{"id":485,"date":"2024-10-03T12:53:51","date_gmt":"2024-10-03T12:53:51","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2024\/10\/03\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/"},"modified":"2024-10-03T12:53:51","modified_gmt":"2024-10-03T12:53:51","slug":"kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/","title":{"rendered":"Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  13(25)#17 2024<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.13.25.7<\/a>
\nUDK 111.61:130.123.3
\nPregledni \u010dlanak
\nReview article
\nPrimljeno: 17.2.2024.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107<\/span><\/p>\n

Slobodni umjetnik, Hrvatska<\/p>\n

Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (310 KB), Hrvatski, Str. 4233 – 4244
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nTekst propituje mogu\u0107nost jedinstvenog puta filozofije, religije, umjetnosti i znanosti u okvirima \u017eive kulture. Jezik i pismo mediji su koji usmjeravaju duhovna nastojanja. S jedne strane je tehnoznanstveni svijet koji tra\u017ei operativnost, dok je s druge strane traganje za jezikom kojim se mo\u017ee prodrijeti do istinskog ljudskog postojanja. U tom procesu iskustvo se pokazuje klju\u010dnim rezultatom suradnje ruke i mozga.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nTehnoznanstvenom svijetu informacija i poku\u0161aja zadr\u017eavanja postoje\u0107ih odnosa u dru\u0161tvima suprotstavlja se utopijska ideja ljudske zajednice. Takovu pravednu, humanu zajednicu mo\u017ee ostvariti samo bi\u0107e kojemu je dano da je sanja, misli, nastoji manifestirati. Inteligencija i intuicija te dobra volja kao slobodna volja, alati su kojima je mogu\u0107e ostvariti idealno, tj. ono mogu\u0107e, pravedno.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nBiti otvoren je proces povratne veze, elipti\u010dne izmjene energija, stalnog vrtlo\u017eenja. \u017divjeti u idealnoj zajednici jest slobodna izmjena energije i vibracija s te\u017enjom k ravnote\u017ei. Utopija je ideja koja \u010deka ostvarenje, a filozofski koncept ideje Jedinstva vrijedan je vje\u017ebanja, su\u017eivota.
\n<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> Heidegger, metafizika, utopija, bitak, kultura, slobodna volja, tehnoznanstveni svijet.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U Kozmosu ve\u0107 od po\u010detka vremena doga\u0111a te\u017enja k ravnote\u017ei izme\u0111u pokrenutih energija. Nastankom sun\u010devog sustava isto se zbiva u razvoju planeta, potom u prirodi Planeta Zemlje. Kao \u0161to nastaje pokret vjetra mije\u0161anjem hladnog i toplog zraka, raznolike pokrenutosti doga\u0111aju se pri spajanju raznih energija. Energije se stvaraju i pokre\u0107u djelovanjem bi\u0107a i pojava koje su nam poznate, ali i onih nepoznatih, a bi\u0107a su po razlici i bi\u0107e po jednoti. U \u010dovjekovom svijetu ravnote\u017ei se te\u017ei u svakom trenutku njegove Povijesti. O\u017eivljene energije kroz forme koje \u010dovjek stvara pojavljuju se, ple\u0161u\/mije\u0161aju, polako razgra\u0111uju i prelaze u nove forme kao i sve u Univerzumu.<\/a>[107<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> O\u017eivljene energije mogu se silom zadr\u017eavati i tako naru\u0161avati ravnote\u017eu zakona \u017eivota, njegovu dinamiku. Dinamika pokreta omogu\u0107uje ravnote\u017eu kretanja. Kada forme koje je \u010dovjek na\u010dinio vi\u0161e ne slu\u017ee svrsi, one se razgra\u0111uju. <\/p>\n

Ako se filozofija, religija, politika, umjetnost, znanost\/tehnologija ne kre\u0107u zajedno i svrsishodno u \u017eivoj Kulturi, tada se one razjedinjuju i sukobljavaju kako bi se ponovno uravnote\u017eile. \u010covjek mi\u0161ljenjem tra\u017ei i stvara koncepte kao budu\u0107e doga\u0111aje, kako to tuma\u010de Deleuze i Guattari u svojoj knjizi \u0160to je filozofija.<\/a>[108<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Koncepti se razvijaju i nadopunjuju, \u017eivo se razvijaju jer podlije\u017eu provjeri povijesnog vremena. Ipak, koncepti nastaju kao posljedica ideja koje bi isto mogle biti koncepti. One ideje koje se opetovano ponavljaju i razvijaju zbog svoje korisnosti za individuu i zajednicu, potvr\u0111uju svoje iskonsko, smisleno postojanje. Tako svaka ideja kao i koncept stoje u potencijalu i upravo zato jer su u potencijalu oni su ovdje da ih se dohvati. Ako intuitivno, inteligentno slutimo, a tako nam je jer promatramo ve\u0107e koncepte koje nismo mi stvorili ve\u0107 smo dio istih, istog \u0161ireg koncepta, Univerzuma, dolazimo do logi\u010dkih, analognih zaklju\u010daka. Ako smo jednom postojali manje svjesni sebe, ali jedinstveni po konceptu, sada nam je omogu\u0107eno da drugim sredstvima, a slobodnom nam danom voljom, uvidimo postojanje jedinstva.<\/p>\n

 <\/p>\n

Avantura Povijesti<\/strong><\/p>\n

\u0160to, izme\u0111u ostalog, zasigurno odre\u0111uje \u010dovjeka kao bi\u0107e u iskonskom postavu? Njegovo mjesto bivanja, Planet Zemlja, vrtnjom oko svoje osi oko Sunca omogu\u0107uje dan pod sun\u010devom svjetlo\u0161\u0107u i no\u0107. Bi\u0107e koje smo nazvali \u010dovjekom, kao i neka druga bi\u0107a na planetu Zemlji spava kako bi nadoknadilo izgubljenu energiju i to ve\u0107inom \u010dini tokom no\u0107i. Dani koje je ljudsko bi\u0107e pro\u017eivjelo odlaze u memoriju koja blijedi. Iskustvo svoga svjesnog bivanja on usmeno i pismeno prenosi kroz nara\u0161taje. To znanje je ono o stanju i smislu bivanja u otvorenosti prema bitku i u bitku. Takovo znanje lako se gubi ako se ne \u017eivi i obnavlja kroz autenti\u010dno iskustvo. Iskonski bitak bi\u0107a izvorno ne mo\u017ee biti izgubljen, ve\u0107 samo nedo\u017eivljen zbog postava, tubitka koji \u010dovjek stvara u vremenu, a u otklonu je od iskonskog bitka. Vrijeme \u010dovjekove avanture vra\u0107anja k otvorenosti je njegova Povijest. Osim simbola kojim usmjerava duhovna nastojanja, za komunikaciju kao prijenos znanja on koristi jezik i pismo.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Jezik kazivanja<\/strong><\/p>\n

