{"id":486,"date":"2024-10-03T12:54:42","date_gmt":"2024-10-03T12:54:42","guid":{"rendered":"https:\/\/sweet-mcclintock.194-60-87-163.plesk.page\/inmediasres\/2024\/10\/03\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/"},"modified":"2025-01-22T11:17:34","modified_gmt":"2025-01-22T11:17:34","slug":"livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/","title":{"rendered":"Livia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog"},"content":{"rendered":"

 <\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n
\n

\n  13(25)#18 2024<\/strong> <\/p>\n<\/td>\n

\n

\n\"Creative<\/a>
\u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna.<\/strong><\/a><\/p>\n<\/td>\n

\n


\nDOI 10.46640\/imr.13.25.8<\/a>
\nUDK 7.01:316.774\u201c20\u201c
\nPregledni \u010dlanak
\nReview article
\nPrimljeno: 28.1.2024.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Livia Pavleti\u0107<\/span><\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161te Sjever \u2013 Sveu\u010dili\u0161ni centar Koprivnica, Hrvatska
\nlpavletic@unin.hr<\/p>\n

Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog<\/span><\/strong><\/p>\n


\nPuni tekst: pdf (252 KB), Hrvatski, Str. 4245 – 4253
\n<\/span><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nIdeja teksta je propitivanje sli\u010dnosti i razlika izme\u0111u sadr\u017eaja pojmova gesamtkunstwerk i multimedija. Rije\u010d je o pojmovima koji pretpostavljaju traganje za novim oblikom ujedinjenja umjetni\u010dkih oblika, u razli\u010ditim vremenima i na razli\u010dite na\u010dine. Klju\u010dni mislilac (i umjetnik) gesamtkuntwerka, odnosno te orijentacije je kompozitor Richard Wagner. <\/em><\/p>\n

      <\/span><\/p>\n


\nTeoreti\u010dar koji je bio na prijelomu svjetova tradicionalne umjetnosti i suvremene tehni\u010dke sfere bio je Walter Benjamin. On zapo\u010dinje s novom trasom pisanja o umjetnosti na koju se naslanjaju teoreti\u010dari kao \u0161to su Marshall MacLuhan, Vilem Flusser, Friedrich Kitller, Jean Baudrilliard, Dona Harway,Lev Manovich i Maurizio Lazarato. Tekst \u0107e predstaviti ideju gesamtkunstwerka i usporediti je sa nekim od stavova teoreti\u010dara koji su tu ideju prihvatili ili odbili.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/em><\/strong> multimedija, novi mediji, televizija, aura, umjetnost, gesamtkunstwerk.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

1. Gesamtkunstwerk<\/em><\/strong><\/p>\n

Sredi\u0161nja osobnost koja je zagovarala gesamtkunstwerk<\/em> bio je Richard Wagner. On se pitao o mogu\u0107nosti sinteze razli\u010ditih umjetnosti u jednu, odnosno elemenata i razli\u010ditih tehnika u jedno umjetni\u010dko djelo. Svoju ideju sinteze poku\u0161ao je ostvariti ponajvi\u0161e u operi Prsten Nibelunga<\/em>. Treba me\u0111utim imati na umu da je tu prvenstveno rije\u010d o ujedinjenju umjetnosti i tehnika u umjetnosti opere. Opera je naime ta koja sama po sebi, svojim oblikom, povezivanjem kazali\u0161nih i glazbenih elemenata \u2013 gradi sinteti\u010dko umjetni\u010dko djelo koje ujedinjuje scenografiju, dramu, glazbu, glumu, ples, svjetlosne efekte i druge tehni\u010dke i artisti\u010dke dimenzije.<\/p>\n

Bauhaus \u0161kola je bila primjer gesamkunstwerka<\/em>. \u0160kola je to koja je, upravo zato \u0161to se ponajprije bavila dizajnom, pro\u0161irila na artisti\u010dko stvaranje koje ujedinjuje slikarstvo, arhitekturu, dizajniranje, pa sve do oblikovanja namje\u0161taja za svakodnevnu uporabu.<\/p>\n

Jedan od (istina jo\u0161 uvijek nedovr\u0161enih) primjera gesamkunstwerka<\/em> jest i Sagrada Familia u Barceloni, Antonia Gaud\u00edja. Veli\u010danstvena je to crkva kojom je Gaudi poku\u0161ao (na na\u010din zacrtan pokretom Art Nouveau)\u00a0 izgraditi crkvu kao umjetni\u010dko djelo, kao svojevrsnu skulpturu – netradicionalnim pristupom arhitekturi. Nedovr\u0161enost tog djela svjedo\u010di i danas o grandioznosti ideje.\u00a0 <\/p>\n

O totalnoj umjetnosti pa i umjetnosti koja bi trebala imati snagu religijskog poziva Wagner je pisao u svom spisu Umjetnost i revolucija.<\/p>\n

