a, slanih grickalica, energetskih pi\u0107a i gotovih pekarskih proizvoda nikako nije dobar i da to treba izbjegavati. <\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[97<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHrvatska enciklopedija. https:\/\/www.enciklopedija.hr\/natuknica.aspx?ID=27621<\/a>. Pristup: 01.kolovoza 2023.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[98<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nWHO. https:\/\/www.who.int\/about\/accountability\/governance\/constitution<\/a>. Pristup: 01.kolovoza 2023<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[99<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nSmith, Richard. The end of disease and the beginning of health. BMJ Group Blogs 2008. http:\/\/blogs.bmj.com\/bmj\/2008\/07\/08\/richard-smith-the-end-of-disease-and-the-beginning-of-health\/<\/a> Pristup:17. kolovoza 2023.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[100<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nWHO. Determinants of health. https:\/\/www.who.int\/news-room\/questions-and-answers\/item\/determinants-of-health<\/a>. Pristup: 17. kolovoza 2023.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[101<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHealth Effects of Dietary Risks in 195 Countries,1990-2017, a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study, 2017. Lancet 2019; 393: 1958\u201372
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[102<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nStory M, Kaphingst KM, Robinson-O’Brien R,Glanz K Creating Healthy Food and Eating Environments: Policy and Environmental Approaches. Annual Review of Public Health 2008;29(1): 253-272.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[103<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKC KB, Dias GM, Veeramani A, Swanton CJ, Fraser D, Steinke D, et al. When too much isn’t enough: Does current food production meet global nutritional needs? PLoS ONE 2018;13(10):e0205683.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[104<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKlete\u010dki Radovi\u0107 M, Zrni\u0107 T. Uloga prava na besplatni \u0161kolski obrok. Pravnik: \u010dasopis za pravna i dru\u0161tvena pitanja 2022;108(56):60-101.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[105<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nOsnovno\u0161kolci od danas imaju besplatan obrok u \u0161kolama: “Marenda mi se u \u0161kolama svi\u0111a jer mama ne mora doma pripremati” . Dnevnik.hr, 09. sije\u010dnja. 2023., https:\/\/dnevnik.hr\/vijesti\/hrvatska\/krenuo-projekt-besplatnih-obroka-u-skolama—760369.html<\/a> . Pristup: 10. kolovoza 2023.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[106<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nPiv\u010devi\u0107 Ana. Zazivaju se drasti\u010dne mjere za one koji su bacili marende oko splitske \u0161kole. https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/split\/zazivaju-se-drasticne-mjere-za-one-koji-su-bacili-marende-oko-splitske-skole-ali-dio-roditelja-kaze-to-je-nejestivo-1300132<\/a>. Pristup: 10. kolovoza 2023.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Preservation of Health – constructive or destructive \u201eInterference<\/em>\u201c<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

According to the World Health Organization, health is one of the fundamental rights of every human being, regardless of race, religion, political beliefs, economic and social status. Although we tend to believe it, health is not self-evident and is also conditioned by the factors beyond our control. Today, we share many leading public health problems globally. In solving them, various interventions are carried out, often with the absence of targeted results. Improving and preserving health is a big challenge and is the responsibility of the individual, the health system and other participants and is the result of their interaction. But, is the action of these participants coherent? Is their interaction constructive? What to do to prevent destruction? These are just some of the questions that should be answered in order for interventions to adequately respond to the challenges.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> health, public health interventions, interference.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     13(25)#16 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.25.6 UDK 614: 159.938.363.6 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 12.1.2024.     Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107 Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, Vukovarska 46, Split, Hrvatska Sveu\u010dili\u0161ni […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":480,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[115],"tags":[673,868],"class_list":["post-484","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-25-vlasiti-url","tag-ivana-marasovic-susnjara","tag-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nIvana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     13(25)#16 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.25.6 UDK 614: 159.938.363.6 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 12.1.2024.     Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107 Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, Vukovarska 46, Split, Hrvatska Sveu\u010dili\u0161ni […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-10-03T12:52:55+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna\",\"datePublished\":\"2024-10-03T12:52:55+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/\"},\"wordCount\":2790,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/10\\\/inmediasresno1malo25.png\",\"keywords\":[\"Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara\",\"Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 25 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/\",\"name\":\"Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/10\\\/inmediasresno1malo25.png\",\"datePublished\":\"2024-10-03T12:52:55+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/10\\\/inmediasresno1malo25.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/10\\\/inmediasresno1malo25.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     13(25)#16 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.25.6 UDK 614: 159.938.363.6 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 12.1.2024.     Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107 Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, Vukovarska 46, Split, Hrvatska Sveu\u010dili\u0161ni […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2024-10-03T12:52:55+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"14 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna","datePublished":"2024-10-03T12:52:55+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/"},"wordCount":2790,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","keywords":["Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara","Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna"],"articleSection":["In Medias Res broj 25 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/","name":"Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","datePublished":"2024-10-03T12:52:55+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/ivana-marasovic-susnjara-maja-vejic-i-julija-vejic-ocuvanje-zdravlja-interferencija-konstruktivna-ili-destruktivna\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ivana Marasovi\u0107 \u0160u\u0161njara, Maja Veji\u0107 i Julija Veji\u0107: O\u010duvanje zdravlja \u2013 \u201einterferencija\u201c konstruktivna ili destruktivna"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/484","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=484"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/484\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/480"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=484"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=484"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=484"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}