Korisnost jezika kao medija komunikacije o\u010dituje se u bilo kojem postavu \u010dovjekova svijeta. Kao medij otvoren \u010dovjekovom inteligencijom u njegovoj mogu\u0107nosti kazivanja o bivanju kao \u017eivljenom bitku u smislu stjecanja duhovnog iskustva, on postaje \u017eivo tijelo, prijenosnik. Gubitkom \u010dovjekove uronjenosti u bitak, izgovorene rije\u010di gube snagu onoga o \u010demu bi trebale svjedo\u010diti, a govor postaje glasanje bez komunikacije o bitnome u bitnome, komunikacija kao brzi prijenos informacija u trenutnom postavu interesa, izmjene mo\u0107i, \u010dovjekove egzistencije u povijesno vremenskoj danoj zajednici. <\/p>\n

Ovisno o postavu svijeta mijenja se i jezik.<\/p>\n

U tehnoznanstvenom postavu u jezik ulaze rije\u010di koje ozna\u010duju proces razvoja stroja te njegovo povezivanje sa \u010dovjekom.<\/a>[109<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Dakle, predstoji nam nau\u010diti kako jezik koristiti za kazivanje o bitku. Takovo znanje nigdje ne mo\u017eemo ste\u0107i do u potrazi za samim sobom. <\/p>\n

Mogu\u0107e je misliti o onome \u0161to nije iskustveno zadobiveno na temelju usporedbe informacija, ali misliti na temelju iskustva je mi\u0161ljenje o biti stvari. Mi\u0161ljenje je mogu\u0107e na temelju logi\u010dkog slijeda, izgradnje mi\u0161ljenja usporedbom onoga \u0161to ve\u0107 postoji, stvaranjem koncepata. Stvari, pojmovi, bi\u0107a koja postoje, samo su varijante manifestacija ideja. Ideja kao princip i mogu\u0107nost je sama bit koja varira formom u manifestaciji. Kada govorimo o principima koji se o\u010dituju te ih vidimo ili naslu\u0107ujemo kao logi\u010dne, vrijeme i povijesni trenutak za nas nije misterij. Misterij je mo\u0107i ne\u0161to napraviti, bit kao ideju ostvariti u formi. Utoliko je rad omogu\u0107io i postav tehnoznanstvenog svijeta te je tehni\u010dke procese stroja kao i psihi\u010dke procese \u010dovjeka potrebno poznavati kako bi postali svjesni stvarne mo\u0107i, uloge tog postava i \u010dovjeka u njemu. Jer stroj koji poma\u017ee \u010dovjeku nije isto \u0161to i \u010dovjek koji slu\u017ei razvoju stroja i spaja se s njime. Takav slo\u017eeni proces zahtijeva vi\u0161e koncentracije i pa\u017enje na bitno.<\/p>\n

No vratimo se na rad kao kreativan proces kroz koji se zrcalimo, ogledamo, rastemo, osvje\u0161tavamo. Bazi\u010dni kreativni proces koji nam je dan ro\u0111enjem je povratna razvojna veza izme\u0111u ruke i mozga koja omogu\u0107uje u\u010denje i stjecanje iskustva.<\/a>[110<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Nastojanje oko manifestiranja ideje ne\u0107e ostati na mi\u0161ljenju i mo\u017eebitno dovesti do frustracije, ve\u0107 \u0107e dovesti do mogu\u0107nosti kazivanja o procesu. Kazivanje o tom procesu kroz jezik zvoniti \u0107e autenti\u010dno istinito. Takav govor kao korisno svjedo\u010denje biti \u0107e inicijacija za onoga koji slu\u0161a i ima volju da ponovi proces. Ponavljanje procesa dovesti \u0107e do iskustva samo ako se djeluje iskreno i autenti\u010dno. Ako rezultat nije uspje\u0161an u smislu da u\u010dinjeno ne odgovara onome \u0161to se \u017eeljelo posti\u0107i, imati \u0107emo iskustvo pogre\u0161ke. Znati \u0107emo bar kako poku\u0161ati na drugi na\u010din jer na\u0161e bi\u0107e jo\u0161 nije bilo otvoreno\/spremno kako bi iznjedrilo bit ideje. I nema tu ni\u010dega nepoznatoga u hodu poku\u0161aj\/pogre\u0161ka\/ostvarenje jer smisao je kora\u010dati ka otvaranju individualnog bi\u0107a bitku koji nije kratkotrajan proces. To je evolucija, ples bi\u0107a kroz ideje i formu, ples energija i vibracija. \u017divjeti utopljen kao bi\u0107e u bitak nije imati volju za mo\u0107 kao vrijednost. Mo\u0107 kao otvorenost i sposobnost za manifestiranje ideja, bitak bi\u0107a, dolazi neposredno. Nema \u017eudnje niti duhovne karijere. Mo\u0107 se kao utopljenost u bitak di\u0161e u ritmovima, energija vibrira kao dio velikog doga\u0111anja. I to bi tada moglo biti Dobro.<\/a>[111<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Utoliko je to Misterij Dobra.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Nadosjetilno kao odmaknuto ili bitak bi\u0107a kao prisutnost<\/strong><\/p>\n

Ono nadosjetilno je ideja u potencijalu. Varijacije u obliku\/formi manifestacije ideje ne utje\u010du na varijacije u biti ideje. Bit ideje ostaje nepromijenjena. Formu osje\u0107amo, bit ideje naslu\u0107ujemo logi\u010dki, intuitivnim umom. Forma\/oblik pripada materijalnom, vidljivom svijetu te stoga svijetu koji do\u017eivljavamo osjetilima. Intuitivni Um mo\u017ee dohvatiti ono nadosjetilno. No intuitivni um \u0107e zapa\u017eeno tuma\u010diti jednostavno, simboli\u010dki, dok \u0107e racionalni um \u017eeljeti dovesti prepoznavanje do najsitnijih detalja, mjerenja i imenovanja.<\/p>\n

U ra\u0161\u010dlanjivanu, imenovanju i obja\u0161njavanju svijeta kojega racionalni um \u017eeli pojmiti, kako bi ga definirao i zavladao njime, mogu\u0107e je razlomiti svaki segment onoga \u0161to nazivamo Jedno.<\/a>[112<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Racionalni um je jedan od alata spoznaje \u010dovjeka. Onaj koji racionalni um koristi kao jedini i primarni alat \u017eeli biti siguran, no ipak pada u nesigurnost upravo zbog stalne \u017eelje za sigurno\u0161\u0107u. Tada upadamo u vrtlo\u017eenje;<\/p>\n