Wagner zapo\u010dinje s kritikom kazali\u0161ta u njegovo vrijeme, odnosno scenske javne umjetnosti. Ne vidi da se u njoj ogleda duh vremena. U drami se ne prepoznaje drama. Ona je smatra Wagner, ne\u0161to poput izlo\u017ebe robe koja ima umjetni\u010dku oznaku. Ne uzdi\u017ee se na razinu poezije. Pada u podru\u010dje intrige.<\/p>\n

Wagner kritizira spu\u0161tanje umjetni\u010dkog na razinu potrebe publike da se razveseli na kraju radnoga dana. Smatra da to ne smije biti uloga umjetnosti. Suprotstavlja joj anti\u010dku tragediju koja je bila ne\u0161to poput vjerskog festivala gdje su bogovi na sceni skretali pozornost na ono \u0161to je lo\u0161e u \u010dovjeku<\/a>[129<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Tome su u anti\u010dkom amfiteatru svjedo\u010dili svi gra\u0111ani, dok nova situacija dovodi samo bogate u kazali\u0161te. Wagner uspore\u0111uje i obrazovanje: dok su se u antici mladi ljudi odgajali i za u\u017eivanje u umjetnosti Wagner u svom vremenu zamje\u0107uje samo odgajanje za zaradu i industriju. „Na\u0161e moderne tvornice – pi\u0161e Wagner \u2013 pru\u017eaju nam tu\u017enu sliku najdublje degradacije \u010dovjeka, neprestanog rada, ubijanja i tijela i du\u0161e, bez radosti i ljubavi, \u010desto i bez cilja“.<\/a>[130<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Prepoznaju\u0107i da je industrija preuzela ulogu Boga, Wagner zaklju\u010duje: „istinska umjetnost je revolucionarna, jer je samo njeno postojanje suprotstavljeno vladaju\u0107em duhu zajednice“.<\/a>[131<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Retorika, kiparstvo slikarstvo i glazba u gr\u010dkoj su tragediji \u010dinili jedinstvo. Raspadom gr\u010dke tragedije sve je pretvoreno u zanatsku proizvodnju za bogate. Stoga Wagner zagovara revoluciju koja ne bi restaurirala gr\u010dku umjetnost nego bi stvarala novu umjetnost oslobo\u0111enu nacionalnih stega. Duh slobodnog \u010dovje\u010danstva treba krasiti to ponovno uspostavljeno umjetni\u010dko djelo.<\/p>\n

U eseju Umjetni\u010dko djelo budu\u0107nosti<\/em> (Das Kunstwerk der Zukunft) iz 1849. Godine Wagner se zala\u017ee za estetski dojam koji bi proizvodilo cjelovito djelo koje bi integriralo postoje\u0107e umjetni\u010dke oblike. Najpoznatiji primjeri ovog poku\u0161aja su Wagnerove opere “Prsten Nibelunga” (Der Ring des Nibelungen) i “Tristan i Izolda” (Tristan und Isolde).<\/p>\n

Kroz Wagnera i njegova djela progovarao je pak Goetheov duh. Goethe je bio uomo univerzale<\/em>, romanti\u010darski duh koji se bavio i kazali\u0161tem i poezijom, i glazbom, i teolo\u0161kim promi\u0161ljanjem, i scenografijom i kostimografijom (kao voditelj Weimarskog teatra), a posebno su mjesto u njegovim istra\u017eivanjima imale boje. Goetheova je svestranost rezultirala Faustom, djelom koje \u0107e izvr\u0161iti ogroman utjecaj na mnoge generacije. Goethe nije nikada upotrijebio termin gesamtkunstwerk<\/em>, ali je razvijao pristup umjetnosti na kojemu se taj pojam mogao pojaviti.<\/p>\n

 <\/p>\n

2. Multimedija<\/em><\/strong><\/p>\n

Kad govorimo o multimediji u pravilu govorimo o kombinaciji medija. Multimedija dakle za svoj sadr\u017eaj ima medije kao takve. Rije\u010d je o tekstu, zvuku, slici, videu, animaciji ili nekim interaktivnim elementima, primjerice virtualnim svjetovima. Multimedija je istovremeno kori\u0161tenje medija koji vr\u0161e samostalna pojedina\u010dna posredovanja izme\u0111u \u010dovjeka i svijeta, odnosno izme\u0111u \u010dovjeka, drugog pojedinca ili zajednica ljudi. U tom smislu multimedija je svojevrsna mno\u017eina medija. Ta mno\u017eina mo\u017ee biti puki zbir razli\u010ditih medija, a mo\u017ee biti i oblikovana artisti\u010dkim, novinskim ili poslovnim, manje ili vi\u0161e kreativnim planom.<\/p>\n