Nesigurna pozicija te\u017ei ka sigurnosti. U nesigurnu poziciju lako se uvla\u010di strah. Strah tra\u017ei obranu\/napad iz opreza. Strah donosi predostro\u017ena rasu\u0111ivanja. Strah \u017eeli opravdati motiv svoga djelovanje i ozna\u010diti razlog djelovanja. Strah \u0107e racionalno dokazati svaku pojedinost. Strah zaustavlja disanje, ubrzava ritmove i zaustavlja otvorenost. Strah je Smrt za bitak bi\u0107a. Strah je odmaknutost. Nadosjetilno kao odmaknuto mo\u017ee potaknuti djelovanje iz straha. Djelovanje iz straha je nesvjesno djelovanje koje stvara nesvjesne posljedice. Nesvjesne posljedice se \u0161ire kao val memorije zapisane u psihi i tijelu. Negativna memorija ko\u010di otvorenost bi\u0107a i vrti se cikli\u010dno kao i sve drugo. <\/p>\n

Ipak; negativna memorija suo\u010dena s bi\u0107em u stanju otvorenosti gubi svoju snagu jer se ne prenosi. Subjekt u strahu nalazi se u prijelomnom trenutku da zauzme \u010dvrsti stav u svojoj la\u017enoj sigurnosti\/strahu ili da se po\u010dne pitati i polako otvarati vlastitoj promjeni. Tada se strah polako transformira i nestaje. Strah tada vi\u0161e nije hrana koja pokre\u0107e bi\u0107e, a racionalni um se mo\u017ee sti\u0161ati. Intuitivni um naslu\u0107uje i prepoznaje bit procesa koji se pro\u0161ao. Smisao se budi i zapo\u010dinje proces otvaranja bi\u0107a. Proces dola\u017eenja ka sve ve\u0107oj Prisutnosti.<\/p>\n

Toj mogu\u0107nosti spasonosnog obrata dovela je vlastita iskra\/potencijal otvaranja koje individua krije u sebi i dar\/blagoslov drugoga u stanju otvorenosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mislimo u potrazi za onime \u0161to je izgubljeno\/nadolaze\u0107e\/oduvijek prisutno<\/strong><\/p>\n

U\u010denje o bitku i bi\u0107u kao prvim pitanjima metafizike nasljedujemo od starih Grka, napose Parmenida i Platona koje Heidegger kroz svoju filozofiju u 20.st nastoji ra\u0161\u010distiti i dovesti do bitnog i prvotnog tuma\u010denja.<\/p>\n

Kod Parmenida kao i kod ostalih predsokratovaca nailazimo na, po dana\u0161njem stavu, dogmatsko neznanstveno tuma\u010denje, dok je ono u svojoj biti aksiomatsko (gr\u010d. axioma) te stoga dostojno, evidentno. Ono \u0161to je evidentno takvo je jer se kao takovo prikazuje i zamje\u0107uje. Zamje\u0107uje se ono \u0161to je svije\u0161\u0107u zahva\u0107eno i umom dohva\u0107eno, a kod predsokratovaca simboli\u010dki, pjesni\u010dki kazivano. Utoliko kao takovo kazivanje ne su\u017euje i zarobljava egzaktnim racionaliziranjem, ve\u0107 otvara prostor za dubinsku simboli\u010dku spoznaju, mogu\u0107nost analognog povezivanja, prisutnost. Takovo kazivanje upu\u0107uje na ve\u0107u uronjenost u bitak te ve\u0107u otvorenost bivanja individue. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Pitanje naroda Zemlje<\/strong><\/p>\n

Kako je mogu\u0107e u svakom povijesnom trenutku, bez obzira na trenutni postav i ispoljavanja \u010dovjekovih mo\u0107i u odnosima unutar zajednice, otvoriti i biti otvoren za iskonski postav u kojemu \u010dovjek sebe nalazi kao jednim od mnogih bi\u0107a u velikom organizmu \u017eivota? Kao \u0161to su nekada narodi s razvijenom kulturom imali svijest o va\u017enosti vlastitog puta te se osje\u0107ali pozvanima i odabranima, utoliko su imali primat za iznjedriti pojedince povijesnog trenutka, budu\u0107e kretanje ili navje\u0161\u0107ivanje nadolaze\u0107eg. Povijesni narod je onaj koji ima svoje nastojanje i svijest o tome. Povijesni narod svojim ozbiljenjem i kulturom daje mogu\u0107nost rasta individui. Mije\u0161anje kultura danas ve\u0107e je nego ikada, kao i dostupnost znanja\/teorije\/simbolike kao ba\u0161tine svih kultura.<\/a>[113<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Stoga ne mo\u017eemo vi\u0161e misliti o va\u017enosti jednog naroda ili pojedinca zbog omalova\u017eavanja ili nepoznavanja tu\u0111ih kultura, nepoznavanja njihovog simboli\u010dkog jezika unutar njihovog kulturnog postava. Pitanje otvorenosti bi\u0107a za bitak je pitanje \u010dovje\u010djeg naroda planete Zemlje. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Spasonosno mi\u0161ljenje kao aktivirana memorija iskustva<\/strong><\/p>\n

Ako se poslu\u017eimo novovjekovnim Nietzscheovim naba\u010dajem da je bitak bi\u0107a besciljna volja za mo\u0107 bez beskona\u010dnog napredovanja te bivanje pokre\u0107e volja za mo\u0107, a volja za mo\u0107 je vje\u010dni povratak jednakoga radi odr\u017eavanja bi\u0107a, tada je trenutni postav tehnologije samo jedna mogu\u0107nost ispoljene mo\u0107i.<\/a>[114<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Jedan postav, kako Heidegger naziva takvo ispoljeno stanje, postav je koji omogu\u0107uje odr\u017eavanje volje za mo\u0107i.<\/a>[115<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Iako se svojim postavom tehnologija ispoljava kao jedna o\u017eivotvorena mo\u0107 kojom jo\u0161 nismo ovladali, upravo mre\u017ena povezanost otvara mogu\u0107nost onog spasonosnog, neposrednog djelovanja mi\u0161ljenja.<\/a>[116<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Mi\u0161ljenje u kriznim situacijama mo\u017ee potaknuti na djelovanje\/istra\u017eivanje. No nije potreba ovladati tehnologijom kao jednom od manifestiranih mo\u0107i u ovome svijetu, ve\u0107 ovladati samim sobom u smislu osvje\u0161tavanja. Ovladavanje\/osvje\u0161tavanje nije stavljanje u psihi\u010dke granice i lance ve\u0107 proces spoznaje kroz prepoznavanje vlastitih aktualnih energija i potencijala, put ispu\u0161tanja, prepoznavanja i napu\u0161tanja onoga \u0161to smo iskustveno nadi\u0161li kao bi\u0107e koje ima povijest. Takav proces transformacije nesvjesnih u svjesne energije mogao bi rezultirati neposrednim ovladavanjem tehnologijom. Umjetna inteligencija kao aktualno pitanje po\u010detkom 21. stolje\u0107a ne bi stvarala fantaziju i strah, ve\u0107 bi se koristila kao tehni\u010dka pohrana informacija o \u010dovjeku i njegovom svijetu. Funkciju umjetne inteligencije gledalo bi se kao vrstu memorije, a ne kao nadomjestak za voljno iskustveno u\u010denje, razvoj individue. Ta memorija informacija, posredstvom tehni\u010dkog aparata, digitalna je knjiga koncepata koja mo\u017ee dati informaciju i potaknuti mi\u0161ljenje, ali ne mo\u017ee ostvariti formaciju humanog bi\u0107a. Memorija \u010dovje\u010danstva je golema, a krije se u svijesti i savjesti individua. Ona dolazi iz budu\u0107nosti u smislu da postoji kao potencijal i ideja prema kojoj se kre\u0107emo.<\/p>\n

Istina je da nas spaja mre\u017eni postav komunikacije tehni\u010dkim aparatom zbog brzog protoka informacija, mo\u0107i\/novca, no mi odlu\u010dujemo koje \u0107emo informacije potra\u017eivati. Bitne informacije mogu biti prepoznate kao logi\u010dne te potaknuti otvaranje kolektivne memorije i po\u010detak procesa formacije individue. Utoliko \u0107e mnoge individue vlastitim voljnim naporom ostvariti postojanje zajednice koja \u0107e posljedi\u010dno davati uvjete za potencijalni rast drugih. Stoga, spasonosno mi\u0161ljenje je ono o smislu pojedinog i cjelini, ljudskom bi\u0107u, Planeti Zemlji sa svim bi\u0107ima, su\u017eivotu, jedinstvu. Neka to bude put spoznaje, \u010disti koncept filozofije koja bi imala opravdanje.<\/a>[117<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Kultura koja odr\u017eava otvorenost bi\u0107a u svijetu<\/strong><\/p>\n

Iako je bi\u0107e ro\u0111enjem krhko, dugo nesposobno za samostalni \u017eivot, ako kao odrastao \u010dovjek nije dobro pozicionirano, podlo\u017eno je frustraciji. Pozicioniranost za \u010dovjeka u prvom redu zna\u010di da posjeduje njemu jasan smisao postojanja. Ono \u0161to Plessner naziva ekscentri\u010dnom pozicionirano\u0161\u0107u je svijest o sebi i svom sredi\u0161tu, sagledavanju samoga sebe iznutra i izvana, promatranje i zaklju\u010divanje, refleksija.<\/a>[118<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> \u017divotinja ima svoju ni\u0161u odre\u0111enu prirodom i djeluje na planu osje\u0107aja pa utoliko posjeduje prakti\u010dnu imaginaciju i inteligenciju, no ne mo\u017ee imati mi\u0161ljenje o sebi. \u010covjek posjeduje racionalni um koji ga dispozicionira te on sebi stvara svijet unutar danog svijeta prirode. Taj svijet je kultura koju \u010dovjek izgra\u0111uje simboli\u010dkom imaginacijom i inteligencijom, a svojstvena je samo njemu.<\/a>[119<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ako se kroz kulturu ostvaruje individualni i kolektivni potencijal koji omogu\u0107uje dola\u017eenje k otvorenosti bi\u0107a u bitku, tada je to idealno stanje, humani potencijal. Utoliko racionalni um slu\u017ei kao jedan od alata spoznavanja, a ne kao primarni, tada simbol zajedno sa rije\u010dju upu\u0107uje na zna\u010denje\/stanje. \u010covjek vlastitom otvoreno\u0161\u0107u omogu\u0107uje otvorenost za proces u kojemu se nalazi, proces spoznaje sebe i svijeta. Ono \u0161to je simptomati\u010dno jest da upravo racionalnim umom koji \u010dovjeka dispozicionira iz bitka, nu\u017eno moramo uo\u010diti da racionalna spoznaja nije isto \u0161to i bivanje u stanju otvorenosti. Bivanje u otvorenosti jest stajanje u istini.<\/a>[120<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Spoznaja samo otvara mogu\u0107nost iskoraka u odlu\u010denost otvaranja.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Smisao postojanja kao dolazak u stanje otvorenosti<\/strong><\/p>\n

Misliti \u017eivot kao proces koji neprestano traje karakteristi\u010dno je za drevne narode koji\u00a0 su nastojali kroz kulturu odr\u017eavati stanje otvorenosti bi\u0107a u bitku. Filozofija, religija, umjetnost i znanost simboli\u010dki su manifestirali ideje koje su prepoznali kao one koje se o\u010dituju kroz \u017eivot. Pozicija \u010dovjeka promatrana je iz tradicije od trenutka njegovog odvajanja kao nesvjesnog bi\u0107a podlo\u017enog cikli\u010dkom procesu u prirodi. Svije\u0161\u0107u o sebi kao odvojenoj jedinci \u010dovjek racionalnim umom uspore\u0111uje, zamje\u0107uje i zaklju\u010duje. Dok stvara prve svjesne zajednice da bi odr\u017eavao zajedni\u010dki smisao i usmjerenje, on kroz ceremonijalnu simboli\u010dku igru ponavlja ono \u0161to prepoznaje kao opetovani cikli\u010dki proces u prirodi. Zajednica koja \u017eeli egzistirati suo\u010dena je sa mnogim izazovima, od strane individue u zajednici, drugih zajednica te same prirode. Voljom za egzistencijom on razvija razne vje\u0161tine koje mu koriste za \u017eivot, razvija svoje mo\u0107i. Kao povijesno bi\u0107e koje u\u010di o sebi i svijetu \u010dine\u0107i pogre\u0161ke, stvara posljedice, ali i mogu\u0107nosti rasta kroz neponavljanje istih.<\/a>[121<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Posljedice kao energije \u017eive i nastavljaju svoj \u017eivot dok se ne transformiraju u zajedni\u010dke korisne energije. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Previranja <\/strong><\/p>\n

Jedna od ostvarenih mo\u0107i je tehnoznanstveni postav svijeta. U potrazi za uzrokom, onime \u0161to naslu\u0107uje, a ne mo\u017ee dokraja spoznati i \u017eivjeti, \u010dovjek misli o onome \u0161to je malo iznad onoga \u0161to jest, misli i uspostavlja metafiziku. Kroz stalna previranja sa samim sobom u odnosu bivati bez straha i planirati te stjecati vje\u0161tine\/mo\u0107i kako bi se osigurala stabilna budu\u0107nost, \u010dovjek je u stalnom previranju, smisao i utjehu tra\u017ei u filozofiji i religiji, ali u biti razvija mo\u0107i\/vje\u0161tine, upoznaje zakonitosti bivanja kako bi zagospodario Zemljom i Univerzumom. Kada se mo\u0107 ispolji do samih granica samouni\u0161tenja, tek tada \u010dovjek uvi\u0111a da bi mogao uni\u0161titi ni\u0161u o kojoj ovisi njegov \u017eivot. Tako u\u010di te poku\u0161ava popraviti u\u010dinjeno, vratiti harmoniju odnosa bi\u0107a i stvari. To je njegov usud napu\u0161tanja mo\u0107i mo\u0107enjem do krajnjih granica opstojnosti \u017eivota. Tehnologiju koju smo razvili kao posljedicu potrebe za nadmo\u0107no\u0161\u0107u, ovladavanju \u017eivotom, potrebno je staviti na pravu mjeru, ispravan odnos sa bi\u0107ima i stvarima.<\/a>[122<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Metafizika koju je preuzela znanost ne mo\u017ee biti opravdanje, ve\u0107 odgovornost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mo\u0107 kao otvorenost, ni\u0161tenje volje za mo\u0107i<\/strong><\/p>\n