Multimedija se danas naj\u010de\u0161\u0107e koriti u podru\u010djima zabave, marketinga, web dizajna i obrazovanja. U svakom od tih podru\u010dja koriste se neki od medija, uvijek u razli\u010ditim kombinacijama. Edukacija tako pose\u017ee za video prezentacijama, video predavanjima, grafikama, kvizovima, animacijama, te programima za u\u010denje na daljinu. Industrija zabave oslanja se na multimedijsko povezivanje medija u glazbene spotove, filmove i videoigre. Video, zvuk i grafika ujedinjuju se u marketin\u0161ki oblikovanim reklamnim spotovima kao svojevrsnom prototipu suvremene prodaje. Web dizajn je popri\u0161te su\u010deljavanja svih medija. On je rodno tlo multimedije jer ujedinjuje sve postoje\u0107e tehnike i medije (u primarnom, sekundarnom, analognom, digitalnom ili virtualnom obliku).<\/p>\n

Interesantno je da je sam pojam multimedije do\u0161ao iz starih medija. Naime, kada je Bob Goldstein 1966. Godine na Long Islandu uprili\u010dio predstavu “LightWorks at L’Oursin” svoju je predstavu ozna\u010dio multimedijskom. To mu je bilo poja\u0161njenje za kombiniranje glazbe, likovnosti, svjetlosnih efekata s tradicionalnim kazali\u0161nim sredstvima.<\/p>\n

Kazali\u0161ni poro\u0111aj multimedije nije nikakvo \u010dudo. Upravo je kazali\u0161te (na vrhuncu s operom) bilo mjesto kumuliranja svih postoje\u0107ih artisti\u010dkih nastojanja, svih umjetnosti. U tom kontekstu o operi se govorilo kao o umjetni\u010dkom obliku koji u sebi ujedinjuje sve tradicionalne umjetnosti.<\/p>\n

Pretpostavka pak za ro\u0111enje multimedije bila je inspiracija koja je do\u0161la od Andy Warhola ili John Cagea koji su pedesetih i \u0161ezdesetih godina eksperimentirali sa su\u010deljavanjem razli\u010ditih medijskih formi. Vjerojatno je najpoznatije Warholovo multimedijsko djelo “Exploding Plastic Inevitable” s kojim je Warhol 1966. Godine krenuo na veliku turneju a koje je ujedinjavalo vizualne umjetnosti, svjetlosne efekte, poznate grupe The Velvet Underground, projekcije filmova, ples i razli\u010dite dodatne performanse.<\/p>\n

John Cage je bio glazbenik ali i teoreti\u010dar glazbe. Kombiniraju\u0107i razli\u010dite umjetnosti i tehni\u010dke naprave (medije) poku\u0161avao je potaknuti publiku na razmi\u0161ljanje o onome \u0161to se \u010duje i vidi. U tom smislu on je novim sredstvima poku\u0161avao ono \u0161to je Brecht svojevremeno poku\u0161ao s kazali\u0161tem. (Gledatelj Brechtovog kazali\u0161ta nije uranjao u do\u017eivljaj do kraja nego je zadr\u017eavao kriti\u010dku dimenziju pri gledanju predstave. Barem tako je Brecht \u017eelio da bude.)<\/p>\n

Happeninzi koje je razvio Cage uklju\u010divali su i teatar, i poeziju, i glazbu, i ples, a odabir lokacija bio je u funkciji poku\u0161aja da se izbri\u0161e zid izme\u0111u izvo\u0111a\u010da i publike. Sve je to bio dio strategije uno\u0161enja umjetnosti u sam \u017eivot, odnosno skretanja pozornosti publici na umjetnost kao dio ili oblik \u017eivota samoga. Spontanost je bila jedan od bitnih elemenata tih happeninga.<\/p>\n

“Theater Piece No. 1” iz 1952. godine, bilo je zajedni\u010dko djelo Cagea i njegovih prijatelja,\u00a0 a uklju\u010divalo je\u00a0 teatar, poeziju, vizualne elemente, ples, film i zvu\u010dne efekte. I najpoznatije Cageovo multimedijsko djelo zahtijeva od gledatelja refleksiju i spontanu reakciju. Rije\u010d je o poznatoj kompoziciji ti\u0161ine: “Theater Piece No. 1” Od strane izvo\u0111a\u010da dolazila je ti\u0161ina ali djelo je uklju\u010divalo i zvukove koje je stvarala okolina, pa i sami gledatelji.<\/p>\n

U svim ovim slu\u010dajevima bila je rije\u010d o kori\u0161tenju tradicionalnih umjetnosti i tehnika, koji su po prvi put stavljeni u suodnos. Istovremeno bila je rije\u010d o pomaku od tradicionalnog prema interakciji razli\u010ditih medijskih oblika te pozivu publici na aktivno sudjelovanje. Rije\u010d je dakle o multimediji koja je stvorena u okvirima tradicionalnog (uglavnom kazali\u0161no uobli\u010denoga) svijeta. Bila je to slika koja \u0107e sna\u017eno utjecati na kasnije multimedijske anga\u017emane.<\/p>\n