\u017divjeti u istini je stajati nag u Svijetu, a to je mo\u0107 nad sobom, a ne nad svijetom. To je mo\u0107 koja uspostavlja ravnote\u017eu izme\u0111u danog i \u017eeljenog. To je mo\u0107 koja ni\u0161ti volju za mo\u0107 i uspostavlja stanje otvorenosti bi\u0107a u iskonskom postavu bitka. To je mo\u0107 koja postavlja bi\u0107e u njegovu stvarnu poziciju\/potencijal, bivanje u svrhovitom procesu. Gra\u0111anin svijeta koji je ujedno \u0161irok i skroman mo\u017ee djelovati kao humana jedinka nadilaze\u0107i vlastita ograni\u010denja. Strasti koje bi \u0161tetile drugome mogu se kvalitetno transformirati u korisne energije koje su dobre za individuu i zajednicu. Na\u0107i vlastito mjesto u svijetu pozicija je koja omogu\u0107uje balans i harmonizira pojedinca i zajednicu. Utoliko takovo idealno stanje jest utopijsko i vazda mo\u017ee biti sanjano ukoliko nije ostvareno. Idealna zajednica jest harmonizirana zajednica gdje uravnote\u017eeno stanje ne stvara potrebu za individualnim mo\u0107enjem.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Idealna zajednica ili ostvareno mjesto ideje Utopije kao ne- mjesta<\/strong><\/p>\n

Frederic Jameson u svom eseju Politika utopije lucidno zaklju\u010duje – potreba za utopijom se javlja kod suspenzije politi\u010dkoga.<\/a>[123<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Kada se u politi\u010dkim institucijama predugo odr\u017eava nepromijenjeno stanje s negativnim posljedicama po zajednicu, javljaju se utopisti\u010dke ideje. Pravi utopista eliminira ne-mjesto u zna\u010denju rije\u010di utopija i opominje – okrenimo se realizaciji.<\/a>[124<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Zajednica u kojoj svatko ima svoje mjesto omogu\u0107ava rast individue kroz razvoj njezinih potencijala. Potencijal omogu\u0107uje pro\u0161irenje bi\u0107a do vlastitih granica. Pravda je u utopijskoj zajednici posljedica harmoni\u010dne ure\u0111enosti cjeline. Pojedinac ne nalazi sebe subjektom odvojenim od zajednice koja \u017eivi kao pulsiraju\u0107i organizam. Ritam zajednice omogu\u0107uje o\u010daranost \u017eivotom.<\/a>[125<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Smislenost je ne\u0161to \u0161to se ne propitkuje u Utopijskoj zajednici ve\u0107 sluti, osje\u0107a i \u017eivi. Stanje entuzijazma omogu\u0107uje radosnu \u017ertvu koja nije posljedica samoka\u017enjavanja, duhovne igre ili karijerizma, ve\u0107 sloboda djelovanja s radosnom voljom i svrsishodnim smislom, sudjelovanje, doprinos onim najboljim od sebe. Svaka individua u utopijskoj zajednici je autenti\u010dna jer \u017eivi u istini i za istinu u iskonskom postavu bitka. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Vje\u017ebanje idealne zajednice<\/strong><\/p>\n

Pisanje kao prostor slobode uhodana je i osvije\u0161tena praksa suvremenih mislilaca, no i tu je potrebna vje\u017eba. Misli je potrebno poslo\u017eiti sa smislom i staviti u kontekst, ostvariti koncept, biti suvremen, a arhai\u010dan, doticati bitno u povijesnom trenutku.<\/a>[126<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Bitno mi\u0161ljenje mo\u017ee potaknuti ideje i djelovanje. Ipak, da bi se dobilo iskustvo, nu\u017eno je djelovati, ostvarivati, nastojati.<\/p>\n

U dana\u0161njem tehno-znanstvenom premre\u017eenom svijetu informacije putuju i dijele se trenuta\u010dno. Misao kao informacija otvara prostor razvoju ideje koja ipak, da bi se mogla ostvariti, a biti kvaliteta za individuu i zajednicu, mo\u017ee biti jedino arhai\u010dna, tj. dirati u bit bitka. Za razvoj ideje potreban je napor i inteligencija koja je dana humanom bi\u0107u te ono kao tako pozicionirano mo\u017ee ostvarivati vlastiti potencijal, humani potencijal.<\/p>\n

Stoga, utopijsko mi\u0161ljenje nije ni\u0161ta doli naslu\u0107ivanje mogu\u0107eg, pravednog odnosa me\u0111u bi\u0107ima i stvarima koji omogu\u0107uje rast humanom bi\u0107u. Takovu pravednu, humanu zajednicu mo\u017ee ostvariti samo bi\u0107e kojemu je dano da je sanja, misli, nastoji manifestirati. Inteligencija i intuicija te dobra volja kao slobodna volja, alati su kojima je mogu\u0107e ostvariti idealno, tj. ono mogu\u0107e, pravedno.<\/p>\n

Kao i smisleno pisanje, pravedno disanje zajednice mogu\u0107e je ostvariti jedino vje\u017ebom. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Zaborav jedinstva i inteligentno prisje\u0107anje<\/strong><\/p>\n

Svaka vrsta \u017eivih bi\u0107a u prirodi odlikuje se nekom vrstom zajedni\u010dke biti, ne\u010dim \u0161to sve pripadnike vrste objedinjuje. To mogu biti fizi\u010dke sposobnosti, egzistencijalne potrebe, potencijali koji su ugra\u0111eni kao mogu\u0107nosti razvoja. \u010covjek ima svoju kulturu koja mo\u017ee formom varirati, ali u samoj biti je ista. Misli koje se ostvaruju rije\u010dju, pismom, arhitekturom i umjetno\u0161\u0107u nastoje smisleno oblikovati geometriju \u010dovjekovog kretanja, podariti mu mjesto i svrhu. Takve ideje se prepoznaju kao mogu\u0107e i korisne za \u010dovjeka kao individuu i zajednicu ljudi. Alati koji su nam dani ro\u0111enjem i razvojem u zajednici – \u017eivo tijelo, emocije, racionalni um, inteligencija, zajedni\u010dki su svima na Planeti Zemlji. Mogu\u0107nost razvoja humanog bi\u0107a koje je ovdje i brine za svoje podarena je svima.<\/a>[127<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Svjesnost o zajedni\u010dkom bratskom putu i svrsi bri\u0161e sve nebitne razlike nastale egocentri\u010dnim poimanjem \u017eivota kroz povijest. Svjesnost o Jedinstvu mo\u017ee otvoriti prostor za promjenu, a racionalni um koji je napravio razliku i razjedinio da bi objasnio treba biti podvrgnut inteligentnom sabiranju ka bitnome, zajedni\u010dkom, pravednom bivanju, objektivnijem mi\u0161ljenju i \u017eivotu. <\/p>\n