Multimedija je dakle izrasla na sceni tradicionalnih umjetnosti da bi dala sna\u017ean impuls ne\u010demu \u0161to jo\u0161 nije postojalo a \u0161to \u0107e se otvoriti s internetskim web stranicama. Na njima \u0107e u novim oblicima za\u017eivjeti stara ideja multimedije. Tre\u0107i korak multimedija \u0107e u\u010diniti na dru\u0161tvenim mre\u017eama, primjerice na Tik-Toku gdje \u0107e predlo\u0161ci politi\u010dkih govora ili glasanje \u017eivotinja biti materijalom za glazbena videa koji \u0107e opet biti predlo\u0161ci za materijale koji \u0107e biti dora\u0111ivani od sudionika te mre\u017ee. Tako je stvorena interakcija o kojoj su umjetnici uvijek sanjali.<\/p>\n

 <\/p>\n

3. Tehni\u010dki posredovana umjetnost i novi pristupi gesamtkunstwerku<\/em><\/strong><\/p>\n

Umjetnost vi\u0161e nema onu snagu i zna\u010denje koju je imala u vremena prije pojave tehni\u010dki posredovanih umjetnosti. Ro\u0111ena iz umije\u0107a ona je bila umije\u0107e pojedinaca i grupa ljudi. Bila je ono okupljaju\u0107e, pomalo misti\u010dno, ono \u0161to je uvijek koketiralo i s ritualom i religijskim svjetonazorima. Pa i onda kada se emancipirala od religijskog –\u00a0 umjetnost je bila sekularni oblik istra\u017eivanja bo\u017eanske ljepote na osjetilni na\u010din.<\/p>\n

Pojava tehni\u010dkih posredovanja donosi rez. Taj rez nas tjera promi\u0161ljati valjanost pojmova kojima je \u010dovjek poku\u0161avao obuhvatiti svijet. Neki \u0107e pravci biti obnavljani ali u razli\u010ditom kontekstu. Neke tehnike \u0107e uskrsnuti ali sada posredovane tehni\u010dkim pomagalima. Jedan od primjera je usmenost\/oralnost kao temeljno sredstvo komunikacije u predpismeno doba. Usmenost \u0107e biti obnovljena u doba elektroni\u010dkih medija ali kao sekundarna oralnost (o kojoj je svojevremeno pisao Walter Ong.<\/p>\n

Na sli\u010dan na\u010din mogu se usporediti ideje gesamtkunstwerka<\/em> i suvremene i aktualne nam multimedije. Rije\u010d je o jednom umjetni\u010dkom pravcu i jednom ponajprije tehni\u010dkom terminu koji govori o suigri razli\u010ditih medija i istra\u017eivanju u podru\u010dju sinergijskog u\u010dinka razli\u010ditih tehni\u010dkih pomagala.<\/p>\n

U pitanju o sli\u010dnosti i razlikama izme\u0111u sadr\u017eaja ova dva pojma trebala bi se ogledati razlika izme\u0111u dva svijeta. Jedan svijet je onaj koji se razvijao do pojave fotografije, a drugi svijet je onaj koji je izrastao iz fotografije. Naime, svaka je umjetnost za svoj sadr\u017eaj uzimala sadr\u017eaje starih umjetnosti. Kada krenemo unatrag, u operi \u0107emo vidjeti i glazbu, i dramu, i pisani tekst, i arhitekturu u obliku scenografije, i kazali\u0161nu glumu, i izvo\u0111a\u010dku umjetnost, i zbor i solisti\u010dka pjevanja i ples i likovnost scene, kostima, i\u00a0 mnogo toga jo\u0161. Stoga nije \u010dudno \u0161to se pojavila ideja univerzalnog umjetni\u010dkog djela, odnosno djela koje mo\u017ee u sebi sabrati vi\u0161e umjetnosti odnosno poku\u0161ati sabrati sve.<\/p>\n

Pitanje koje se name\u0107e je pitanje sli\u010dnog poku\u0161aja multimedije. Da li je multimedija na tragu ideje gesamtkunstwerka ili samo svojom formom podsje\u0107a na poku\u0161aj u vremenu stare auratske umjetnosti?<\/p>\n

O gesamtkunstwerku su pisali neki zna\u010dajni filozofi. Uglavnom usput spominju\u0107i pojam gesamtkunstwerka, no uvijek imaju\u0107i u vidu snagu te ideje. Mladi je Nietzsche primjerice, pozdravio Wagnerovu ideju kao oblik o\u017eivljavanja anti\u010dke tragedije. U tom smjeru je i sam pisao u Ro\u0111enju tragedije iz duha glazbe.<\/p>\n

U knjizi In Search of Wagner<\/em><\/strong>(1952.) Theodor Adorno je kritizirao Wagnerovu ideju gesamtkunstwerka smatraju\u0107i je ideolo\u0161kim proizvodom bur\u017eoaskog svijeta, proizvodom koji inklinira spektaklu i manipulaciji.<\/p>\n