Te\u017enja ka mirnom su\u017eivotu te\u017enja je svakog gra\u0111anina svijeta svjesnog mogu\u0107eg humanog jedinstva. Takovo jedinstvo mogu\u0107e je misliti jedino kao pravednu zajednicu. Misao o mogu\u0107em ostvariti \u0107e se vje\u017ebom, su\u017eivotom s drugim i druga\u010dijim. To je po\u010detak stvaranja mjesta, Utopiji kao ne-mjestu. <\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

\u010covjek kao povijesno bi\u0107e na putu otvorenosti i svijesti o jedinstvu<\/strong><\/p>\n

Ako stoji da je povijest odre\u0111ena iz budu\u0107nosti, a bitak kao manifestiranje ideja to omogu\u0107uje, nu\u017eno je biti otvoren za bitak.<\/a>[128<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U sebi uspravljeno stajanje, odr\u017eavanje tog stajanja, Grci razumiju kao bitak. Mogli bismo re\u0107i da se radi o nastojanju, Heidegger upu\u0107uje da je bitak za Grke ustvari Prisutnost. Dr\u017eanje sebe, obuzdavanje, imanje sebe u stalnom dr\u017eanju sebe polaze\u0107i od granice, bitak je bi\u0107a. Platon Bitak tuma\u010di kao Ideju. Dakle, imati ideju o sebi kao bi\u0107u odre\u0111enog potencijala, a dijelom svekolikog bi\u0107a, dr\u017eanje je sebe u granicama humanog djelovanja. Smisao povijesti je dolazak k otvorenosti bi\u0107a i bitka .<\/p>\n

Biti otvoren je proces povratne veze, elipti\u010dne izmjene energija, stalnog vrtlo\u017eenja. \u017divjeti u idealnoj zajednici jest slobodna izmjena energije i vibracija s te\u017enjom k ravnote\u017ei. Utopija je ideja koja \u010deka ostvarenje, a filozofski koncept ideje Jedinstva vrijedan je vje\u017ebanja, su\u017eivota.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[107<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEmpedoklo ka\u017ee da ne postoji ro\u0111enje ni\u010dega, nego mije\u0161anje elemenata i njihovo rastavljanje; ovako naime pi\u0161e u prvoj knjizi O prirodi: “Ne\u0161to \u0107u drugo ti re\u0107i: od svega \u0161to smrtno postoji nit se \u0161to ra\u0111a, a nit se u pogubnoj svr\u0161ava smrti, ve\u0107 se to samo mije\u0161a i smije\u0161ano rastavlja opet. Jedino to se kod ljudi ozna\u010dava rije\u010dju ro\u0111enje.“ Diels, H. Predsokratovci I. dio, Naprijed, Zagreb, 1983.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[108<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Koncept je kontura, konfiguracija, konstelacija budu\u0107eg doga\u0111aja. Zbog toga koncepti punopravno pripadaju filozofiji, jer ona ih kreira i nikad ih ne prestaje kreirati.“, Deleuze i Guattari, \u0160to je filozofija?, Sandorf & Mizantrop, Zagreb, 2017. , str. 29.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[109<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n\u017darko Pai\u0107 u svojoj knjizi Tehnosfera i, obja\u0161njava pojavljivanje jezika u svoja dva na\u010dina bitka; kao mitopoetskog kazivanja i komunikacije informacijama o tehni\u010dkom procesu povezivanja \u010dovjeka i stroja. \u017darko Pai\u0107, Tehnosfera I, Sandorf & Mizantrop, Zagreb, 2018.\u00a0 Str.32.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[110<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Kreacija se doga\u0111a u vremenu\/prostoru, a komunikacija izme\u0111u ruku i mozga je konkretna i direktna. Danas, posredstvom tehni\u010dkih aparata, ra\u010dunala, koristimo aplikacije i programe kao alatne posrednike koji nam poma\u017eu kod br\u017eeg rje\u0161avanja odre\u0111enog tipa problema ili zadatka te omogu\u0107avaju preno\u0161enje zapisane informacije elektronskim putem, posredstvom aparata. Kao prvo, programi i aplikacije nalaze se u virtualnom prostoru mre\u017ee elektroni\u010dkih aparata. Aplikacija ima svoje alate, podatke, znanje i algoritme o odre\u0111enom podru\u010dju. Ako uzmemo za primjer 3D modeliranje u nekom programu, u trenutku kada se postave to\u010dke na ekran, algoritam sam dalje crta. Povratna razvojna veza izme\u0111u ruke i mozga u ovom slu\u010daju nestaje, a svaki sljede\u0107i korak raditi \u0107e se s manjom pa\u017enjom negoli da se sve crta na papiru, grije\u0161i, ispravlja gre\u0161ka, a zavr\u0161ni rad biva kraj procesa stjecanja iskustva gra\u0111enja prostora na dvodimenzionalnom formatu. Iskustvo procesa ruka\/mozak lak\u0161e \u0107e prepoznati odnose u prostoru tog projekta kada bude realiziran kao realni trodimenzionalni objekt, recimo, ku\u0107a.“ , Katu\u0161i\u0107 K. „Prostor aktivne imaginacije\/intuicije“, In Medias Res, 2023, Str. 3753 – 3766.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[111<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Sam Platon osvjetljuje bivstvo „ideje“, iz najvi\u0161e ideje, ideje „Dobrog“. Za Grke je pak dobro ono \u0161to \u010dini valjanim za ne\u0161to. Ideje kao bitak \u010dine bi\u0107e valjanim za to da bude ono \u0161to je vidljivo, dakle prisutno, a to zna\u010di gr\u010dki: neko bi\u0107e. Ono biti ima od tada u svoj metafizici karakter „uvjeta mogu\u0107nosti“. Tom je karakteru bitka Kant transcedentalnom odredbom bitka kao predmetnosti (objektnosti) dao jedno „subjektno“ iztuma\u010denje. Nietzche je te „uvjete mogu\u0107nosti“ iz subjektnosti volje za mo\u0107i pojmio kao „vrijednosti“. Samo, Platonov pojam „Dobrog“ ne sadr\u017ei vrijednosnu misao. „Ideje“ Platonove nijesu vrijednosti; jer, bitak bi\u0107a nije jo\u0161 naba\u010den kao volja za mo\u0107i. Medjutim, Nietzche iz svoje metafizi\u010dke temeljne pozicije mo\u017ee platoni\u010dko izlaganje bi\u0107a, ideje, a time ono Nadosjetilno, tuma\u010diti kao „vrijednosti“. Martin Heidegger, Nietzscheova metafizika, Visovac, Zagreb, 1994., str. 35.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[112<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Jer, mno\u0161tvo ne mo\u017ee postojati a da ne postoji Jedno od koga (mno\u0161tvo poti\u010de) i u kome (jeste), ili uop\u0161te neko jedno koje je po broju ispred svega ostalog“,Plotin, Eneade V, Biblioteka Kristali, Niro, Knji\u017eevne novine, Beograd, 1984., str. 68.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[113<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTerry Eagleton u svojoj knjizi „Ideja kulture“, i\u0161\u010ditava uloge modernih i postmodernih ideologija na kulturu, „Ako je postmodernizam univerzalizirani partikularizam, te\u017enja socijalizma jest partikularizirani univerzalizam. Kapitalisti\u010dki univerzalizam je obavio svoj posao povezav\u0161i mno\u0161tvo razli\u010ditih kultura, premo\u0161\u0107uj\u0107i razlike me\u0111u njima. Socijalizmu je preostalo da iskoristi prednost te \u010dinjenice i uspostavi univerzalnu kulturu upravo na tim razlikama.“, Terry Eagleton, Ideja kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. Str. 97.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[114<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Ako je bi\u0107e kao takovo volja za mo\u0107i a time vje\u010dito bivanje, volja za mo\u0107i pak zahtijeva bezciljnost i izklju\u010duje beskona\u010dno napredovanje k jednom cilju po sebi, ako je ujednako vje\u010dito bivanje volje za mo\u0107i u njezinim mogu\u0107im likovima i vladavinskim tvorevinama ograni\u010deno, jer ono ne mo\u017ee biti novo do u beskraj, tad mora bi\u0107e kao volja za mo\u0107i u cjelini dopustiti da se ono Jednako vra\u0107a, a povratak jednakog mora biti vje\u010dit. Taj „Kru\u017eni tok“ sadr\u017ei „prazakon“ bi\u0107a u cjelini, ako bi\u0107e kao takovo jest volja za mo\u0107i.“, Martin Heidegger, Nietzscheova metafizika,Visovac, Zagreb, 1994., str. 47.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[115<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Machinaliziranje omogu\u0107uje jedno snage-\u0161tede\u0107e, tj. ujedino snage-prikupljaju\u0107e, svakad svakamo sagledivo svladavanje bi\u0107a. U njegovo okru\u017eje pripadaju i „znanstva“. Ona ne samo zadr\u017eavaju svoju „vrijednost“, ne samo dobivaju tako\u0111er jednu novu „vrijednost“. \u0160tovi\u0161e, ona su sad po prvi puta sama jedna „vrijednost“. Kao pogonu primjereno i upravljivo iztra\u017eivanje sveg bi\u0107a, ona ovo ustanovljuju i svojim „ustanovljavanjima“ uvjetuju osiguranje obstoja volje za mo\u0107i.“, Martin Heidegger, Nietzscheova metafizika,Visovac, Zagreb, 1994., str. 68.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[116<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„\u010covjek je postavljen, prinu\u0111en i izazvan od jedne mo\u0107i koja se objavljuje u bistvu tehnike i kojom on sam ne gospodari.“, Razgovor vo\u0111en 23.9.1966.u Heideggerovoj kolibi u Todtaubergu, Schwarzwald. Martin Heidegger, Nietzscheova metafizika,Visovac, Zagreb, 1994., str.113.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[117<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU svojoj knjizi „\u0160to je filozofija?“, Deleuze i Guattari govore o bitnom odre\u0111enju filozofije u smislu stvaranju \u010distih koncepata, Deleuze i Guattari, \u0160to je filozofija?, Sandorf & Mizantrop, Zagreb, 2017. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[118<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Umjetni od prirode, mi \u017eivimo samo u onoj mjeri u kojoj provodimo \u017eivot, \u010dinimo sebe onim i ku\u0161amo sebe imati kao ono \u0161to jesmo“, Helmuth Plessner, Condicio humana<\/em>, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994. , str. 107.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[119<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nCassirer u svojoj knjizi „Ogled o <\/em>\u010dovjeku“ zaklju\u010duje da \u017eivotinja ima prakti\u010dku imaginaciju i inteligenciju, dok je samo \u010dovjek razvio jedan novi oblik \u2013 simboli\u010dku imaginaciju i inteligenciju.“ Ernst Cassirer, Ogled o \u010dovjeku, Naprijed, Zagreb, 1978., str. 51.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[120<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Znati zna\u010di mo\u0107i stajati u istini. Istina je o\u010ditovaost bi\u0107a. Prema tomu, znati je mo\u0107i stajati u o\u010ditovanosti istine, ustrajavati u njoj. Imati puka poznavanja, pa bila ona jo\u0161 kako obuhvatna, nje znanje.“, Martin Heidegger, Uvo\u0111enje u metafiziku, AGM, Zahreb, 2012., str. 31.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[121<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Skrivenost \u010dovjeka sebi samome kao i njegovim suljudima – homo abscondinus –\u00a0 jest no\u0107na strana njegove otvorenosti prema svijetu. On se nikada ne mo\u017ee posve spoznati u svojim \u010dinima – on spoznaje samo svoju sjenu, koja tr\u010di pred njim i iza njega zaostaje, otisak, uput na sebe samog. Zbog toga on ima povijest. On je \u010dini i ona \u010dini njega.“,\u00a0 Plessner, <\/em>Condicio humana, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994. , str. 206.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[122<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Ustvari tehnika je prastara. Ona i nije nikakva povijesna posebnost, nego ne\u0161to beskrajno op\u0107enito jer se\u017ee preko \u010dovjeka daleko unatrag u \u017eivot \u017eivotinja, i to svih \u017eivotinja. Tipu \u017eivota \u017eivotinja, za razliku od tipa \u017eivota biljaka, pripadaju slobodna pokretljivost u prostoru, relativna samovolja i neovisnost o svoj ostaloj prirodi, a s tim i potreba da se pred njom obrani, da vlastitom postojanju dade neki smisao, sadr\u017eaj i nadmo\u0107nost. Tehnika je taktika \u010ditavoga \u017eivota. Ona je unutarnji oblik postupanja u borbi koji je istozna\u010dan sa samim \u017eivotom.“ Oswald Spengler, <\/em>\u010covjek i tehnika, AGM, Zagreb, 2019. Str. 15.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[123<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nFrederic Jameson, Politika <\/em>Utopije, Utopije: politike i strategije ne \u2013 mjesta, uredili Leonardo Kova\u010devi\u0107 i Ozren Pupovac, Udruga Bijeli val, Zagreb, svibanj 2023.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[124<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJacques Ranciere, Smisao i upotrebe utopije, Utopije: politike i strategije ne \u2013 mjesta,<\/em> uredili Leonardo Kova\u010devi\u0107 i Ozren Pupovac, Udruga Bijeli val, Zagreb, svibanj 2023., str.112\/113.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[125<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJacques Ranciere,\u00a0 Smisao i upotrebe utopije, Utopije: politike i strategije ne \u2013 mjesta, uredili Leonardo Kova\u010devi\u0107 i Ozren Pupovac, Udruga Bijeli val, Zagreb, svibanj 2023., str.118.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[126<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Suvremenost se zapravo, upisuje u sada\u0161njost tako da je ozna\u010dava prije svega kao arhai\u010dnu i jedino onaj koji u najmodernijem i najrecentnijem percipira indekse i signature arhai\u010dnog mo\u017ee biti suvremen\u2026“ Giorgio Agamben, Golo\u0107a, Meandarmedia, Zagreb, 2003., str.28.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[127<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBitak do\u017eivljavan kao Prisutnost za Grke je biti ovdje i brinuti kako to izvodi Heidegger u svom dijelu, Bitak vrijeme, Martin Heidegger, Bitak i Vrijeme, Naprijed, Zagreb, 1985.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[128<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Ali povijest nije, i pogotovo nije, ono puko dana\u0161nje, \u0161to se tako\u0111er nikada ne zbiva, ve\u0107 uvijek samo „prolazi“nastupa i odlazi. Povijest kao zbivanje je iz budu\u0107nosti odre\u0111eno djelovanje i trpljenje, koja preuzima ono bilo i prodire u sada\u0161njost“, Martin Heidegger, Uvo\u0111enje u metafiziku, AGM, Zahreb, 2012., str. 55.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n