Jedan od najzna\u010dajnijih teoreti\u010dara 20-tog stolje\u0107a Jean Baudrillard svojim, ve\u0107 sada svjetski poznatim pojmom simulakruma, ponajbolje opisuje tehnolo\u0161ko medijsko doba prepoznatljivo po dominaciji estetike nad eti\u010dko-metafizi\u010dkim pitanjima. Time je stvarnost postala konstrukt odnosno simulakrum, a estetizirana do krajnosti do\u017eivljena je isklju\u010divo kroz osjetila. Sveprisutnost medija, massmedija, na sna\u017ean na\u010din oblikuje stvarnost da niti podru\u010dje umjetnosti, tradicionalno shva\u0107eno kao sfera lijepog, ne mo\u017ee izmaknuti. Kako onda smjestiti razumijevanje umjetnosti, sada raspolu\u0107eno izme\u0111u gubitka trojedinstva dobrog, lijepog i istinitog i tr\u017ei\u0161no-komercijalnih zahtjeva realnosti. <\/p>\n

Ako smo u simulakrumu, onda s nama upravljaju zakoni tog simulakruma. Ako su se dobro, lijepo i istinito raspali na ideologizirane nadomjestke, onda danas \u017eivimo u ideologiziranom svijetu. Ako je sve medijska konstrukcija, onda bi temeljni zadatak svake medijske refleksije trebao biti razobli\u010davanje te ideologije.<\/p>\n

Walter Benjamin u kapitalnom tekstu „Umjetnost u doba mehani\u010dke reprodukcije“ pi\u0161e o gubitku aure u vrijeme kapitalisti\u010dke produktivnosti, jer upravo gubitak „ovdje i sada originala tvori pojam njegove autenti\u010dnosti.“<\/a>[132<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Taj pojam aure vodi prema ideji djela kao originalnog djelovanja \u010dovjeka i njegovih umjetni\u010dkih mo\u0107i. Auratska umjetnost nosi u sebi tu snagu neposrednog stvaranja. <\/p>\n

No, gubitak aure slijedi paralelno sa pojavom tehnike, ne mi\u0161ljene kao tehne, dakle, kao umije\u0107e, ve\u0107 kao prisutnost tehnologije u stvarala\u010dkom procesu. Nagla\u0161avaju\u0107i dijalekti\u010dki odnos izme\u0111u moderne umjetnosti i industrijske proizvodnje, Adorno u Esteti\u010dkoj teoriji obja\u0161njava kako pro\u017eimanje novih umjetnosti od strane tehnologije, tako i kriti\u010dki odnos prema njoj. <\/p>\n

Upravo je Benjamin teoreti\u010dar koji je najsna\u017enije skrenuo pozornost na tehnilka posredovanja. Nimalo nije \u010dudno \u0161to je neke od svojih najboljih stranica posvetio fotografiji. Osjetio je rez koji dolazi s fotografijom i evidentirao ga. Je li aurati\u010dnost tradicionalnog umjetni\u010dkog djela najbolji pojam, to nije presudno za ovo promi\u0161ljanje. No \u010dinjenica je da je Benjamin uspostavio bitnu razliku izme\u0111u te auratske, dakle tradicionalne umjetnosti i umjetnosti koja \u0107e biti realizirana posredstvom razli\u010ditih tehni\u010dkih pomagala.<\/p>\n

Benjamin dakako nije mogao zahvatiti cjelinu tehni\u010dki posredovanih umjetnosti i odgovoriti na na postavljeno pitanje. No njegov uvid u svojevrstan povijesni rez u umjetnosti, koji se onda pro\u0161iruje i na sva ostala podru\u010dja dru\u0161tvenog \u017eivota, ne\u0161to je \u0161to \u0107e utjecati na gotovo sve teoreti\u010dare medija.<\/p>\n

Od onih koji su bili skepti\u010dni prema ideji gesamtkunstwerka treba spomenuti Petera B\u00fcrgera, Clementa Greenberga, te posebno Borisa Groysa koji je ovaj pojam doveo u vezu s intencijama u umjetnosti u vrijeme staljinisti\u010dkog totalitarizma.<\/p>\n

Pozitivne strane gesamtkunstwerka pronalazili su jo\u0161 Gilles Deleuze i F\u00e9lix Guattari, te Ernst Bloch.<\/p>\n

 <\/p>\n

4. Kazali\u0161te kao totalna umjetnost i fotografija kao prijelomna umjetnost<\/em><\/strong><\/p>\n

Sama ideja gesamtkunstwerka mo\u017ee se prepoznati i u ritualu. Ako krenemo od najop\u0107enitije definicije gesamtkunstwerka ono \u0107e glasiti da je u pitanju pristup koji sinergijski ujedinjuje razli\u010dite pristupe i segmente temeljno umjetni\u010dkog stvaranja <\/p>\n