Agamben, Giorgio, Golo\u0107a,<\/em> Meandarmedia, Zagreb, 2003.<\/p>\n

Cassirer, Ernst, Ogled o \u010dovjeku<\/em>, Naprijed, Zagreb,1978.<\/p>\n

Deleuze i Guattari, \u0160to je filozofija<\/em>?, Sandorf & Mizantrop, Zagreb, 2017. <\/p>\n

Diels, H. Predsokratovci I. dio<\/em>, Naprijed, Zagreb, 1983.<\/p>\n

Eagleton, Terry, Ideja kulture<\/em>, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2002. <\/p>\n

Heidegger, Martin, Bitak i Vrijeme<\/em>, Naprijed, Zagreb, 1985.<\/p>\n

Heidegger, Martin, Nietzscheova metafizika<\/em>, Visovac, Zagreb 1994.<\/p>\n

Heidegger, Martin, Uvo\u0111enje u metafiziku<\/em>, AGM, Zahreb, 2012.<\/p>\n

Jameson, Frederic, Politika Utopije u Utopije: politike i strategije ne \u2013 mjesta<\/em>, uredili Leonardo Kova\u010devi\u0107 i Ozren Pupovac, Udruga Bijeli val, Zagreb, svibanj 2023.<\/p>\n

Katu\u0161i\u0107 Kre\u0161imir,. „Prostor aktivne imaginacije\/intuicije“, In Medias Res,<\/em> 2023, str. 3753 – 3766<\/p>\n

Pai\u0107, \u017darko, Tehnosfera I<\/em>, Sandorf & Mizantrop, Zagreb 2018.<\/p>\n

Plessner, Helmuth, Condicio humana<\/em>, Nakladni zavod Globus, Zagreb 1994.<\/p>\n

Plotin, Eneade<\/em> V, Biblioteka Kristali, Niro, Knji\u017eevne novine, Beograd 1984.<\/p>\n

Ranciere, Jacques, Smisao i upotrebe utopije u Utopije: politike i strategije ne \u2013 mjesta<\/em>, uredili Leonardo Kova\u010devi\u0107 i Ozren Pupovac, Udruga Bijeli val, Zagreb 2023.<\/p>\n

Spengler, Oswald,\u010covjek i tehnika<\/em>, AGM, Zagreb 2019.<\/p>\n

 <\/p>\n

Intelligent Overcoming Conditions \/
\nUnity Awareness<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nThe text questions the possibility of a unique path of philosophy, religion, art and science within the framework of living culture. Language and writing are media that direct spiritual efforts. On one side is the techno-scientific world that seeks operability, while on the other side is the search for a language that can penetrate to true human existence. In this process, experience turns out to be the key result of the cooperation of hand and brain.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nThe technoscientific world of information and attempts to maintain existing relationships in societies is opposed by the utopian idea of human community. Such a just, humane community can only be realized by a being who is given the power to dream, think, and strive to manifest it. Intelligence and intuition, and good will as free will, are tools with which it is possible to achieve the ideal, i.e. what is possible, just.<\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nBeing open is a process of feedback, elliptical exchange of energies, constant swirling. Living in an ideal community is a free exchange of energy and vibrations with a tendency towards balance. Utopia is an idea waiting to be realized, and the philosophical concept of the idea of Unity is worth practicing, living together.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> Heidegger, metaphysics, utopia, being, culture, free will, technoscientific world.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     13(25)#17 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.25.7 UDK 111.61:130.123.3 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 17.2.2024.     Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107 Slobodni umjetnik, Hrvatska Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu Puni tekst: pdf (310 KB), Hrvatski, Str. 4233 – […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":480,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[115],"tags":[869],"class_list":["post-485","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-in-medias-res-broj-25-vlasiti-url","tag-kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nKre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     13(25)#17 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.25.7 UDK 111.61:130.123.3 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 17.2.2024.     Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107 Slobodni umjetnik, Hrvatska Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu Puni tekst: pdf (310 KB), Hrvatski, Str. 4233 – […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-10-03T12:53:51+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"70\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"103\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"30 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \\\/ Svijest o jedinstvu\",\"datePublished\":\"2024-10-03T12:53:51+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/\"},\"wordCount\":6016,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/10\\\/inmediasresno1malo25.png\",\"keywords\":[\"Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \\\/ Svijest o jedinstvu\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 25 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/\",\"name\":\"Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \\\/ Svijest o jedinstvu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/10\\\/inmediasresno1malo25.png\",\"datePublished\":\"2024-10-03T12:53:51+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/10\\\/inmediasresno1malo25.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/2\\\/2024\\\/10\\\/inmediasresno1malo25.png\",\"width\":70,\"height\":103,\"caption\":\"inmediasres\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \\\/ Svijest o jedinstvu\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     13(25)#17 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.25.7 UDK 111.61:130.123.3 Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 17.2.2024.     Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107 Slobodni umjetnik, Hrvatska Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu Puni tekst: pdf (310 KB), Hrvatski, Str. 4233 – […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2024-10-03T12:53:51+00:00","og_image":[{"width":70,"height":103,"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","type":"image\/png"}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"30 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu","datePublished":"2024-10-03T12:53:51+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/"},"wordCount":6016,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","keywords":["Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu"],"articleSection":["In Medias Res broj 25 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/","name":"Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","datePublished":"2024-10-03T12:53:51+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/#primaryimage","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","contentUrl":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/inmediasresno1malo25.png","width":70,"height":103,"caption":"inmediasres"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/kresimir-katusic-inteligentno-prevladavanje-stanja-svijest-o-jedinstvu\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kre\u0161imir Katu\u0161i\u0107: Inteligentno prevladavanje stanja \/ Svijest o jedinstvu"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/485","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=485"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/485\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/480"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=485"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=485"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=485"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}