Richard Wagner, za \u010dije se ime prvenstveno ve\u017ee projekt Gesamtkunstwerka, treba sagledati i kao prakti\u010dni i kao teorijski poduhvat. Ono \u0161to odlikuje Wagnerov poduhvat je kreiranje novog, zatvorenog i cjelovitog djela skladnog samodopunjavanja. Wagnerova teorija i praksa gesamtkunstwerka sadr\u017ei odjeke filozofskih i religijskih sistema i to prvenstveno u nizu ritualnih praksi koje su s vremenom prerasle u obi\u010daje. Ritualne prakse podrazumijevale su spoj sviranja, pjevanja, plesa, govora i gesta. <\/p>\n

Umjetnosti su se s vremenom osamostalile i formirale kao zasebne institucije. Udaljavale su se jedna od druge, oblikovale svoje zasebne specijalizirane stvaraoce, kao i publiku. To sje\u0107anje na izgubljeno jedinstvo predstavlja \u010de\u017enju za ponovnim ujedinjenjem.\u00a0 Jedan od odgovora pru\u017eila je multimedija velikim dijelom izrasla na tlu tehni\u010dke reprodukcije (o kojoj je sjajno pisao Benjamin) a koja je zapo\u010dela s fotografijom.<\/p>\n

Prekretnicu u vremenu predstavlja pojava fotografije, prve umjetnosti koja je mogla biti proizvedena samo tehni\u010dkim putem za koju Vilem Flusser ka\u017ee da je izum tehni\u010dkih slika<\/em>.<\/p>\n

Fotografija otvara dalje prostor filmu, koji na tehni\u010dki na\u010din ujedinjuje sliku, rije\u010d, zvuk i tehnologiju. Na tome tragu nastati \u0107e suvremeni pojam multimedije, odnosno ujedinjenje kroz medije, a ne kroz umjetnosti. Tipi\u010dni predstavnik multimedije je videospot, kratka forma nastala ra\u010dunalnim putem. Multimedija tako poprima oblik boga Janusa, s jedne strane tehni\u010dki oblik nastajanja, a sa druge te\u017enja prema ujedinjenju umjetni\u010dkih oblika, dodiruju\u0107i ideju Wagnerovog gesamtkunstwerka. <\/p>\n

„Ono \u0161to ovdje nestaje mo\u017ee se sa\u017eeti u pojam aure i re\u0107i da u doba tehni\u010dke reprodukcije umjetni\u010dkog djela, propada njegova aura“.<\/a>[133<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Ernst Cassirer re\u0107i \u0107e da je \u010dovjek bi\u0107e koje iz doba magije putuje prema tehni\u010dkom dobu.\u00a0\u00a0 <\/p>\n

Multimedija tako predstavlja potrebu za sveobuhvatnim jedinstvom u epohi desakralizacije svijeta. <\/p>\n

No, vratimo se pojmu medija i \u0161to on uop\u0107e zna\u010di. Jedan od najzna\u010dajnijih teoreti\u010dara medija Marshall McLuhan re\u0107i \u0107e da je „medij poruka.“ McLuhan je bio fasciniran elektri\u010dnom energijom i tvrdio je da je upravo upotreba elektri\u010dne energije u\u010dinila 20-to stolje\u0107e, stolje\u0107em masovnog dru\u0161tva. I tako se multimedija nalazi u dvostrukom statusu, s jedne strane ona se nalazi pod utjecajem novih medija, dok sa druge strane njena relacija prema medijskom svijetu mijenja „auratski“ pojam. <\/p>\n

Iako eksplicitno ne govori o multimediji ve\u0107 ju razumije kao dio vizualnih medija, Lev Manovich bavi se prvenstveno posljedicama ra\u010dunalne revolucije na vizualnu kulturu. Sve ono \u0161to \u010dini nove medije, u opoziciji sa starima su virtualna stvarnost, video igre, multimedija, ra\u010dunalna animacija, digitalni video i interfejs. Optika Leva Manovicha prvenstveno je okrenuta razumijevanju kompleksnosti vizualnosti u me\u0111uodnosu ra\u010dunala i medijske tehnologije. Novi mediji tako dozvoljavaju da se stvore razne verzije iste stvari koje se me\u0111usobno razlikuju. Tako razmatraju\u0107i osnovne principe novih medija poput modularnosti, automatizacije, promjenjivosti i transkodiranja, teorijska misao Manovicha prolazi put od teorije medija do teorije softvera. <\/p>\n

Ono \u0161to razlikuje film od svih prethodnih umjetnosti je „diskretno predstavljanje nasumi\u010dnih pristupa i multimedije.“<\/a>[134<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Na\u010din gledanja je ono po \u010demu se novi mediji razlikuju od starih a to je ekran koji „te\u017ei potpunoj iluziji i vizualnom obilju, dok se od gledatelja tra\u017ei da suzdr\u017ei svoje uvjerenje i poistovjeti se sa slikom.“<\/a>[135<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

A uz ra\u010dunski, mijenja se i kulturni sloj, odnos izme\u0111u bliskog i dalekog, izme\u0111u stvari i horizonta. Ono \u0161to odlikuje ra\u010dunalnu umjetnost danas je logika istovremenosti \u0161to ima za posljedicu da nastaje „novi film u kojem dijakroni\u010dka dimenzija vi\u0161e nije povla\u0161tena u odnosu na sinkroni\u010dku dimenziju, a monta\u017ea u vremenu nije vi\u0161e povla\u0161tena u odnosu na monta\u017eu unutar kadra.“<\/a>[136<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

5. Poku\u0161aj odgovora<\/em><\/strong><\/p>\n

Televizijski spot ujedinjuje likovnost, glazbu, glumu, glas, scenografiju, mimiku, gestikulaciju, ples i mnogo toga jo\u0161. No glazbeni spot te\u0161ko da se mo\u017ee uzdi\u0107i do razine umjetnosti. Stvoren za zabavu i uni\u0161tavanje vremena svojih konzumenata \u2013 glazbeni spot je tehni\u010dki posredovani oblik razli\u010ditih umjetni\u010dkih potencijala, odnosno elemenata razli\u010ditih umjetnosti.<\/a>[137<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

No multimedija nije gezamtkunstwerk. Utoliko je te\u0161ko povu\u0107i jednakost izme\u0111u kori\u0161tenja razli\u010ditih medija i razli\u010ditih elemenata pojedinih umjetnosti. No na razli\u010ditost ukazuje na povijesni rez koji je nastao ulaskom tehni\u010dke sfere u podru\u010dje umjetnosti. To \u0161to postoji sli\u010dnost intencija manje je va\u017eno od bitne razlike izme\u0111u tradicionalnih umjetnosti i onih tehni\u010dki posredovanih.<\/p>\n

Nova umjetni\u010dka djela tragaju za izvorom umjetni\u010dkoga u \u010dovjeku i njegovoj zajednici. U tom smislu \u010dini se da \u0107e mnogi umjetni\u010dki poku\u0161aji nositi u sebi klicu gesamtkunstwerka kao poku\u0161aja totalne umjetnosti. Mo\u017eda \u0107e neke nove umjetnosti ili umjetna inteligencija prona\u0107i put to totalnog umjetni\u010dkog djela. Za sada, razlika izme\u0111u gesamtkunstwerka i multimedije vi\u0161e govori o vremenu u kojemu \u017eivimo nego \u0161to otvara putove za nova umjetni\u010dka traganja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[129<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRichard Wagner, Art and revolution, Blackmask Online., 2002., http:\/\/www.public-library.uk\/ebooks\/11\/97.pdf<\/a>
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[130<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRichard Wagner, Art and revolution, Blackmask Online., 2002., http:\/\/www.public-library.uk\/ebooks\/11\/97.pdf <\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[131<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRichard Wagner, Art and revolution, Blackmask Online., 2002., http:\/\/www.public-library.uk\/ebooks\/11\/97.pdf <\/a><\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[132<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nWalter, Benjamin: Umjetni\u010dko djelo u vrijeme tehni\u010dke reprodukcije, Nolit, Beograd, 1972, str. 23.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[133<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nWalter, Benjamin: Umjetni\u010dko djelo u doba tehni\u010dke reprodukcije, Nolit, Beograd, str. 27.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[134<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nManovich, Lev (2015): Jezik novih medija, Beograd, Clio. Str. 93.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[135<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid. Str. 138.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[136<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid. Str. 370.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[137<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMo\u017eda je bli\u017ee umjetnosti onaj oblik multimedijskog kazivanja kakav nalazimo u radovima Lea Katunari\u0107a koji u galeriju donosi i svoje slikarske radove ali istovremeno i 3D printer koji \u0107e uz odre\u0111ene algoritme printati oblike nastale interakcijom sveukupnog izlo\u017eenog djela i publike.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Gesamtkunstwerk and Multimedia \u2013 between the Auratic and the Technical<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Abstract<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


\nThe idea of the text is to question the similarities and differences between the concepts of gesamtkunstwerk and multimedia. These are terms that presuppose the search for a new form of unification of artistic forms, at different times and in different ways. The key thinker (and artist) of gesamtkuntwerk or that orientation is the composer Richard Wagner. The theoretician who was at the crossroads of the worlds of traditional art and the contemporary technical sphere was Walter Benjamin. He begins a new line of writing about art, which is supported by theorists such as Marshall MacLuhan, Vilem Flusser, Friedrich Kittler, Jean Baudrillard, Dona Harway, Lev Manovich and Maurizio Lazarato. The text will present the idea of gesamtkunstwerk and compare it with some of the views of theorists who accepted or rejected this idea.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Key words:<\/em><\/strong> multimedia, new media, television, aura, art, gesamtkunstwerk.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

     13(25)#18 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.25.8 UDK 7.01:316.774\u201c20\u201c Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 28.1.2024.     Livia Pavleti\u0107 Sveu\u010dili\u0161te Sjever \u2013 Sveu\u010dili\u0161ni centar Koprivnica, Hrvatska lpavletic@unin.hr Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog Puni tekst: pdf […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[115],"tags":[870],"class_list":["post-486","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-in-medias-res-broj-25-vlasiti-url","tag-livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog","et-doesnt-have-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"yoast_head":"\nLivia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Livia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"     13(25)#18 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.25.8 UDK 7.01:316.774\u201c20\u201c Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 28.1.2024.     Livia Pavleti\u0107 Sveu\u010dili\u0161te Sjever \u2013 Sveu\u010dili\u0161ni centar Koprivnica, Hrvatska lpavletic@unin.hr Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog Puni tekst: pdf […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-10-03T12:54:42+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-01-22T11:17:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/i.creativecommons.org\/l\/by-nc\/4.0\/88x31.png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Super User\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Super User\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"15 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Super User\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"headline\":\"Livia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog\",\"datePublished\":\"2024-10-03T12:54:42+00:00\",\"dateModified\":\"2025-01-22T11:17:34+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/\"},\"wordCount\":3724,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/i.creativecommons.org\\\/l\\\/by-nc\\\/4.0\\\/88x31.png\",\"keywords\":[\"Livia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog\"],\"articleSection\":[\"In Medias Res broj 25 vlasiti url\"],\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/\",\"name\":\"Livia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/i.creativecommons.org\\\/l\\\/by-nc\\\/4.0\\\/88x31.png\",\"datePublished\":\"2024-10-03T12:54:42+00:00\",\"dateModified\":\"2025-01-22T11:17:34+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/i.creativecommons.org\\\/l\\\/by-nc\\\/4.0\\\/88x31.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/i.creativecommons.org\\\/l\\\/by-nc\\\/4.0\\\/88x31.png\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Livia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/\",\"name\":\"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4\",\"name\":\"Super User\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Super User\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/centar-fm.org\\\/inmediasres\\\/index.php\\\/author\\\/amynovcfmweb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Livia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Livia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","og_description":"     13(25)#18 2024 \u010casopis je otvorenog pristupa, a ovo djelo je dano na kori\u0161tenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 me\u0111unarodna. DOI 10.46640\/imr.13.25.8 UDK 7.01:316.774\u201c20\u201c Pregledni \u010dlanak Review article Primljeno: 28.1.2024.     Livia Pavleti\u0107 Sveu\u010dili\u0161te Sjever \u2013 Sveu\u010dili\u0161ni centar Koprivnica, Hrvatska lpavletic@unin.hr Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog Puni tekst: pdf […]","og_url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/","og_site_name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","article_published_time":"2024-10-03T12:54:42+00:00","article_modified_time":"2025-01-22T11:17:34+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/i.creativecommons.org\/l\/by-nc\/4.0\/88x31.png","type":"","width":"","height":""}],"author":"Super User","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Super User","Est. reading time":"15 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/"},"author":{"name":"Super User","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"headline":"Livia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog","datePublished":"2024-10-03T12:54:42+00:00","dateModified":"2025-01-22T11:17:34+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/"},"wordCount":3724,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/i.creativecommons.org\/l\/by-nc\/4.0\/88x31.png","keywords":["Livia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog"],"articleSection":["In Medias Res broj 25 vlasiti url"],"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/","name":"Livia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog - In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","isPartOf":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/i.creativecommons.org\/l\/by-nc\/4.0\/88x31.png","datePublished":"2024-10-03T12:54:42+00:00","dateModified":"2025-01-22T11:17:34+00:00","author":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/#primaryimage","url":"https:\/\/i.creativecommons.org\/l\/by-nc\/4.0\/88x31.png","contentUrl":"https:\/\/i.creativecommons.org\/l\/by-nc\/4.0\/88x31.png"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/livia-pavletic-gesamtkunstwerk-i-multimedija-izmedu-auratskog-i-tehnickog\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Livia Pavleti\u0107: Gesamtkunstwerk i multimedija \u2013 izme\u0111u auratskog i tehni\u010dkog"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#website","url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/","name":"In Medias Res - \u010casopis centra za filozofiju medija","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/#\/schema\/person\/ae49dcc23965665608f66120db8245a4","name":"Super User","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/5ac3fc5ccca7755fa3f558fed4a39be2232c6585e68bd398c790d57375dde921?s=96&d=mm&r=g","caption":"Super User"},"url":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/author\/amynovcfmweb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/486","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=486"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/486\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1313,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/486\/revisions\/1313"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=486"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=486"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centar-fm.org\/inmediasres\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=486"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}